GOSPODARSTVO Godina I. — Broj. 8 LA ECONOMIA 18. septembra 1926 GLASILO SLOVENSKIH PRIVREDNIKA U JUZNOJ AMERICI Organo de la inmigracidn productora Eslava en Sud America IZLAZI NAKLADOM. — Edicion de la Časa «EURASIA: BUENOS AIRES. — Calle Nueva York 3363 PRETPLATA godisnje (por ano) $ 3.00 m|n. — Inozemstvo (exterior) Dolar u|s 1.50.— Polugodisnje (por semestre) $ 1.50 m|n. — Inozemstvo (exterior) Dolar u|s 1.—. Naslov uredništva i uprave. Direccion de la redaccion y ad- Adresa redakce a administraee ministracion: Ing. C. JEKOVEC, Buenos Aires, Calle Nueva York, 3363 HLEDA SE 12 dilovedoueich pro novou tovarnu na automobi- love součastky, motory a pod. za stkvelych podminek. Uchazeei musi byti odbornici energieti a svedomiti, obezname- ni s praeemi na obrabecich stro- jieh. Krome toho žadaji se theo- reticke vedomosti z mechaniky (kinematiky) a znalost trigono- metrie. Pisemne nabidky s opisy vys- vedčeni zašlete na red. Čsl. Vest. Rivad. 1613. Nastoupiti bude možno v prosinci t. r. POZORj zase vyhoda! Již jsou zde nove vzory jarnich a letnich modnich panskycb latek prvni jakosti! Obleky na mirne mesični splat- ky presne dle miry zhotovuje. G. Drapal, San Lorenzo 377 I.p. 7 kvadry po Defensa od Plaza Mayo. Od 4 broja dalje saljemo “GOSPODARSTVO" samo pretplatnicima NOVIM našlovnicima šaljemo na upogled 4 broja, a na¬ dalje samo ako se pretplate. PRETPLATA od 5. broja dalje iznosi TRI PEČE na godi- nu, a $ 1.50 na po godine, za fuž Amerika. Za ostale zemlje po JEDAN I PO DOLARA na godinu. NIJE DOSTA, samo hvaliti, treba novinu i pretplatiti. Za pojedinca nije to mnogo, a novini veliki broj pojedinih pret- platnika več je sada omogučio, da izlazi umesto po jedan put, po DVA PUTA MESEČNO, i to umesto na 4 str, na OSAM do DVANAEST stranica. ISKRENA HVALA svim dosadašnjim pretplatnicima, jer oni su nam taj napredak omogucili. LA INMIGRACION YUGOSLAVA Opinion del Consul General Argentino en Belgrado Mali oglasi MUCAMAS a buen sueldo se buscan varias para familias in- glesas. M. Suchan, Bolivar 171. TRAJES sobre medida, a pre- cios economicos. Sastreria P. JU- RENA, Suipacha 879. TRAJES sobre medida, a pre- cios especiales. — Sastreria JOSE SVETLV, Ayaeuclio 1524. VVHODNA KOUPe CHACRA v Paraguayi u V. En- carnacion, 25 hektaru, 13 ha ob¬ delano, 1 1|2 trtiny, 8000 kusu mandioky, 12.000 česneku, zbytek kukurice, pšenice, ječmen, voj- teška, burske ofišky, cibule, len. Obytny dum pet mistnosti, dva galpony, lis na cukr. trtinu a veš- kere nafadi, staje, kurnik na 250 slepic, corral na 100 prasat, 400 ovocnych stromh, potah, etc. pro¬ da se nasledkem odjezdu do Evro- py. Cena m$n. 6000.— argentins- kych. Bližši u fy. M. Suchan, Bo¬ livar 171. Firma Manufactura Algodonera Argentina, Giribone 171, hleda tkalce pro bavlnene latky. Hlaste se jen odbornici. ZA UČELEM SNATKU hledam vdovu od 30 do 45 let, samostat- ne hospodarstvi, dobra povaha. Bližši sdeli M. SUCHAN, Boli¬ var 171. Dr. JORGE DEL RIO Odvetnik — Bolivar 171 U. T. 4938, Avenida Besplatni pravni konzultorij »Gospodarstva« Sporni i upravni predmeti ostavštine, odštete, du- govi. Imamo svoje dopisnike u pro- vinciji i u Jugoslaviji, tako da možemo doči strankama u susret u svalsom pogledu. Dopisivanje kasteljanski, jugo- slovenski, nemački, madžarski idt. Don Celso D. de Barrios, Consul General de la Republica Argen¬ tina en Yugoeslavia En uso de licencia, que le fue otorgada por sus superiores, se encuentra en esta Capital el se- nor Don Celso D. de Barrios, Con¬ sul General de la Republica en la Capital de Yugoslavia desde el mes de Abril de 1922. En ocasion de su llegada la prensa portena ha puhlieado su opinion sobre el valor de la inmigraeion yugosla- va para la Argentina. Habiendo actuado ya časi 5 aiios en nues- tra patria nadie puede ser mas autorizado para apreciar en to- dos sus aspectos el caracter del inmigrante yugoslavo. Por eso in- sertamos su declaraeion en nues- tra hoja dedicada justamente a los problemas tocados por el se- nor Consul General Argentino. « — He procurado por todos los medios — dijo— orientar la in- migracion de aquel pais hacia la Argentina, teniendo en cuenta que la mayoria de la poblacion yugoeslava se dediča a las tareas rurales y en particular a la agri- cultura, como asi tambien que la forma gente sana, sobria y traba- jadora, la que con su labor lio- nesta contribuiria al engrandeci- miento y al progreso de la Repu¬ blica. Alrededor de cinco mil fami¬ lias de la Vojvodina, integradas por excelentes agricultores des- cendientes de hungaros y alema- nes, me manifestaron su interes por radiearse en la Argentina, pero previamente deseaban obte- ner tierras aptas para poder des- arrollar sus actividades, pagade- ras en plazos y