tl SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog „SoRolsKa prosveta" I 'm ^ Izlazi svakog petka • Godišnja pretplata 50 Din • Uredništvo i uprava nalazi se u Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska «> _ ulica 6, telefon broj 2177 • Račun poštanske štedionice broj 12.943 • Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vračaj u God. IV Broj 51 Bugarski Junači i slovensko Sokolstvo U četvrtak dne 14 o. m. sastali su se u Beogradu, u prostorijama Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, pretstav-nici uprave Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije s pretstavnicima Saveza bu-gfcrskih gimnastičkih društava »Junak«. Konfet enciji su prisustvovali od sirane Saveza bugarskih Junaka pret-sednik Dimitrije Lazov i član uprave Kiril Georgijev, a od strane uprave Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije zamenik starešine Dura Paunkovič, tajnik Ante Brozovič i član uprave dr. Alihajlo Gradojevič. Posle prijateljske izmene misli o avim pitanjima koja interesuju obe bratske organizacije, postignuta je pot-puna saglasnost i konstatovano je, da više ne postoji nikakva prepreka, da Savez bugarskih gimnastičkih društava »Junak« bude primi jen za člana Saveza slovenskog Sokolstva. Time je ostvarena davnašnja želja da slovenski narodi budu preko Sokolstva sjedinjeni u jednom velikom sve-slovenskom sokolskom savez u. Brat dr. Dimitrije Lazov, pretsednik Saveza bugarskih gimnastičkih društava »Junak« Još jedan daljnji korak k zbliženfu Povodom beogradskog sporazuma, bugarskih Junaka i jugoslovenskog Sokolstva U poslednje vreme svedoci smo krupnih i žamašitih dogadaja na Balkanu, koji se odigravaju na ovom delu evropskog kontinenta, koji je od vaj-kada bio smatran središtem iz koga su poticali toliki zapletaji koji su bili u z roko m i mnogih i presudnih među-narodnih potresa. Balkan je bio smatran poprištem, odakle su vrcale prvo iskre da zanete strašne požare u svetu; to je bio, po uvreženom mišljenju, onaj deo zemlje, nemirne, i buntovne, koji je težnji mira uvek zadavao smrtni udarac i koji je svojom, »bal-kanskom« raspojasanošču i neobuzda-nošču, kako se kaže, činio, da se u krvavo kolo hvataju i toliki drugi narodi kulturnog zapada i ostalih. To je, velimo, bilo uvreženo, staro mišljenje, više narinuto makijavelističkim politi-čkim metodama i tajnim diplomatskim smicalicama, no što je ono u stvari samo moglo da bude kao takvo isprav-no. Ali nije ovo mesto da sc ovde baš pretresa to političko pitanje i niti je ovo mesto da se ispituje, odakle je. sve kroz duge periode vremena bila po-stavljana miča i fitilj za eksplozije i suboke medu balkanskim narodima samima, kao, i dalje, i medu onim ostalima. Svakako je vrlo značajno u tom pogledu, da —• kako nas uče naročito poslednji dogauaji, koji se odigravaju na tom nemirnom Balkanu, da taj Balkan, kako je to i konstatovano u jednom delu velike evropske štampe, daje sada u pogledu održanja i učvr’ ščenja svetskog mira ozbiljne lekcije prosveeenom Zapadu i ukazuje svojim živim primerom onim velikim, kako treba raditi, da se saeuva toliko nagla-šavani mir medu narodima sveta. Učinili smo ovu digresiju prema stvari našeg glavnog pitanja, koje nas ovde prvenstveno, izvan domene me-dunarodne politike, interesuje, da bi mogli podvuči jedan fakat, koji je, poved ostalih, takoder od velikog značaja u cilju miroljubivog i pijatelj-skog zbliženja medu dvoje susednih, bratskih naroda na Balkanu -— jugoslovenskog i bugarskog. I taj fakat potkrepljuje činjenicu, da je ipak do-šlo, u dobar čas, vreme, kada se ruše, jedna za drugom, one teške brane ne-prijateljstva, koje su delile dva bratska naroda i da počinjc nova. srečni ja era izmedu jugoslovenskog i bugarskog naroda, koja ec, jfostepeno. ne samo izgraditi, iskrenim nastoja-njein s obe strane. čvrst most uzajam nog i trajnog prijateljstva, več i vez srdaenog bratstva i medusobne pomoči. To je neminovni imperativ vitalnih medusobnih interesa s jedne i s druge strane, diktovanih realnim prilikama i ozbiljnom situacijom današnjice u svetu. I sve to stoga iziskuje, pored osečaja i lepih želja, i mnogo daleko-vidnosti, razuma i treznog rasudiva-nja. Nalazimo se pred okolnostima, kada treba odbaciti sentimentalnosti koje je, opravdano i neopravdano, razhudila prošlost, i kada