KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 40 (2) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1. Marta 1927. FATEHTm spis mm. 4123 Scovill Manufacturing Go. Waterbury, U. S. A. Poboljšanja kod električnih peči. Prijava od 28. jula 1925. Ovaj se pronalazak odnosi na poboljšanja na električnim pećima i predmet mu je: da da prostu, efikasnu, jeftinu i kompaktnu konstrukciju za raspored elektrode ili elektroda u odnosu na punjenje i za održavanje takvog položaja za vreme rada. Pronalazak se naročito odnosi na raspored u električnoj peći u kojoj se sekundarna struja dovodi punjenju elektrodom ili elektrodama, — srestva za iskoriš-ćenje odbojne sile, koja se razvija između nosečih elemenata za primarnu i sekundarnu struju ka pravilom položaju elektrode ili elektroda s obzirom na punjenje i održavanje istih u takvom položaju za vreme rada. Priloženi nacrt pokazuje specifično rea-iizovanje pronalaska u kome je: Sl. 1, vertikalan izgled, delom u preseku koji pokazuje konstrukciju, koja realizuje pronalazak, upotrebljen za kontrolu jedne elektrode. Si. 2, je šematički izgled, koji pokazuje kola struje, koja mogu upotrebiti za podešavanje pronalaska u više faznu peć, kao n. pr. trofaznu peć. U nacrtu, 1 označava peć običnog tipa, 2 je punjenje u peć, i 3 elektroda. Poznato je, da se onde gde su upotre-bljena dva provodnika struje u kojima su te struje suprotnih pravaca, i svaka od njih leži u magnetskom polju druge struje razvija repulsivna sila, koja teži da odvoji nosioce provodnika struje. Ovaj pronalazak daje srestva, koja izkorišćuju ovaj princip da bi odredili na prvom mestu pravilan položaj elektrode ili eleklroda jedne elek- Važi od 1. decembra 1925. trične peći odnosno punjenja i docnije o-držanje tog pravilnog položaja, dajući mogućnost time da elektroda ili elektrode daju struju za vreme rada bez štetnih variacija u procentu predavanja. U pokazanoj konstrukciji uplrebljen je jedan irans-formator, čije je jezgro označeno sa 4, primarni namotaj sa 5 i sekudarni sa 6. Ako se upotrebi transformator, čiji jedan kalem može biti pokretan, onda će ove kretanje podesnim vezama izazvati pomeranje položaja elektrode. Kao što se vidi, sekudarni kalem, koji predaje struju peći, pokretan je. Veze pomoću kojih pokretan kalem kreće elektrodu i veze kola mogu se menjati prema tipu peći u kojoj je primenjen pronalazak. Kao što je pokazano, tu imamo krutu vezu 8 kola, koja ide od pokretnog kalema ka spojnom organu 9, u kome je postavljena elektroda. Sekundarni kalem 6 postavljen je u jarmu 10, koji je vezan spojnim štapovima 11 za strčeće delove 12 spojuog organa 9, pri čem je obična izolacija upotrebljena između štapova i ispa-daka. Ova konstrukcija ima tu korist, što kretanje elektrode odgovara tačno kretanju sekundarnog kalema i dalje omogućava krutu vezu 8 (o kojoj će docnije biti govora), koja se upolrebljuje između sekundarnog kalema i organa 9. Ova kruta veza ima izvesne mehaničke koristi a tako isto ona znatno smanjuje električne gubitke. Ako se želi, pokretna elektroda i pokretni delovi vezani sa istom mogu se izbalansirati. Kao što je pokazano, izbalansirane trake 13 vezane su za jaram 10, pomoću štapova 26, 27, o kojima će docnije biti Din. 15. reči. Ove trake idu preko kotura 14 i imaju terete 15. Koturi 14 postavljeni su u jarmu 16, koji je utvrđen klinom 17 za vrh