condiciones equi- tativos. Esta gestion, que mere- cio mi mayor apoyo, no alcanzo todavia el resultado que se anhe- la, en virtud de no contar aun el pais con la necesaria ley de co- lonizacion. MEXICO 990 H. POSCHODi V LEVO POKO JE PRO 1 NEB 2 PANY SE STRAVOU GOSPODARSTVO No. 8 Sin embargo, bien puede ser que ella aleanee una solueion fa- vorable, puesto que nno de los motivos que me indujeron a re- gresar a Buenos Aires radica, pre- cisamente, en el proposito de ulti- mar los tramites que inicio ante el Consulado con tal objeto una gran empresa privada de fomen- to agricola de reciente fundacion y a cuyo frente se hallan perso- nas de reeonocida honestidad y capacidad financiera. En efecto, los directores de la ci- tada empresa me significaron que se hallaban dispuestos a radiear a todas aquellas familias en cam- pos de su propiedad, siempre que el Gobierno argentino no opusie- ra dificultades en euanto se re- laciona con el traslado de las mis- mas a la Rcpublica. La emigracion yugoslava liacia la Argentina — termino expre- sandonos el senor de Barrios,— que se inicio con tan buenos aus- picios en el curso de los anos 1923 y 24, se ha reducido aetualmente en gran forma, no por ser exce- sivas las exigeneias de las disposi- ciones que rigen para la inmigra- cion, como se dijo en cierta opor tunidad, sino debido a la caren- cia de la ley de colonizacion, que čada dia se hace mas indispensa- ble. Hasta que ella sea sancionada no deben, a mi juicio, omitirse esfuerzos para atraer esa emigra¬ cion, pues insisto en manifestar- les que la constituyen elementos trabajadores y correctos. Tan es asi que, seg-un las estadisticas po- liciales del ano 1926, no fue pron- tuariado como elemento disolven- te ni procesado por delitos comu- nes ningiin hijo de aquella tierra residente aqui.» NAS DRŽAVNIK NA ČELU LIGE NARODA Liga Naroda osnovana bila je posle strašnog svetskog rata u svrhu, da bi se došlo do nekog sredstva i organa, preko kojega bi se moglo tražiti sredstva za izgladiti mirnim načinima sporna megjunarodna pitanja, i puteve, kako u budučnosti izbeči ratove. Njezini članovi mogu biti samo države. Oko te svoje zadačc radi Liga sve od osnutka oprezno, ustrajno i sistematski. Naravski da uz naj- veče poteškoče i zapreke, ta rato- vanje je zlo, koje prati ljudsko pokolenje otkako je osvanulo na zemlji. I naša Jugoslavija je članom Lige odmali od njczina osnutka, a u raznim njezinim komisijama sugjeluju takogjer naši delegati. Oni imali su časnu a vanredno tešku zadaču, da brane interese svoje domovine na ovom megju- narodnom forumu, koji nas tako slabo poznaj e i gdje ima toliko tako jakih nama neprijateljskih interesa. Preko svojih opunomo- čenika naša je Jugoslavija nastu- pala uvek kao ozbiljna megjuna¬ rodna jedinica, koja je pokazala razumevanje za položaj na meg- junarodnom poprištu, za realnost prilika i najbolju volju, da je iskren činitelj mira pa da se tako omoguči sregjivanje prilika, po- remečenih svetskim ratom i nje¬ govim strašnim političkim i gos¬ podarskim posledicama. Njezini je ugled bio sve veči u tom omeru, u kojem su se sredji- vale prilike doma. Sve uvažava- juče priznanje postigla je osobi- to, kad je mogla poslati u Ligu delegaeiju, u kojoj su bila zastu- pana sva tri naša plemena. To se je dogodilo onim momentom, kad je bio članom naše delegacije kod Lige vogja Hrvata, Stjepan Ra- rič, čije je sugjelovanje bilo ja- san mcmento raznim »prijatelji- ma«, da mogu staviti u arhiv svo¬ je nade, da če razbiti našu uje- dinjenu domovinu izigravajuci jedan deo naroda protiv drugoga. Taj ugled naše države dignut bio je još više veštiin nastupan- jem Male Antante, odlučujučeg činitelja u politici u Srednjoj Eu- ropi. 0'sobita zasluga na našim uspe- sima na tom megjunarodnom fo¬ rumu megjutirn ide dr. Momčilu Ninčiču, sveučiliškom profesoru i žastupniku, koji je uvek bio prvim delegatom našeg izaslanst- va. Vodeči megjunarodnu našu politiku bez prekida več nekoliko godina, znao je dati joj stalan smer, i očuvati ju od upliva mo- mentalnih demagoških uticaja i tendencija, bez kojih nije moglo biti u poratnoj nesregjenosti, kod organizovanja naše mlade države. Uspeo je, da uspešno ust raj e kod te svoje nepopularne zadače do¬ ma, a kod Lige Naroda, da po- bedjujc sistematski poteškoče, predsude i prigovore našim mte- resima. Najbolji umovi od 50 država imali su tokom niza go¬ dina priliku, da ocene moralne i intelektualne sposobnosti t o g predstavnika našeg plemena i države. A sada su mu izrazili to f svoje priznanje — a preko njega našoj domovini — izabravši ga na VII. skupu predsednikom ove najuzvišenije inštitucije, do ka- kove se čovečanstvo dosele ikada moglo podiči. Bilo bi suvišno na- pominjati, od