u cilju zajed-ničkog i: opšteg dobra moramo računati sa sadašnjošču, da bi obezbedili sigurniju i lepšu budučnost. Jer kada bolovi koje pogadaju ljudski život ne bi velikim delom prelazih preko praga zaborava, on bi pod tim teretom klonuo i skršio sc. To je veliki zakon prirode, kome podleže i život naroda. Neka bi stoga preko tog praga zaborava prešlo i sve ono, što bi moglo da i dalje smučuje dušu i srce dvaju su-sednih i bratskih naroda — Jugoslove-na i Bugara! U jednom retkom raspoloženju i pod auspicijama, kakve su se samo mogle poželeti, ovih dana desio se u Beogradu, u nizu drugih velikih doga-daja, i jedan, čiji značaj ne može da umanji ni cinjenica, što on u sebi ne nosi isključivo jedno političko obeležje. To je sporazum postignut izmedu pretstavnika Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije i mandatara Sujuza bugarskih Junaka. Još dok je Beograd bio pod prvim, neposrednim utiseima službene posete bugarskih Suverena našem Kra-Ijevskom Domu i našoj zemlji, posete pretstavnika bugarske vlade te nadalje pretstavnika bugarskog javnog mišljenja, štampe, dok još takoreči nisu ni zamrli zvukovi bugarske narodne himne »Šumi Marica« i dok sii Beogradom vijale se, uz jugoslovenske, i bugarske zastave i t. d.,u tom svečanom raspoloženju i istorijskim trcmit-cima potpisan jc u 'prostorijama Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije jedan daljnji istorijski akt, koji — ina-ugurišuči novu dobu u 'odnosima bugarskih Junaka s jedne strane i, prvenstveno, Saveza Sokola Jugoslavije s druge strane te i vis-a-vis čitavog slovenskog Sokolstva kao takvog, prctstavlja jedan veliki daljnji korak k ostvarenju boljih, prijateljskih i bratskih medusobnih odnosa jugoslo-vensko-bugarskih. Iz službenog komunikeja., koji je naša štampa objavila povodom ovog sporazuma, mi doduše ne možemo ra-zabrati . pojedinosti ovog značajnog akta koji je usledio, i nepoznata su nam detaljna utanačenja, koja su u tome obuhvaeena. Medutim, iako to u komunikeju nije izneto expressis ver-bis, mi ipak možemo, po duhu nje.go-vog sadržaja, da sa sigurnošču pret-postavimo, da su bugarski Junači u bitnosti prihvatili sve ono, što otstra-njuje u buduče sve prepreke da se nadovežu bratski odnosi i zapoene bratska saradnja između jugoslovenskog Sokolstva i bugarskih Junaka, kao i dalje, za stupanje Junaka u Savez slovenskog Sokolstva. Konkretni-je, to znači, da su bugarski Junači prihvatili Tirševu ideologiju i Tiršev te-lovežbački sustav u svoj celini i bez rezerve, a što su, uzgredice rečeno, i do sada tu i tamo tek delomično pro-vodili u nekim svojim jcdinicama. To bi dakle bio srž samog sporazuma, a što se tiče i drugih pitanja, sekundarne naravi i više formalnog značaja, to, čini nam se, ne bi moglo više da bude od nikakvih smetnja ovom srečnom i blagoslovljenom rešenju. Naglasili smo več, da našoj javnosti nije detaljnije poznat modus procedendi ovog sporazuma, što medutim i nije od važnosti; glavni jc pri tome fakat, sam akt, koji je, vidimo, usledio u duhu punog bratstva i razumevanja, i s jedne i s druge strane — pomirbom zavadenc bra-če. Ovim sporazumom jugoslovenskog Sokolstva i bugarskih Junaka nastaje i nova situacija u čitavom slovenskom Sokolstvu. Naime, bugarski Junači na-laze se sada pred prijemom u Savez Slovenskog Sokolstva. Njihovim ulas-kom u Savez SS proširuje se slovensko sokolsko bratstvo i na onaj deo slovenske brače, koja su do sada bila po strani. Tim faktom to jc ne.sum-njivo takoder velika dobit u prvom redu za samu braču bugarske Junake, što tako postaju članovima jedne od najjačih i najuticajnijih gimnastičkih organizacija u svetu, koja na polju poglavito telesnog vaspitanja važi kao najbolja, a kojoj pogotovo daleko još podiže njenu unutrašnju vrednost duhovno i duševno vaspitanjc koje sc vrši medu pripadnieima njenih članova. Nadalje to je i dobit i za sve ostalo slovensko Sokolstvo koje, iako i sada veoma močno i jako, stupanjem bugarskih Junaka u Savez SS postaje još silni ji i močniji. . Poznato nam je, nadalje, da če se iduea sedniea Saveza slovenskog Sokolstva održati u prvoj polovici janu-ara nove godine, i na njoj če, nesum-njivo, biti medu prvim pitanjima stavljeno na dnevni red i pitanje prijema bugarskih Junaka u Savez SS. Kako jc sada postignut sporazum izmedu jugoslovenskog Sokolstva i bugarskih Junaka i kako su bugarski Junači prihvatili sve ono što je bitno za slovensko Sokolstvo, to nema sumnjc, da je prijem bugarskih Junaka u Savez SS skoro več svršen fakat. To če zastalno najradosnije pozdraviti celokupno slovensko Sokolstvo bez razlike, uključiv ovde sada i našu novu sokolsku braču bugarske Junake. Registrujuči ovaj dogadaj, u ono-liko u koliko nam je on poznat, mi ovde takoder ističemo i vrlo važnu i značajnu činjenicu, da je taj sporazum učinjen baš u Beogradu, u presto-niei jugoslovenskog naroda, gdc se i nalazi sedište Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. 