A n t u n В ar ас M A Ž U R A N I Č P R E M A P U Š K I N U S t o t r i d e s e t i p e t a g o d i š n j i c a r o d e n j a I v a n a M a ž u r a n i c a p a l a j e u i s tu g o d i n u (1949), u k o j u i s t o p e d e s e t a g o d i š n j i c a P u š k i n o v a r o d e n j a . T a j e č i n j e n i c a s a m a sobom n a v e l a i n a pomis l i o v e z a m a ili s l ično- s t ima iz inedu o v e d v o j i c e i s t a k n u t i h s l a v e n s k i h p isaca . S p o m e n u o ih j e več Jos ip B a d a l i č u č l a n k u »Rusk i pisci u k n j i ž e v n o s t i h r v a t s k o g a p r e p o r o d a « (u » H r v a t s k o m kolu« 1946). N a d o v e z u j u č i na n e k e r e č e n i c e I v a n a T r n s k o g a o P u š k i n u , o b j a v l j e n e u časop isu »Neven« g. 1854., n a s t a v i o j e : »Eto, p r e m a T r n s k o m u , ,Cengič -aga ' M a ž u r a n i č e v u z o r o m j e o n i h p j e s n i č k i h v r l i na , k o j e su n a s t a l e o p l e m e n j i v a n j e m naše k n j i ž e v n o s t i n a osnovic i t v o r e v i n a r u s k e k n j i ž e v n o s t i , p o i m e n c e A. S. P u š k i n a . . . S v e to u p u č u j e n a m o g u č n o s t u n a j m a n j u r u k u k n j i ž e v n o - t e h n i č k e insp i - r a c i j e s l a v n o g a n a š e g a p j e s n i k a ,Smrt i S m a i l - a g e Č e n g i j i c a ' na k l a - s i čnom r u s k o m r o m a n t i z m u P u š k i n a i L j e r m o n t o v a . P a i f o l k l o r n i e l e m e n a t , d i k c i j a n a r o d n e p j e s i n e u ,Cengič -ag i ' — sve su to p j e s n i č k i r ekv i z i t i iz P u š k i n s k e škole.« M a ž u r a n i č j e , i zdavš i »Smrt Sma i l - age Čeng iča« , u h r v a t s k o j k n j i - ževnos t i znač io isto, š to u s l o v e n a č k o j k n j i ž e v n o s t i i s toga r a z d o b l j a P r e š e r e n , a u s r p s k o j N j e g o š . S p o m e n u t o d j e l o p o j a v i l o se k a o p o t p u n o z re l a u m j e t n i n a u v r i j e m e , k a d j e p o m l a d e n a h r v a t s k a k n j i ž e v n o s t i s tom t r a ž i l a s v o j p u t . U v r e m e n u , k a d j e p r v i p u t iz iš la iz š t a m p e (1846), znač i l a j e o n a d v o s t r u k u s p j e h : i s v o j i m s a d r ž a j e m i s v o j i m s t i l sk im k a r a k t e r i s t i k a m a . U »Smrt i S m a i l - a g e C e n g i j i č a « i z r a ž e n o j e s t a n j e , u k o m e su se v iše i n a n j e na l az i l i evi j u g o e l a v e n s k i n a r o d i u d o b a n j e z i n a p o s t a n j a . Z a s n o v a n a n a i s t i n s k o m d o g a d a j u , p j e s m a n i j e t o l i k o op i s s a m o g a po t - h v a t a k a k o su Č r n o g o r c i u s p j e l i sv l ada t i p r e m o c n i j e g a n e p r i j a t e l j a , k o l i k o u p o z o r e n j e n a s t a n j e , u k o m e se jo š u v i j e k na l az i n a j v e č i d i o j u g o s l a v e n s k i h n a r o d a — i p o d T u r s k o m , i p o d A u s t r i j o m . U slici S m a i l - a g e C e n g i j i č a i n j e g o v i h p o s t u p a k a , t e u p r i k a z u č r n o g o r s k i h b o r