transformatorskog jezgra. Ako je zgodno može se cela konstrukcija postaviti na vrhu peći, kao n. pr. stubom 19, koji je zakovan za donju stranu okvira 20, koji nosi transformatorsko jezgro i primarni kalem. Jasno je, da se, kad se peć puni, elektroda podiže, tako da sekundarni kalem leži pri ili blizu vrha transformatorskog jezgra. Po punjenju, struja iz linije pušta se u primarni kalem. Onda elektroda može padati dok ne dođe u dodir sa punjenjem u peći, pri čem u isto vreme struja počinje da teče u sekundarni kalem. Ako se pusti struja u sekundarni, onda se ovaj kalem odbija i udaljuje od primarnog kalema. Ovo će kretanje trajati dotle dok se ne izjednači repulsivno dejstvo između kalemo-va ležinom elektrode i delova koji je vezuju sa senkundarnim kalemom. U isto vreme elektroda se postavlja tako da daje struju punjenju u kočioni koja će efektivno istopiti punjenje. Ako se želi, izvesne pomoćne sprave mogu se upotrebiti da pomognu kontrolisa-nje kretanja položaja elektrode. Ove pomoćne sprave mogu biti različite konstrukcije. 21, 22 su cilindri, koji su postavljeni i nošeni od gore pomenutog okvira 12. Dno cilindra 21, 22 u otvorenoj je vezi sa atmosferom. Cev 28 ide sa vrha cilindra 21 i slična cev 29 grana se sa vrha cilindra 22, pri čem se obe cevi granaju sa cevi 23. Klinovi 24, 25 kreću se u tim cilindrima, koji su postavljeni na polugama 26, 27, i učvršćeni za jaram 10. Cev 23 vodi ka ventil-skoj komori 30. Ova komora 30 ima vaz-dušni upust 31, koji reguliše slavine 32. Najbolja je konstrukcija ona gde slavina 32 radi električnim putem. Kao što se vidi njeno vreteno 33 je jezgro solenoida 34. Ovaj solenoid 34 vezan je za sekundarni kalem 6 žicom 35 a za punjenje žicom 36. Ventil 32 bez struje u peći obično je zatvoren dejstvom svoje težine i težinom vretena 33. Ako je pak elektroda u svojem najgornjem položaju i puštena struja u peć, onda će potencial u kalemu 6 izazvati dovoljan tok struje kroz solenoid, koji će izazvati otvaranje ventila. Za to vreme, dok se elektroda spušta, vazduh teče u cilindre 21, 22, kroz upusne cevi 28, 29. Ove cevi dimenzionirane su tako da količina ulaza kroz iste bude manja od količine uslovljene kretanjem klipova na dole. Ako elektroda dodirne punjenje, struja koja teče kroz solenoid, odvaja se u otodi i ventil 32 zatvara. U to vreme, postaje delimičan vakuum u cilindrima iznad klipova. Ako iz ma kog razloga narasti struja u sekundam, tako da elektroda daje vrlo mnogo struje peći, porašće i odbojno dejstvo između ka-lemova 5 i 6, što će izazvati udaljavanje elektrode od punjenja. Raspored vazdušnih cilindera olakšava brzo kretanje, koje postaje usled toga što je vazdušni pritisak iznad klipova manji nego atmosferski pritisak ispod klipova tako da klipovi imaju izvesnu težnju da podižu elektrodu i delove vezane sa njom. Cim se pak elektroda udalji od punjenja onda se struja pojavi u kolu, u so-lenoidu i ventil 32 se otvori. Pritisak iznad klinova, zbog toga, brzo se izjednači sa atmosferskim, i klinovi sad teže da spreče penjanje elektrode u vis. Delovi su konstruisani tako, da postoji pravilan odnos između odbojne sile razvijene između kalemova 5, 6 i težine elektrode i njenih delova u vezi sa njom, tako da se, kad se odbojno dejstvo izjednači težinom, elektroda nalazi u položaju, koji daje struju peći u propisnoj količini koja može topiti. 