KRALJEVINA 3UGOSLAVOA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 36 (3). PATENTNI SPIS INDUSTRISKE SV03INE IZDAN I OKTOBRA 1936, BR, 12602 Ing. Šel Jovan, Beograd, Jugoslavija. Poboljšanje ko lova za centralno grejanje pri upotrebi mrkih ugljeva. Prijava od 4 jula 1935. Važi od 1 decembra 1935. Predmet ovog pronalaska odnosi se na poboljšanje kotlova za centralno grejanje pri upotrebi domaćih mrkih ugljeva. Kod postojećih kotlova za centralno grejanje iz li-venvg gvožđa ili čeličnog lima, koji su snab-deveni sa srednjim šahtom za gorivo i sa dimnim kanalima pored ili oko tog šahta, (na pr. kotlovi Strebel, Nacional, Marabu, Buderus, Kure i t. d.) upotreba mrkog uglja je vrlo nacionalna. Mrki ugljevi sadrže naime veliku količinu isparljivih delova. Za racionalno iskorišćavanje mrkog uglja moraju ovi isparljivi delovi potpuno sagoreti, pošto oni sačinjavaju veliki deo toplotne moći mrkog uglja. Za ostvarenje potpunog sagorevanja tih isparljivih delova, koji su po hemiskom sastavu teški ugljovodonici, imamo dva načina. 1. ) Pomoću velikog ložišnog prostora iznad rešetke odnosno iznad sloja goriva sa visokom temperaturom produkata sagorevanja. Kod tog načina isparljivi delovi imaju dovoljno visoku temperaturu da se upale, a osim toga i dovodno prostora da potpuno sagorevaju pre nego što naiđu na hladnu grejnu površinu kotla. 2. ) Pomoću t. zv. gasogeneratorskog procesa. Kod tog načina isparljivi delovi prolaze kroz usijani sloj goriva. Pri prolazu kroz usijani sloj isparljivi delovi raspadaju usled vrlo visoke temperature i katalitičkog dejstva usijanog sloja na CO i H2. Potpuno sago-revanje gasova CO i Nž ne pretstavlja nikakvu teškoću i zahteva samo dovođenje sekundarnog vazduha. Pomenuti postojeći kotlovi za centralno grejanje bili su prvobitno ikonstruisani za gorivo sa malom količinom Isparljivih delova. Kod njih nemamo niti ve-iki ložišni prostor, niti je ostvaren gasoge- neratorski proces. Pošto isparljivi delovi mrkog uglja nemaju u ovim kotlovima mogućnosti za potpuno sagorevanje, to će oni odlaziti nesagoreli i poneti sasobom veliku količinu neiskorišćene toplote. Koeficienat korisnog dejstva ovih kotlova, ako se lože sa mrkim ugljem, zbog toga je i vrlo mali, a osim toga upotreba sasvim slabih mrkih ugljeva (lignita) vrlo često je i nemoguća. Po ovom pronalasku potpuno sagorevanje isparljivih delova, odnosno upotrebu lignita možemo kod postojećih kotlova da osiguramo na sledeči način: Umesto postojeće rešetke, koja se kod postojećih pomenutih kotlova za centralno grejanje nalazi ispod šahta za gorivo, montira se jedna nova rešetka u sam šaht za gorivo. Visina na kojoj je ta nova rešetka montirana zavisi od osovina goriva, u glavnom od količine pepela u gorivu. Na tu rešetku se gorivo nabacuje kao i kod postojećih konstrukcija kroz gornji otvor za punjenje. Vazduh potreban za sagorevanje ne uvodi se kao kod postojeće konstrukcije kroz vrata pepeonika, nego se upušta delom kroz gornji otvor za gorivo a delom kao sekundarni vazduh pomoću naročitih cevi ispod nove rešetke. Vazduh odnosno produkti sagorevanja prolaze sledečim redom