POSTARINA PLAĆENA U GOTOVU teNA' T.— DTN. \ш 1 m ■ Ш Ш m A J ■ Uf'A V? lice: • }<■<- Vv J r* ■ j i 2 t.i c n <- uro: tušu GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE ČUVAJTE J UGOSLAVIJ U! Izlazi svakog petka • Godišnja pretplata 50 din. • Uredništvo i uprava Prestolonaslednikov trg 34 • Adresa za pošiljke: Poštanski pretinac 342 • Telefoni uredništva i uprave 30-866 i 26-105 • Račun Poštanske štedionice br. 57-686 • Oglasi po ceniku • Beograd, 22 mart I940 God. XI • Broj 12 ia шео1м сг^аиицс! Pošto smo u prošlom broju istakli moralnu satisfak-ciju, št o je jugoslovenskom sokolstvu pružena čin jenicom, da je, — ne na njegovu molbu, več SPONT AN O M ODLU-KOM VLADE, JEDNOGLASNO odredena pomoč za poči-njene mu štete, čime je nedvojbeno prizndto da je sokolstvo bilo nepravedno napadano, — želimo da u ovom članku istaknemo potrebu da se, pored delimičnih materi-jalnih reparacija, izvrše i MORALNE REPARACIJE ZA UČINJENE NEPRAVDE, o čemu smo natuknuli več u prošlom broju. Materijalnu štetu bi sokolstvo s a najmanje bola podnelo, kada bi sve ostalo bilo u redu i kad bi se u svima banovinama primečivala tendenci j a, da se te poro-dajne smetnje novog stanja što pre likvidiraju, pa da se prede na punu zakonitost i poredak. Mi, medutim, još i danas, sedam meseci iza osnivanja Banovine Hrvatske, imamo ČITAV NIZ SOKOLSKIH DOMOVA, koji se protu-zakonito, i upravo anarhistički, nalaze u rukama, ne „lica, čiji se identitet ni je mogao utvrditi“, več organizacija, ko jima se dao poluzvanični karakter, a da vlast još uvek nema snage da toj otimačini stane na kraj. Takav je slučaj sa sokolskim domovima i imovinom u Crikvenici, Delnicama, Varaždinu, Pagu, Kustošiji, Zagrebu itd., — gde nam je bila oduzeto zakoniki neprikosnoveno gruntovno vlas-'ništvo, ili su pogaieni gruntovni ugovori ild. Ma da se i tu radi o materi jalnoj šteti, ni je taj mome* nat toliko važan, koliko STANJE IZVANZAKON1TOSTI, U KOME ZELI DA SE DRŽI SOKOLSTVO, A PROTIV KOGA MI TRAŽIMO NE SAMO REPARACIJE, NEGO I NAJODLUČNIJE GARANCIJE; — jednako kao i protiv bezgraničnog i planskog ŠIKANIRANJA NAJB0LJ1H PRETSTAVNIKA JUGOSLOVENSKOG SOKOLSTVA, U JAVNIM 1 PRIVATNIM SLUŽBAMA. To što se. gotovo u sv/m mesti ma Banovine Hrvatske, radi protiv članova Sokola i jugoslovenskih nacionalista, ni j e samo bezrazložno otpuštanje iz službe i premeštanje, sa ciljem da se ti ljudi materijalno unište, več pretstavlja NAJUVREDLJ1V1JE MORALNO UNIZAVANJE, gde se, za volju najopskurm-jih bukača ili lokalnih sovjetiča, najugledniji državni ci-novnici bacaju u najzabačenija sela; gde dobijaju za šefove ljude, dvaput mladje i daleko man je sposobne; ih bi-vaju izloženi najneukusnijim zabadanjima i uvredama. Sigurno je da sve to ni najmanje ne odgovara naceh-ma, ko ja su oglašena kao načela pravde i sporazuma. Ako se materijalnim repariranjem priznalo, da su jugosloven-skom sokolstvu zaista nanete nepravde, — z ar nemarno prava tražiti da se, dosledno torne, podje dalje, pa da se dadu i moralne reparacije, da tek onda dodju do izrazaja načela, koja smo gore spomenuli?! BEZ TIH, MORALNIH REPARACIJA, PROMAŠIĆE I OVE, MATERIJALNE, jer če rušilački elementi počiniti nove štete i dolaziče do novih uzbudjenja, koja nikako nisu u duhu stišavanja. A zato ne treba mnogo! Qosta je da se banska vlast, u pitanju sokolskih domova i sokolske imovine, DRZI STROGO ZAKONA; a u pitanju činovnika cja se — sem onih, za koje se zaista utvrdi, da su se o ne-što ogrešili (a tih ima najmanje u Sokolu!) — svi drugi vrate na svoja mesta, i da se daljnja premeštanja vrše na decentan način. To ie stvar pravde, koja nema nikakve veze sa izme-nom zakona o Sokolu K. J., i ko joj treba, ne čekajuči■ na to udov oljiti. Medjutim je i kod te izmene potrebno, da se ne ispusti iz vKa, ZAISTA IZNIMNA VLOGA 1 POLOŽAJ SOKOLSTVA, ne od vremena kada je stvoren taj zakon, več od NEKOLIKO DECEN1JA, u našem narodnom životu; pa da se i ta revizija izvrši bez ikakvih partiskih tendenci ja. Pamiletima, ko jima novim gospodarima kaša ju da se dodvore bivši šestojanuarski lideri, kao što je na pr ona j u splitskom „Hrvatskotn Glasnikuneče se sokolstvo dati ni zaplašiti, niti svesti sa svog dostojanstve-nor stava; pogotovo kad su vulgarnosti tog pamtleta de-mantovane od odluka samih njihovih odgovornih vodja. Sokolstvo se ne boji pomenute revizije ni onda, kad „Hr-\atska straža“ pobcdonosno kliče, što je u komisi ju za izmenu zakona ušao g. Dr. Krek, koji po svom resoru nikakve veze sa sokolstvom nema (u kombinaciju bi dale- Nj. Kr. Vis. Knez Namesnik primio brata Rad. Srdjica U utorak, 19 marta, primio je Nj. Kr. Vis. Knez Namesnik Pavle u audijenciju glavnog sekretara Saveza Sokola K. J., Radmila Grdi-ća. Brat Radmilo Grdič iz-neo je tom prilikom Nj. Kr. Vis. Knezu Namesniku prilike u sokolstvu i prikazao mu rad sokolstva na prosvet-nom, tehničkom i narodno-obranbenom polju; a Nj. Kr. Vis. Knez Namesnik inte-resovao se mnogo za sokolski život i rad. Важност физичког васпитања ca општбг националног и војничког гледишта Соколсна смотра у Београду У соколском дому друштва Београд—Матица одржана ie у недељу смотра срцолског члан-ствз београдских с$£олских ДРУ-штава. На смотри је узело у-чешћа бројно соколство, као и прнјатељи соколске мисли. Смо-тру је отворио пригодним гово-ром старешина друштва бр. Ан-дра Петровић, генерал, а гово-рили су и браћа Милић Мајсто-ровић, Момир Синобад, Pejbiih и др., који су опширно приказали стање соколства као и све неда-he ca -којима се оно мора да бо-ри. Са стрзне присутних ставген је упит делегату Савеза, op. Boju Тодоровићу, што је одгово-рено са стране одговорних фак-тбра, пссводом напада на бр. Чеду Милића. На концу је јед-ногласно донета резолуција у којој се тражи да се предузму што ефикасније мере у циљу за-штите соколских miTepeca. Резо-луција говори о општим прили-кама у свету и у нашој земљи. Предвиђено је, да се у скоро време одржи велики конгрес свих националних и патриотских друштава у Београду, на коме he се опширно говорити о свима питањима, која интересују југо-словенску националну мисао. Још у старом веку велшш на-роди добро су схватили важ-ност телесне културе. У коли-ко је неки народ био просве-ћенији, у толико је поклањао већу нажњу овоме васпитању. Јер оно не само што одржава i усавршава физичке особине, него ефикасно утиче и на уса-вршавање н одржавање. морал-иодуховних особина човекових. Ga онштег народног гледи-шта, од физичког васгштањана-рода нмају се двв користи: по* дизање расе и спремање буду-Них бораца за одбрану земље. Кад упоредимо садању нашу омладину са омладином пре ра-та, маркантно се истиче разли-ка у физичким особинама. Де-ца, која су подизана за време рата, нарочито на селу, због слабе исхране, опште патње и слабог надзора, воћином су о-етала кржљава, а нека са раз-ним физичкнм, па и умним не-достатцима. Ириродна последи-ца биће да he и њихова деца бнти другостепеие вредностн по физичком квалитету. Међу-тим гимнастичким вежбањем могу да се развију физичке о-собине ,а појединцима да се поврате телесне особинз њихо-вих предакф. После слома на Јени, Пруска је одмах отпочела спремати сво-је војнике за одмазду, најпре у вежбаоницама за гимнас.тнку. Ово је продужавано неколико година, док су са, успехом до-били битку на Садови. После овога успеха са правом се пи-сало, да су битку добили на-родни учитељи. После неуспсшног рата 1871 год. Француска је такођер ис-такла већу важност физичког васпитања, па је та идеја за* хватила све народно елојеве. Омладина се бавила физичким васпитањем близу пола вска, док то васпитање није уродило плодом у светском рату. Такав пример нмамо и код Чеха, који раду у соколским велсбаоница-ма, имају да захвале што су у иветском рату могли мостиКп своје националне задатке. А и сада ве1ш дсо чешкнх легија чние Соколн. После Светског рата, иобсђе- ko pre došao n. pr. ministar prosvete!), iz čega klerikalni list vrlo pronicljivo zaključuje, da se radi o partisko-poli-tičkim razlozima. Jasno je, medjutim, da se ni pred tim SOKOLSTVO NEČE ODREČI JEDINSTVENOSTI SVOJE ORGANIZACIJE ZA Č1TAVU JUGOSLAVIJU i da nikako neče pristati na to, da u jednom kraju pretstavlja opštenarodnu organizaciji!, koja je st up rodoljubivog i narod no-odbram-benog rada, a u drugom da bude predana na milost i nemilost raznim Italima Colombani, protiv čega neče moči nači zaštite, ni kod vlasti ni kod zakona. Sokolstvo se u politiku ne meša, pa če raditi jednako konstruktivno u svima delovima Jugoslavije i za sve njih. Ali zato bezu-slovno traži, DA U SVIMA DELOVIMA JUGOSLAVIJE IMA JF.frNAKA PRAVA I DA IMA JEDINSTVENO VOĆ-STVO, jer je jedino tako u stanju da odgovori uzvišenim zadacima zbog kojih je osnovano, i ibog kojih je potrebno, i celini države, i u svakom njenom delu. ни и победиоци озбнљно су прибегли што бољем школском и послвшколском физичком Bu-спитању, да би тиме, колико толико надокнадили, у рату из-губљену елиту своје нације. И код нас су у неким гранама фн-знчке културе постигнути лепи резултати, али ми још немамо свој правни народни метод фи-зичког васгштања, Спорт је код нао додуше доста популаран, али се и он изводи више про-извољно, без научног нравца, те може да буде често пута н штетан по здравље човеково. Са војничког и државног гле-дишта најважнија грана физнч-ког васпнташа је т.зв. предвој-ничка вежба, којој би требало поклонити што већу пажњу. Hu једно занимање не захтева та-ко потпуне физичке н моралне обдарености, као војничко вас-питање, обзиром на данашљв наоружање и облик,савременог ратовања. Дое је код старих народа успех у борби завнсиа од телесне снаге и вештнне ру-коваша оружјем, у чему се ie највише вежбало, данас је нај* важније за борца да, се.м хра« брости, будв хитар, спретан, издржљив и окретан. Ово наро-чито важи за пешака, при свн-ма борбеним радњама, као кре-ташу, борби ножем, бацашу ручних бомби, изналажењш за-клона н других борбених рад-II,н. Велики број војника поги-нуо ,ie у рату зато, што иије хитро легао на земљу, брзо из-вршио скок за вроме борбе у ћападу, што није одмах нашао, или нанравио себи заклон, шш хитро скочио у левак, направ-љен топовском граиатом. Нијс зиао пливати, или се је због слабих мишића брзо заморио у кретању под теретом спреме. Све овв особинв које треба да; има савремвни борац, најбол.