a c a p r o t i v n j e g a , M a ž u r a n i č j e s imbol ičk i p r i k a z a o sva s t r a d a n j a n a š i h n a r o d a u p roš los t i i n j i h o v u ve l i č inu u p a t n j i i b o r b i . N j e g o v a j e p j e s m a i z r az d u b o k o g o g o r č e n j a n a d sv im on im, š to su d i j e l o v i n a š i h n a r o d a mora l i t r p j e t i k r o z v j e k o v e , i č emu još . n i u p r v o j po lov ic i 19. v i j e k a n i j e b io d o š a o k r a j . O n a j e z a m i š l j e n a k a o p o k l i k za p r a v - dom, za l j u d s k i m d o s t o j a n s t v o m , za s lobodom. O n a znač i u z v i k v j e r e u k o n a č n u p o b j e d u p o t l a č e n i h i p r e z r e n i h . a» 35 I z r a ž a j n e su k a r a k t e r i s t i k e Mažuran i čeve p j e s m e : zgusnutos t n j e - z ina izraza , n j e g o v a j ednos tavnos t , i sposobnost n j e z i n a tvorca , da u v i j e k n a d e p o t r e b n a r i ječ , d a s tvori pune , z a o k r u ž e n e l ikove. T a j j e stil i z raz i to l ičan i u j e d n o n a r o d a n . »Smrt Smai l -age Čeng i j i ca« n a p i s a n a j e u doba, kad su se h r v a t s k i k n j i ž e v u i c i pov i j a l i i zmedu s ta rok las ičk ih iz raža j l i ih e lemena ta , iz- m e d u e v r o p s k e r o m a n t i k e svoga v remena , izmedu e l emena t a iz sla- vensk ih i s t a r i j e h r v a t s k e kn j i ževnos t i . K a o i ostali , i M a ž u r a n i c se b l izu deset godina lomio u sebi, ne zna jué i , k a k o d a piše. N o 011 j e pos tepeno usp io da sve p r e u z e t o as imil i ra , d a j u c i svome stilu izrazi to n a r o d a n k a r a k t e r . T o ne pot j eče samo od č in jeniee , š to j e c i j e l a »Smrt Smai l -age Čengi j i ca« i s p j e v a n a u na rodn im osmerc ima i dese terc ima. Narodn i z n a č a j n j e z i n a stila o s j e c a se U n j e z i n o j neposrednos t i : naš j ez ik p rogovor io j e u n j o j svo j im p u n i m glasom, bez n a v l a č e n j a na s t r a n e me t r i čke ka lupe , bez nas i lnoga u b a c i v a n j a r i j eč i u od reden b r o j s topa. Isporeclba izmedu Pušk inov ih d j e l a i Mažuran ičeve p j e s m e po- k a z u j e , k a k o su op ip l j i ve sličnosti i zmedu n j i h neznatne , i k a k o bi b i lo opasno s tva ra t i p r e n a g l j e n e z a k l j u č k e o u t j e c a j u ru skoga pisca n a h r v a t s k o g a — u smislu, k a k o se p o j a m u t j e c a j a obično shva ta . P u š k i n i M a ž u r a n i c p r ipada l i su razl ič i t im t ipov i m a l j u d i po svome d r u š t v e n o m e p o d r i j e t l u , i po t e m p e r a m e n t u , i po f u n k c i j i u k n j i ž e v - nosti . P r v i j e bio član n a j v i š e g a ru skoga d r u š t v a , imučan, s o s j e č a n j e m za vel ič inu vlast i toga na roda . Mažuran ic j e р а к bio s e l j ačk i sin, siro- mah , š k o l u j u č i se pomocu pot po ra i i n s t r u k c i j a , u v i j e k u s k r o m n i m ekonomsk im p r i l i kama , i p r i p a d n i k na roda , ko j i s e m o r a bor i t i za s v o j e o d r ž a n j e . Sve se to od raz i lo i u n j i h o v u k n j i ž e v n o m radu . Pu- škin se kn j i ževnos t i mogao p repus t i t i sav, dok j o j j e Mažu ran i c mogao dat i samo os t a tke svoga v remena . Uza sve to, p rob lem o odnos ima j e d n o g a pisca p r e m a d r u g o m ni je m a n j e z a n i m l j i v i z n a č a j a n . 