kolike je vrednosti to priznanje toli za značenje na¬ še države, koli osobno za njega koji nas predstavlja. To priznanje je vidni izražaj, da se stavi j a na¬ šu državu na isti stepen sa osta¬ lim najnaprednijim narodima na svetu, i da i mi sami moramo gle¬ dati na ovakove svoje predstav¬ nike sa nešto višeg stanovišta, ne¬ go je stanovište stranačkih obzo- ra u našoj vlastitoj kuči. Od simboličkog je značaja, da je našeg delegata kao predsedni¬ ka Lige dopala čast, da primi u njezinu sredinu kao novog člana Lige Nemačku, on sin onog dela našeg naroda, koji ima istoj Ne- mačkoj da zahvali na svojoj al¬ bansko j Golgoti. Ova činjenica pokazuje, da moraln veličina na¬ šeg naroda odgovara veličini nje- govog junaštsva, i tvori jamstvo, da je budučnost naša. Oko zadace »Gospodarstvo" i. Našim čitaocima je poznato, u kakovim je okolnostima bilo po- krenuto »Gospodarstvo«: u vre¬ me, kad nismo imali nijedne no- vine, pa time i nikakove moguč- nosti, da se javno raspravlja o raznim životnim pitanjima naših naseobina. Ta se pitanja može po¬ razdeliti u dve skupine: formi¬ rati naseobine u nacijonalnom i patriotskom smeru, i jačanje nji¬ hove gospodarske snage. Ostavljajuči rad oko prve sku¬ pine pitanja na brigu i pozornos¬ ti drugima, koji su pozvaniji da se bave njima, »Gospodarstvo« želi raditi najpre i izravno na polju proučavanja i raspravlja- nja druge skupine: gospodarskih pitanja. Ova može se porazdiliti u glavnome ovako: Velika naša poduzeča, koja su se razvila osobito s one Strane Kordiljere, još onda kad naše j države nije niti bilo, koja znadu j sama braniti svoje interese i za koja se reducira važnost konsu- lata na formalno overavanje do- kumenata. Srednji stalež privrednika, za- liatlija, trgovaca, poduzetnika i osobito poljoprivrednika. Radnička skupina, koju tvore osim mornara, težaci, koji umesto da napreduju na polju zemljo- delstva, zbog pomanjkanja svake gospodarske orgnizacije propa- daju lcao fabrički proletarijat. Za rešavanje gospodarskih pi¬ tanja svih ovih skupina, osim prve, treba suradnje izmegju nji¬ hove privatne inicijative i promi- canja sa strane naših zvaničnih činitelja. To je moguče pestiči* isključivo putem organizacije i preko novine, koja inD nepresta¬ no da budi klasnu svest svih tih skupina. »Gospodarstvo« ima u ovom sklopu tolikih vitalnih pitanja u vidu osobito najglavnije, to jest privrednu organizaciju poljopri¬ vrednika. Naše je naime mnenje, pa i naše rosarijske niaseobine do- kazuju to najbolje, da si naš isel- jenik težak sa malim iznimkama jedino na osnovi zemlje može da stvori položaj, koji ne bude veči- to kuburenje, kakovo nam nude naše množice po mornarskim i radničkim predgragjima. Tako da treba upreti sve privatne i služ¬ bene snage oko toga, da naše te- žačtvo ne bude prisiljeno, da do- laskom u Argentinu napušča svo¬ je zanimanje i uzima drugo. Bo¬ gastvo ove zemlje leži za naše težačtvo u poljanama provincija Buenos Aires, Pampa, Santa Fe, Corrientes, Entre Rios itd. a ne u Berissu, Zaratima, Ensenadi, Boci i Dock Sudu. Naš trud, iskustvo u ovoj zeml¬ ji i dobra volja biti če posvečeni u prvom redu ovoj zadači; radi- čemo u pravcu agrilculturnog or¬ ganizovanja i staleškog promi- canja zemljodelaca: Da »Gospodarstvo« odmah u ovo malo prvih brojeva nije mo¬ glo razviti rad u naznačenom smislu, nije samo u toj okolnosti, da je tekjedva počelo izlaziti, ne¬ go pošto kako rekosmo osim pri¬ vatne inicijative sa strane iselje- ništva, treba i službene suradnje; sa razumevanjem problema, pro- micanjem organizacije i vršenjem funkcije koordinacije raznih pi¬ tanja i činitelja, te izgradnje si- stematskog programa. A u tom smislu za iseljeništvo izgubljene su dragocene četiri go- dine jer je nesrečnom okolnosti naše službeno zastupstvo bilo po- vereno licu, koje je skroz indife¬ rentno za sva ova pitanja zbog uzroka, koje smo u »Gospodarst¬ vu« več podrobnije posmatrali. Držeči se jedne pravilne narod¬ ne poruke, da je tek onda mogu- No. 8 GOSPODARSTVO YUGOSLAVIA EN ILUSTRACIONES (De la obra «Orbis Terrarum») 3 DUBROVNIK en Dalmacia, sobre JAJCE, antigua Capital del Reino el Adriatieo. de Bosnia en el siglo XV. PRIZREN en la vieja Serbia, coiiBLBD en Eslovenia, lugar de ve la mezquita de Sinan Baja. raneo del rey Alejandro. NASA KRALJEVI Preda mnom na stolu leži nov album od 192 fotografijo velikog formata s natpisima u njemač- kom, engleskom i francuskom jeziku i s predgovorom na nje- mačkom. «Jugoslawien. Slowenien-Kroa- tien, Dalmatien-Montenegro, ller- zegowina-Bosnien, Serbien. Land- schaft, Baukunst, Volksleben.» Sastavio ju je Kurt Hilscher, a izdalo d. d. Ernst 'VVasmuth u Berlinu, ove godine. Ova knjija, vrlo lijepo nveza- Ua, pripada zbirci «Orbis Terra- rum», kojoj