е со иостизавају фнзичЕим васпи-тањем. А тиме ce увећава it смелост и самопоуздање, што такођер снада у воЈничке врли-не. Из свега изложеног да се из-ввстн јасан закључак, да изме-tjy физичксг васпитања и так-тике (борбених радњи) постоји теска веза, na je зато и важиоет жнзнчког васпитања са војнич-ког гледншта веома велика. Ма колнко да војска враћа. ку-iia.Ma војнике здравије, cnpot-нијс, јачс n способнијс за жп-вотну борбу у опште, ипак ре-грут, у onu.vi годинама кад слу-иси у кадру, не можо развити cbđ оне физичке особине, као у млађим годннама. А н физичио васпитање, ако се но изводи паучним правцем, hg даје же-љене рсзултато и но поотизава се довољиа хармонија духа и толо, као uito то мора да буде. Величко Бејовић псш. кап. I кл. у пеаз. Veliki uspeh skupštine Sokolske župe Split U subotu, 16 marta, održana je u Splitu redovna godišnja skupština Sokolske župe Split, koja .je bila odlično posedena. Izostali su delegati od samo 4 društva i 3 čete. Starešina župe brat Dr. VjekosUv Lavš otvcrrio je skup-štinu pozdravom Nj. V. Kralju i Kraljevskom domu, što je dalo povoda za burne i oduševljene o-vacije Kralju i Jugoslaviji. Posle toga je u kratkom, ali poletnem govoru, izložio stanje sokolstva na području župe Split. Pošto je nabrojao tnnogobrojne progone, kojima su bili izloženi sokolski pojedinci i organizacije, brat Dr. Lavš je podvukao odluč-nu volju sokola splitske župe, da ostanu na braniku sokolskih ideala, nepokolebivo odani velikoj misli jugoslovenskog jedinstva. Njegov govor prekidan je odu-ševljenlm aplauzima i odobravanjem. Brat dr. Lavš pozdravio ie i prestavio članstvu delegata Sa-veza, brata Radmila Grdlča, glav-nog sekretara Saveza SKJ. Posle toga redali su se izvešta-.ii, koji su govorili o velikim uspesima sokolstva na teritoriji ove župe, koji su tim značajniji i vredni.it, što su postignuti pod teškim okolnostima. Povodom iz-veštaja razvila se diskusija, u kojoj su izneseni mnogohrojni predloži i korisne sugestije. Ali više nego to, u svim govorima je podvučena tvrda odlučnost Sokola, svih jedinlca splitske župe, da održe visoko sokolski barjak i da ostanu nepokolebljivi čuva-ri velikih sokolskih i nacionalnih ideala, člje je ognjišt« bilo kroz decenije naše jugoslovensko primorje. Na koncu izveštaja data je u-pravi razrešnlca, a zatim je uz opšte odobravanje usvojena re-zolucija koja glasi: 1) Sokolski rad i njegovo dje-lovanje ravna se po utvrdenim sokolskim načelima, koji obu-hvačaju čitav naš jugoslavenski narod kao cjelinu, 2) Sokolstvo je svijesno da se, držeči se daleko od polltiikog u-plitanja u dnevne dogadaje, ne samo ničim I nikada ni je ogri-ješilo o interese svoga naroda, nego je uviiek radilo nesebično p nepodlieljtnom ljubavi ta dobrobit, napredak i vellilnu svih di/elova naše domovine Jugoslavije. j) Prema tome nisu opravda-ne a i bet ikakvog su stvarnog osnova, sve objede i napadail na sokolstvo, te zato: a) najenergičnije protestira protiv svih nasilja nad sokol skim jedinicama, sokolskom imovinom I sokolskim rad-nicima, Brača Dr.. Lavš i Grdič na skup-štinl župe b) diže svoj glas ogorčenja zbog teikih i mnogobrojnih progona I stradanja sokolskih pripadnika, c) tražl poštlvanje i vršenje postoječih zakona od svih i prema svakome, te apelira na sve mjerodavne taktore, da pravilno primjene Zakone i zakonske, propise, 4) Sokolstvo svečano Izjavlja-je, da uprkos svih teškoča i na-padaja, nepokolebljivo ostaje vjerno sokolskoj ideologiji i za-vjetu: JEDAN NAROD. JEDNA DRŽAVA. .lEDAN KRALJ! 5) Izražava bratskoj Upravi Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije puno povjerenje uvjere-renjem, da če i unapred odlučno i energično štititi i čuvati interese jugoslovenskog sokolstva. * Posle toga se pristupilo izboru nove uprave, pa je uz oduševlje-ne aplauze, izabran ponovo za starešinu župe br. Dr. Vjekoslav Lavš. Prošlogodišnji rad Sokolskog društva Sinj U današnje doba ima sokolskih društava, kojima se na žalost o-, meta rad terorom i agresijom, i koja ne uživaju istu slobodu kao njihova bratska društva u istoj državi. Ovoj vrsti spada i Sokolsko društvo Sinj, zato i zasiu-žuje da se rad ovog društva prikaže ostalim društvima, te pri-jateljima i neprijateljima sokolstva. Na 31 dec. 1931) god- bilo je u ovom društvu 309 pripadnika. U toku prošle godine stiglo je i zavedend u društveni delovodni protokol 655 spisa. Održano je 66 sednica uprave, 2 'svečane javne sednlce i 4 članska sastanka Broj vežbovnlh dana bio je u prošloj godlni 301. Celokupan broj pohadanja vežbi svih kategorija je 5.270. Održana je letnja javna vežba, sa U tačaka, uz sodelovanje naše dične vojske. Priredeno je 5 akademija, i to .3 manje i 2 veče (6 septembra i Prvog decembra). Održan je pred vrstotn 91 govor različitog sadržaja. Bilo je sve-ga 23 debatnih večeri, o interesantnim pitanjima iz sokolskih, nacionalnih, socijalnih i kulturnih problema. Pučka predavanja priredena su ova: Verujemo u budučnost Jugoslavije, O Sv. Savi, O Stross-mayeru, Sunce i život na planetarna, Proboj Solunsko? fronta. O-bavezni telesni odgoj omladine, Kemal-paša, Kult naših velikana Zrinskog i Frankopana, O Petro-voj petoljetci, HistoriJski razvoj našega naroda, O majci, Kosovo — Vidovdan, Marselj — 9 okto-bar 1934, Značaj prvog decembra. Zdravstveni otsek društva o-držao je predavanja: O alkoholizmu, O mikroorganizmima. Narkotična sredstva, Kako da se majka uputi i pomogne u podi-zanju i zaštiti dece, Upute za od-branu od napadaja iz vazduha (tri puta, sa praktičnim pokaži-vanjem i vežbanjem sa maskama), Sokolske žene i odbranbenost. —• Održan je tečaj za ukazivanje prve pomoči kada ko nastrada, a vršilo se periodično lekareko pregledavanje članova vežbača, naraštaja i dece. Osim navedeno? dale su se sledeče priredbe: „Mamina maza", igrokaz: — „Majčin dan bez maj-ke“, tragedija; — „Na Ozlju gradu", igrokaz; — Ljubi slobodu", U 7 časova u veče pripušteno je skupštini i ostalo članstvo, pa je delegat Saveza, brat Radmilo Grdič održao govor, u* kome je Izložio gledanja Savezne uprave na dogadaje koji su u vezi sa radom sokolstva i na akcije Saveza, koje je preduzimao u vezi sa takvim stavom- Osvrnuo se i na pitanje revizije zakona o sokolstvu, pa je objasnio stav u-prave Saveza po ovom važnom pitanju. Na koncu je istaknuo zadovoljstvo Savezne uprave sa odličnim držanjem sokolstva župe Split i naročito ukazao na povoljnu činjcnlcu okupljanja nacionalne omladine oko sokolskog barjaka, kako je to sprovedeno, kao retko gde, u sokolskom društvu Split. Skupština je završena pjeva-njeni sokolske himne „Oj Sloveni" i ovacijama Kralju, Jugoslaviji i uarodnom jedinstvu. Uveče je, u čast delegata priredena zajednička večera u hotel „Parku" na Bačvicama. Tom prilikom pozdravljen je na večeri i odlični bugarskl javni rad-nik, Dr, Danailov. Njegovo pri-sustvo dalo je povoda manifestaciji jugoslovenskog - bugarskog bratstva. U nedelju, 17 marta, brat Radmilo Grdič održao je, pred pre-punom dvoranom sokolskog društva, predavanje za omladinu, izloživši u jednosatnom predavanju gledanje sokolstva na savre-mene polltičke i socijalne doktrine. Sokolska skupština u Splitu dokazala je jasno i nepobitno opstoinost jednog enažnog i ne-pokolebljlvog sokolskog duha u tim krajevima i ona če biti po-četak novog zamaha u žirenju sokolske misli i sokolskog rada. SPUT ZA MASARIKA Sokolsko društvo Split priredilo je komemorativuo veče u po-čast Prezidenta Oslobodioca Ma-saryka- Pred dupke punom dvoranom ocrtao je jakim i toplim rečima ličnost velikog Slovena, njegov život i rad, mladi sveuči* lištarac, Mladen Mimica. Istakao je veličinu Masaryka i kao filozofa i šveslovena, čija je aktivnost prelazila granice otadžbine, obuhvatajuči sve slovenstvo i sve ljude dobre volje. Ova priredba bila je vrlo dobro posečena i vrlo uspela. aktovka; — „Dači Vilenjaci", komedija; — „Ratnikova verenlca", tragedija; — „Cuv3jte mi Jugo-slaviju". živa slika sa recitaci-jom o marseljskoj tragediji; — „Sumnjivo lice", komedija; — „On nije ljubomoran", — „Ko je sluga", — „U civilu" i „Čestitamo", — šale. Održana je i jedna večernja vrtna zabava sa plesom, te ostali povremeni plesovi. Streljački otsek je u pripremi te u ovoj godlni namerava zapo-četi sa gadanjem- Takoder če se u ovoj god in i protegnuti rad ovog društva i na narodno-od-brambenl, tako da mladi Sokoli, kada dodu u kadar, budu več do-nekle spremni vojnici. Članovi su platili u ime članarine 1939 godine Din. 12.3-54.—. Posadeno je 2.000 pitomih o-raba u novozvanoj „PetrovoJ šumi". Nabavljena je igra „Odbojka". Llredena je električna instalacija na pozornlci i letnom vež-balištu- Nabavljeno je poprtje Tirša u prirodnoj veličini. Društvena knjižnica ima 546 knjiga. Sabirnom akdjom za zimsku pomoč pomognuto je siromašnim članovima u naturi i novcu. Prema iznešenom dakte mora se priznati da je ovo društvo a-gilno. Ali ipak njemu su u prošloj godini bile zapefačene pro-storije i obustavljen rad sa nalogom, da se sva imovina ovog A nepravde prema Jugoslovenima?!. G. Hija Jakovljevič u „Sa-vremeniku" od 15 februara, u članku „Prolazni karakter sporazuma", veli medu ostalim: „Još i sada ima u hrvat-skom narodu nezadovoljstva, ogobito radi nepraved-nog postupka predstavnika vlasti prema onim Hrvatima, koji se za sada nalaze izvan banovine Hrvatske. U interesu je državne zajednice, da se izmijeni taj postupak, a pogotovo da se ne stvaraju ognjiŠta novog nezadovoljstva, jer bi se onda promašio i cilj, za kojim je išao sporazum od 26 kolovoza. Braneči svoja prava Hrvati ne žele učiniti Srbima nikakve nepravde 1 t d.“ U svemu se slažemo sa iz-laganjima gosp. Jakovljeviča, da u Jugoslaviji treba vladati puna ravnopravnost i jednakost svih njenih članova. Ali kad je gosp. Jakovljevič zabrinut za eventualne nepravde Hrvata izvan Banovine Hrvatske, za-Sto se ne bi malo zamislio nad nepravdama koje se sva-kodnevno Čine Hrvatima J m goslovenima? I Hrvati su ljudi, kaže g. Jakovljevič! A mi Jugosloveni zar mi nismo ljudi, več predmet za potkusurivanje opskumih frankofurtimaškoklerikalnih tipova? Gosp. Jakovljevič tvrdi da Danci i Flamanci govore je-dap jezik, pa su ipak dva naroda, htejuči time potkre-piti tezu o dvonarodnosti. Ali zašto da ne bude ljudi kojima je istovetnost jezika važan faktor u verovanju o j edinstvenosti našeg naroda? Zašto u banovini Hrvatskoj ne bi bilo ljudi koji sve sitne razlike bacaju u pozadinu pred onim što je najkrupni- je, a to je istovetnost jezika? Zašto ne bi ti ljudi mogli da nesmetano žive, rade i deluju, žrtvujuči sve za volju tog ideala? Neka nam gosp. Jakovljevič na ovo odgovori. Pametnom je čoveku zai-Sta svejedno hoče li jedan ili nekoliko srezova više, ili manje pripasti Banovini Hrvatskoj, ili Banovini Srpskoj, kada se bude formiralal Ali mi znamo i slučajeva koji dokazuju protivno od onog što veli g. Jakovljevič. Tako n. pr. u jednom mjestancu u Banovini Hrvatskoj imade oko stotinu pravoslavne de<;e, pored par stotina katoličke; U tom je mestu samo jedna pravoslavna sila, pa i ona mora da se seli, zato što je druge vere. Da ne govorimo kakve se sve pretnje i in* trige vrše nad učiteljima Jugoslovenima i Sokolima! 