1 n e m a s u m n j e , d a j e Pušk in i p a k d j e l o v a o na M a ž u r a n i č a — 11e u tome, d a bi ga o v a j s l i j ed io u fabul i , kompo- zic i j i ili tehnici , nego time, š to ga j e u p r a v o 011 svoj im d j e l i i n a po- nukao , da u h r v a t s k o j kn j i ževnos t i izvrši ulogu, k a k v u j e sâm izvršio u r u s k o j . Mažu ran i c j e dobro ]>oznavao ruski j ez ik i r u sku kn j i ževnos t . Rusk i je , k a o i os ta le s l avenske jez ike , naučio još k a o clak. D a ga j e nauč io t emel j i to , može se zak l juč i t i i p o tome, što j e s n j e g a i prevodio , i što se u mladost i r a z v i j a o pod u t j e c a j e m s t a r i j e g a b r a t a A n t u n a , f i lologa. T a j j e za s v o j e spise dobio i o r d e n od rusjcoga c a r a (1862). M a ž u r a n i c j e u če t rdese t im god inama dolazio i u l ični d o t i c a j s Rus ima . Kad su g. 1841. stigli u naše k r a j e v e rusk i slavist i , Mažu- ran ic j e u Kar lovcu b io 11 n j i h o v u d ruš tvu , te j e S r e z n j e v s k o g a (i Vraza) o t p r a t i o do Z u m b e r k a . O11 j e bio š u r j a k k n j i ž e v n i k a D i m i t r i j e D e m e t e r a , k o j i j e p rv i 11 H r v a t s k o j pisao o P u š k i n u (u Danic i 1837), pa čak i n j e g o v e novele p r e u d e š a v a o za h r v a t s k e či taoce. »Smrt Smai l -age Čengi j ica« dovrš io j e u p r a v o na n j e g o v o n a v a l j i v a n j e . A š t a m p a n a j e t a p j e s m a p rv i pu t u a l m a n a h u »Iskra«, k o j u j e t a k o d e r u r e d i v a o Demete r , i u ko jo j su izišle i pomenu te novele. Ivan Mažuran i č bio j e us to i j e d a n od n a j b l i ž i h k n j i ž e v n i h d ru - gova S t a n k a V r a z a — n a j i z r a z i t i j e g a i n a j i z g r a d e n i j e g a zag rebačkoga k n j i ž e v n i k a u r a z d o b l j u i l i r izma. A Vraz j e k a o k r i t i k i ideolog t raž io od h r v a t s k i h k n j i ž e v n i k a ug lavnom d v o j e : — 1. D a se n e povode za s t a r im d u b r o v a č k i m piscima, nego za n a r o d n o m p je smom. — 2. D a t r aže uzo re u r u s k o j kn j i ževnos t i , po imence u piseima, kao> što su G o g o l j i Pušk in , j e r su u p r a v o oni usp je l i s tvor i t i djfc.a s l avenska po d u h u i st i lu. Sam j e Vraz p r e v o d m n a h rva t sk i P u š k i n o v e s t ihove i p rozu . Iz Vrazovih pisarna Mažuran iču vidi se, da j e u smislu vlasi i t ih pog leda h t io i i z r avno d j e lova t i n a n j . N a t a j j e nač in »Smrt Smai l -age Cengi j i ča« pos ta la i i z razom b r a t s t v a naših n a r o d a : napisao in j e Hrva t , uzevši g r a d u iz s rpskog, c rnogorskog života, a uz i d e j n o vodstvo Slovenca. Mažuran ič se p r e m a tome k n j i ž e v n o r a z v i j a o u k n j i ž e v n o j a tmo- sfer