1 ta značajna formalnost rečito potvrdujc, da su brača bu-giirski Junuci i sa s'voje strane vrlo dobro uvideli i uočiii te tla su poželeli, da se njihovo stupanje u Savez Slovenskog Sokolstva izvrši preko Beograda, dakle u prvom redu u sporazumu s bratskim jugoslovenskim Sokolstvom. Logičnom poslcdicom ovog doga-daja otvaraju nam se stoga i daljnje perspektive za uzajamm buduči rad Sokolstva i brače bugarskih Junaka. Naredile godine tako n. pr. održavaju se u našoj zemlji i dva značajna pokrajinska sleta: u Sarajevu i Zagrebu. Postignutim sporazumom i uklanjanjem svili prepreka koje su stajale na putu bratskog zbliženja izmedu jugoslovenskog Sokolstva i bugarskih Junaka te njihovim stupanjem u Savez SS, daje nam pravo da sc mulamo, da če bugarski Junači na ta dva p omeli uta pokrajinska slet: kad budu pozvani, nastojati poslati i svoja oda-slanstva, vidnije manifestovati i uveli-čati to sada prošireno bratstvu i uza-jamnost članova Saveza slovenskog Sokolstva. Najradosnije pozdravi jajuči ovaj bratski sporazum izmedu pretstavnika našega Sokolstva i pretstavnika bugar- 60-godišnjica života i 40~godišnjica sokolskog rada br. Dragutina Šulcea, zamenika načelnika Saveza SKJ!- Ovc godine navršava 60 godinu svog života i 40 godinu plodnog sokolskog rada jedan od najradinijih, naj-svesnijih i najskromnijih radnika na sokolskom polju br. Dragutin Sulce, čije se ime inače retko spominje u dnevnom, sokolskom životu, ali čiji sc rad zato oseča na svim poljima sokolskog delovanja. Brat Dragutin Šulce, zamenik načelnika Saveza SKJ Br. Dragutin Sulce rodio se 23 decembra 1873 u Zagrebu. U sokolskim redovima vidimo br. Šulcea u svojoj ranoj mladosti več 1873, gdc razvija sve svoje znanje i sposobnosti da po-digne u svim pravcima tadanje hrvat-sko a time i čitavo slovensko Sokolstvo. Tako putuje u Češku i posečuje tečajcvc <’'OS, da zatim stečeno znanje i iskustva presadi u redove svog Sokolstva. Br. Šulco uspeva da Hrvat-sko Sokolstvo podigne na zavidnu vi-sinu; prireduje svesokolske sletove i stupa na čelo tadanjcg hrvatskog Sokolstva. On se na svojem visokom sokolskom položaju ne zadovoljava samo s tehničkim radom, več ide za tim da i duševno podigne najšire sokolske redove. Njegov je rad zapažen i na publicističkom polju, kao i u eokolskoj stručnoj literaturi, kojoj je zapravo br. Sulce udario čvršče temcljo u našem Sokolstvu. Kao što je radio s lju-bavlju i skromnošču u redovima hrvatskog Sokolstva, tako se je isto zdušno i savesno predao radu u ujedinjenom * članak o br. Šulceu vidi »Sokolska prosveta« br. 10 o. g. našem Sokolstvu, za čim je težio još u početcima svog sokolskog delovanja. Povodom ovog dvostrukog značajnog jubileja br. Šulcea uputio mu je Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije sledeču čestitku: Brate! Izvršni odbor Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije na današnji dan, kada slaviš 60 godina života, a 40 go-dina požrtvovnog i neumornog sokolskog rada, smatra za svoju svetu duž-nost da Ti ispred čitavog jugoslovenskog Sokolstva podastie svoje čestitke, zahvalu i toplu želju. Čestitamo Ti da si dočekao svoju 60 godišnjicu duševno svež i telesno krepak, jake volje i čvrste odluke, da i dalje posvečuješ sve svoje moralne i fizičke snage za procvat našeg Sokolstva i pobedu velike sokolske misli. Zahvaljujemo Ti, što si Ti kao jedan od retkih iz redova naše brače čitav svoj dosadašnji životni vek po-svetio radu, i to istinskom radu za sokolske ideale i za one dalekosežne ciljeve kojima to Sokolstvo služi. Retkom požrtvovnošču Ti si sebe čitavog dao Sokolstvu i kao voda, učitelj, pi-sac, organizator i propa$ator. Nema tog polja sokolskog rada kuda nije do-prla Tvoja saradnja, gde