je zadatak, kao što na uvojku piše, da malo pomalo prikaže u potpunom pregledu pri- rodne ljepote, graditeljstvo i na¬ rodni život svih krajeva i naroda na zemlji. Svaka biče majdan geografskih, etnografskih, umjet- ničkih, botaničkih i geoloških po- dataka. «Orbis Terrarum» ima svoje mjesto u svako.] biblioteci kraj Atlasa i kraj Enciklopedije*. Da li ova knjiga o našoj mla- doj Kraljevini odgovara svojoj svrsi? Ja odrešito tvrdim da ne. Ona je negdje preobilata, a negd- je sasvim oskudna. Tako, na prim j er, ne donosi ni jedne same slike iz sve Vojvodine, a dvije negdašnje nezavisne kraljevine dale su jedva po dvije slike i to, Srbija, od g. 1913, Beograd, ko- ji je tu jedva črna silhueta, i dje- lomični pogled na Smederevske bedeme, a Črna Gora Njeguški put, »Kaniče«, i jednog običnog Črnogorca, u stajačem ruhu s la- tinskom obučom i revolverom za pojasom, ali, on nije »guslar«, premda ima gusle u rukarna. Zar ove tri specifično srpske zemlje JA U SLIKAMA nijesu imale još koju umjetninu ili prirodnu ljepotu? I)a barem vidimo Frušku Goru, ili sičevae- ku gornjačku klisuru, ili Kazan, da znamo da i mi imamo komad Dunava, ili črnogorske gudure, ili koji vidik kraj ponosite Morave ili koji manastir iz pitorne Šiima- dije,i li Kosovo s Gračanicom i Šarom pianinom, Pa Kosmaj, Cer i Rudnik, gde [silni zlotvor krete I lirakanskim letom grunu o naša [vrata, Gde no je duh Bajarda vodio [naše čete, Gde no je mladi David srušio [Golijata, tu imamo obilje prirodnih i um- jetničkih ljepota, i narodnih us- pomena, da se njima ponosimo i da ih tugjincu prikažemo. S druge pak strane nalazimo u albumu preobilatost slika. Du¬ brovnik', koji pisac (bez jednom u zagradama) postojano zove Ra- gusa!, dao je 20 slika, Trogir 9 njih, Jajce 5, Sarajevo 11. To su vrlo lijepe slike, ali u zbirci, ko¬ joj je zadatak da prikaže svu na¬ šli zemlju, nema raznijere, kada je iz glavnoga grada uzeta samo jedna, a iz divnog Zagreba tek vrata od stolne crkve. Pa još da je rečeno Zagreb, ne¬ go uvijek Agram, kao kada je izlazila Agramerica, koja se, Bo¬ gu da je hvala, i sama pretvorila u »Zagreber Tageblatt«. Jednako tako pisac u Dalmaciji zadržava talijansku toppnimiju, a u Make¬ doniji tursku — Uskub etc. sto nas doista vrijegja. Ovo isto tre¬ ba zamjeriti i pošljednjem izdan- ju velikog Stielerovog Atlasa. Ja stavljam na srce pozvanim fakto- rima u Beogradu i Zagrebu, tima dvema našim prosvjetnim središ- tima, da uznastoje da ovaj pokor več jednom prestane. Isto tako slabo su prikazane na¬ rodne nošnje. Ima ih jedva neko¬ liko, i to mahom iz Bosne, Sand- žaka i Makedonije, dakle gdje su najviše na njih imale uticaja tugjinske, turske i arbanaške nošnje, a naših čisto narodnih ni gdje ne nalazimo. Još treba zamjeriti slabi izbor slika, gdje se više pazilo na estetičku stranu, dok je u ova- kom djelu trebalo da budu više tipične, pa makar bile i šablonske. Evo čil uzeti u obzir neke iz Bo¬ ke Kotorske, kraj koji mi je naj¬ bolje poznat. Tu imamo tri divna grada, vilovita izgloda u cjelini, kada se motre s morske strane. Pa kako nam ih prikazuje ovaj album? Od Kotora (g. pisac veli: Cattaro) vidimo jcdino poštena Šuranjska vrata i iznad njih neš- to Kastela; od lierceg-Novoga (pardon: Castelnuovo) samo gu- bicu mu, »citadelu«, s pogledom do Zelenike; a od mog rodnog mjcsta Porasta, djelomički pogled na zvonik »gospe od Rozarija« mjesto doista velieanstvenog vidi¬ ka čitavog grada usred koga »tor- žestvuje« vitki zvonik svetog Ni¬ kole. Druga dva peisaža iz Boke, a takogjer i otoei pred Porastom, više su vještački uokvirene slike, nego li znavstveni geografski sminci, što hi imali biti u ovalco- voj knjiži. A to se isto može reči i za one tre- petljike kraj vodenice »u okolini Trebili ja« (str. 99), koje su tako opčenite prirode, da bi jednako ispod njih moglo stati napisano »iskraj Buenos Airesa« ili »vode¬ nica na Flosi«. ^ Sastavljač ovog albuma kaže u predgovoru da je bio pozvan od naše vlade da kao n jezili gost pro- I putuje našom otadžbinom i o n jo j sastavi d jelo, kao što su njegova o Njemačkoj, Španjskoj i Italiji, pa da mu je stavila na raspolo- ženje tumače za jezik, automobi- le, i dala preporuke za velike župane i ostale vlasti, koje sil mu sve najsrdnije izišle u susret. Sam kaže: mir war Jugoslawien vor vor meiner Reise dorthin ein mit sieben Siegeln verschlossenes Buch», a to če reči da je on došao u nas od prilike kao da je s mjese- ca pao. Zato mu je valj da djelo ispalo onako sakato. Na me pravi utisak kao da je to više neka aus- tnjska Jugoslavija, nego li Kral¬ jevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Naša vlada, koja je knmovala ovom djelu, treba dakle da se po- brine. za novo ispravljeno i pot- punjeno