1 tako se s jedne Strane hoče prikazati kao sveta borba za i avnopravnosti, a s druge strane se frapantno krše- ta načela. Gosp. Jakovljevič eventualne greške pripisuje vrenju, prelazu u novu eru; ali taj prelaz traje več pola godine i svaki dan se čitaju stupci novina o progonima i nepravdama svake vrste, često vršene i sa strane onih koji nisu pravi pristaše H. S. S. Zašto se onda dozvoljava takvim ljudima, da vrše teror i nepravde u ime H. S. S.? Slažemo se sa gosp. Jakovljevičem, da je večina hr-vatskih, kao i srpskih Seljaka dobra; ali zasto se onda dozvoljava da se nepravde vrše nad onim Hn^atima Jugoslovenima, kojima karakter ne dozvoljava da budu vrtikape? M. Svima našim čitateljima i svoj našoj sokolskoj brači katoličke veroispovesti, čestitamo najsrdačnije SRETNE USKRŠNJE PRAZNIKE! društva preda jednoj polltlčkoj Stranci, Čiji je tajnik ispred sre-skog načelnika prestavnicima društva na Sreskom načelstvu izja-vio, da on u irae svoje stranke ima da preuzme svu imovinu o-vog Sokolskog društva, a što je 1 sreski načelnik tražio. Ali pošto vočstvo stranke ovog tajnika, kao i starija vlast ovog sre-skog načetnika, nisu hteli da po-stupe po boljševičkom sistemu. Sokolski dom sa inventarom je bio povračen upravi društva. Iza ovoga slecjeli su razni napadaj! i pretnje od „nepoznatih", lepljeni su po zidovima razni pamfleti protiv sokolstva, pocepani su i zamazani plakati o proslavi prvog decembra, izvršen ie napadaj kraj sokolane na jednog Uglednog gradanina, koji je sav okrvavljen .iedva došao u soko-lanu. Novi sreski načelnik zabra-nio je ovom društvu sve javne priredbe i ta zabrana Još uvek traje, bez Ikakve nadc da če se povoči. Ali i pored ove zabrane svaka nejavna priredba ovog društva uspeva u svakom pogledu. Na „kučne zabave" ovog društva do-de, mlado i staro, muško i žensko, članovi 1 nečlanovi — puna Sokolana kao šipek. I zato se peva po Slnju: „Dolla doba vrlo čudna, al zabrana uzaludna, Bez plakata i reklanta Sokolana mami sama.” Start Soko ЗД СЛОБОДУ! Док неман страшног и тешког рата Захвата, руши државе миоге, Будимо спремви трн мила брата! ПоКнмо сложно сви путем слоге! Заставу своју дигнимо горе! И сложно њеце бранимо боје, Из чаших грла нек’ гласи оре: НеНемо туђе, нсдамо своје! Ни једне стопе, ни једне ари Недајмо, брфо. никоме више, Земл>е, за коју иретии нам стари Гинуше храбро к крвиу лише. Нама је oct’o аманег свегн. Да чувамо H«mio слободе дело. Свн зато, када опасност прети. У борбу свету поНимо смело! ВОЈИСЛАВ Д. КОЛАРИЋ. Смедсрево Brat Dr. V. Belajčić je otvorio Sokolski Nar. Univerzitet u Beogradu U s redu na veče otvoren je SOKOLSKI NARODNI UNIVERZITET u Beogradu, koga je ustanovila SOKOLSKA ZU-PA BEOGRAD i na kome če se svake srede držati po jedno predavanje, u ost or i jama SOKOLSKOG DOMA KRALJA ALEKSANDRA, u Deligrad-skoj ulici. Na otvorenju su u-zeli učešča brojni članovi Sa-vezne uprave, izmedju kojih zamenici starešine. Dr. V. BE-LAJČIC i Arh. M. SMILJANIČ, glavni sekretar Radmilo GRĐIĆ itd. Prisustvovali su takodjer i brojni članovi u-prave Zupe Beograd, sa starešinom inž. VUČKOVIČEM na čelu, a dvorana je bila puna sokolsko g članstva iz raznih beogradsknh društava. Župni prosvetar, brat MO-MIR SINOBAD, pozdravio je prisutne i izneo ukratko cilj i program Sokolskog narod-nog univerziteta. Zatim je pre-dao reč prvom zameniku starešine Saveza SKJ, Dr. V. BE-LAJČIČU, ko jr je održao prvo predavanje na novom Univer-zitetu, o temi „OPŠTA ORI-JENTACUA SOKOLSTVA". Brat Dr. Belajčič je u svom predavanju naročito podvukao osnovni ideološki stav sokolstva, koji se sastojj u ispovedanju i čuvanju ju-goslovenskog narodno g jedinstva, i od koga sokolstvo, ni pred kak-vim teškočama ili protivnostima, neče otstupiti. Jugoslovanstvo je bilo u programu sokolstva još pre rata, kada su ga bečki i peštanski silnici zbog toga proganjali. Zbog tog jugoslovenstva su sokolska brača podnela najteže žrtve, počevši od smrti na vešalima i da-vanja života na bojnom polju, pa do teških tamnica i. do gubitaka imanja. Odred se jugoslovenske misli, značilo bi oskrnaviti žrtve sokolske braće i izdati svetli ama-net najboljih sinova našeg naroda, počevši od Karadjordja i Štrosma-jera pa do Kralja Ujedinitelja; a to sokolstvo neče nikada učiniti. Ako su politički ljudi kompromi-tovali jugoslovenstvo, neka se zato oni napadaju; ali sokolstvo ga nije nikada, ni kompromitovalo ni zloupotrebilo, i ono če ga dovesti do pobede. Naše jugoslovenstvo nije formalističko ni mehaničko, i ne negira istorijske tradidje i zasebne odlike i svetinje. Sve što je sveto Srbinu, Hrvatu i Slovencu, čini sadržaj našeg jugoslovenstva; a zadatak sokolstva je, da ističe u prvi red sve što nas približuje i spaja, a da potiskuje sve što nas razdvaja. Sokolstvo se politikom ne bavi, i neče da sudi o politič-kim dogadjajima, ali ako se iza tih političkib dogadjaja krije duhovna i idejna sadržina, koja se protivi načelima sokolstva, sokolstvo na to odgovara nepokoleblji-vim stavom u odbrani jugoslovenstva. U pogledu na položaj sokolstva u državi i narodu, na proganjanje sokolstva i na glasove o reviziji Zakona o Sokolu K. J., brat Belajčič je naglasio odlučnu volju sokolstva, da stane na put svima ne-pravdama, pa je odao pitno priznanje bračl u Banovini Hrvatskoj, koja. ne samo što nisu kfonula pred napadajima, več su odlučni-ja nego ikada, u odbrani svojih ideala. Takvu braču dužni smo još jače podupreti i, kao jedan, založiti se za nju! U detalje o reviziji zakona sada ne želi da tolaži, ali sokolstvo kao jedan čovek stoji na gledištu, da sokolska organizacija mora da ostane jedinstvena za či-tavu državu, sa istim pravima u svakom kraju, sa potpunom slobo-dom rada i mišljenja, i sa jedin-stvenim vodstvom. Ono što sokolstvo od države dobija, kao potporu za svoj prosvetni, nacionalni i pa-rodnoobrambeni rad, potpunci mu pripada, po tom njegovom radu i njegovim zaslugama. Konačno Je brat Belajčič govorio i o slovenskoj ideologiji sokolstva, podvukavši da krivo imaju oni koji misle, da slovenska misao u današnjem teškom vremenu za slovenstvo, nije više aktuelna. Napro-tiv, ona je danas aktuelnija nego ilcada, zato jer je borba protiv slovenstva jača nego ikada i zato što su baš te nesreče otkrile svima Slovenima, koji hoče daleko da vide, da im je spas u slozi i sa-radnji. To su več uvideli brača Česi i Poljaci u emigraciji, a to treba da uvide i ostali Sloveni. Sokolstvo nepokolebljivo veruie u slovensku misao i u bolju buduč-nost slovenskih naroda. Citavo predavanje brata Belajči-ča, odlično po formi i po sadrži-ni, biio je saslVišano sa največom pažnjom od prisutnog članstva i vrlo često prekidano burnim odo-brenjem; a kad je završio bio je nagradjen dugotrajnim aplauzorn. + Sledeče predavanje na Sokol-skom narodnom univerzitetu u Beogradu drži zamenik starešine Saveza SKJ., Dr. Mihajlo Gradoje-vič, profesor Univerziteta, o temi „Slovenstvo i sokolstvo”. Predavanje se drži u sredu, 27 marta, u 19.15 časova. Za „Sokolski glasnik" Na skupštlni sokolske župe Split, na predlog delegata br. Madirace, usvojen je jednoglasno zaključak da se redakciji „SOKOLSKOG GLASNIKA" izrazi priznanje za odlično uredivanje lista, a naročito za odlučan i borben stav u odbranu slobode sokolskog rada u Banovini Hrvatskoj. Načelnik Sokolske župe Tuzla, brat Osman Tufegdžič iz Lukavca, piše nam: „Ovu prilika koristim da se pridružim mnogo-brojnim izjavama brače i sestara, a i prijatelja sokolstva, da je „Sokolski Glasnik" i „Soko" odličan od kako je preureden i dobio novog urednika. Od tada sa mnogo više zadovoljstva pročitam oba lista jer se u oba ima što pročitati. To ne kažem samo ja, nego i sva brača i sestre, sa kojima sam o sokolskim listovima razgovarao. Želim, da naši sokolski listovi još bolje napreduju, a moramo im pomoči iznalaženjem novih pretplat-nika, pa ču nastaviti radom u tom praven, zajedno sa članovima načelništva župe Tuzla i članovima Stručnog odbora!" Брат Д-р Михаило ГрадојевиЂ у Бугарској Замонив старепшне нашег Са-| веза, брат д-р Михаипо Градо-јевик, у својству врочелника Отсека за одржаван>е веза са словенским соколевим органи-зацијама и иностранством, 6а вио со ирошле седмицс у Со-фији, где је, у току од 4 дана, био у сталном конктакху са воћством Савеза бугарских Ју-нака и Витошке јуначке обла-сти, Лрисуствовао је седници савезне управе, на којој је срдачно поздрављен од стране претседавајућег Јунака, Николе Стојанова. Ту су, у двочасов-ном раду, дата реципрочна оба-вештења о раду оба Савеза, и ра-сматрана питања која. их узајамно интересују. Бугарски Јунаци одржаће up-внх дана маја, у граду Рушчу-ку, своју савезну годишњу скуп-штину, на којој he се нзвршити радикална измена досадашњих правила, како савезних, тако и жупских и друштвених. У про-јекту је да се досадашње ин-спекццје, у којима су биле гру-писане жупе, потпуно укину, јер према досадашшем иску-ству нису дале очекиване ре-зултате. Том рциликом бићс извршен и избор целокупне са-везне управе. Спремљен је цредлог за реформу досадаш-н.е униформе, у коме je пред-виђена капа нзрађена од лак-гоег материјала н дугачке чак-шире, као што је то код нас случај. На скупштину ће битн позвати делегати нашега Са-веза Код бугарских Јунава влада велнко интересован>е за нзш идући слет у Беогреду, на ко- ме he узети учешћа неколико хнљада Јунака и Јунакиња., ка-ко би нам узвратили за наше велике поссте на {виховнм са-борима, 1935 и 1939 године. Прп-пра.чо за њихову засебну тач-ку на нашем слету већ су у току, Брат д-р ГрадоЈевић наитао je на врло топао ириЈвм у Со-фији, и за све време свога бо-равка био је у друштву браће: Рашка Атанасова, претседника Савеза, Николс Стојансва и Пе-тра Јакимова, потпретседника, Јосифа Буреша, начелника, Ди-митра Лззова, д-ра Михаила Минева, Ивана Анастаоова, претседника. Витошке области, Ивана Варадинова, потпретсед-ника, Петра Лобанова, Кирила Георгиева, и другнх истакнутих чланова и чланица бугарсие ју> начке органнзације. Посетио је наше послаиство и бугарско На-родно Собрање, где се видео са протседником владе r.. Бог-даиом Филовом н мшистром епољних послова г. Иваном По-повом; а у јвдиачасовној посе-ти у дому г Ннколе Мушанова, ранијег претседника владе и сада народног посланнка, имао је врло срдачаи разговор о npu-јатељским односима бугарских Јунака н југословенских Сокола. UPOZORENJE BRATSKIM ŽUPAMA Savezna Uprava uputila je do-sada nekoliko okružnica u koji-ma je traženo, da bratske župe u odredenom roku pošalju Sa-vezu: Spisak izvršenih radova u Sokolskoj Petrovoj petoljetci od 6 septembra 1935 do 31 decembra 1939; zatim spisak sokolskih jedinica, geografske karte teritorije župe, liste društvenih i četnih uprava za god. 1940, velike statističke izveštaje i zapisnike župskih sednica. Medutim se neke župske uprave nisu u sve-mu odazvale pozivu, što izaziva kočenje rada u Savezu. Zato se umoljavaju bratske župe da sa slanjem podataka, koji su gore navedeni, požure i da ih najdalje do 1 aprila dostave Sa-vezu. Sa proslave sokolske župe Sarajevo: Svečana akadeanija Godišnje skupštine naših jedinica Dana 17 marta održalo je naše Sokolsko društvo Borovo godiš-nju skupštinu, u prisustvu broj-nog članstva i delegata župe O-sijek, brače ing. Kjučeca i ing. Kvapila. U otsutnosti brata starešine Maksimoviča, skupštinu je otvorio brat ing. Gregorič II. zamenik starešine, pročitavši pismo brata Maksimoviča, u ko-jem obaveštava da nije u moguč-nosti da skupštini prisustvuje, ali poziva braču i sestre da prionu na sokolski rad. „Sokolstvo je večno, kao što je večno jugoslovenstvo vladike Štrosmajera i Aleksandra mučenika" kaže u svom pismu brat starešina. Iz izveštaja pojedinih funkci-onera moglo se vidjeti, da je rad u društvu bio dobar, kako u tehničkom tako i u prosvetnom pogledu Društvo je sudelovalo na svim priredbama, kao na sle-tu u Sofiji, na župskonv sletu u Osijeku i na priredbama okolnih jedinica. Pored toga društvo je u proš-loj godini priredilo smotru svog članstva, na kojoj su govorili brača Niko Bartulovič, Krulj Dušan i pukovnik Nikolič, iz Vinko-vaca. Delegat župe Osijek brat Kva-pil je pozdravio prisutne pozvav-ši ih, da u sokolskom radu i-straju. Svi izveštaji su primljeni sa aplauzorn. Posle toga prešlo se na izbor uprave, na čelu sa br. Maksimovičem, kao starešinom i zanieni-cima bračom Jeričevič Berislav, ing. Gregorič i Šimom Kirjakovič, dok je za načelnika izabran Ho-dovski Vlado sa zamenikom Ristič Slobodanom. Za načelnicu je izabrana Hodovski Elizabeta, sa zamenicama HorniČekovom i Lončaričevom. Za tajnika izabran je Granjaš Pavao, a za blagajnika šijanovič Andrija. Za referenta za sokolske čete Hriberski Zvonko. Zaključeno je da se prilivati predlog župe Osijek, da se ovo-godišnji župski slet održi u Bo-rovu, i da se tom prilikom razvije društvena članska zastava. Da je rad društva u prošloj godini bio dobar, može se naročito zahvaliti starešini društva, bratu Maksimoviču, koji je po-magao, kako u tnoralnom tako i materijalnom pogledu. U prošloj godini naročito su mnogo dopri-neli brača Jeričevič, ing. Gregorič. Hodovski, Hriberski kao i drugi članovi uprave. Gš. 14 marta održalo je Sokolsko društvo Varaždin 36 redovnu go-dišnju skupštinu. Pred brojnim članstvom uputivši prve pozdrave Starješini Saveza, NJ. V. Kralju