se nije čula Tvoja muževna i mudra reč, gde Ti nisi sve udešavao i spremao tako, da to bude potpuno, lepo i uzvišeno, kako to doMkuje nama Sokolima i našoj celokupnoj organizaciji. I na današnji dan, sečajuči se sve-ga toga, uz ovu našu čestitku i zahvalu vežemo i daijnju želju, da nam poživiš do krajnje mogučnosti ljudske životne dobe i da u tom daljem životu t opet stvaraš pozitivna dela na korist našeg Sokolstva, a po tome i onih dalj-njih ideala: države i naroda, za koje smo dužni da radimc svim svojim sna-gama pajačane energije, ljubavi i volje. Brate! Jugoslovensko Sokolstvo harno Ti je na svemu što si za njega učinio, jer i Tvoj rad doprineo je tome, da je ono danas močno i slavno i faktor, koji pokreče našim narodnim životom. Jugoslovensko Sokolstvo čestita Ti od srca bratski i iskreno, kličiči Ti svoj srdačni Zdravo! Beograd, 23. decembra 1933. SAVEZ SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE • I zamen, starešine1 E. Gangl, s. r. Tajnik: A. Brozovič, s, r. Župa i okružja Rado reagiram na članak brata J. K. J., koji je bio otštampan u 41 broju Sokolskog glasnika od 13 X o. g. Tako je iskren i tako točno ocenjuje i docli-rujc ovo važno — u organizacionam pogledu i u interesu rada na terenu pak najvažnije naše pitanje. A vrlo se čudim što sc'na članak nitko više nije osvrnuo. Pitanje izgradnje okružja u svim pravcima današnjega sokolskog rada je 6d tako prekc potrebe, da bi sva ostala pitanja trebala iči u pozadinu. Nema smisla da se ponavlja razloge za to. To je vrlo dobro učinio brat J. K. u svom članku. Napomcnuo bi, da je to pitanje iskrsnulo u januaru o. g- u Ljubljani i na anketi načelništva Saveza, kojoj su prisustvovali nekoji načelnici župa. U vezi s pitanjima, koja su tamo rešava-na, spontano i saglasno bila jc nagla-šena potreba savršenije t. j. potpune izgradnje okružja. Da li je načelništvo Saveza po ovom pitanju dalje što ra-dilo, nije mi poznato. Nije mi bliže poznat ni predlog brata dr. Pavlasa, koji br. J. K. spominje, ali jasno je( da i organizacija okružja mora, kako lepo kaže br. J. K., »bazirati na poznatim, zdravim i prokušanim principima na kojima je organiziran Savez, župa, društva i čete, t. j. na principu zajedničkog rada, tehničkih, prosvetnih i upravnih organa u samostalnome, a opet pove-zanome obliku«. A slažem se s njim da su to često ljudi iz župskih vodstva koji kako kaže br. J. K., »ljubomorno drže svoje pozicije u župi, a žele se što skog Junaka, koji i sa svoje strane afirmiše srečno započeta nastojanja za što srdačnije odnose i tesnijo zbli-ženje medu dva bratska naroda, jugoslovenskog i bugarskog, mi ždimo da b' ovaj bratski sporazum što prc uro-dio realnim plodovima te da bi iskrena bratska saradnja sada proširene so- kolske slovenske zajednice značila na-stupom nove godine i novi medaš u istoriji slovenskog Sokolstva i ideje slovenskog bratstva i uzajamnosti uop-če. U toj živoj veri i s tim sokolskim željama mi očekujemo daljnji razvoj stvari i pozitivne rezultate. U. V Z. /LoVEM/Ko /0K0L/TK0 Bratska pomoč nezaposleno! braći Več smo u par navrata izvestili o pomočnoj akciji ĆOS za nezaposlenu braču t. j. o prodavanju ervenih stak-lenih srdaca, koja uz svoju socijalnu i bratsku strana prctstavljaju i lepu uspomenu. Sredstvima sakupljenim o-vim putem pomaže se besposlenu bratu i sestre, te se obdariva siromašnu decu, a pruža se takoder rada i zarade i radnicima u staklarskim preduzeči-ma. Poslednji broj »Vestnika Sokolsko#« javlja, da je pri rasprodaji ovih srdaca pokazalo osobitu požrtvovnost članstvo Sokoiskog društva u Zlinu, centru Batjinšh preduzeča, koje je po-ručilo 2000 tih srdaca, koja je skoro več sve i prodalo. Svelao primer sokoiskog bratstva i socijalnosl! Župa Jungmanova ima medu svojim jedinicama i malu jedinicu Poča-pele - Kralov dvor, koja uzorno radi. Ova malena seljačka jedinica uvela je več 1932 godine dobrovoljni porez imučnije brače i to po 5 do 10 Kč mesečno za socijalni fond, iz kojeg se pruža pomoč siromašnijem članstvu, naraštaju i deci. U ovoj jedinici uplaeuje jedan brat redovito svaki mesec u taj fond 100 Kč. Do danas je jedinica prikupila več oko 6000 kč. Ali i sam način, kako deti ova jedinica potporu svojim siromašnim članovima — sokolski je. Ona neče, da se deli ova potpora brači u vidu milostinje, več uposluje svoje