izdanie, Ja bih za ovo preporučio što slijedi. Zadržati od prilike polovicu, je- dan stotinak, slika iz ovog albu¬ ma, pedesetak njih sasvim izbaei- ti, a pedesetak samijeniti zgodni- jima. To bi ih bilo. stotimi i pede- Set, a još toliko dodati novih, ve- činom iz ovgje zaboravljenih kra¬ jeva : iz dvije stare kraljevine, iz Vojvodine, a iz stare banovine. Karta naše kraljevine da bude vi¬ ša i bolje izragjena, a ne bi bile suvišne ni statistične tablice, kao na primjer one u medic, albumu Dra. Štampara, i tu svuda da se postu j c naša narodna toponimija. Predgovor bi trebalo .preraditi, i uz njemački dodati mu i engleski i francuski tekst, a, naravna stvar, uz obi i prevod na naš je- 4 zik, u kom bi takogjer trebalo da se čitaju i svi nazivi pod slikama. Tako bi smo dobili krasan al¬ bum, koji bi pronio s kraja na kraj svijeta poznavanje i ljepote naše otadžbine, koliko se god pro- stire, unakrst sve Od Triglava do Maleša, Od Jadrana do Temeša, kaošto sam je ja označio u dva stiha onog dana kada smo u po- četku velikog svjetskog rata ovg- je u Buenos Airesu osnovali ro¬ doljubno društvo za Narodnu Obranu »Jadran«. To bi za nas bio ogromni moralni dobitak. N. S. Črnogorce vic. OKO ZADAoE »GOSPODARSTVA« (Nastavah sa str. 2) če sijati i opravdano očeldvati dobru žetvu, ako se je iskrčilo i otrebilo zcmlju, »Gospodarstvo« upreee sve sile da suragjuje kod izradnje povoljnili preduveta za zajednički rad na svim poljima, gdje se radi o interesima iselje- ništva. Zato mora da posvečuje pažnju u prvom redu pitanju našeg zas- tupstva, jer je bes svake sumnje, da nosi glavnu krivdu na sadašn- joj dezorijentaciji iseljeništva sa- dašnji nosilac funkcije zastupstva države. Ovo zbog njega ni j e bilo na svom mestu, pa da izvrši sa svoje strane preduvet za organi- zovani napredak, kako je gore spomenuto. Tako nije moglo doči ni do oživotvorenja drugog dela programa, koji stoji do privatne inicijative sa strane iseljeništva. Iz naravnih obzira svaka zdra¬ va privatna inieijativa bivala je poverena njemu na razmišljanje i preporuku. Sve propadale i umi¬ rale su na njegovom stolu. Zato se »Gospodarstvo« bori za novi poredak i promemi, da se tako oživotvori uvete za pozitivan rad u smem iskrene suradnje zaseb¬ nih inieijativa sa iuicijativama službenog predstavništva i potpo- re, ko je je isto dužno po svom značaju da iskazuje svakom na¬ poru, ako je posvečen dobru na- seobina. A sadašnji službeni predstavnik GOSPODARSTVO No. 8 ne samo da ne razvija službene inicijative, u dobrobit iseljeništ¬ va, nego ubija izravno ili neizrav- no i privatnu inicijativu. Svi smo svedoei, na koji je način ostavio čelu našu Južnu Ameriku bez no- vine, svi vidimo žalosni osud 0- granaka J. N. Obrane, koji po- Primorski Slovenci v Argentini Antofagasta, 14. avgusta 1926. Dobro je prorokoval naš go- riški Simon Gregorčič, ko je pisal o krvavi Soči, predstavljajoč si pred svojimi duhovnimi očmi vse strahote in grozote vojne, ki so- stoje samo još u memoriji stari-! jihmorali prenesti njegovi potom- jib članova naseobina i is pečata j ei ; ni pa predvidel vsega gorja, koje čuvaju bivši odbornici; ume-, ki nas je čakalo šele po konča- sto da su postali izvorom novih nem zmagoslavnem boju proti inieijativa, novih snaga i poleta, i «junakom Gaporetta». Presvež je Videli smo posle rata kako su se i največi državni organizmi prilagodili novim potrebama i prilikama, pa bi bilo još laglje preudesiti eiljeve. jedne uže društ¬ vene ustanove, ko jo j je iseljeništ- vo život dalo, i od završetka rata g. 1918 pa do dolaska zastupnika nove države 1922. požrtvovno na¬ stavilo u želji i nadi, da če se nje¬ govim dolaskom uzet-i u ruke re- organizaciju postoječega, da se stvori života sposoban organ za izvagjanje novog programa u no¬ vim okolnostima. še pri vseli nas spomin na potek svetovne vojne in vsi znamo v čem leži junštvo naših sedanjih gospodarjev, no, vendar je dobro včasih osvežiti ta spomin posebno z ozirom na zaključek vojne, na njhovo zmagonosno prodiranje v našo zemljo. Njihove bele zasta¬ ve, njihov mandat od zaveznikov kot nosilcev reda in miru, značilo je okupacijo naše zemlje potom čisto navadne goljufije. Njihove obljube in izjave dane narodu v proglasih ob njihovem prihodu, naj govore o veličini njihove po 1 osim toga predložen bio mu diosti in veličini njihovega ju- je formalan predlog za gospo- naštva. darsku organizaciji! naseobina sa Zločinske mere, fanatizem in središtem u Rosariju; on je prešo brezobzirnost, s katero so nas mu¬ čili tekom zadnjih 8 let, njihovo čili tekom zadnjih 8 let, njihovo preko njega, ko da je uvregjen, da si ko drugi osim njeja usug- juje imati pravo na razmišljanje r i c i nQ vo olje, bombe in gorjače v rokah črnih