Petru II. otvorio je skup-štinu starješina društva, brat Pon-gračič Vlado. Upučen je brzojav bratskom Savezu i osuden sramotni napad na starješinu župe Mostar, brata Cedu Miliča. Iz izvještaja funkcionera vidi se, da je društvo bilo u prošloj godini vrlo aktivno, sve dok ni-jesu uslijedili poznati napadi na imovinu društva. Sud.ielovalo je brojnim članstvom na sletovima u Sofiji, Zagrebu i na Sušaku. Priredilo jc vrlo uspjelu ja vri u vježbu, sa 286 vježbača syih kategorija. Sudjelovalo je kod 8 javnih nastupa drugih jedinica. Na vrlo uspjelom danu Sokolske, mobilizacije uzelo je. učešča 256 pripadnika društva. Sve sprave i veliki dio irnovmt nasilno je oduzet društvu od Strane Gradske opčine u Varaždinu. Prosvjetni rad društva po-kazao je vidne rezultate, a vjež-baie su sve kategorije, od djece do starije brače. Izabrana je nova uprava sa br. Pongračič Vladom, sudijom okruž nog suda, kao starješinom, te br. Dr. Ivekovič Bogdanom, javnim bilježnikom kao potstafješinoni. Upravu župe zastupao je na skup-štini brat Dr. Miljenko Svoboda, I zamjenik starješine župe. * Sokolsko društvo Bakoviča o-. držalo ie svoju godišnju skupštinu na dan 25 februara 1940 godine. Po iznetim referatima od Strane pojedinih društvenih funkcionera, skupština je staru upravu razrešila dužnosti i ponova je izabrana večim delom stara u-prava na čelu sa bratom starešinom Jakovont Vuksanovičem, za« menikom Nemanjičem Včlimirom, sekretarem bratom Premru l‘ra-njom i dr. * Sokolske cete Erec 1 Dečani (društvo Dakovica) održale su godišnju skupštinu 11 februara. Po iznetim izveštajima referena-ta, ponova su izabrane uprave za 1940 godinti bez izmena. Za starešinu čete u Ereču ' izabran je brat Ristu Uljarević, a'tt De-čanima brat Veliša Dragovič. Četa Ereč je jedna ud najna-prednijih kod matičnog društva Dakovica. Ova četa mnogo radi na prosvečivanju zemljoradnika jer su svi članovi 58 na broju vrlo agilni. Rade na podizanju sokolskog doma. Imaju svoju knji-žnicu sa stručnim poljoprivred-nim knjigama. 0vp je jedina četa koja ima 17 članica. OKO „HRVATSKOG JUNAKA' Zagrebački „Glas naroda ' ob-javljuje jedno pismo „starogr člana Hrvatske seljačke stranke", koji oštro napada društvo „Hr-vatski Junak", tvrdeči, da je t(> potpuno klerikalno udruženje, ko-je nema nikakve veze. sa tiačc-lima Hrvatskog seljačkog pokrc-ta. Pismo tvrdi, da „Hrvatski Junak" doduše hoče da se prikaže na reči, kao da je hrvatski, aii da j'e u službi klerikalizma i da uopšte ne vodi računa o seljač-kim narodnim slojevima. IZ SAVEZNOG KNJIGOVODSTVA Umoljavaju se sokolske jedi-nice, da kod slanja novca Savezu Sokola K. J., označe uvek ua poledini novčane uplatnice, ili čeka, u koju svrhu šalju novat, ili da bar posebnim dopisom o-baveste Savez o torne. Mnoge jedinice šalju novac bez ikakve oznake, zadavajuči time suvišno:; posla saveznom knjigovodstvu. SlOvačka „nezavisnost“ i naši! Iz slovenskogr sveta gratulanti ' Ni jedan list u Jugoslaviji nije čestitao dr. Jožefu Tiszu, i dr. Beli Tuki, nekadašnjim dobrim madžarskim rodoljubima, što su uspeli da se, za račun trečeg ne-šlovehskog naroda, nametnu slo-vačkom narodu, i da pomognu razbiti čehoslovačku državu, — sem dvaju klerikalnih listova, „Hrvatske straže" i ljubljanskog „Slovenca". Da nisu obustavljeni, bili bi doduše učinili to i zvanič-ni organi gotske rase, „Hrvat-ski narod4 f „Nezavisnost“; dok se n. pr. „Hrvatski dnevnik" o: gram£io na to, da objavi kratke istorijske i statističke podatke o Slovačkoj. sa primedbom, da su 'dogadaji od 14 marta prošle godine još suviše bližin, da bi mo-gao da se dade pravi sud o nji-hovoih žnačenju i vrednosti. „Hrvatska straža" je, medutim, citava tri: dana slavila slovačku „nezavišnost", Dva duga članka napisao je dr, Josip Andrič, tvr-deči u njima, da je Slovacima najviše škodi o panslavizem (a najmanje, naravski — pangerma-nizam!), pa im čestita, što „svo-iu sudbinu nisu hteli vezati uz sudbinu češkog naroda, več su pošli svojim putem". Preuzimaju-d potpuno: glavni argumenat g. Hitlera u prošlogodišnjaj kampanji protiv čehoslovačke, da je „čehoslovenstvo laž, koju treba porušiti"', g. Andrič ponavlja na više mesta, da su „Česi i Slovaci dva svijeta, dvije narodne psihe, koje se nisu razumjele i izmedu kojih pošto ji jaz“; — iz čega bi logično sledilo, da su (obzirom na današnju stvarnost „nezavis-ne“ Slovačke!) Nemci i Slovaci jedan svet, izmedu koga nema nikakvog jaza i koji se odlično razunfef-M Dr ‘Afidrit- tttisli čak,! da je „možda bolje da su se češi i Slovaci razisli", i l'ves’feli se ato je „vrijeme otpuhnula.. češke hegfemonlste" ."i špfamlje-nq -*г£ llirmartfef iša prlmedbont. „Vrtt* poi’erijivo'*, 'što najbolje dokazuje,'-da nije istinita ttemač-ka verzija,.'da je čečka okupirana na zahtev prezidenta Hahe, učinjen 15'marta. Na godiSnjicu Protektorata u-putio je btvši prezident Beneš preko radia1' apel češkom narodu, u kome ga. je pozvao- na pasivnu rezistenciju- i na spremriost za borbu u odlučnom času, te da u-verava da 'saveznici nece položiti oružje, ‘pre no što Češkosl.o-vačka država bude uspostavljena. I britanski ministar spoljnih po-slova, lord Hslifaks, uputio je češkoj javnostr - apel u sličnom duhu; jedntiko' kao i 'pariški kardinal, Verdier, -i' druge ugledne ličnosti.' Švajcarski list, „National Zei-tvmg" javlja iz Londona, da se češkoslovački poslanik u Moskvi, Fierlinger, koji se nedavno sa stao sa dr: Benešom, vrača po-novo u Moskvu; pa da prema to me nisu tačrie verzije da je pot-puno ukinuto češkoslovačko po slanstvo u Moskvi, švajcarski list objalnjava 'to skiapanjenr mira u Finskoj, posle čega sovjetska vlada ne' 'smatra za. potrebno, da ide' suyiše daleko u uslugama prema Nemačkoj Bivši prezident dr.'Beneš je po setiow nedavno Kardif, u Engles koj, 'gde je nedavno bio otvorčn čitav niz čeških fabrika koje su podigli' češki industrijalci i in žinjeri, koji su prebegli iz Protektorata. IZ CEŠKO-MORAVSKOG . PROTEKTORATA Strana. štampa donosi 'vesti c godišnjici češko-moravskog pro tektorata, tvrdeči, da je- češka javnost Izložena itajvećem tero ru, -da rre'bi došlo do nekih- ma nifestacija f da bi izgledalo- da je češkt narod zadovoljan sa da našnjim statijetil' Naročilo je dr žavni sekretar, K. H. Frank, pri tom Igrao zastrašujdču ■ ulogu. Mi šmo u proštom broj« doneli podatke o torne, kakva se presi-ja vršila na t zv. češku vladu Protektorata i na .prezidenta Ha-hu, a strani listovi tvrde, da je K. H. Frank pri tome naglašavao da Česi nisu, kao Poljaci, okupirana zemlja* več pripadnici Rajha i da če biti najstrašhije kaž-njeni, ako.ne odadu počast svojim vlastodrzcima, na godišnjicu Protektorata. D:a je to tačno, vidi se i iz same izjave K. H.: Franka, što ju je dao lo marta, a u kojoj kaže; „Gde se vije kukasti krst, vije .se. zauvek. Česi maraju bezuslbvoo .i bez ikakv-ih zadnjih-misli. priznati političku :■ stvarnost i moraju: se osloboditi svih isto-rijskih laži, iluzija i legionarskih ideologija. 'Dvoličnost je - isklju-cena, i -gde bude potrebno, pre-duzeče se oštri. korači". Emigrantska . -agencija 'javlja, da su'se. dugo ..vodile diskusije o tome, kakav, stav da zauzme češka vlada u Protektoratu. Konač-no se, pod . pretnjom , odlučilo popustiti,; pa je tako vlada izdala proglas,, prilično neodreden, koji je izazvao krajnje ogorčenje kod K. H. Frtrika. Da se stvar iz osnove popravi, tvrdi strana štampa, da je ■' poslednje noči pred 15 mart izvršen ponovni pritisak na pre-židenta Hahu da bi uputio jedan odredeniji telegram, prema želji Nemaca. Pojedinosti o tome tale, ali se uverava da je pre-zidentu Hahi bio podnet več gotov tekst telegrama i da je bio prisiljen da ga odobri, dok drugi tvrde' da nije bio u stanju, ni to; da učini, ali da je telegram ipak bio upučen u njegovo ime. Parada koja ja toga dana bila prirederia na Vaclavskim namje-st.ima .bila je prema vestima stra-nih novina, organizovana, pa su .školsl^a. ,deqa bila prisiljena da 'iiimu.ji^.hjbj' "ličešca," '%li bez na-, .rbčitbg" "uspeha."'Ggr'ompa’. vedi- ’ p;a. Čeha. .ostal.a . j'i 'tO'^.'dana' ii svojfm' k'u(farna, '' kao Sto su glasile i ipstriikcije sa strarie biv-šeg prezident.a Beneša, Nastavnici su morali da dacima održe pre davanja o osnivanju Protektorata, ali .večina roditelja nije pu stila decu u školu. Izgleda da. je vladi Protektorata bilo. obedapo, da če Biti podeljeria amnestija i da de se ponovo otvoriti češke visoke, škole, Medutim, sve to 'riije'. ispunjeno, baš zato' što dr žanje češke javnosti nije odgova ralo nemačkim željama, a iz Berlina se javlja da se visoke škole ne mogu otvotiti zato „što je češka omladina još uvek [5od u-ticaj.em propagande dr. Beneša" Iz Berlina se demantuju vesti ;које;"је j'avila Istrana štampa, da je 15 mSrta u Pragu došlo do demonstracija, te da je tom pri likom, bijo' više ranjenih i mnogo uapšenih- SMRT K. TETMAJERA Franeuski listovi javljaju, da je u vrla teškim prilikama umro poslednjih dana, u okupiranoj Poljsko.}, jedan izmedu najpozna-tijih živih poljskih pisaca, Kazi' mir Tetmajer. Tetmajer je do šao ria glas kao odličan lirski pe ?nik, ali- je največu slavu.stekao svojim pripovetkama i romanima iz života planinskih Poljaka i Tatrama. Tetmajerova dela pr.e vedena su na mnoge strane je zikei •• v • . Jubilej slovackog sokola Sokolsko društvo naših Slova ka u Bečkom Petrovgu slavi dva desetgodišnjicu svoga plodnog rada. JoŠ -ii ^ep.tenibru 1912 .go dine. nikla je ideja za osnutak ovog društva, ali nije mogla od niah biti ostvarena, zbog . nepri lika - sa strgne madžarskih vlas^i. Več-tada se hllo sastalo 59 sves nih petTovačkih Slovaka, i odlu čilo da.osnujii „Slovensky So kol". P.asle je -došao svetski rat, pa je tek po oslobodeoju ostvarena davna želja-petrbvačklh So* kola-Slovaka. 20 februara 1920 godine održana je uža konferenc cija, a & marta iste godine osnovano je društvo. Za prvog starešinu izabran je br. Dr. Jožef Šuster, koji je svojim radom mnogo doprineo uspehu društva. Konstituirajučoj skupšitini, kojoj je prisustvovao veliki broj uglednih Slovaka, pretsedavao je bis-kup Simeon Starke, koji je uvek svojski potpomagao kulturna i nacionalna nastojanja naših Slovaka, PetrovaČki Soko bio je kroz 20 godina svog. opstarika središtem kulturnbg. i nacionalnog života naših Slovaka, kao i inicijatorom bratske saradnje i uzajaranosti izmedu petrovackih Jugoslovena i Slovaka. U slobodnoj otadžbim rad društva . biq je uspešan -u svima pravcima, za što ide naj-veča zasluga braču na čelu sa prvim starostom Dr. šusterom, koji su udarili temelje petrovač-kom Sokolu. Велики успех прве соколске радио* репортаже У петак, 15 о. м., дата је, npe« ко радио-стаиице Београд, прва радио-репортажа . из секретари-јата Савеза Сокола Краљевипе. Југославнје. Репортажу је чи* тао соколски спикер, брат Дра-гутин Бранковић. И по концеп-иији и бадржају и по начину давања, ова прва репортажа наишла је на ошше одобравз-ње, што сведоче иногобројна пнсма, која еу Савезу стигла по., водом те реггортаже. Браг А.М. из Загреба лгише: „Слушао сам данас соколску релорУаУгу т радиу, која ие ie . обрадбвада. - Репортажа • /e’; ~жи-;; ва, концизна, сликовита и редно инструктивна. Од срџа. честитам братскои Савезу, што -је оживотвџрио ову замисао. Брат предавач /е одаично гово-рио: јасно,: гласовно добро, ие пребрзо и тсчно. Све у све.чу' садржајно доОро, а изведено и-сто гако! Moje je мпшљефе, да треба To;j репортажои просли-једити, НарочиЈО /в она важна за ону 6pahy и сестре, који не-ма/у сталног коитакта са сво-јИм јединицама. Прослиједите, бpaho, тин добpm радом!" Брат.