pripadnike oko popravljanja sokolane i uredenja novog letnjeg vežbališta. Ovo je zaista lep i dostojan primer bratske ljubavi i čo-večnosti. Telovežbačka akademija Ausliijske župe u Beču Prva veča priredba u novoj soko-lani Sokola Beč X bila jc župska telo-vežbačka akademija, koja jc priredena na dan 10 decembra. Ova akademija pokazala je, da stoji j češko Sokolstvo u Austriji u telovežbačkom pogledu na zavidnoj višini, i da je rad u vež-baonicama zaista uspešan i sestemati-čan. Svih 14 točaka programa bilo je izvedeno na potpuno . zadovoljstvo brojne publike. Osam točaka programa rad je domačih autora. Akademija jc priredena u proslavu 50 godišnjice osnivanja naraštaja u češkom Sokolstvu, pa je nastupio u skoro svim točkama naraštaj. Župska vrsta nara-štajki vežbala je odlično sastav s. Volf (Beč IX) na glazbu sedmog slovenskog-plesa od Dvoržaka. Zanimljiva je bila i trinaestorica naraštajaca Beč XV, ko-ju jc sastavio br. Kimperger i kompo-novao br. Bojanovski. Na glazbu Prokofjeva, poznatog ruskog komponiste, sastavila je efektne ritmičke vežbe s. Johova iz društva Beč XVI. 1 ostale točke bile su odlično izvedene, ali gore poinenute izazvale su naročitu paž-uju i odobravanje. Iz poljskog Sokolstva Župe Veiikopoljska, Pomorjanska i Šleska zaključile su, da zajednički proslave večom priredbom 50godišnji-cu Sokolstva na teritoriju bivše Pruske. Slot i svečanosti održače se u Poznanju, i ako je najstarija sokolska jedinica u Inovroclavi, a to zbog toga, što je ovo mesto za veču priredbu pre-maleno. Svečanosti počeče 29 juna pod imenom Slet Sokolstva zapadnih pokrajina. Da bude ovaj slet što veči i značajniji odredio je i Savez, da se na njemu održi jedan deo saveznih takmičenja. . Ovog meseca slavio jc i Poljski Soko Berlin III 25 godišnjicu svog plodnog rada. Na jubilarnu priredbu nisu stigla samo berlinska poljska sokolska i druga društva, nego je ovoj (Naatavak sa 1 strane) čvršče u njima etablirati i suvereno ih voditi«, a koji smetaju ev. ostvarenju širc pravomoči naših okružja. Oscčajuči iz prakse i rada na terenu nedostatke današnje organizacije okružja. izradili smo. u načelništvu Sokolske župe Osijek, predlog novog pravilnika. Za osnovu uzeli smo pravilnik okružja druge sokolske župe u Brnu. Taj pravilnik potpuno odgovara traže-nju i potrebama rada u okružjima. Principi organizacije okružja su prema tome pravilniku sledeči: okru/je pomaže rad župe u svim pravcima. Upravu okružja sačinjava glavna go-dišnja skupština okružja (svi starešine, načelnici, načelnice, prosvetari i lekari jedinica). Glavna se skupština okružja održava nakon društvenih, a pred žup-sku glavnu skupštinu. Skupština bira pretsedništvo okružja (starešinu, načelnika, načclnicu, prosvetara, lekara). priredbi učestvovao i berlinski češko-slovački Soko. Krajem novembra setilo se je poljsko Sokolstvo 25 godišnjice smrti pr-vog svog saveznog načelnika Antonija Durskog, koji ima za razvitak Sokolstva u poljskom narodu velikih zasluga. Na dan smrti u Lavovu prireden je pomen, a na rodnoj kuči otkrivena je spomen ploča. Malopoljska župa osnovala je posebni fond, koji če izdati ži-votopis pokojnika. I savez je počastio uspomenu svog prvog načelnika time, da je osnovao prelaznu nagradu za po-bednike u opštim takmičenjima, koja nosi ime Durskog. Na skupštini Engleskog gimna-stičkog saveza (Amater Gymnastic Association) bio je starešina poljskog Sokolstva brat Adam grof Zamojski izabran jednoglasno za počasnog pot-pretsednika, čime je iznova pokazano, koliki ugled uživa ovaj zaslužni sokolski radnik i u inostranstvu. Iz slovačkog Sokoiskog saveza| Amerike Savez slovačkog Sokolstva Amerike priprema za narednu godinu i to u danima 1 do 4 jula svoj veliki slet i savezna takmičenja u Filadelfiji,- Ujed-no če sc održavati tih dana i glavna skupština Saveza, koja če raspravljati 0 budučem radu. Slet ima svrhu da pokaže snagu i nivo slovačkog Sokolstva, a imače i propagandni značaj, da u slovačkim krugovima poveča intere-sovanje za Sokolstvo. Na slet su pozvane i ostale slovenske sokolske organizacije Severne Amerike. IV veilkl zbor amerlčke obce sokolske Američka obec sokolska, organizacija čeških sokolskih društava u Sever-noj Arncrici, drži svakih 5 godina svoj veliki zbor, na kome sc rešavaju u pr-vom redu najkrupnija pitanja, koja tangiraju celokupno