srajc, dovedlo je večino nas do onemoglosti, do ne¬ ke duševne apatije in bolestnega otopi jen ja, do stanja, ko smo izgubili skoraj vso vero v pravico, Človečanstvo, jugoslovanstvo, in izgubili nado, na dogledno boljšo bodočriost. Musolinijeva brezob¬ zirna, imperijalistična politika žanje že sadove, kajti naš narod zapušča v trumah rodno grudo in se podaja v daljne kraje, črez Ocean — v Ameriko --s tre¬ buhom za kruhom... Začasno se moramo udati usodi , in neizprosnosti življenja. No obe- i inicijativu. Učinilo mu se pred¬ log za zbor uglednih članova na¬ seobina u svrhu proučavanja ak- tulcnih pitanja iseljeništva i or- ganizovanja rada oko njih. Taj predlog nije izišao iz kancelarije g. konsula niti je on upitao koga za mnenje o njem. Mesto gencralnog konsula nije nikakova sinekura, niti generalni konsulat župski ured, gdje se udaraju pečati i stavljaju potpisi na nekoliko šablonskih dokume- nata. Napose ovaj u Argentini ima osobito značenje, te mora po¬ stati živi izvor rada oko nacijo- nalne, soeijalne i gospodarske do-; nem trc ] n0 verujemo, da bo tudi brobiti iseljeništva. Ko preči pra-' tuka j zgodovina šla po poti vse- vilan rad ili je indiferentan za j m j gkega zakona ravnovesja: vsa- zdravo podbvatanje, treba da se. kemu u gi n ku — določena posledi- ukloni i ustupi mesto boljem, J ca vgakemu z ] u sorazmerna kazen, sposobnijem i svesnijem službe- niku. GraSjevno pradu?©ce*Osr lla jistou ledabylost, nedosta- tek kontroly. V jinych odvetvicb statniho a verejneho života nalez- nem zjevy podobne. Režim velke- bo šet leni je patrny i na zevnejš- iUi lidi. Take ten, kdo nesouhlasi s trestenim mody v zapadni Ev^ro- pe, musi lici, že nedostatečna tex- tilni produkce sovetskeho prumy- slu je stale nepripemnejši. Člo¬ vek evropsky oblečeny je tu vzac- nosti. Dobre a trvanlive šaty sluš- neho stfihu jsou stale pfiznakem nepmanstvi buržoasnicli sklonu a pod. Velmi dobra je dnes moskevska poulični doprava. Tramvaj jezdi I vsemi smery dosti rychle, zastav- j ky jsou kratne. Mimo to v hlav- | nim meste jezdi velke množstvi | autobusu, ktere spojuji Moskvu s | vylet nimi misty. Taxametry a na- | jemne automobily lze nyni na- jmouti za prijatelne ceny. Na tom- ' to poli bospodafske oddeleni mo- skev^skeho sovetu se opravdu cini, skevskeho sovetu se opravdu čini, aby zdolalo naroky obecenstva. Rozhodnč poulični doprava je da- leko ryehlejši, než na pfiklad v Praze. Pri velke rozsahlosti Mos- kvy ma to mimofadny vyznam. Kontrola v dopravnich vozech je dukladna, podleha ji jak obecenst- vo, tak služebni personal. Zajima- vo je, že v moskevskych autobu- sech provadeji kontroli! take mla- • de divky. Tyto divky, ktere jsou ! často nadfizeny mnohem staršim 1 pruvodčim, vedou si velmi ener- gicky, klidne a zpusobne, jejicli autorita je značna, jsou važne až k prisnosti a často puvabne až k nebezpečnosti. Take jina moskevska zvlaštnost poslednich let nenavrat ne mizi. Je to povestne společne koupani mužii a žen bez koupacich liboru. At’ nyni zajdete kamkoli, všude uvidite, že nahych koupajicich se žen ryehle ubyva. Jen muži osten- tativne drži se teto mody a jsou ted provokativnim živlem. Dam¬ ske koupaci odei^y maji ovšem da- leko do deauvillskych, ostends- kych a biaritzskych. Jsou šity ve¬ smes rukama svych nositelek, z latek, ktere nejsou ani pfilehave ani elegantni. Z byvaiych puvab- nych stvoreni rajske krasy nade¬ laj tyto odevy jakesi neforemne baliky. Koketerie však tyto baliky neopustila. Je zjevno, že je to z nouze etnost a že Ioni pohybova- ly se daleko volneji než letos. Leč preš to bo ju ji proti vyzyvavym pohledum mnohych mužu aspon touto zbrani. Zda se, že p listi leta ženy svuj boj vyhraji a že sovet- sky statni in’umysl bude nucen otevfiti nove odvetvi textilniho prumyslu, totiž vyrobu latek vhodnveh na koupaci obleky. Co do kultury učesu jsou so- vetske žcny daleko za zapadnim. A" dobe občanske valky a tyfove epidemie byly zde temer vše,chny divky a take vetšina žen ostri- bany. Dnes počet ostrihanycb je rozhodnč menši než počet neostri- lianych. Take tady je patrno, jak malo sovetskych žen jezdi do ci- ziny. Mezinarodni frekvence by zde jiste zpusobila revoluei. Za¬ tira sovetske ženy nevedi, co je to moderni mikado, Vackovy sa- lony a pod. Rozhodnč se to však dovedi, jakmile cena zahraničniho pasu, ktera nyni čini 300 rublu, bude snižena, nebo jakmile zde budou rozšifeny modni žurnaly ze zapadli. SPGLKOVE zpa vy calle Lima y Pavon (naproti parku Constitucion). Vzliledem k tomu, že na schuzi bude pozvan pan Viktorin jako vystčhovalecky komisar, zveme na tuto schuzi na¬ še krajany. Členove Sdruženi pfineste se- bou legitimace a všichni v čas na miste. Vybor. JEšTe PRO POZuSTALfi PO J. MITAČKOVI Po uzavfeni sberaci listiny ve j prospech vdovy a sirotku po Ja¬ nu Mitačkovi ješte darovali. Karel Zeman, $ 5.