из Сарајева пише: „Ре-портажа je одлично успела. На-старите у том правцу. Чекамо са нестрпгењем другу репортажу. Зашто če не даје сваке неде-' ље?“ Брат М. Л. vu Лозннце пише! „Радио-репортажу братског Са-. веза, од 15 о. м. слушао сам са највеКим задовол>сгвом.” Браћа. из Сплита поздравља.!>; одлуку Савеза о. увођен»у ра-дио-репортаже: „Слушали смо са иајвећнм узбуђешем н задо-вољством прву репортажу. Бла-годаримо на поздраву уп^еиом ириморским соколима.“ И са других честа стима су нам писма,-у којима се поздрав-ља ова акција Савеза. Готово у 'свима писмима no«atfr6a се же* ља, да се репортаже држе бз-рем сваке недеље. Савез he ca своје страке рредузети све, и верује да he наићи на преду-срег.гивост код управс Радио А. Л., na да he наши соколи и-мати могућности да слушају vo* коро репортажу сваке недеље. Upozoravanio neše čitaoce na VRLO ZANIMLJIVE 1 KORISNE OGLASE, na poslednjim stranama, u današnjem broja našeg lista! „Slobodari“ kao nasilnici I Napadaj! na sokolstvo Splitski „HRVATSKI GLASNIK", koji se— možda zato Sto je vlasništvo jednog bivšeg viso-kog funkcionera šestojanuarskog režima — specijalizovao n naj* vntgarnijim napadajima na so* kolstvo J na jugostoveastvo. ob* javio je, povodom vesti o reviziji zakona o Sokolu K. J., ponovo jedan pamflet, u svome več uo* bičajenom stilu. Frankovačkim poturicama oko „Hrvatskog glasnika' smeta naročito skupština Sokolske zupe u Sarajevu, smeta im svaka sokolska manifestacija, smeta im Izjava ministra Tomiča o sokolstvu, pa zato traže, da „kao nužna posledica priznanja narodnog individualista hrvatskog naroda, MORAJU ISČEZNUTl na teritoriji Hrvatske, a logično i Srbije, sve javne iU polujavne organizacije, ko-je ne rade a dubu ovog principa i koje vrše unitarističku pro-pagandu". Drugim rečima, gospoda oko „Hrvatskog glasnika” traže, da se, tobože na bazi sporazuma, u-kine sokolstvo, ne samo u Banovini Hrvatskoj, nego i u Srbiji, i da se čitav svet pokloni pred njihovim frankovačkim teorija- ma!... Kao što se vidi, oni su stvaranje Banovine Hrvatske shvatili kao signal za generalno rušenje i kao razlog, da mogu čak i Srbima, na teritoriji Srbije, diktirati, — koja načela sme-ju ispovedati i koja udruženja smeju imati!... Odgovarati argumentima na o-vakve drzovitosti, nije uopšte potrebno, pogotovo kad se zna, da u Jugoslaviji postoji jedan vrhovni državni zakon, a to je U-stav, koji stoji na osnovi narodnog jedinstva, a na čijoj bazi je zasnovan i zakon o stvaranju Banovine Hrvatske. Daleko zanim-Ijivija od toga je činjenica, da ov| tobožnji „slobodari", koji su se do juče žalili, da im se ne dozvoljava slobodno ispovedanje njihovih „načela", danas ovako NATRAŽNJAČKI traže. da se u-ništi sve što misli dragačije nego oni, i da se, ne samo Banovina Hrvatska, nego i čitava država, pretvori u totalitarnu tam-nicu, u kojoj bi svi morali da misle onako, kao što im, dojn-čerašnji konjunkturni Jugoslove-ni, a današnji konjunkturni Hrvati —- zapovedaju ... Wwm ud i mu u mm Састанак r. Мусолинија н г. Хитлера на Бремеру je најваж-нији спољно-политички догађај прошлих дана, н у везн о н>и-ме ства.рају ее многе комбина-ције. Добро ннформнрани ватн-кански лист, „Осерваторе Рома-но” мнсли, да се Немачка на-лази пред алтернатпвом, да с,е одлучи за дугн ра,т, или да предузме једну од раднкалннх акааја, т.ј. војтадчку, нли ми-ровну офанзнву. Вапгкански лнст мислн, да ce за дугн рат Немачка може одлучити једино онда, а.ко je сигурна у руску вкономсКу сарадау, док ce у протнвном случају мора одду-чнти за војничку, илн магровну офалзиву. Што се пак rocno-Дарске сарадое Совјета са Не-мачком тнче, „Њујорк Тајмс” тврди, да многи знакови пока-зују, да „Руси саботцрају Нем-пе, а Немци да не верују Руси-ма”. Вест московске радно ста-ннцв, да руска влада оргаиизу-је скупљаше старог гвожђа n металлнх отпадака, показује најбоље, да се Нвмачка не мо-же надати велИком прнлпву металних сировина из Русије, а тако нсто ни житарица; па је зато и смањена производња пива у Нвмачвој. Дописннк амернчког лиота 'гврди, да је варош Оратени била одређена као врата, кроз која је требао да пролази извоз Руеије у Не-мачтсу. Међутим је он дуље вре-ме провео у тој варошн и утвр-дио, да је тлј извоз врло мНни-малан. Измећу осталог Совјвти ннкако не враћају у Немачку вагоне кбји им долазе; а отвед-ски листови терде, да је ииду-стрнјски систвм код Совјета са-свим поремећеи. још од авгу-ста прошлв године, због моби-лизапијв. Тако ce и објатгмпа чињеница, да немачкн листови у последње времв мало пншу о помоћи Русијв н позивају не-мачко пучанство да поввНа до-маћу производњу. Карактеристичан je међутим чланак московског лцста. „Иа* вјвстја”, од 17 марта, у коме ce важе, да Мос.сва има право тра жнтн од с-војих суседа сваку короктуру гранвца, воја јој сб чнни потребив за,н»ену снгур-ifoct. И ако нв може то пости-ћн на М1фан начин, да троба да употроби оружје. Због тога мосвовскн лнст упозорава ма-ле државе, да ee не дају за-вестц да прпме било наквв га' ралшијо у том поглвду, од би ло којв трупе великих сила. Многи у тнм речима. виде опомену н Румунији, н Маџар-ској и Турској, а под гаранци-јама се не мислн само на га-ранције Енглеске, већ н на оне koje, нарочито првма Румунији и Маџарекој, нудн Немачка. Због свега тога, западни листо-вн закључују, да се савјетски нмпернја-чизам налази у пора,-сту н да он не може да иде упоредо сл нмпернјализмом Не-мачке, па тако нн са њеним ратним циљевима. Између осталих комбннација, у вбзн са састанком на Брене-ру, наводнле су се и комбина-цнје о мировној офанзиви, коју бн заједно предуЗеле Немачка, Италија и Совјетсва Рус-нја; као н стваран.6 новог блока Берлин—Рнм—Москва, у вези са евентуалном војничком о-фанзнвом. Из Рнма се, међу-тим, све внше уверава, да са-станак неће донетн никаквиз свнзацнја; да став Италнје пре-iia бољшевизму остаје једнак и да Рнм не мисли да за оада узме активног ^ernha у рату. С друге стране, н држад.е Москве показује, да јој ннје стало, до тога, да ра,т брзо свр-kf обзиром на ссгаетвене им-перијалнстчпке тежње, као н обзиром на пла.нове о еретсиој револуцији, којн могу доћн до оживотворења само у дугом ра-ту. Пошто, међутим, постоји опасноет, да најновнјп иланови Совјета noby У правцу југа, то се чннн, да је на Бренеру штак бнло расправљано о положају мањнх држава у средаој н ју-гоисточној Европн и на Медн-терану, те да је одлучвно, да. с<з прено Берлина утиче на Мос^ву, да не’ бн изазивала компликацнје у том делу света н да тако не би долазила у су-коб са желЛма и са интереси-ма Италије. Што ee тнчо nyini г. Сомера Велса, свв впше преовла^ује уве.рбњв, да je то вншв ствар ггреднзобрне anmunje у севе роамврнчкој Унггјп, него ли вв' ке конкретне мировне акцнје у Европи. У сваком случају, за иаднн савезниин су недвоумно изјарилн г. Велсу, да не би присталн нн на какав мтгр, којн не би одговарал н>иховим ин-левима борбе протнв препада * наснл>а, а недавиа нзјава г. Рузвелта, о „миру, којн би био гфаведан за мале, као н за вв* ликв иароде”, показује најбол»е ДА «:n у том 1ТОГЛ0ДУ, АмврИКН идејно налазн на встој линнји OTPUŠTANJE UGLEDNIH SOKOLA Pišu nam iz Varaždina: Najbo-lji dokaz, na kakav bfesavestan način se proganjaju u Banovini Hrvatskoj članovi sokolskih dru-štava, pretstavlja slučaj otpušta-nja 7 nastavnika produžne škole u Varaždinu, koji su svi otpu-šteni istoga dana, zato što su Sokoli, i zato da se napravi mesta partijskim bukačima, koje nosi „Hrvatska zaštita", bez obzira da li su zato sposobni ili ne. Istoga dana su otpušteni iz pomenute škole šurbek Edo, e-konom Sokolske župe, Špoljar Tomislav, tajnik župe, Kovačič Julijan, blagajnik Sokolskog dru-štva, Deduš Vladimir, prosvetar župe, Jadrošič Marija, tajnik sokolskog društva, Brknjač Marta, članica župskog prosvetno? odbora i Šuligoj Zvonko, načelnik župe. Kao što se vidi, ovo otpušta-nje pretstavlja pravi glavosek najuglednijih pretstavnika i glavnih funkcionera sokolske župe i sokolskog društva u Varaždinu, čiji cilj je uništavanje sokolstva i proganjanje ispravnih Jugoslo-vena, bez ikakvog drugog razloga, več zato što su jugosloven-ski rodoljubi. Ni jedan od te brače nije se nikad ogrešio ni o šta, niti se partijski isticao, a medu njima ih ima, koji su gla-sali za listu Dr. Mačeka; dok su u svojoj službi vršili dužnost na zadovoljstvo sviju. Ovaj postu-pak pokazuje najbolje da se vodi rat protiv svega što je jugo-slovensko! * Pišu nam iz Dubrovnika: Na- kon mnogobrojnih otpuštanja sokolskih članova i Jugoslovena iz dubrovačke opštine, 13 marta su došle na red nove žrtve, pa su iz službe gradskog poglavarstva otpušteni inžinjer Jožo Dra-žič, stalni činovnik sa 9 i po godina službe; Milivoj Čurlica, stalni činovnik, sa isto toliko go-dina službe; Ivo Premič, strojar vodovoda, sa 8 godina službe; i Ivo Labaš, čuvar bolnice, sa a godina službe. Jedini razlog nji-hovog otpuštanja je, što su članovi Sokola. OtpuSten je tako-der i Andro Žile, činovnik blagajne, sa 8 godina službe, zato što je Jugosk>ven. — čitava trez-vena i čestita javnost je ogorčena zbog ovih sramotnih pro-gonstava. BOLJŠEVIZAM „HRVATSKE ZASTITE' Pišu nam I Čakovca: 27 febni-ara došao je u Čakovec odtid od 150 članova „Hrvatske zašti-te“ i, ušavši u zgradu Poreske uprave, zatražio da šef uprave, jedan Slovenac, i knjlgovoda Branko Protič, koji je blagajnik Sokolskog društva, odmah napu-ste ured, jer tako glasi narede-nje Zaštite. Isti odred je name-ravao da ode i u bolnicu, te da iz nje izbaci šefa bolnice, dr. A. Blašiča, i njenog ekonoma, J. Kereca, od kojih je prvi zamenik starešine Sokolske župe, a drugi načelnik Sokolskog društva; ali je taj boljševički akt toliko ogorčio javnost, da su i mnogi pristalice HSS odlučno interveni-sali, pa je tako nasilje sprečeno. Karakteristično je, da je voda te grupe pokazivao pismeno odo-brenje vrhovnog komandanta Zaštite, Duke Kemfelje, za sva ta nasilja. KAZNE I DENUNCIJACIJE Pišu nam I* Cavtata: Sresko načelstvo u Dubrovniku je, 6 marta, kaznilo sa po 120 dinara članove ovdašnjeg sokolskog društva: Miljana Vlatka, Matiča Franu, Kušeija Peru, Kvarantoto Iva i Lele Antuna, zato što su, na praznik Prvog decembra, kad im je bila zabranjena proslava Dana ujedinjenja, izlazeči iz sokolane pevali pesme „Jugoslavija", „Po- leti sivi Sokole*1 i „Hej truba£u“. To pevanje je u odluci kvalifi-kovano, kao „izazivanje i naru-šavanje nočnog mira“, a denun-cirani su' bili od Strane članova Hrvatske zaštite". Na denuncijaciju sa te iste Strane izvršen je, 11 marta, pretres u 28 stanova jugoslovenskih nacionalista, od kojih su večina članovi ovdašnjeg sokolskog društva. Pretstavnici vlasti su izjavili, da se premetačina vrši zato, što je prijavljeno da se u tim kučama skriva oružje. Ali ni u jednoj od njih nije naden ni naj-manji trag o tom oružju! Nije bez interesa naglasiti, da je još godine 1914, u bivšoj Austriji. kod večine tih istih ljudi vršena premetačina, i to zbog istih de-nuncijacija, a dobrim delom i zbog istih denuncijanata... VREĐANJE SOKOLSTVA Piša nam iz Nove Gradiške: Odkad je za gradskog povereni-ka e Novoj Gradiški postavljen g. Hamer, koji je do nedavna sa ponosom isticao, da u njegovim žilama teče germanska krv, sokolsko društvo i njegovo članstvo izvrgnuto je raznim šikana-cijama. Tako je na pr., 9 marta, Sokolsko društvo dobilo od grad skog poglavarstva akt, kojim mu se javlja, da če u prostorijaraa sokolskog doma biti izvršen pretres, zato što „postoji temeljita sumnja da, tvrtka Markovič i drug ima u domu skrivene za lihe tečnih goriva". Da se ovo m neukušnom sumnjičenju dade još upadljiviji karakter, postavljeni su stražari