kroz pojedine delove kotla: 1. Kroz sloj goriva, 2. kaoz rešetku, 3. kroz ložišni prostor. Iz ložišnog prostora produkti sagorevanja ulaze u kanale gde će predati svoju toplotu grejnoj površini. Usled ovog rasporeda nove rešetke imamo sledeče prednosti: 1. Pošto isparljivi delovi goriva prolaze zajedno sa vazduhom kroz usijani sloj goriva, time smo osigurali gasogenera- Din 10,— torski proces. Isparljivi delovi će pri prolazu kroz usijani sloj goriva na rešetci da raspadaju na CO i U- odnosno na lakše ugljovo-donike čije potpuno sagorevanje ne pretstav-Ija više tako veliku teškoću. 2. Pošto sada ispod rešetke imamo dovoljno veliki ložišni prostor to u ovom prostoru mogu CO i H2 odnosno lakši ugljovodnici da sagorevaju potpuno. Ovo potpuno sagorevanje olakšano je još i time, da se u ložišni prostor ispod rešetke dovodi sekundarni vazduh Pošto se sekundarni vazduh dovodi na najužem preseku ložišnog prostora to on može dobro da se pomeša sa produktima sagorevanja, što je neophodno potrebno za potpuno sagorevanje. Prednosti ovog pronalaska su ti da se na taj način može 1. ) Svaki kotao za centralno grejanje gore navedene poznate konstrukcije, u kojima je upotreba mrkog uglja neracionalna ili nemoguća, pregraditi tako, da se mrki ugalj može racionalno upotrebiti. 2. ) Konstruirati novi kotao za centralno grejanje specialno za mrki ugalj. Primera radi pretstavljen je na priloženom crtežu pregradnja jednog poznatog kotla za centralno grejanje na kojem slika 1 pretstavlja poprečni presek kotla a si. 2 izgled kotla sa strane i uzdužni presek. Goriv-o se nabacuje kroz gornji otvor Ba“ na novu rešetku „b“. Ta je rešetka pričvršćena pomoću običnih držača na zid šahta. Vazduh ulazi kroz otvor „a" i prolazi zajed- no sa isparljivim delovlma kroz usijani sloj goriva na rešetci ,,b“. Prilikom tog prolaza isparljivi delovi raspadaju na CO i H2 odnosno na lakše ug Ijovodonike. U ložišnom prostoru ispod rešetke ,,b“ CO i kk odnosno lakši ugljovodonici sagorevaju potpuno u CO2 i N2O i ulaze kao i kod dosadašnje konstrukcije u kanale „d“ pored šahta za gorivo gde odaju svoju toplotu grejnoj površini kotla. Sekundarni vazduh koji je potreban za potpuno sagorevanje dovodi se u ožišni prostor pomoću cevi ,,e“. Patentni zahtevi: 1.) Poboljšanje kotlova za centralno grejanje naročito pri upotrebi mrkih ugljeva naznačeno time, što je rešetka (b) namešte-na u samom šahtu za gorivo i da se primarni vazduh potreban za sagorevanje uvodi kroz otvor (a) za gorivo, tako da isparljivi delovi goviva prolaze kroz usijani s’oj goriva i kroz rešetku (b) čime se osigura gasogeneratorski proces pri čemu prostor (c) ispod rešetke (b) služi kao ložišni prostor. 2.) Poboljšanje kotlova za centralno grejanje naročito pri upotrebi mrkih ugljeva po zahtevu 1, naznačeno time, što se sekundarni vazduh potreban za sagorevanje gasova CO i Ha odnosi za sagorevanje lakših ugijo-vodonika dovodi u ložišni prostor pomoću (ejcevi- Ad pat.br. 1260 2 r - ■ "1 c. o o o o -1-. !0HD ■r-y mnd '1 I liir r iihi/l 5 i-;. flHiV -r' 'iik.i. p - j| -k ![;J:’ r [fidit “b h 1 o • liiDtf P > ! : ' ^ trz: - ■ <