KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 7 (2) PATENTNI SPIS INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 OKTOBRA 1937. BK. 13585 Tube Industrial Participation Limited, Breganzona — Lugano, Švajcarska. Uredjaj za izvlačenje cevi iz prethodno cevasto izbušenih čaurastih komada sa zatvorenim dnom, Prijava od 31 decembra 1936. Vazi od 1 juna 1937. Naznačeno pravo prvenstva od 29 juna 1936 (Nemačka). Poznalo je da se gvozdene ili celične cevi izraduju na uredaju za izvlačenje cevi iz prethodne cevasto izvedenih čaurastih komada sa zatvorenim dnom. Ako se izvlačenje cevi treba da izvodi u jednom radnom toku, pri ko jem se usijani ceva-stog oblika čaurasti komad sa zatvorenim dnom, koji če u sledečem opisu radi kratko če biti jednostavno nazivan čaurastim komadom, treba da izvuče na bar deset puta veču dužinu, to kod poznatih uredaja za izvlačenje cevi sa prstenima za izvlačenje prsteni za izvlačenje treba da se postave u tako velikim raz-macima jedan od drugoga, da se na uredaju obradivani komad pri ulazu u naj-manji kalibar još jednovremeno tretira u najviše četiri, možda u izuzetnim sluča-jevima pet, ali u pretežnem delu niza pr-stenova ipak samo u dva do tri prstena za izvlačenje. Pošto za ovo izvlačenje cevi ko je treba da prevazide desetostruki iznos dužine uvedenog komada ukupan broj prstenova za izvlačenje, da bi se spre-čilo kidanje obradivanog komada, mora da bude veči od 20, to se obradivani komad pri ulasku u najmanji kalibar jednovremeno tretira kroz manje no jednu če-tvrtinu, večinom manje no jednu petinu svih prstena za izvlačenje, koji su raspo-deljeni na najviše poslednjoj četvrtini dužine obrazovane nizom prstenova, usled čega niz kalibara dobija takvu dužinu, da iznosi više no dvostruki iznos cevi koja treba da se izvede. Radna dužna uredaja za izvlačenje postaje usled toga tako du-gačka, da se obradvani komad za vreme prelaženja ove radne dužine jako hladi. U-sled toga se i potrebna snaga za izvlačenje i rad izvlačenja koji treba da se izvede nesrazmerno povečavaju. Radi izbegavanja ovili nezgoda se na uredaju za izvlačenje predvidaju kalibri za izvlačenje koji se sastoje iz slobodnih valjaka, čiji broj prevazilazi faktor izvlačenja, dakle odnos izmedu dužina gotove cevi i početnog čaurastog komada, pri čemu kalibri po pronalasku bivaju pomereni tako blizu jedan drugom, da se tretirani komad pri svom ulasku u najmanji kalibar proteže bar na poslednju trečinu, i šta više dalje preko druge polovine celokupne dužine niza kalibara i pri torne se jednovremeno tretira bar jednom trečinom do više no polovinom ukupnog broja kalibara. Pri torne može dakle ukupan niz kalibara biti krači no izvlačena cev, a prema prilikama čak tako kratak, da radna dužina uredaja za izvlačenje bude manja no dvostruki iznos dužine cevi koja treba da se izvede. Na priloženem načrtu je pokazan jedan primer izvodenja uredaja za izvlačenje cevi po ovom pronalasku. Sl. 1 pokazuje šematički podužni presek uredaja za izvlačenje. Sl. 2 pokazuje delimično izvučenu cev pri ulazu obradivanog komada u poslednji (najmanji) kalibar u večoj razmeri. Sl. 3 pokazuje izgled spreda jednog kalibra iz valjaka, sa tri pod uglom od 120° rasporedena valjka. Na sl. 3 pokazani kalibar se sastoji iz tri u nosaču s slobodno obrtno postav- Din. 15.- ljena valjka r, koji pomereno pod uglom od 1209 obrazuju kalibar prečnika D. Prečnik d valjka se dobija merenjem na dnu žljeba g. Kalibar može biti obrazovan iz dva ili iz više od tri valjaka. Uredaj za izvlačenje sadrži broj ka-libara, koji je veči od odnosa izvlačenja, dakle od odnosa izvučene cevi prema čau-rastom komadu upotrebljenom kao po-četni komad za obradivanje. Na sl. 1 pokazani uredaj za izvlačenje treba da čaurasti komad b, koji je pokazan isprekidanim linijama, od dužine L koju ima pre ulaska u prvi kalibar, isteg-ne (izvuče) na na primer 13 puta veču dužinu 13L, u kojem je cilju predvideno više no trinajest, na primer sedamnajest kalibara a7 - a17, kroz koje se provlači čaurasti komad b koji je navučen na trn m. Gotova je cev po izlasku iz poslednjeg kalibra a17 pokazana črtasto tačkastim linijama. Prečnik valjaka pojedinih kalibara treba u odnosu na prečnik kalibara da se izabere tako, da odnosnaj- manjeg (poslednjeg) kalibra a17 prema prvom (največem) kalibru a, postupno o- pada. Kod ovog primera odnos—— u poslednjem, odnosno najmanjem kalibru iznosi 1,3 a u prvom, največem, kalibru a7 na prmier 1. Delimično izvučena cev w je na sl. 1 pokazana celim linijama u položaju, u kojem obradivani komad stupa u poslednji najmanji kalibar a17. U ovom se trenutku obradivani komad proteže na dužinu od približno 6.7 L dakle na dužinu koja je veča, no polovina cele dužine 11L niza kalibara. Pri torne se obradivani komad nalazi jednovremeno u 11 kalibara a? -a17. Sl. 2 pokazuje obradivani komad u ovom položaju u večoj razmeri. Pošto je ukupni broj kalibara uredaja za izvlačenje cevi u pokazanom primeru sedamnajest, a broj kalibara koji jednovremeno tretiraju obradivani komad pri njegovom ulasku u najmanji kalibar iznosi broj 11, to je ovaj broj veči no polovina ukupnog broja kalibara. Prema sl. 1 se svi kalibri aa - a77 na-laze na dužini od 11 L, t. j. celokupna dužina niza kalibara je krača no izvučena cev, čija dužina prema sl. 1 znosi 13 L. Patentni zahtevi: 1. ) Uredaj za izvlačenje cevi iz pret-hodno cevasto izvedenih čaurastih komada sa zatvorenim dnom u jednom radnom toku na bar deset puta veču dužnu pomo-ču kalibara, obrazovanih iz slobodnih valjaka, čiji broj prevazilazi faktor izvlačenja, naznačen time, što su kalibri tako blizu primaknuti jedan drugome, da se obradivani komad pri svom stupanju u najmanji kalibar proteže bar na poslednju trečinu korisno bar na drugu polovinu, ukupne dužine niza kalibara i pri torne se jednovremeno nalazi bar u jednoj treči bar u drugoj polovini ukupnog broja k libara. 2. ) Uredaj za izvlačenje cevi po zal, tevu 1, naznačen time, što je dužina celo-kupnog niza kalibara manja no dužina cevi koja treba da se izvede. Ad pat. br. 13585 d . ( S7L w ats a/3 ar/ m m