oko sokolane, koji su je blokirati celu noč, dok je premetačina izvršena tek oko podrte! Posve naravno, da se u soko lani nije našlo ni traga od čita 10 godina cd smrti M, Laginje Sve organizacije jugoslovenskih emigranata iz Julijske Krajine proslavile su, pre nekoliko dana, 10-godišnjicu od smrti nezabo-ravnog vode istarskih Hrvata, Dr. Matka Laginje. Laginja je bio kroz čitave de-cenije član istarskog pokrajinskog sabora, a preko 20 godina poslanik Istre u bečkora parlamentu. Sa Spinčičem i Mandičem činio je triuravirat, koji je stajao na čelu čitave narodne borbe u l* stri, borbe koja je bila naročito teška, ali zato puna idealizma i uspeha. Kao i Spinčič i Mandič, — i Laginja je u ideji narodnog jedinstva svih Jugoslovena video takoder spas za Istru, pa je, i pre rata i za vreme rata, uzeo velikog učešča u narodnoj borbi za oslobodenje od austrougar-ske i za stvaranje zajedničke dr-žave svih Jugoslovena. Za vreme prevrata bio je voda čitavog narodnog gibanja u Istri i največi autoritet za sve Istrane. Bio je član privremenog Narodnog predstavništva i Član prve jugoslo* venske Narodne skupštine, a godine 1920 bio je postavljen za hrvatskog bana. Zbog visoke starosti morao se povuči iz politi* ke, pa je poslednje dane proveo u tišini, poštovan od čitavog na« roda. Jugoslovensko sokolstvo klanja se također uspomeni Matka La* ginje, odličnog Hrvata j Jugoslovena, vrlo dobrog Sokola i iskre, nog pomagača sokolskih društa-va u Istri, pre rata! ve te toboS „temeljite samnje“, ali je denuncijantima glavno, da su mogli da nanesu uvredu sokolstvu i zameniku starešine na* šeg društva, bratu Rajku Markoviču ... Tiral liro] nove godine časopisa „Soka" Pred dva dana izišao je treći broj za g. 1940, odlično uredivanog časopisa „SOKO“, lista za sokolski život i rad, koga izdaje Savez Sokola K. J. — Ovaj broj ima vrlo obilat i raznolik sadržaj, bogato je ilustrovan, a u njemu se ističu naročito ovi članci: Dvadesetpetogodišnjica osnivanja jugoslovenskog odbora, članak Milana Marjanoviča. Kakvi treba da su narodni političari i narodna politika, članak od Uredništva. Telesno vaspitanje omladine u Jugoslaviji, članak od Ivana Kovača. Estetski uticaj sokolskih vežbi na vežbače i gledaoce, Mirko Vukojevič Jedriličarstvo u sokolstvu, Selimir Radovanovič. Vera u jugoslovenstvo, Milena Gruborova. O sokolsko] okučnici (A. V. Petrovič); — O sistemu, vaj pri katerih je treba več telovadcev (Dr. Murnik); — Prosvetari, pesma (St O. Stankovič); — Zrnašca,,ili što ne treba (M, Vojino-vič); — Jugoslovenski sokolski pisci (M. Kovačič); Uz 7 i 15 mart. Sokolska Petrova Petoletka (Izveštaj i slike); — Sokolsko selo (Primiče se proleče); — Sokolsko pozorište (Gluma i glumač; — Ručne lutke, od I. Lavrenčiča); — Trezvenost (Alkohol je otrov, alkoholizam je bolest, od Dr. P. Iliča); — Knjige i časopisi. NARAŠTAJSKA STRANA Značaj sokolske telovežbe (T. Ž. Ilič); — O prolazno-sti (I. Tabakovič); — Jugoslavija naš dom (S. Hotko); — Pješice kroz naš sjever (I. Mileta); — Omladinski pesnici (I. Milačič, St. Mutibarič, Dušan B. Udovičič); — Radovi našeg naraštaja (D. Jakšič, N. Vučinič, O. S. Adum); — Križaljke i rebusi. Časopis „SOKO“ je reprezentativen i centralni sokolski časopis, koji prati jednako duhovni život našeg sokolstva, kao i njegov rad na telesnom vaspitanju našeg naroda, pa treba da ga ima svaki svestan Soko, u toliko pre što godišnja pretplata iznosi samih 45 Dinara, a list izlazi svakog meseca. Pretplačujte se, zato, na časopis „Soko“, a pretplatu šaljite na adresu: Administracija sokolskih listova, Beograd, poštanski pretinac 342. — Broj čekovnog računa: 57.686. God- X! — Bro,j 12 . „Inostranstvo"!... Slrana в Kratke vesti iz Sokolsko društvo Ka.Uel-Suču- r*e» uprkos svima smetnjama, nastavlja radom, po kome je postalo jedno od najaktivnijih u župi Split, Nedavno je priredilo uspelu zabavu, na kojoj su po-zorišnl diletanti izveli Nušičeve komade: „Dva lopova" i „Analfabetu", sa jznenadujučim uspehom, pa su za prošlu nedelju spremili novu priredbu, na kojoj su na* stupili sa tri uspešno uvežbana komada: „Regrut na straži", „Pi-javice" (iz života u Sučurcu) i ' „Majčino siroče" Obe zabave bile su posečene brojnije nego i-kada ranije, iako su protivnici i-stovremeno priredivall prkos- zabave. Sokolsko društvo Doboj obrezovalo je pozorišnt! sekciju, kojoj su na čelu vredni sokolski rejnici braća Mučibabič, Priča, Ivanovič, Gavrič i sestra Ivanovič. Ovaj odbor uspeo je da rad po-zorišne sekcije podigne do zavi-dne višine, od čega ima druStvo lepe moralne i materijaine pomoči, koja mu je zbog tinansij-skih teSkoča vrlo dobro došla. Da bi pokazali visoku sokolsku svest i rodoljublje, dobojski sokoli dali su deo člstog prihoda za zabave koju je priredila po-zorišna sekcija 9 o. m., u korist postradale brače iz Banovine Hr-vatske. Na ovoj priredbi izveden je biran program, pred velikim brojem gledalaca, kojima se naročite svideo Nušičev „Beograd nekad i sad". Sekcija nastavlja sa radom, očekujuči saradnju 1 ostale brače i sestara. * Sokolska ceta Lipovo Polje, župa Sušak-Rijeka, priredila je sokolsku zabavu, sa biranim programom, koju je posetio velik broj Mljana, uprkos pretnjama sa strane protivnika, koji nisu bili u stanju da priredbu ometu-Jzvođači pojedinitt tačaka bili su najsrdačnije pozdravljeni. Ceta če nastaviti sa priredbama bez straha, jer je selo uvereno, da samo u sokolstvu ima pravoga prijatelja i pomočnika. * Sokolska četa Ereč (društvo Dakovica) na dan 4 februara priredila je uspelu zabavu pod pokroviteljstvom matičnog društva u Dakovici. Izvodila je pozoriSni komad „Pogibija Borčanin Mura-ts" koji je komad na ognutu predanja i pesama ispisao Član iste čete, brat Đukanović. Zabava je vrlo lepo uspela kako u moralnom tako i u materi* jalnom pogledu, čist prihod namenjen je za podizanje sokol-skog doma. Želeti bi bilo da se i ostale seoske sokolske čete ugle* daju na ovu četu. * SoMlaKo društvo Mokrin odr* držalo je 10 marta pokladnu po« zorišnu priredbu. Prikazivana je jedna francuska komedija- Dila-tantl su zadovoljili a i poseta jč bila dobra. Sada se vri« pripre-ine za prikazivarije komada „Vo* d* sa planine'* i „VraČara Bo* Žana". Sokolsko društvo Mandallna, kod Šibenika, ostalo je bez vred* nog zam. starešine, br. An tuna Lenarčiča, kapetana ffčgate i komandanta Kr, broda „Neretva", koji je premešten u Beograd k teritorijalnoj vazdušnoj odbrani. Soko od detinjstvi, br. Le* nariič, je i sve vreme boravka u Mandalinl upotrebio u radu za sokolstvo, pomažuči mesno druS* tvo svojotn saradnjom. Medu pripadnlcima domačeg društva stekao je nepodiUćrie simpatije. Mandalinski sokoli takoder gube mnogo t u vrednoj sestri &rlk>> njegovoj supruzi, koja je kao i brat Antun, aktivno učestvovalau sokolskom n*du. našeg sokolstva Sokolsko društvo СеЦе-Matica je letošnje, za smučanje ugodno zimo dobro izkoristilo. Za deco so bile 21. јапиагјз prirejene smuške tekme, za članstvo in naraščaj je prednjaški zbor priredil 18. februarja smučarski izlet k Sv. Ani nad Teharjem. — Prosvetni odbor je uvedel debatne večere. Dr. Tyršev članek: „Naša naloga, smer in cilj" je po svoji globoki vsebini nudil zanimivo snov za tri debatne večere, ki so bili vsi dobro obiskani. Imamo vso potrebno opremo za lutkovne pretstave, zato bo društvo skrbelo, da pridobi potrebni prostor, da lutkovnemu gledališču ne bo treba praznovati. Spomladi bomo pričeli še z drugimi panogami telesne vzgoje, ker se hočemo uveljaviti na vseh področjih sokolskega udejstvovanja. * 16 marta održana je u Sokol-skom društvu Karlovac tradicionalna „Josipovska zabava", sa bogatom lukom sreče. Svake go-dine naše društvo na svečan način proslavlja imendan mnogih naših članova i članica, a naro-Čito starješine, br. dr. Josip Va* riole i našeg dragog brata Josipa Kopfive, kojega vole svi, od najmladih do najstarijih. Sveča-re je lijepim govorom pozdravio br. Mirko Malovič, prvi starje-šina župe Karlovac, koji je u svom govoru istaknuo snagu sokolstva u današnjim prilikama i pozvao prisutne da se ugledaju u svijetle primjere naših Josipa, koji več dugi niz godina vode upravu matičnog društva. Br. Josip Variola zahvaljo se u ime svečara. Vježbači su naročito pozdravili zamjenika saveznog načelnika, brata Josipa Bognera, koji je također svoj imendap proslavio u našoj sredini. Nakon toga razvila se vesela zabava. * • Sedamdeset godina života na-vrjio je starešina Sokolsko? društva u Središču ob Drevi, br. Joža čulek, poznati nacionalni i sokolski borac, koji je čitav Život posvetio radu za narod i do-movinu. Osnovao je sokolsko društvo u Sv. Jurju, a sa dr. Pivkom osnovao je Sokol u Središču. Teške je borbe morao da izdrži sa služnieima tudinske misli, ali nikad nije ktonuo. Zahvalni prijatelji i narod iz Središča i okoline skromno su proslavili jubilej vrednog Sokola * PozoriSna sekcija Sokolskog društva Zgošča—KakanJ priredila ie na dan 17*111-1940 god. u So-kolskom domu selo, sa Nušiče-vom komedijom „Detto". Selo je otvorio gosp- Rajs sa predavanjem „Dom i škola, kao vaspitno sredstvo i njihova saradnja". Jedna zanlnljlva „teorija" List „RevaopravnOM-, koji iz* lazi u Pančevu, objavljuj* u po* slednjem broju: FranceSeo Ciancitilli izdao je nedavno u Sembiaseu kod Catan* ma knjigu „Camiola Italiana* (Italijanska Kranjska), koja se može u Italiji kupiti uz popular-nu cenu od 5 lir«. Dr. CianciulU razvija u svojoj knjili (Italijanska Slovenija) siedeču tezu: „Na Soči pojavljuje se Ireden-tizam — Italija dokazuje da teke, uopšte „tekuča voda" ne pretstav-Ija stalpu I solidno politiiku gra-niču izmed u država. VeČite borbi n« Rajni dokatuiu to. Soča dakle ne mote biti granla hmedu ha• lije I Jugoflavije, m* 4* iđe tu etnografska granica. Ottaju dakit jedino sltdeča tOludja: Irenderi' titam na Soči mole it otklonitl jedino prikljuianjem Ule Slove• pije do linije Spllje (Spltfald) — ftljtfo Italiji. Slovenaikl narod odbija jedno ovakvo reienje, Ali SOKOLSKI GLASNIK Т-ГГ-;,; г.. ,-.,Г Против рушења „Јадранске Страже" Покуша1 изгеснкх круго»а дз се поруши ,Ј1алранека страЛса”, иззлвзо је рззум-^иву реакцкју код свих »едах искрених чладо-ва н прцјатеља, у свима деловн-ма Југославије. Тако је, на не-давнои збору љублавског одбо-ра „Јадрз«ске страже” цретсед-ник Др. Деклева нарочито под-вукао, да слоееизчки члзнови одлучио ззхтезају да „Јадрзнска аража” нзстави свој рад иа ста* ром програиу н у старим сцер-ннцама. Нова iipaBH.ta која се спремају, ие смеју да разбију је-дкиствену оргакдаадију. Нека се даде најшира аутономија, али ие-ћемо кккаквих цешан»а на пле-менске одборе. Наада држз»а имз јединствено југослси»едско иоре н јеаинствену југословенску «<5р-нарицу, па нека за шнма стоји и јединствека „Јадранска стража”. На зборо»ан>у је узео реч н претседник ^^љанског обласног одбора „Јадрзнске страже“, Др. ПиркмаЈер, који је настојао да умири говор»»ке тврдећи да, упркос неким пој^вама, нема ни говора о крнаи у „Јадранској стражн”. 0« је к^зао да се ни У самом среднши>еи одбору „Ја-дрзиске стрзже” никада н«је ш-слило, да се оргзшзааи)з измегии на племе«ској основи. Организа-инја ће и дал>е остатн еведржав-на, и поред ширих аутоиошјз које he се прнзнати банбекцским одборима. Važan tečaj u župi Karlovac Več dulje od mjesec dana, svake nedjelje održava se u župi Karlovac narodnoodbranbeni*pro* svjetno-tehnički tečaj. Prošle nedjelje imali smo ugodno iznena-denje, jer su nas posjetila braća iz Savezne uprave, koji su odr-žali nekoliko predavanja. Savezni prosvjetar, br. Miša Stanojevič, govorio je o ulozi sokolstva u našoj državi, i ocrtao prilike pod kojima ono današ radi. Svi tečajci su sa napregnu-tom pažnjom saslušali govor saveznog prosjetara i nekoliko pu-ta ga prekidšli spontanim odobravanjem.