KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
KLASA 23 (2)
INDUSTRISKE SVOJINE
IZDAN 1 NOVEMBRA 1937.
PATENTNI SPIS BR. 15658
Dr. Rohm Otto, Darmstadt, Nemačka.
Poslupak za izraclu očiščenih koža uz upotrebu gljivičnih triptaza.
Prijava od 9 decembra 1936.	Važi od I maja 1937.
Naznačeno pravo prvenstva od 7 februara 1936 (Nemačka).
U patentu br. 12934 i u dopunskom patentu 13368 opisan je postupak za ot-stranjenje dlaka i kvašenje kože i krzna upotrbom gljivičnih triptaza, naročito triptaza odgojenih iz vrste aspergillus, u alkalijskoj, neutralnoj i slabo kiseloj otopim, pri čem su se otopin gljivičnih triptaza dodavali razni spojevi, koji pospješuju djelovanje encima, kao na pr. natrijev bi-sulfit, natrijev sulfit Ui natrijev tiosulfat. Nadalje su opisani spojevi, koji se upotreb-Ijavaju kao aktivatori, a koji sadrže jednu ili više hidroksilnih grupa, kao na pr. grož-dani šečer, glicerin ili laktati. Ovi se dodaci mogu takoder kombinirati kod upotrebe.' Takoder se istovrem^no mogu upotrebiti amonijeve soli ili amonijak, koje su medu ostalim prikladne za to da spriječe nastu-panje trulenja, ili se mogu dodati soli sa alkali jskom reakcijom, te se mogu upotrebiti kod predobradbe ili izaobradbe sa ili bez nabubrivanja, kao na pr. natrijev karbonat, natrijev bikarbonat, boraks, natrijev fosfat.
Našlo se, da se postupak za izradu za strojenje gotovih očiščenih koža sa spome-nutim gl jivičnim triptazama može dal je poboljšati time, što se upotrebi jedna druga grupa spojeva kao dodatak i to prikladna oksidaciona sredstva, naročito soli dušične i dušičaste kiseline, na pr. alkalijski nitrat ili alkalijski nitrit. Dok je kod postupka prema navedenim patentima bila korisna istovremena upotreba amonijevih spojeva, medu ostalim i radi njihovog konservativ-nog djelovanja, dotle natrjev nitrat i natrijev nitrit več sami bez dodatka amonijevih
spojeva djeluju u večem stepenu bakteri-cidno nego u spomenutim patentima upo-trebljeni aktivatori uz dodatak amonijevih spojeva. Pošto je takoder njihovo aktivi-rajuče djelovanje vrlo dobro, to ovo znači dal jnje pojednostavljenje i poboljšanje postupka.
Doduše več je bilo predlagano, da se upotrebe nitrati kod fermentnog djelova-nja na kožu, ali samo na taj način, da se aktivirajuče djelovanje dovede u ovisnost sa djelovanjem nabreknjivanja soli na kožu. Djelovanje ovih neutralnih soli vrsta se pri torn u smislu Hofmeisterovog reda. Prema ovome je medutim trebao na pr. klorat jače djelovati od nitrata. Nasuprot torne se pokazuje, da upravo klorati mnogo manje aktiviraju triptaze gljivica pli-jesni, čak prije koče njihovo djelovanje, nego nitrati. Prema torne se kod novo pro-nadenog postupka radi o jednom posve specifičnom djelovanju, koje je posve tipično za triptaze gljivica plijesni, te se na ta j način ne može predskazati.
Natrijev nitrat ili natrijev nitrtit mogu se djelomično nadomjestiti drugim solima, na pr. kuhinjskom soli.
Od drugih oksidacionih sredstava naročito su prikladni vodikov superoksid, natrijev peroksid sa ili bez dodatka kuhinjske soli, natrijev perborat ili drugi per-spojevi izuzev perhlorat. Nišu prikladna na pr. ta-kva oksidaciona sredstva, koja imaju nepo-željna uporeda djelovanja, kao na pr. bl-kromat, koji vodi do djelovanja strojenja, ili permanganat, koji bojadiše, ili spojevi vrste perhlorata.
Din. 10.-
Za daljnje pojačanje encimnog djelo-vanja pokazalo se kao vrlo dobro, da se encimi ^Ijivinih triptaza upotrebe skupa s njihovim aktivatorima kod nešto povišene temperature, t.j. kod cca 25—30"C. Ovo je naročite važno za krzna ili kože s kojih se. teško skida dlaka.
Od kakvog su velikog praktičnog zna-čenja aktivatori sa baktericidnim delovanjem vidi se iz toga, što je na taj način omogučeno, da se postigne djelovanje ot-stranjivanja dlaka starim poznatim postup-kom znojenja bez štetnih sporednih djelo-Vaiija, pošto se u ovome slučaju ne treba bojati pojave bakterija plijesni i time ošte-čenja kožne supstance. Dok je čovjek kod običnog postupka znojenja bio upravo u-pučen na razvijanje bakterija plijesni, koja lako može prerasti, pošto se njezin razvoj ne može točno nadzirati, pošto se kod pri-javljenog postupka upotrebljava samo jedila posve odredena količina encima, koja je dovoljna i bez prisustva bakterija plijesni, da bi se nakon kratkog vremena, t.j. nakon 1—2 dana mogle odstraniti dlake. Naprotiv torne obični proces znojenja zahteva do 8 dana, pa i nakon toga vremena zadaje otstranjivanje dlaka često još znatne poteškoče.