i p u n o j Pušk ina . I n e m a s u m n j e , da j e on ru skoga pisca č i tao i volio. P a a k o se i ne mogu pokaza t i i z raz i ta p o v o d e n j a , oči te su n e k e sličnosti u n j i h o v i m d je l i ina . I j e d a n i d rug i ž iv je l i su u v r i j e m e romant izma, pr imivš i od n j e g a mnoga o b i l j e ž j a . O n a se d a d u l ako zapazit i . Ali ono, što čini g l avnu k a r a k t e r i e t i k u 11. pr . »Evgen i ja O n j e g i n a « i »Smrt Smai l -age Cengi j iča« , n i j e romant izam, več izrazi t i vedr i r ea l i zam o b o j i c e pisaca. T a j se oči- t u j e u p r i rodnos t i i jasnoči n j i h o v i h opisa, u k a r a k t e r i z a c i j i lica, i si. I u j e d n o g a i u d r u g o g a vidi se u t j e c a j Byrona , i u t ipovima i u kompo2ficiji. 1 j e d a n i d rug i iznose veoma razv i te indiv idualnos t i , u laze 11 a k c i j u p je sme , m i j e š a j u l i r ske i epske e lemente . Ali se i Pušk in i Mažuran ič r a z l i k u j u od eng leskoga p j e s n i k a po tome, što p r e m a t ipo- v ima svo jega uzoru i p r e m a n j i h o v i m ž ivotn im nazo r ima z a u z i m a j u od redeno k r i t i čko s ta ja l i š te . Pušk inov »Evgen i j On jeg in« , sa s v o j i m o s j e č a n j e m nadmočnost i , p o s t a j e gotovo n i š tav u d o d i r u s p r a v o m ru- skom ženom. Mažuran ičev р а к Smail-aga, by ronovsk i t ip sa z loc ina fk im ins t ink t ima, sa s i lno razv i j en i in s t ras t ima i vo l jom, o s t a j e poražen p r e d veličinom našega maloga, ali s lobodo l jub ivoga čov j eka . I u »Evgen i ju O n j e g i n u « i u »Smrti Smai l -age Cengi j iča« izrazi t j o o d b o j ni s tav n j i h o v i h p isaca p r e m a t o b o ž n j o j večo j v r i j ednos t i zapadnoevropsk ih na roda . Mažuran ič usta j e u obrani l C r n o g o r a c a p red onima, k o j i ih d r že b a r b a r i m a , a Pušk in uzdiže j ednos tavnos t ruske žene i n j e z i n o o s j e č a n j e dužnoet i nad ono, što su k a o neš to više unosili u ruski život d e k a d e n t n i nas l j edovač i zapadnoevropskoga na- čina života. Mažurun ičeva »Smrt Smai l -age Cengi j i ča« znači u h r v a t s k o j k n j i - ževnosti , s obzirom na izraz, 0110 isto, što i Pušk inova u m j e t n o s t u r u s k o j kn j i ževnos t i : p o b j e d u n a r o d n o g a s t i la nad s t ran im i z r aža jn im ka lup ima . Razvo jn i pu t obo j i ce p j e s n i k a b io j e ist i : od p o d r u ž a v a n j a k las ic ima i pseudoklas ic ima do s t v a r a n j a kn j i ževnos t i 11 na rodnom d u h u . K a o i P u š k i n , i M a ž u r a n i c j e p r o š a o teškt i u n u t r a š n j u b o r b u s n a s l j e d e m , š to ga j e p r i m i o o d t a d a š n j i h ško l a i od l ek t i r e . I j e d a n i d r u g i naš l i su k o n a č n o r j e š e n j e u n a s l a n j a n j u n a t v o r e v i n e š i r o k i h se- l j a č k i h m a s a : P u š k i n u s j e č a n j i m a n a p j e s m e i p r i č e s v o j e d a d i l j e , M a ž u r a n i c u o ž i v l j a v a n j u t ono va, š to i h j e s a sobom nos io iz rod- n o g a sela. T