-Br. Jovo Šepa gpvo-rio je o ulozi sokolstva u na-rodnoodbranbenom radu, a sestra Milica čepa održala je zanimlji-vo predavanje o tjeiovježbi žene, koje su svi prisutni saslušali sa mnogo patnje. Kao zadnje, u nizu ovih zanimljivib govora, bi* lo je predavanje sestre Milen« Gruborove o ulozi Žene u Sokolstvu. Na kraju su svi prisutni odu-gevljeno pozdravili nate drage goste i time ponovno pokazali svpju nepokolebljivu odanost i vjernost jugoslovenskoj i sokol4 skoj misli- B. F. „SOKOLSKA VOLJA* Izašao je 164 broj glasila Ljub* UantkOf Sokola sa vrlo aktualnim sidržajem, izmedu koga s« posebno ističe uvodni članak: Masaryk o boljševizmu i komunizmu, krači Članci I izveštaji, feljton, vesti iz sokolstva u Drav. skoj banovini, vesti iz Severa, nedeljni pregled, naši u tudini itd. фжшттштлшшшттштттшш prlvrednl interni Gornje Italiji traie d* se stvori jedinstvena po* krajina „Venato“ priiajedinjenjem Slovenija" ■ Pisac istiCe da st pojam „na* cija* ne može više ograničiti na etniCko podrufije, več uključuje l privredne interese jednog naro* da, L j. italijansko«; Szvez Sokola Kraljevine Jugo* slavije u Beogradu primio je. pod datumom od 12 marta, od PRVE HRVATSKE ŠTB010N1CB U ZA• GRBBU, pismo, koga objavljuje* mo u fak&imilu, a koje mu je u• pučeno preko OQElJ£№JA ZA /-NOSTRANSTVO, — kao Sto je to vrlo otffučno p&tvučaoo... Ugleda da je neka zatrovana frankovačka dušica, bar tim načinom, — kad ne male nekom u-staikom lil gotskem akcljom, — htela d* prebacl Beograd, zajedno sa Sokolskim Savezom, u — ino-stranstvO. .. HRVATSKA STSOIONIC* Z*fr«b. 12. Mrti I9NS —'iEBsrafe;-!-' prUili ••• Val« oij. pi«*e e* fcroj olojaio* br«) 10.416. MM i*»ellte javiti,M 8i}» la* gU»i U nXoW«,U de li j« lata «oM» i*4ayj« kej« ed иЏП pconiisie«, j«r a« aioialoa uii{ ijdaeja brej lOlUreaiaai kai a«* S jetoaai. *UH usu imm am Zanimljivosti iz doma i sveta U poslednje vreme došlo je u Čitavom svetu, pa i kod ngš, do ostrih sukoba, a konačno i do potpuno* raglaza izmedu sociia« lista i komunista. Dok su komunisti, sve do nedavna, uveravali svet, da se bore protiv nasilja* ne samo socUalisti, nego i mno* gi demokratski, gradanski elementi bili su pripravni da, pod takvim aslovima, saraduju sa njima, protiv reakcije, fatizm^ i nasilja. Medutim je postupek Sovjeta prema Finskoj izazvao re* akciju kod svib demokratskih e* lemsnata, pa i kod socijalis(a, u čitavom svetu, I u Jugoslaviji, So* cijalisti u Jugoslaviji izdali su sa* opštenje, u kome kažu, da neie više nikakve saradnj« sa komu* nistima, a socijalističk« „Radnič* ke novine* objavile su či*nak, kome pišu: „Napad na Finsk« — ovaj sra» mni čin osudili su svi slobodni radnički pokreti svih zemalja. Cradanske i socjjalističke demo* kratije iskreno su vodile borbu protiv fašizma i videle, I dana« Vide, u Slomu falizma glavni u» slov za svaki dalji napredak čo* večanstva. Komunisti su medutim ostali u slepoj s!yžbi diktator* skom režimu u Rusiji, I to j« njihova nesreča, i nesreča rad* nika. Jer boljševički režim u Ru* siji, u toku 20 godina, od jedne revolucionarne i prolazne dikta* ture, izvrgao se u trajne dikta* turu generala I birokrata. Mi nt znamo kako če teči dalji hod istorije. AH znamo da nam Ja dužnost ostati vezani za redni narod svoje zemlja i odbiti sva* su slepu sluibu tudim vladama, a naročito službu diktaturi u Ru* siji". Jugoslovansko Minittarttvo u* nutrašnjih dela je zabranilo ras-pačavanje knjige »Des Rafcbas neue NacJibaren- (Novi suiedi Rajha), kso i knjige „Dtutschtum in Sudost-Europa* (Nemštvo u Jugoistožnoj Evropi). Obe knjige su izlile u Lajpčigu, u Nemačkoj, napisao ih je Walter Schnčefuss, a zabranjene $u zato, StO se nji* hova sadržina protivi interesinta naše zemlje i naroda. * Stutgarska radio Manica ie pre nekoliko dana od rial a na franc«-skom !«lku predavanie, upučeno francuskoj publiei, u kome se ka» ziv«lo: *Ako Francuska ne moit da shvatl metode ntmatke pravde, to It uto Ito se ona drtl starog strvatanla o pitanim zakontma, sa* stavlienim iz ntpromenllMh para• grafa. Mcđutlftf privda nijt uvek zakon, niti ja zakon uvek pravda. Mi u N t mačko i smo napredovali u tome I na dan,o sa maltretirati od starih paragrafa. Naia pravda živi i puna ie pakreta. Ooa se adaptira svakom pojedinam slučsiu i niie opterećfna zastarelim pred-ra$udama.< * Etjglesl« miniatarrtvo za informacije javlja, d« ie, po izjavi tr* govinskog aitašea Siodinjenih Ame-ričkib Država u Berlinu, Ntnr^čka povečala optieai novčajjfca za 33 poato otkako ie ra* poieo. Počev od t septembra 1939 otitatnpano ie i puiteno u optkaj za 3 i po milijarde m araka novih novčanica. CMPT СЕЛМЕ ЛАГЕРЛЕФ npe неколико дана je умрла на саом кма»У једна ож најчу-веннјих сеетских епнсател>ица, одличиа уиетинаа it врло племе-ннта жеца, Селма Лагерлеф. До* жлвела је »исоку старост од 82 године н била опћенито вовјто-вана, ие само у cfOM, гиедскон народу, него и у читавом свету, због својнх кц.кже*цнх ремек-дела и због племенцтих мнслк, које је преко и>их ширила. Жн-9qt je почела као сиромаЦЈиа у-чите*ииа. Је *eb млада по> стигла велнки успех, са чу»е-ннм роианом „Геста Берлццг", који је Ира»еден в на наш је* т- Написала је Још читав нчз ромама, од којнх су кајпоана-гији ^нткхрцстом чудеса“, „Је-румаемг, нЦар нз Португалске“ итд- За своЈ кннжеаки pai до-бкла је »исока одликовзн>а, та-ко да је постала прва женска члаиииа Шведске академиј«, а годнце 1909 добила је Нобмову иаграду. Селма Лагерлеф није само *е-лнка уметнкиа, која је у сео-јим лмима, са много поетично-стн и топлине, цртала лепоту родне груде, жншот селј.ака и племенитост caora народа, него Je н ретко идаалкстички дух, пун лубави за мародне тради-ције и »а »ечнте идеале чоџе-чаиства. пропоаедајући у еаојкн делиие лубав иамаћу луди, ста-лвжа и народа, *еру у Bora н иапредак човечаиства. Шалите претплату » „(околски гласннк" _ JUC! Mogao je g. Dr. B. Smoljan da organizira Hrvat&ju Beogradu i bez tolikih■ napadaja na Beograd. Ali pošto mi uvek radije vidimo ono što je pozitivno, nego li negativno, naročilo nam se dopala y bregovom govoru rečenica: , »Mi nismo u Beogradu repa bez korijena, i Beograd ie, poslije Zagreba, najhrvatskiji grad«. Pa to je ono, što i mi več dav- ilo tvrdimo, — da Beograd treba da bude 'najhrvatskiji, a Zagreb najsrpskiji gradj i da če tek onda, u ovoj blaženoj zemlji, biti reda i napretka. Ali idite vi kažite g. Smolianu da je Zagreb posle Beograda najsrpskiji grad, pa čete videti kako če vam oprati glavu! i ako je »Beograd, poslije Zagreba najhrvatskiji grad«, — čemu da Hrvati napadaju faj najhrvatskiji grad? * Pošto su na žalost -.ueki krugo-V) iz „Jadranske straže", dakle oni ko j; s u .najmanje (o sniel;,. prvi bacili parolii o „isključivo hrvat-skom moru", prirodno je da se i ha. srpskoj strani moralo potražiti neko isključivo srpsko more. Me-dutim, dok je za „Hrvatskii strazu" isključivo hrvatško more šve od Su-šaka do Bojane, u jednom srpskom listu se kao isključivo srpsko more u zima 250.000 km 'Obale, a drogi piše o dana, kad Dubrovnik' bude o-pet svoj, u definjtivnom zagrljaju srpstvp i Srbije. Da udari tuk na luk, klerikalna „Hrvatska straža“, oglašava odmah Boku za „hisiorij-ski i etnički najčišči hrvatški kraj", a skupa sa Bokom i obale Crne Gore, videči na. njima, i TJfvatK i Arbanasp, samo -L hi leđrjog ieči-nog . S/bipa.'.. I ne ,može, ajda "Rtiš-čanski ne nadoda: „A ono Srba, s to ima u Boci, spustilo si gladno, go/o j boso sa Krivošija'L Lep ton, dakle! A ipak je, bar za more očito, da ni jedan kraj naše obale ne može biti dovoljno zašti-cen j dovoljno srpski i hrvatski, te da 'če s vi biti l gladni i goli i bosi, — ako ne ■dodu u za-jednički zagrljaj jugosidvepstva i Jugoslavije... v ‘ - Rarhje s mo, iz dana\u dan (i u-Pravo do odvratnosti) iz'Zagreba čuli, da je izvor svc korupcije u Beogradu! Toliko' se o torne brbljalo, da se ni -iz .Beograda nije više reagiralo na to, pogotovo ne sa Strane onih, koji su u nosloci-ma raznih režima videli zaišta gnezda korupcije. O korupciji u Hr-vatskoj i u Zagrebu nije'se kroz sve to vreme uopšte govorilo, ne samo sa strane Hrvata, več ni sa Strane Srba, pa 'JT prema torne iz-gledalo, da je jednodu&ho- prihva-čena „dogma” da je -Beograd crn, a Zagreb čist kao zlato... Sada medutlm, kao-dase okrece stvar tumbe, pa se tvrdi da u Beogradu nema uopšte-ni traga o korupciji, i da je sva ona došla ravno iz Zagreba. Prema torne bi sada trebala da vredi ob nuna dogma, da je Beograd čist-kao- sunce, a Zagreb crn kao davo. Ne razumemo zašto sve 16, kad pametni ljudi ipak znajii, da je i jedno i drugo netačho, i da korupcije ima nažalosVsvuda, i u na-šoj zemlji i u' iitavom svetu. 1 biče je utoliko više, u koliko pošteni Hrvati neć'e htetfda je vide kod sebe, u inat Srbirmr, a pošteni Srbi u inat Hrvatlma. Jer nema po-voljnije atmosfere ' za korupcija nego što su baš - ovakve psihoze. novine,,. „Hrvatski dnevnik* protestira protiv toga da bi Dr. Milan Priča trebao da bude imenovan . redovi-tim prolesorom na zagrebačkom univerzitetu, pa kaže da, — „i ako je Dr. Priča stvarno izabrahl&a strane fakulteta, uopšte neče biti imenovan redovitim profesoroim jer banska vlast nije dužna imenovati svakoga, koga predloži profesorski zbor; pogotovo kada se znade, kako je došlo do sastava toga zbora”. „Da je hrvatski narod odluči-vao o svojemu sveučiiištu, sigurno je da mnoga gospoda koja sada nose naslov sveučilišnog profesora, nebi nikad sjela za tu katedru!“ Priznajemo da ne znamo nista, ni o dobrim ni o lošim kvaliteti-ma g. Pnce; ali još manje, nogami, znamo, u što da svrstamo o-valevo tretiranje nauke, — da li u fašizam, Hi u boljševizem?/ Jer ne radi se tu o ličnosti Dr. Priče, ni o torne da li je banska vlast dužna, ili nije dužna, da postavi ono-ga koga izaber» fakultet; — več 0 torne, da li banska vlast SME V-OPŠTE DA UČ1N1 NEŠTO, ZAŠTO NE DOBI JE BEFEL ILI PLA-CET 0D „HRVATSKOG DNEVNIKA"!... Jnače se ne bi moglo - ni zamisliti da ,,Hrvatski dnevnik“ tako kategorički znade, da banska vlast to neče učmiti, kad njena odluka još nije ni pala... I konačno se postavlja pitanje. Zašto „mnoga gospoda koja su da-nas profesori, ne bi pokrivali to mesto, da je hrvatski narod odlu-čivao o svom sveučiiištu— da li zato, što ta gospoda (a svi su oni Hrvati, ili.b^St.rbi iz Bpnovmp Hrvatske!) naAvresie.kap haučnici 1 pedagozi. MOi-sei.Mlj' ■tički ne dc-padaju redakciji „Hr-vatskog dnevnika"? Jer kad je čak i jedan šišič sa strane „Hrvat-skog Dnevnika” izbačen iz hr-vatskih redova”, i kad je jeđnom od najboljih hnmtskih književnih kritičara i istoričara, Dr. Haleru, nedavno prigovoreno, da „nije dostojen Hrvat", jasno je koji bi sve na/ tijski bukači zamen jivali na sveučiiištu hrvatske naučnike... JUBILEJNI ZLET V CELJU V JUNIJU 1940 Z odobrenjem Saveza Sokola K. J. se bo za petdesetletni jubilej Sokolskega društva Celje-Matica vršil v Celju, 29 in 30 junija, medžupni zlet, na' katerem bodo sodelovale vse župe iz dravske banovine. Prvi dan, 29 junija bo ob ‘/sli uri v Narodnem domu slavnostna seja z otvoritvijo razstave, zvečer ob 19 uri bo pred kolodvorom promenadni koncert, ob Vs21 uri akademija na prostem, če bo deževno, pa v gledališču. V nedeljo 30 junija bodo po prihodu jutranjih vlakov skušnje, ob 11 uri povorka, ob 16 uri javni nastop. Ta dan bo tudi razvitje novega društvenega prapora. Sokolsko društvo Celje-Matica je razposlalo vsem edinicam v dravski banovini vabilo na zlet. v n ni ji diskose, sportske luko-лиГLuH ve, lopte 1 sve ostale sprave nabavite u najboljoj kvaliteti u specijalnoj tvomici gimnastičkih sprava J. O K A Ž E M RIBNICA Ustanovljena 1881 god. Belo Celje pa pričakuje tudi odposlanstva iz drugih žup, ki bodo po zletnih dneh porabila priliko 'in si ogledala naše pokrajinske lepote. Celjski Sokol zasluži za svoje plodonosno polstoletno delo podporo vsega našega sokolstva, pa je prepričan, da bo s sodelovanjem bratskih žup zlet na višku. Na veselo svidenje v Celju! — Zdravo! Дзнн поизумљгвгња Земаљски Одбор за пропагаиду пошумљаваља решио је да се Да-ли сађења дрвећа и пропаганде псигумљавања од:рже овога npo-дећа за време од 17 до 31 марта. Ово саопштавамо свима нашим друштвима, позивајући их дз учествују у свима манифестација-ма и акцијама, које ће се тих да-на вршити у њиховом делбкруту-На јавним састанцима и rio свим васпитним установама треба тих дана држати предавања и ооавс-штавати члаиове, нарочито децу и омдадииу о важноети и кори-сти шума за народну привреду И народно здравље. ' Исто tako треба упознати чланове по по-треби сађења плодоносно.