—; Rost. Pru- delc, 2.— P. Tom. Janik, 5.—; Jo- sef Kadlček, 1.—; N. N., 1.— celkem $ 14.— Čhrnem tedy bylo odvedeno čsl. konsulatu $ 142 PRVNI ČSL. PODPORUJICI SPOLEK v BERISSO vzdava diky panu J. Vybiralovi, majiteli pekarny v Berisse za ochotne darovane peeivo a cukro- vinky pro buffet u priležitosti di- vadelniho pfedstaveni pofadane- ho dne 4. t. m. VVBOROVA SCHOZE Del. SDRUŽENf konana dne. 4. žari v hotelu «Constitucion» probrala duležite pripravy ku poradani za- bavy na den 11. zafi. Prečten a probran dopis zaslany predsedovi Del. Sdruženi, panem Viktorinem, jakožto vystehovaleckym komisa- rem k vysvetleni nekterycb bodli resoluce, jež Del. Sdruženi zasla- lo na ministerstvo Soc. Peče v Praze a vyborova schuze se usna- ši na nasledujieim, aby konečne bylo jasno v naši kolonii co se tyče tohoto uradu : t Panu Viktorinovi jako vysteho- valeckemu komisari, zašle se do¬ pis se žadosti, aby prišel na člen- 1 skou schuzi Del. Sdruženi, a po¬ dal zde jednak prohlašeni jak j vlastne s timto ufadem je to zde, jednak podal prednašku x čem a : kdy je treba vystehovalci na ten¬ to urad se obracet. Dale usneseno aby členska schuze Del. Sdruženi se konala v nedeli 6. zafi o 3. hod. odpoledne. ZABAVNv VEČER DeL. SDRU¬ ŽENI vydafil se nad očekavani. Dle prodanych vstupenek bylo pritomno na 250 osob. Delnicke Sdruženi dekuje srdečne vsem, kdož jakymkoli zpusobem pfispč- li na zakladni fond pro delniekou činnost Sdruženi. Del. Sdruženi. ČLENSKA SCHuZE DEL. SDRUŽENf se kona v nedeli dne 26. zafi o 3. h. odpoledne v hotelu «Constitucion» Stran dopisu tvkajieich se spol- kovych zaležitosti žada se, by ty- to byly zasilany na adresu Petr Pošta, Pasaje Wilde 37, Berisso. Členska schuze konati se bude v sobotu dne 18 t. m. TJčast všech nutna. (v mistnosteeh Ruske Ji- delny calle Nueva York). Vybor. ' —o— Z CIZIho HUMORU Nedorozumeni: Opily jde v no¬ či domu a potka se s ponocnym: »Ani byste nevefil, jak težko se mi jde domu.« Ponocny odpovi- da: »To si dovedli predstavit, jsem taky ženaty.« — Drzost: Ševcovsky učenik dava pofadny vyprask male sve sestrieee a mi- mojdouci pan mu povida: »Chtel bych byt, kluku, tvym otcem.« Kink ševčovska mu odpovi: »Promluvte si s maminkou — je vdova.« — Meteorolog: »Ale, pa- ne profesore, proč ,pak si v tom psim počasi nevezmete s sebou de- štnik?« — »Mlčtel! Prorokoval jsem na dnešek slunečno — jak si mohu brat tedy s sebou dešt- nik.« (Lnstige Blatter.) — Zlo- myslna omluva: Znama herečka šla na prochazku se svym psem do parku a potkala tam svou uh- lavni sokyni, ktera mela novy ko- žišinovy plast’. Pes skakal pfatel- sky kolem sokyne a jejiho nove- ho plašte. Majitelka psa jej om- louvala s nejlibeznejšim usme- vem.- »Odpusfte memu Fidovi, ale on tak strašne rad jde na kraliky« 10 GOSPODARSTVO No. 8 ZASLANO Santiago. de Chile, v žari. Pane redaktore »Gospodarstva«. Jsem zde kratkou dobu, ale stačila, abych poznal členy jiste veliee ridke $eskoslo venske kolo- nie. I zde se dozvedeli o tech vse¬ li j akyeh skandalech a skandaleč- kach, vyvolanycli dvojici »Inter¬ nationale« — »Jihoamerican«. Pouze nevedeli, čeho vlastne ona dvojice predstavuje. Nyni to vedi. Vždy k službam, zdravi Vas E. Soran. PREDPLATNE A DRQBNY ROZPRODEJ U: BUENOS AIRES: «Eurasia», Nueva York 3363 (Devoto). M. Suchan, Bolivar 171 (u Cen¬ tru grada, 1 c. od Plaza Mayo). Grubasevic Jorge, Suarez 410 (na Boci). 1 BERISSO (Ensenada), Alberto Slovenile, N. York 4865. BERISSO. Stapic Pctar, Mon¬ tevideo 493. COMOD. RIVADAVIA: Jose Antos, Y. P. F. Kmo. 3. CORDOBA: Antum Horvat, Entre Rios 2924. DOCK SUD: Lekarna Huspaur, F. Quiroga, 1181. MONTEVIDEO (R. O.) F. Hermann & Cia., Piedras 419 MONTEVIDEO: E. R. Ala- guich, Cerro, Barcelona 109. P. ROQUE SAENZ PENA : Du¬ šan Svorcan. RESISTENCIA: Juan Ruzic- Nezica, Col. Margarita Belem ROSARIO : Juan L. Milicic, Cevallos 2135. TANDIL : Petar Pavlovič, Can- tera Albion. Knjizara Grubasevic, Suarez 410 ovlastena je, da naplacujc za nas pretplatu i pribire te napla- cuje oglase za GOSPODARSTVO. ■III KOLPORTbrI: Jednotliva čisla «VESTNIKA» lze obdržeti v prodejnach. Calle Corrientes 308 Calle 25. de Mayo 482 CENA 15 Cts. liliili 11 Un iibrs sessacisnsl Recetas y proeedimientos utiles, o Manual de la aSiud. —Nociones teoricas y prac- ticas indispensables para preparal’ y emplear medica- mentos easeros. — Yerbas medicinales de uso constan- te. — Revela el maravilloso secreto de como una mujef puede curar a su esposo, pa- | dre o hi j o, del vicio de la | bebida sin el conocimiento de estos. GRATIS remito prospec- to de las materias que eon- tiene el libro. Pidalo a su autor: Prof. B, Muratti, Re- eonquista 1720 ' (Arroyito). Rosario de Santa Fe.