e su s l ičnost i i z m e d u o b o j i c e to l ike , d a ih n i j e n i p o t r e b n o z o r n o d o k a z i v a t i . Al i su oč i t e i r az l ike , d i k t i r a n e spec i f i čn im p r i l i k a m a , u k o j i m a su o b o j i c a ž iv j e l i . P u š k i n j e u svome » E v g e n i j u O n j e g i n u « . i z n i o s l i k u r u s k o g a d r u š t v a i n j e g o v i h odnosa . M a ž u r a n i c , č l a n nac io- n a l n o u g n j e t e n o g a n a r o d a , i s t a k n u o j e u s v o m e d j e l u u p r v o m r e d u ono, š to j e za n j k a o H r v a t a i J u g o s l a v e n a u n j e g o v u v r e m e , b i l o n a j - v a ž n i j e : b o r b u za n a c i o n a l n o o d r ž a n j e . I P u š k i n i M a ž u r a n i c p o k a z a l i su s v o j i m n a j u s p j e l i j i m d j e l i m a , k a k o t r e b a s t v a r a t i u n a r o d n o m e d u h u . P u š k i n j e s v o j u m i s i j u i zv r š io d o k r a j a , pos tavš i o s n i v a č e m m o d e r n e r u s k e k n j i ž e y n o s t i . M a ž u r a n i c j e »Smrču S m a i l - a g e Č e n g i j i c a « p o k a z a o p u t , k o j i m bi h r v a t s k a k n j i - ževnos t i m a l a ici. N o o s t a o j e b e z s l j e d b e n i k a . H r v a t s k a se k n j i ž e v n o s t r a z v i j a l a m i m o n j e g a . Raz log j e p o n e š t o u j a k i m s t r a n i m u t j e c a j i m a , k o j i m a se m a l e n a h r v a t s k a k u l t u r n a s r e d i n a n i j e m o g l a u k l o n i t i . S d r u g e s t r a n e , M a ž u r a n i c j e b io s l abo p r o d u k t i v a n . D o k j e P u š k i n b i o s v i j e s t a n onoga , š to u k n j i ž e v n o s t i žel i post ič i , n e u m o r a n u s t v a r a n j u , M a ž u r a n i c j e , u b o r b i za e g z i s t e n c i j u , p o m a l o tfapuštao k n j i ž e v n i r ad . »Smrču S m a i l - a g e Č e n g i j i c a « s t v o r i o j e s v o j e n a j b o l j e , ali i p o s l j e d n j e i z r a z i t o k n j i ž e v n o d j e l o . I p a k , u M a ž u r a n i č e v u k n j i ž e v n o m u d e s u i m a neš to s l ičng s P u - š k i n o m . P o s l j e d n j u s v o j u o p s e ž n i j u s t v a r ( k n j i ž i c u » H r v a t i M a d ž a r o m « ) i z d a o j e sa t r i de se t i če t i r i god ine , a p o s l j e d n j e s v o j e s a s t a v k e o b j a v i o j e u t r i d e s e t i s e d m o j god in i ž ivo ta . P u š k i n j e sa t r i dese t i s eda in go- d i n a u b i j e n . M a ž u r a n i c j e d o d u š e ž iv io sve do g. 1890., a l i j e za k n j i - ževnos t od s v o j o t r i d e s e t i s e d m e g o d i n e b i o z a p r a v o m r t a v . R é s u m é L'auteur démontre que le poète croate Mažuranic' a été, pendant les années de sa formation, sous le charme puissant de Pouchkine. Toutefois, on ne peut pas l'accuser d'une imitation servile. Il réussit à se libérer de toute influence étrangère et à créer un style personnel et national, adapté à l'état de la culture croate de sons temps. Ainsi, il se rapprocha encore de son grand modèle qui avait été, lui, le réformateur de la littérature russe.