Krzna ili kože mogu se na pr. osloba-dati od dlake otopinom gljivičnih triptaza i natrijeva nitrita ili ih se može kroz tu oto-pinu provlačiti, ostaviti 2—3 sata da leže, dok kože ne upiju otopinu, a onda ih se objesi u vlažnom prostoru kod temperature od cca 30"C. Nakon 1—2 dana može se opčenito lako i temeljito otstraniti dlaka. Djelovanje rasklimavanja dlaka može se eventualno još dalje ubrzati, ako se kože prije otstranjivanja dlake obraduju 1—2 dana slabom otopinom sode i amonijaka.
Kod ovčjih koža .često je zgodno, da se prije obradbe sodom skine vuna i istom onda uvede otopina sode, da bi se vuna zaštitila od alkaličnog djelovanja sodine rastopine. Na taj način se izbjegava, da se jedan dio vunene masti rastopi u otopini sode i tako nekorisno izgubi. Vuna, koja nije došla u dodir sa alkalijama i sa otopinom sode, pokazuje kod ovoga postupka istu visoku kvalitetu kao strižena vuna. Do-bitak je takoder veči nego kod strižene vu-ne, pošto se vunena vlakanca dobiju u nji-hovoj čitavoj duljini.
Ako se radi kod povišene temperature kod postupka, koji su opisani u gore spo-menutim patentima, da bi se pomoglo djelovanje encima, tada treba biti oprezan pred stvaranjem plijesni još prije nego su kože zrele za otstranjivanje dlake. Dodatkom amonijevih spojeva može se samo kod rada kod obične temperature znatnije o-
graničiti razvoj bakterija plijesni.
Mjesto da se kože ili krzna objese u prostoriji za znojenje, mogu se takoder one jedan sat val jati u posudi sa otopinom gljivičnih triptaza i potrebnom količinom aktivatora kod 25—30°C i preko noči ostavki da leže. Drugo jutro se može odstraniti dlaka ili se prije otstranjivanja dlake može dodati 2 31-tna otopina sode i dlaka otstraniti nakon 1—2 dana.
Može se raditi u slabo kiseloj, neutral-noj ili slabo alkaličnoj otopini. Za kisele-nje krzna ili kože može se upotrebiti borova kiselina, mliječna kiselina ili bisulfit, a za alkalijski postupak soli, koje reagiraju alkalički kao soda ili natri? jev bikarbonat.
Uostalom može se za izvjesna krzna ili kože i za naročite provenijencije kombinirati postupak sa alkali nitratom ili alka-lijskim nitritom na bilo koji način sa drugim aktivatorima u ovome pronalasku ili sa aktivatorima prema prije spomenutim postupcima, pa se pri torn može raditi u slabo kiseloj do slabo alkaličnoj otopini.
Tako se mogu na pr. suhe kože umek-šati sa cca 2%-tn'm natrijevim sulfitorn eventualno uz dodatak sode i onda ovako umekšane kože mogu se obradivati sa otopinom gljivičnih triptaza uz dodatak natrijeva nitrata, natrijeva nitrita i t. d. Ovaj način rada, kod kojega se krzna predobra-duju reduktivno djelujučim spojevima, a zalim podvrgavaju djelovanju gljivičnih triptaza uz dodatak oksidirajučih tvari, kao natrijeva nitrita ili natrijeva nitrata i sl., ima veliku prednost, da se time dalje pospješuje otstranjivanja dlaka gljivičiiim triptazama.
Ali se takoder mogu na pr. vodom o-mekšati kože ili krzna obradivati gljivi-čnim triptazama uz dodatak natrijeva nitrita ili natrijeva nitrata, a zatim prije ili nakon djelovanja sode otstranjuju se dlake.
Dok je prije opčenito vladalo mišljenje, da se samo iz alkalički nakvasivanih krzna ili koža može izraditi upotrebiva koža, koja je dovoljno puna, dovoljno me-ka i ev. razvlačiva, našlo se, da se upotre-bom gljivičnih triptaza sa prikladnim akti-vitatorima takoder i bez nakvasivanja može proizvesti jako puna i mekana koža. O-vo ne vri jedi samo zai nasoljene kože ili krzna, nego i takoder za suhe, što je naročito iznenadilo.
Primeri:
1.) 100 kg kao obično umekšanih kozjih koža namače se u posudi jedan sat sa otopinom iz
1 kg gljivičnih triptaza iz aspergilus flavus
1 kg natrijeva nitrata 100 1 vode od 30°C
a zatim se ostave u posudi preko noči. Na-kon 24 sata doda se tome otopina iz 6 kg kale. sode 300 1 vode od 30l’C.