Sokolstvo. Nisu to možda obični zborovi organizacije, več naprotiv oni imaju značaj naših sokolskih sabora. Na ovom sadanjem zboru podneli su svoje izve staje svi upravni, tehnički i prosvetni organi, i to u tak-vom obliku, da je svima dclcgatima biTo potpuno jasno, kakav je današnji položaj organizacije. Naročito sc jc na zboru naglasilo, da je bila vrlo srečna zamisao, da savez ima nekoliko svojih putrujučih prednjaka, jer se jc njihov rad najlepše pokazao baš na ovogodiš-njem II američkom svcsokolskom sletu u Čikagu. Iz istih razloga nameravalo se je bilo takoder postaviti i putujuče prosvetare, ali iz gospodarskih razloga zbor jc na žalost morao da za sada ot-stupi od te svoje zamisli. Dalje je bilo prihvačeno, da če se savezna među-sletska takmičenja održati 1935 u Kliv-lendu, a koja če biti obavezna ti celini za sve župe, tako da je očekivati 1935 godine u Klivlendu veči sokolski na-stup. Američka obec sokolska je danas zapravo najjača telovežbačka organizacija Severne Amerike. U Americi naime telovežbački i sportski pokret rasccpkan je na bezbroj malih klubova 1 društava, koje medusobno skoro i ne veži: nikakve veze. Američka obec sokolska međutim ima u svojim redovima 2211 vežbaea i 3673 što naraštaja što deec. Prema američkim nazorima. kao i prema načinu nastupanja u javnosti, Američka obec sokolska pretstavlja dakle znatnog faktora. Konaeno ic rano go debate bilo i o tome, da U da sedište Saveza ostane i nadalje u Ciccru, gde je bilo i do sada, ili pak da se preseli u središte Čehoslovaka u Americi, u Čikago. Pobedilo je mišljenje za Cika-go. Narodni zbor biče sazvan na zasedanje 1938 aod. Iz izvestaia američkih sokolskih listova vidi se, da se je ovo sadanje zasedanje počinjalo i zaključi-valo s jednom sokolskom pesmom, što je takoder na dele'gatc kao i na posmat-rače učinilo lep dojam. Analogno kao u Savczu i župi postoje i u okružju zborovi: načelnika, prosvetara, lekara — za rešavanje spccijalnih sokolskih pitanja. Vrlo jc važna odredba pravilnika, što je starešina okružja automatski član uprave župe. Time se polučuje veči upliv jedinica na upravljanje i rad /upe, a razmerno i veči pregled rada jedinica. veče razumevanje i sve to što lepo navodi brat J. K. u svome članku. Osim toga sta-jao bi kao korektiv župskih glavnih skupština izvestan broj članova žup-ske uprave prelaganih odnosno bira-nih več po drugim sokolskim forumi-ma, a na izboru glavne skupštine u izvesnoj meri neovisnih. Mislim time več spomenutc starešine okružja, dalje članove načelništva, pretsednike i za-menike župskog prosvetnog odbora, koje predlaže zbor društvenih načelnika, odnosno zbor društvenih prosvetara. Iz tih, donekle neovisnih, držim da bi se trebale sastavljati u prvom redu kandidatne komisije za izbor uprave župe. Uprave župa s izvesmm brojem starešina okružja imale bi sasvim drugi izgled, postojala bi pače moguenost dve ji! formi: plenuma uprave i uže uprave t. j. samo članova iz sedišta župe. Nešto slicnog več postoji u nekim tehničkim odborima župa. I tamo postoje »širi« T. O. u koji ubrajamo sve okružne načelnike i »uži« tehnički odbori iz članova u sedištu i najbliže okolice sedišta župe. U spomenutom predlogu rešeno je i finansijsko pitanje okružja. Glavni izdatak prctstavljaju putni troškovi okružnih funkcionara, koje troškove bi snosile uprave župa, uz troškove oko organiziranja i održavanja okružnih prednjačkih i prosvetnih tečajeva. Za ostale, tekuče potrebe dovoljan bi bio deo prihoda okružnih priredbi. Naš predlog predvida deobu toga prihoda ovako: jedna trečina jedinici u kojoj sc priredba održava, jedna trečina okružju i jedna trečina župi. U tom razmera snosi sc i event. deficit priredbe. Naglašujem, da predlog nije defini-tivan. Stvar je nadležnih organa, da ga event. promene i isprave. Ni u ovom članku ne dotieem se svih pitanja nego samo najvažnijih. Nadam se, da če event. daljna rasprava mnogo objasniti. Završavam: okružja su neophodno potreban posrednik između župe i jedinica. Čim ih pre svestrano 'izgradimo, tim bolje za naš sokolski rad. Ing. M. Kvapil — Osijek IZ UREDNIŠTVA Poslednji ovogodišnji broj »Sokolske prosvete«, koji je več dogotovljen, nije iz tehničkih razloga (radi poveza) megao da se priloži ovom broju »Sokoiskog glasnika«, pa če se priložiti na-rednom, koji izlazi dne 29 