—Pre¬ iti cio: $ 5.— DELNICI A REMESNiCII VITE-LI O NeJAKE PRAČI SDeLTE TO IHNED PANU SUCHANOVI ABY TAM POSLAL ZASE NAŠE KRAJANY! Dr. JORGE DEL RIO Advokat udili veškere porady v zaležitos- tech pravnlch (smlouvy, pohle- davky, mzdove spory, dlužni upi- sy, urazy, pojišteni, etc.) našim krajanum zdarma. Poradj od 2 do 6 hod. Bs. Aires Bolivar 171 I. p. M dioaparatv všeeh druhu dodava a opravuje za ceny mirne. Dotazy tez pisem- ne zodpovi. Luis Hloucek, Chile 1634 MI KLINIKA Suipacha 548 - 3 poschodi Bezbolestne leeeni všeeh ustnich a zubnich nemoči (hnisani okostnice) v neko¬ lika malo navstevach. Porcelanove p!omby. $ 5.— Platinove plomby .. $ 5. — Zlate 22 kar. plom- by.$ 10.— Lite korunky, masi¬ vni dto .$ 20.— Chrupy zaručene prilehaji- ci od $ 50.— vyše. Ordinae od 2 do 7 hod. siErsjsiaiBjsMSJBJSJEiEiEEiajaisrsisisjsisisisfs PRVH! ČESKOSLOVENSKI ZAVOD KREJČOVSKT v BUENOS AIRES Poskytuje P. T. p. p, krajanum nejvetsi vyber prvotridnich naglikych lated. Po dobu sprna, a žari obleky dle miry odpovidajici vsem požadavkum moderniho strihu ZA SNIŽENOU GENU F. JIIS1I18 Suipacha 879 ZUBNf ATELIER Dr. Mfinuel Muchnik dentista operater Calle Viamonte 2314 -1. pos. Telefon: Juncal 2447 Ordinuje v pondeli, stredu a patek od 2 do 10 večer. 248 Plombovani zubu del nejno- vejši methody. Umele zuby zlate i v kaučuku. Prače za¬ ručene dobra a trvanliva. Cechoslovaci! Lodnf Msffej ■ Pouka*y - Korres pondence Rady OBRATTE SE NA NAŠI KANCELAŽ S^RMIEflTO 402 “MEDDA“ SP0LEČN0ST PAROPLAVEBNf a OBCHODNi BUENOS AIRES No. 8 GOSPODARSTVO 11 “SKLEROLSYRUP“ Prof. Dra. Mladejovskeho jest svetoznamym a nejlepšim prostredkem proti ZKORNATENf TEPEM importeri : p. Hermann & Cia. MONTEVIDEO, Pledras 419 Rozdelovna a sklad: BUENOS AIRES, Alsina 533 BjajajaiajgjaiaiaigisisiaMSiajsisisisEiaisjaisfaisisisEiEEEisiEisiaisisEisisisEiBEiafSEisisiH BiinnHitnniiffli!imniii;iiii)rnimginmHB«nmnimi!miiiinmtiifflininiiiiniii»in[inm;nii?i!fflmiiTiiinninnniinniiiiiiiiii;wmniH!ininHBi VASI RODINU BUENOS AIRES nejlepe Vam sem z vlasti do- pravi stara a osvedčena firma M, SUCHAN BOLIVAR 171 iiii iiiiiiittiiiai ii i i iiiiimiiiiiii iiiiiMiiiiiiiiiiiiuiuiiiiiiiiiiiiiMa Eompafllas de Navegacidn HAMBURGU SUD AMERIČANA HAMBURCO AMERIKA L1NIE A. M. Delfino y Cia. (S.A.), Reconquisfa 335 -^ KREJ60VSKV MODNI ZAVOD VKUSNfi OBLEKY $ 80 a vyše ELEGANTNI SVRCHNIKY $ 75 a vyše M6DNI KALTHOTY $ 25 a vyše dle miry Velky vyber pravych vlnenych latek importovanych primo z československa L JOSEF SVETLE AYACUCHO 1524 J PŽtEDPLACEJTE a ODPORUČUJTE VŠEM v “VESTNIK" ČESKOSLOVENSKA <§> >♦#❖^4^******************************************^. I^otel RestatrFapl^ipatpa" pi Josefy Vasickove Estados Unidos 264 U. T. 37 Rivadavia 7789 Vyhodne ubytovani Latina a chutna kuchyne VŽDY ČERSTVv NAČEP Tfiž OPATrOVANI PRAČE | OBBACEJTE SE VE VSEM j NA FIRMU Buenos Aires M. SUCHAN Boli var 171 | [I ' 1 §X ^ X SX sšs X •^X^š*C š= X šš=3GešžšX išš Xe5XSsX S XS Jedina Československa Ljekarna u Juznoj Americi Mgr. Farm. Franjo HU8PAUR farmaeeutik diplomiran u Pragu i Buenos Airesu bivši vogja Kralj Ljekarne u Črno j Gori, i upravitelj bolnice u Nemaekoj Bolnici u Buenos Airesu. OSOBNO poslužuje cijeli dan, a negjeljom dopodne; BESPLATNO dava savjete i upute u ljekarni i pismeno; STAVIO SE u vezu sa izvršnim lijecnikom SLOVBNOM; tako da možete u toj domacoj ljekarni naei svaki čas i za svaki slučaj potrebnu pomoč. Obračajte se dakle na nju sa svim povjerenjem, osobno ili pismeno. Dis kretnost zajamčena! FRANJO HUŠPAUR Bs. Aires, Isla Maciel — Dock Sud, calle F. Quiroga 1181-83 12 SOSPOI 1STVO No. :> QH - ■ ■ --g" ■ — - FJ g uH u WU x u muntmiJ Pani Cechoslovaci kupujte lodni Hstky v naši kancelari! REB H Q UISTA 416 NEJVETŠ1 ZAVOD - Založeny pred padesati lety DOCILITE NEJLEPŠICH CEN ZASILAME PENfZE BEZPLATNA USCHOVA DOPISU POZOR !!!! Obratte se na nas stran preplavnlch listku ktere obdržite za nejlevnejšl ceny jak nikde jinde MEDDft Lfda BUENOS AIRES RECONQU!$TA 416 BANCO H0L4NDES de la AMERICA del SUD FILIALKA BUENOS AIRES Bme. Mitre 300 Agende I. Corrienfes 1900 PROVADl VESKERJ& BANKOVNI OPERACE do kterehokoliv mlsta sveta PRIJIMA VKLADY NA 5 % ROČNI ZuROKOVANf VKLADY DeTSKE SPOeITELNY JSOU ZuROKO- VANY 6 % ROČNIMI uROKY. Češke, slovenske a polske NEJSTARŠI ČESKOLOVENSKv PENEŽNl ZAVOD . SUCHAfl Bs. Aires B0L1VAB 171 Zasiti penize do Vlasti prostrednictvlni Živnostenske 3anky v Fraze nejvetšl bankovnl instituce v Rep. Československe již kapital a res. fondy prevysuje Ke. 400.000.000 USCHOVA PENEZ se 4 % sursočenlm Veškere vklady jsou uložceny k opatrovanl ve statnlch a prvotrldnlch bankach Gramofonov^ desky ŽADEJTE CENNfK ČTVRTLETNI PRIPISOVANI UROKU