1 ako je pronalazak opisan u vezi sa jednom elektrodom, konksirucija se može podesiti za upotrebu u pećima, koje imaju više od jedne elektrode, a naročito u trofaznoj peći. U iro-faznoj peći veze mogu biti kao na si. 2, u kojoj su jezgra transformatora pokazana kod 40 a primarni kalemi kod 41. Ovi kalemi vezani su za liniju preko obične trougaone tro-faznoj veze. Sekundarni kalemi obeleženi su sa 42, a provodnici sa tih kalemova ka elektrodama pokazani su kod 43. Obična veza između kalemova pokazana je kod 44, elektrode su pokazane kod 45, a punjenje u peći pokazano je kod 46. Solenoidi pokazani su kod 47. Jasno je, da se mehaničke sprave opisane samo za jednu elektrodu mogu upotrebiti za svaku od tri elektrode. Pomoćni kontrolni mehanizam opisan gore naročito je koristan u vezi sa tro-faznom peći, jer silaženje svake elektrode zaustavi se odmah čim elektroda dodirne punjenje. Ovo dolazi usled toga što su solenoidi o-točno vezani. Ulaženje ma koje elektrode u punjenje sprečeno je prema tome, pa se postiže i mnogo ravnomernija podela struje između elektroda. Palentni zahtevi: 1. Električna peć sa elektrodom naznačena time, što se upotrebljuju sredstva za dovod struje za elektrodu da bi se kontro-lisao položaj elektrode u odnosu na punjenje. 2. Električna peć sa elektrodom, po za-htevu 1, naznačena time, što se srestvima za dovod struje uključuje jedan pokretni elemenat, čije se kretanje iskorišćuje za kontrolisanje položaja elektrode u odnosu na punjenje. 3. Električna peć sa elektrodom i koja upotrebljuje transformator za dovod struje elektrodi, naznačena time, što se upotrebljuje transformator za kontrolisanje položaja elektrode prema punjenju. 4. Električna peć po zahtevu 3, naznačena time, što se odbojna sila razvijena između primarnih i senkudarnih elemenata transformatora iskorišćuje za kontrolisanje položaja elektroda prema punjenju. 5. Električna peć po zahtevu 3, naznačena time, što transformator ima elemenat za provod struje, koji se može kretali odbojnom silom između elemenata, pri čem se ovo kretanje iskorišćuje za kontrolisanje položaja elektrode prema punjenju. 6. Električna peć po zahtevu 3, naznačena time, što su upotrebljena pomoćna srestva za postavljanje elektrode u odnosu na punjenje. 7. Električna peć po zahtevu 3, 4 i 5, naznačena time, što se transformator postavlja na peći. 8. Električna peć po zahtevu 1, naznačena time, što se sredstva za sprovođenje struje sastoje iz organa koji nosi primarnu struju, i organa u kome se indukuje sekudarna struja primarnom struju, pri čem se odbojna sila razvijena između organa usled toka struje iskorišćuje za kontrolisanje položaja elektrode prema punjenju. 9. Električna peć po zahtevu 3, naznačena time, što se upotrebljuje tro - fazna struja i transformator za svaku elektrodu, pri čem svaka elektroda ima elemenat za sprovođenje struje, koji se može pokretati repulsivnom silom izazvanom između elemenata, pri čem se to kretanje upotrebljuje za kontrolisanje polažaja elektrode. 10. Električna peć po zahtevu 9, naznačena time, što se upotrebljuje kruta veza između pokretnog elementa i transformatora i odgovarajuće elektrode, čime se pokretni elemenat i elektroda kreću zajedno i elektroda pravilno postavlja prema punjenju. . ■ . ' M lil . . ■ • /Idp&fientbro/ &J23. ■•ra mmm, ■ 'JSi l fBBć« /. I • ■ .'.. v.. " •■ •'■■ ! ^ ;:;g . - . . ■ • : : :