Da bi se postiglo jednoliko djelovanje o-topine sode, mi.ješa se 10 minuta. Nakon dva daljna dana može se potpuno otstraniti dlaka. Očiščene kože su nakon uobičajenih procedura pran ja spremne i bez naknadnog kiseljenja za razapinjanje ili za strojenje.
2.	) 100 kg kao obično namekšanih kozjih koža namače se u posudi jedan sat du-go otopinom iz
1,5 kg gljivičnih triptaza iz aspergillus ventii
1,0	kg natrijeva nitrita 100 lit vode od 30°C a zatim se dalje radi kao što je navedeno u primeru 1).
3.	) 100 kg kao obično umekšanih govedih koža obraduje se ili se provlači kroz otopinu iz
1 kg gljivinih triptaza iz Aspergillus diffusus
1 1 303i-tnog vodikovog peroksida 10 1 vode.
Nakon jednog dana ležanja kod nekih 25°C obraduju se kože još dva dana otopinom iz 10 kg kale. sode 500 1 vode.
Nakon toga vremena može se otstraniti dlaka bez traga. Kože se isperu, pa se mogu nakon uobiča jenog čiščenja objesiti za proces bojadisanja za kožu za džonove.
4.	) 40 kg suhih ovčjih koža omekša-va se sa
400 lit. vode
0,7 kg natrijeva sulfita 0,7 kg kale. sode
i nakon završenog mekšanja i cijedenja polijevaju otopinom
0,6 kg gljivinih triptaza iz Aspergillus parasiticus
1,0	kg natrijeva perborata
15.0	1 vode.
Zatim kože leže dva dana kod temperature od 25—30"C ili se objese u vlažnom, toplom prostoru, onda se otstrani vuna i obraduju sa otopinom iz
10.0	kg kalcinirane sode
500,0	1 vode.
Nakon običnog čiščenja spremne su ogoljene kože i bez naknadnog kiseljenja za razapinjanje ili za strojenje.
5.	) 100 kg na uobičajeni način umekšanih telečih koža namače se u posudi jedan sat dugo otopinom iz
1,0	kg gljivičnih triptaza iz Aspergillus orycae
0,5 kg groždanog šečera
0,5 kg natrijeva nitrita
100.0	1 vode od 30"C.
Nakon toga ostaju kože 24 sata u posudi i drugo jutro pridoda se tome otopina iz 6 kg kolcinirane sode 300 I vode od 30°C.
Radi jednotikog djelovanja otopine sode pokreču se kože 10 minuta. Nakon uobi-čajenog čiščenja i bez naknadnog kisele-nja spremne su kože za razapinjanje ili za strojenje.
6.) Normalno vapnenim arsenikom o-bradivane jareče kože peru se nakon ot-stranjenja dlake po prilici dva sata mekom vodom, a zatim se na 100 kg golih kožica kisele sa
0,35 kg gljivičnih triptaza iz Aspergillus flavus
0,4 kg amonijeva sulfata 0,4 kg natrijeva nitrita
300.0	1 vode od 25—30°C.
Kiselenjese može izvesti preko noči. Drugo jutro se gole kožice dalje obraduju kao obično, t.j. otstrani se meso, izravnaju se, operu i dogotove.
Patentni zahtevi:
1.	) Postupak za izradu za strojenje gotovih golih koža, naznačen time, što se radi sa gljivičnim triptazama, naročilo trip-tazama odgojenim iz vrste Aspergillus, u slabo alkaličnoj do slabo kiseloj otopini uz dodatak prikladnih oksidacionih sred-stava, kao alkalijskog nitrita ili alkalijskog nitrata, vodikovog peroksida, natrijeva perborata, eventualno uz dodatak drugih soli, na pr. natrijeva klorida, natrijeva sulfata.
2.	) Postupak po zahtevu 1, naznačen time, što se skupa upotrebljavaju tvari, koje sadrže jedmi ili više hidroksilnih grupa, kao na pr. groždani šečer, glicerin, lak-
tati.
3.	) Postupak po zahtevima 1 i 2, naznačen time, što se istovremeno upotrebljavaju još amonijevi spojevi.
4.	) Postupak po zahtevima 1—3, naznačen time, što sc dodaju još druge alka-lijske soli kao alkalijski karbonat, alkalij-ski bikarbonat, boraks ili alkalijski fosfat.
5.	) Postupak po zhtevima 1—4, naznačen time, što se krzna ili kože prije ili iza djelovanja gljivičnih triptaza podvrga-vaju alkaličkoj obradbi sa ili bez nabubri-vanja.
6.	) Postupak po zahtevima 1—5, naznačen time, što se kože ponajprije predo-braduju sa natrijevim bisulfitom, natrije-
vim sulfitom, natri jevim tiosulfatom ili slič- istom onda podvrgavaju djelovanju oto-nim sumporastim spojevima eventualno uz pine gljivičnih tnptaza uz dodatak spome-dodatak alkalijski reagirajucih soli, te se nutih aktivatora.