г дрве-ћа и о воћу као најздравијој хра-ни и вре.1у прихода, Одбор умо.гава свс среске и месне одборе за пропаганду uo-шумљавања као и школе и дру-штва, које на овој акцији сара-ђују, да израде иетгодишњи програм пошумд>авања, којнм he обухвагити рад на терену који he се еистематски изводити. У ту сврху треба према могућностима и локалним придикама изабрати терене на којима he се н-дућих годииа освивати расадниаи и ttp-ши1 и пошумљавање^ .те устано-јјигл годишљу потребу.,и^ адд? ница.ма и шумском семену но врсти дрвећа. Напомиње се, да ће се и-овом приликои засађивати првенсгве-но о«а места где дрвеће може да посдужи као зашткта од напада из ваздуха, а у смисду Урекбе о заштити од ваздушдах напада, коју је издао Министароки савет 13априла 1939. Наиии у Немачној Лист „Равноправност“, који изздази у Палчеву, објављује у последњем броју: По иалогу Гестапа ухаишен је лоеедник Јосип Вутеј вз Кодопин-ског језера. Г. Вутеј истакао се као словеначки културни радник. Пошто достављачи нису имали другог објектданог раздога, оп-тужили су ra због недозвољеног слуц/ања страних радиостаница. У Бечу ухапшен је студеит По-точник, Југословен из Св. Ми-хаела у срезу Великовском. Он је студирао на бечком Универзите ту. Разлог хапшења нлје познат. У Целовцу 'је yxatfuieH сЛове-начки свештеник Полак и. одве-ден у концентрациони логор; не зна се да ли у Дахау или Бухен-валд. У Винцету и Градишћу (Бур-генланду) ухапшен је хрватски учитељ Фабија« Ферде. Он се и сувкше нстакао у културном p'a-ду међу Хрватима. У Гшенбаху ухаишеио је 30 хрватских cejfaa«a, од којих су четворица одведени у концентра-циош! логор. Разлог ове мере ни-је познат. Sever Ljubljana tražite cenovn SKUPŠTINA SOKOLSKE ŽUPE NOVO MESTO Sokolska župa Novo mesto o-držala je godišnju skupštinu, u prisustvu delegata sviju jedini-ca, osim jedne. Savez Sokola K. J. zastupao je brat Marko Sablič, starešina župe Karfovac i član Savezne uprave. Pre podne radili su zborovi prosvetara i načelnika, na koji-ma je postignuta potpuna sagla-snost u svima pitanjima i doneti razni zaključci za rad u ovoj go-dini. Tehnički rad je razgranat, ali i počepati u mnogo otseka. Na zboru prosvetara podvučen je uspešan rad na prosvetnom polju. Govorilo se vrlo pohvalno o Saveznoj prosvetnoj školi. Podneti izveštaji rta skupšilitd dali su potpunu sliku rada u mi-nuloj godini, koji je bio u svakom pogledu plodan, uprkos mnogim smetnjama. O sokolskim ciljevima i radu lepo je govorio starešina župe, brat Dr. Ivan Vasic. U ime Saveza SKJ govorio je brat Sablič, čiji je govor sa-slušan sa največom pažtijom. Posle pritnljenog plana i programa radii- za 'idučti godinu/ izabrana je- nova uprava u koju- su ušli, pored starešine Dr. Vasica, bra-ča: J. Krajec, Dr, S. Škulj, Lj. Papež, M. Šlibar, B. Kobal, I. Murnova, V. Poljanškova, Z. Majhen, M. Matko, G. Kostju-kovsky, I. Medic, M. Sušnikova, Dr. B. Kiissel, P. Splihal, J. Kobe, J. Matko, S. Pakiž, J. Splihal, Dr, J. Trošt, A. Valentinčič, F, Zagorc, Z. Meršolova, D. Mer-šolova, M. Černoš, Jos. Kobe, A. Lamut, A. Ogrin, i još desetak zamenika. Sadržina soko skih listova „SOKOLSKI VESNIK" Primili smo broj 7—8, za niart i april lista za sokolsko vaspita-nje dece i naraštaja, koji izlazi u Sremskoj Mitroviči, sa obim-nim sadržajem> izmedu koga se napose ističu izvod, iz izveštaja Pr ip a d ni k p w Sokola se priporoča gostilna „FIGOVEC" A HOČEVAR FRANC A Ljubljana Tyrševa ul. 13 Cmdt Сердара L Среданови^а Умро ie још једини живи црно* горски серар, Јован Средановић, • од Добрског села. Син је позил-тог црногорског сердара, Ђуке Средановића, који је по Европи пратио црногорског господара, Владику Рада Ifcerouta. Јо-ш жи-ве у народу многобројне аиегдо-; те, о иокојном Ђуку н тој прат- -н>и, у вези са духови-ипћу бе-смрте-ог Његоша. Сердар Јован кије у овоме жи-воту и раду покорио свога оца. По ирироди тих и одмјерен, вас-питаи у чојстеу и јунаштву, сву-где и на сваком мјесгу одлико-вао се отменим држањем и уро-ђеним васпиташш. Био је Господареа иерјашис То је школа, кроз коју су про< лазили сви виђенији Црногорци, међу њима биран« војводе сер-дари. Изабрани из најбољкх цр-иогорских кућа, и бистри, при-мили су сву отменост н гордосг, да би им на шој поаавидеЈш н аристократе великих народа. Је« дан од таквих био је и Сердарј Јован. Еио је веома савремен чо< век. До последњег даха бавио се општш сгварима. Био је старе-imma Соколске чете у Добрском селу, а пут, школа, вода итд. би-ли су глашш задаци његова жи« вота. Пуи младићског оптимизма, давао је корисне сугестије, за ове nrro je општеиародно. Рођеи у легендариој Црној Гори, ЗнЗо је врло згодно да споји дух старе Црне Горе са духо-м времена у коме је живио. У њему су се сли-ле најлепше одлике раеног прет-ставвдка старе Цр-не Горе, itpjtt се поносио са том њеном smukom прошлошћу,' kao и са још-бољом садашњошћу. Не улазећи у сву истормју mero ва жквота, можемо нирно ре-* Ии, да су на измаку ови и оватсвм Црногорци у који-ма губн не само' кућа, братство, племе, већ и циб крај, па нека је вјечна слава Cep-дару Јовану Средановићу! Г. М. br. D. Rašića za godišnju skupštinu tamošnjeg sokolskog društva, kao i krači članci. List je krcat radovima za omladinu: pesmicama, igrokazima, črticama i dr. Donosi i razne vesti, sarad-nju učenika itd. TURK Mednarodna špedicija Prosto javno skladišče LJUBLJANA PREVZEMA: Ocartnjenje uvoznih in izvoznih ftoSfljkln to hitro, skrbno in po najnižji tarifi. Revizija pravilnosti zaračunanja carine in vse informacije besplačno. VINARJEVA CESTA ŠT. 33 (nasproti nove carinarnice) Telefon št. 24-59 Prev«žen J e vsakovrsnega blaga, kuriva, strojev, selitve v Ljubljani in izven Ljubljane z vozovi in avtomobili in to hitro ter po nizki ceni MASARYKOVA CESTA ŠT. 9 (nasproti mestne elektrarne) Telefon št. 21-57 Vsttladiščenje raznega blaga kot tudi poništva v vlastpem, mestne trošarine, in uvoznine prostem JAVNEM SKLADIŠČU Oskrba mkaso — povzetij. „ KOTNIKOVA ULICA ŠT. 12 (nasproti mestne elektrarne) Telefon št 30-73 F. HREHORI6 L_ LJUB L J AN A Tyrševa 28 Telefon štev. 24-04 ■нншишмпашиашир VELETRGOVINA Z MANUFAKTURO NA. VELIKO IN MALO HOBO 0ТВ0Р6НИ гранд ХОТВЛ ^ОТЕЛ располаже ca највећим бројем првокласно ново на~ Иајсолидније су цене у ГРДНД ХОТЕЛУ мештених хигијенских^ соба. Топла и хладна текућа вода. Цен- C С Л Г П Л fl** С СП Г Dfl II трално грејање, купатило, лифт, телефон. — РЕСТОРАН: одлична gi;y L II I г М Д t|D b U I I ffl S\ домаћа и страна кухиња, пића из најбољих домаћих подрума. 1КиШажшвв№а1 - ШШШШШШШШШШШШШШШШШвШШШ — Препоручује се путничко.м и трговачком свету. У В I Р И Т I € Е jo желеаничке станице угао Лрвокласни концерт сваио вече, стециште отменог друштва, , Балканске и Неман>ине улице. удобна разонода. — ХОТбЛКЈбВ, ФНЛНП МАППГ шш HOTEL „METROPOL” Miklič na sproti želj, Staniče moderne sobe, zmerne cene LJUBLJANA Preporoča hotelijer MIKLIČ Najbolje sveže meso, mesne Iz- g{a|f||£ y Ljubljani đelke in konzerve dobite pri tvrdki ■ ■ JOS. BERGMAN Parna topilnica loja • Industrija črev L JUBLJANA шашшткшкшштшшшвштштшшшштшшшшакшавшшшштшвшттааашташишшшвшт Poljanska cesta št. 85-87 Telefon štev. 20-61 ZA VELIKONOČ - ,v-,/ *V?VrV'.- ^ SE NAJBOLJ PRIPOROČA novo BOK Pino шшавшш in ■ / LEŽKK PIVO SPMSv.*’ ’v iz pivovarne UNION v Ljubljani ''to v^'% i'*'$л Izdaje Savez Sokola Kr. Jugoslavije (arh. M. Smiljanič, Alekse Ne/mdoviča 6) - Ureduje redakcloni odbor (Pretsednik Dr Vlad BelajCič) ^ Odgovorni urednik Dr Tihomir Protlć, Beograd, Prestolonaslednikov Trg 34 - Stamparija „Luč", Mitrovič j Lazarevič - Beograd Kraljico Natalije ulica broj 100 Tel. 21-77X Ti i Tvoja sokolska jedinica nabavljajte u buduće sve potrepštine za telovežbu, laku i tešku atletiku, skijanje, zimsku alpinistiku, sanjkanje, drsanje i ostale športove u tvornicl telovežbenih sprava šporlskii) potrepstina i smučaka | i Dl BI M11 LJUBLJANA m Wmm H HI JHI TYRŠEVA C. 12 Zahtevajte ponude i cenik! V založbi Glavne hranilnice pri SV. LENARTU v Slov. gor. je izšla knjiga Ivana Koprivca: Kmetje včeraj in danes Citaj! Spoznal bodeš deželo v kateri je postala pravljici kruta resnica, deželo kjer imamo univerzo, kjer se v mestu uči o lepoti podeželja ponosna mladina. — Trdo vezana knjiga stane Din. 60.- po pošti Din, 65.- Požar i provala nezgoda j život kao i sve ostale vrste osiguranja vodi f FiHjale: Beograd, Celje, Kranj, Maribor, Ptuj, Rakek, Slovenj-Gradec, Split, Šibenik, Zagreb JugoslavensKa osiguravajuoa banka U LJUBLJANI Centrala : LJ U B L J ANA u bovoJ zgradi — Galeta ul. 2 Podružnice: Beograd, Novi Sad, Osijek, Sarajevo, Split, Zagreb. Ekspoziture: Celje, Maribor, Skoplje, Vr šac. ZASTUPSTVA S V U D A! Prima uloške na štedne knjižice i tekuće račune uz najpogodnije ukamačivanje, finansira trgovinu i industriju, te vrši sve bankovne poslove brzo i kulantno. 2405—бооЗ Udobne i lagane cipele, od diitina, sa srednjom potpeticom. Vrlo pogodne za ured 1 šetnju. 58ol—63805 Dječje polucipe od laka. Zakopčavaju se na špangu. Za Uskrs najbolj! dar. 9937—63624 Jeftine muške polucipele od jakog boksa, sa kožnim donovinia i potpetieama. 2945—44637 Praktične i jake ženske cipele od boksa, na špangu. Za štrapae i šetnju. 8222—48801 D ječ je polucipele od jakog boksa, sa nepoderi-vim dumenim donovinia. Za živahnu djccu ne^ rna bolje ni trajni je obuče. 2927—44650 Udobne cipele od boksa, tubastog oblika sa kožnim donovinia i potpetieama. Pogodne za svaki štrapae. 2405—66115 Moderne ženske cipele od ffnog mekanog črnog ili smedeg boksa, sa ukrasnom mašnom na ristu 5461—44800 Dječje cipelice od smeđe mekane kože, širolcog oblika. Preporučujemo ih radi njihove udobnosti. 3939—64622 Izdržljive muške cipele od boksa, sa jakim n, ram šivenim donovinia i potpetieama. 2625—46154 Veoma udobne cipele od finog boksa, preko rista ukrašene ukusnim jezikom. Kadimo ih u ernoj i smedoj boji. 6922—44809 Jake dječje polucipele, izradene od boksa, sa kožnim donovinia i potpetieama. DIREKTOR Muške flor earape, sa lijepim dezenima u svim bojama. Prsti i pete naročilo su pojačani. 5842—64832 Omiljene dječje polucipele od laka, ukrašene na ristu sa kožnim donovima. Praktične i udobne. PRINCESA Tanke ali vrlo izdržljive svilene čarape u svim modernim bojama. Zadovoljavaju ukus I potrebe svake dame. 28425—6608 Ženske lakovane cipele od gume, na špangu. Za blato i kišu veoma podesne. 4944—44604 DJevojačke cipele od jake kože, na špangu i kožnim donovima. Kadimo ih u crnoj i smedoj boji.