o. m. RASPIS StaHsilčkog oiseka svima jbralskim jedmicama Po završetku i sređenju saveznog katastra za 1932 godinu upučuj-emo svima bratskim jedinicama sledeče upute za rad u 1934 godini: 1) Jedinice, koje jjoš nisu u op-šte pristupile katastralnom radu, pri-miee naročite urgencije Saveznog sta-tističko4 oteka putem svojih župa. 2) Promene u stanju članstva treba da se u buduče prijavljuju na kraju svakog tromesečja, i to na prvom mestu po abecednom redu novopri-javljeno članstvo, a u drugom redu opet po abecednom redu sve odjavljeno članstvo sa svim podacima. Navesti bezuslovno uzrok odjave n. pr. is-tup, smrt, prelaz u društvo ... otse- lio se, brisan zbog tneplačanja uloga, iskljueen itd. Nikako se neče moči primiti do znanja primedba »sve ostalo članstvo smatrati brisanim«, nego je dužnost jedinice da u svakom slučaju navede bezuvetno i sve brisano članstvo po-imenično. 3) U tromesečnom izvešiaju navesti u odredenoj tabeli tačno brojno stanje jedinice, kako je t« otštampa-no i predvideno na kraju spiska u ra-čunskoj skrižaljci. 4) Naruštaj vodi se do daljeg samo u spiskovima a ne kartotečno. — Promene u stanju naraštaja javljati Savezu odvojeno na posebnom izve-štaju. Beograd, 19. decembra 1933. Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije I. zam. starešine: E. Gangl, s. r. Tajnik: A. Brozovič, s. r. Referent stat. otseka: V. Švajgar, s. r. IX sednlca Izvršnog odbora Saveza SKJ, od« žana dne 18 decembra 1933 u Beogradu Brat Gangl toplim rečima seča se pokojnog pretsednika vlade Češkoslo-vačke Republike brata dr. Antona Šve-hle, koji je svojim velikim nacionalnim radom zadužio bratski' češkoslo-vački narod, boreči se za njegovu slo-bodu i u oslobodenoj domovini za njc-zin napredak. Izvcštava, da jc u ime Saveza SKJ bratskoj ČOS odaslalo sa-žalnicu. — Svi prisutni ustaju i kliču trokratni Slava! Uzima se u raspravu predračun uprave Saveza za god. 1934/35. Ekonom brat Branko Živkovič dc-taljno obrazlaže sam predračun kao i II pokrajinski slet Saveza SKJ u Sarajevu na Vidovdan 1954 Upozorujemo i obaveštavamo sve bratske jedinice, da su izašle iz štampe note (za glasovir) za proste vežbe mu-ške i ženske dece (Din 8'—), muškog naraštaja (Din 10'—), ženskog naraštaja (Din 15'—), članica (Din 15 ), dok če note za proste vežbe članova biti takoder uskoro dovršene. Note naručivati kod Sietskog odbora u Sarajevu, a novac slati na čekovni račun br. 1988. Sletski odbor. Telovežbački iečaj za besposlesae učiteljske abiiurijenle i abiiurijentice Kr. banska uprava Dravske banovine namerava da priredi od 3 do 30 januara 1934 telovežbački prednjački tečaj za besposlcne učiteljske abituri-jente i abiturijentice. Svrha je tečaja da osposobi učiteljske abiturijente da s nastupom učiteljske službe uspešno vrše po sokolskim društvima i školama funkciju načelnika i načelnica, te vodnika. Tečaj če se održavati u vežbao-nici Sokola I na Taboru u Ljubljani. U tečaj če biti primljeno najviše 15 ženskih i 15 muških abiturijenata sa sokolskom predizobrazbom, t1. j,, s po-tvrdom načelništva sokoiskog društva, da su najmanje dve godine redovito vežbali. Tečajnici i tečajnice izvan Ljubljane imače besplatno stanovanje i hranu. Učesnici treba da imaju sa so-bom potpunu telovežbačku opremu sokoiskog članstva, a po mogučnosti i smučarsku. Prijave za tečaj treba slati neopo-zivno do 27 decembra t. g. Prosvetnom odeljenju kr. banske uprave u Ljubljani. — rad oko njega. Iznosi, da su pojedini otseei Saveza razradili sve svoje potrebe, a temeljem kojih bi definitivna cifra predračuna Saveza iznosila Din 15,000.000’—. Kako tih dohodaka Savez nema ni s državnom pomoču, ni s au-tonomnim svojim budžetom, to je najviše brige zadavala izradba proračuna na način, da se ipak udovolji potrebama našega Sokolstva i da sc on dovede u sklad sa mogućim pokričem. Detalj-no obrazlaže pojedine stavke proračuna i moli da se budžet primi u svojoj konačnoj višini od esam miiijuna Din, Zamenik načelnika brat Jeras oss-ea da jc restrinkcijom budžeta teško pogođeno načelništvo i tehnički odbor Saveza, jer če znatno trpeti njihov ! rad, a ipak pravo sokolsko delo počiva samo na tehniekom radu. Iznosi tačno prema radnom programu, koje su potrebne sume i dokazuje nemogue-nost restringiranja potrebnih suma. Povada se po tome opširna debata, u kojoj učestvuju sva prisutna brača. Tekom debate naročito se na-glasuje potreba telovežbenoga rada u svim sokolskim jedinicama, kako u društvima, tako i u četama. Da pak taj rad bude što intenzivniji i što sa-vršeniji, bezuvetno jc potrebno da se vaspita što veči broj prednjaka, a u tu svrhu potrebna su i nužna materi-jalna sredstva. Iznose se i kritike na dosadašnji rad oko vaspitavanja prednjaka, kao i na uspehe dosadašnjih saveznih prednjačkih škola te župskih i društvenih prednjačkih tečajeva. Nakon iserpive raspravc brat Mo-mir Korunovič predlaže konac debate i da se proračun primi prema predlogu gospodarskog otseka Saveza. Brat Gangl uvida velike potrebe načelništva i tehničkog odbora Saveza, ali uvida i nedostatak potrebnih mate-rijalnih sredstava, da bi se taj rad raz-mahao onako, kako to traže potrebe Sokolstva. No u koliko se ne bude moglo da se stvarno udovolji potrebama naših župa, to je on poduzeo akciju da.se pomogne župe na jedan drugi način. Naime, proučavajuči pitanje sa-radnje učiteljstva sa Sokolstvom, do-šao je do spoznaje, da bi bilo nužno potrebno, i to kako u interesu razvoja sokoiskog rada i ideje, tako i u interesu oterečenja samog učiteljstva, da bi Ministarstvo prosvete stavilo na ras-položenje svakoj pojedinoj sokolskoj župi po dve učiteljske sile (jednog učitelja i jednu učiteljicu), i to isključivo za sokolski rad. O ve učiteljske sile zaposlilo bi se kako na prosvetnom, tako i na tchničkom delu, pa bi njihova zadača bila, da kao iskusni radnici po uputama nadležnih župskih faktora rade na proširenju Sokolstva u najširim slojevima našega naroda — na selu. — Provedba ove zamisli tnoguča je temeljem finansijskog zakona, a koji predvida mogučnost dodeljivanja učiteljstva osnovne nastave nadležnom re-sornom ministarstvu. Moli. Ja sc prilivati ova njegova zamisao i da se odobri, da tu akciju sprovede do kraja. Prima se predlog brata Konvnovi-ca i proračun Saveza za narednu Rodinu prihvača. se po predlogu gospe.-darskog otseka Saveza. Jednako se odobrava i akcija brata Gangla i što više uprava je Saveza prihvača potpuno kao svoju akciju. Gospodar brat Živkovič u nastav-ku svoga referata podnosi izvesta j o podeljivanju banovinske pomoči župa-ma. Savez je sakupio od svih župa potrebne podatke i sa svojim ob ra/lože-njem i mišljenjem uputio ove podatke pojedmim banovinama. Savez je po tome predmetu uvažio sve potrebe župa, a naročito uzeo u obzir razdeobu banovinske pomoči kod onih banovina, gde se na teritoriji pojedine banovine nalaze po dve ih više župa. Tu je Savez izričito molio i preporučio pravednu razdeobu i gledom na broj jedinica pojedinih župa i gledom na broj samega članstva. To je za sada jedino moguče što Savez po toj stvari može uraditi. Brat dr. Pavlas u vezi ovoga referata upozoruje na pojedine konkretne slučajeve, gde je podela pomoči od Strane banovina izazivala nesporazume i trzavice između pojedinih župa. a sve nekrivnjom samih sokolskih jedinica. Sve se to dešavalo s razloga, jer se nije postupilo u pojedinim slučaje-vima onako, kako to stvarno iziskuju sokolske potrebe. Zato konkretno predlaže, da uprava Saveza uputi pret-stavku Ministarskom savetu, a preko resornog ministarstva sa zamolbom, da bi Ministarski savet uputio banske uprave da po njima odredenu pomoč sokolskim župama imadu deliti samo u sporazumu sa župama, odnosno da tu pomoč dadu župama, da ju one po-razdele i upotrebe u sokolske svrhe, jer župe najbolje mogu da znadu gde i kakova je pomoč najpotrebitija, a ne da se dešavaju slučajevi da se pomoč daje onde gde to nije apsolutno sokolska potreba ili čak i onde gde sokolskih društava uopšte nema. — Prima se. —Brat Jeras napominje i konsta-tuje, da Dravska ban. u tome pravilno postupa. Ovo potvrđuje i brat Živkovič, koji kaže, da je.dino u Dravskoj banovini vlada u ovom pogledu red. Konačno brat Živkovič izveštava, da je u poslednje vreme stigla sva si-la molbi kojima se moli bilo pomoč bilo pozajiTiica. za izgr&clnju il£ sannci-ju sokolskih domova. No sve te mol-be nisu saobraženc saveznim uputama, a koje su bile objavljene u »Sokolskom glasniku« i kojima treba bezuvetno po-dupreti odnosne molbe. Sada se radi na prikupljanju svili potrebnih podata-ka, pa če se sve te molbe srediti i re-šavati na narednoj sednici. Pretsednik prosvetnog odbora brat dr. Belajčič govori o radu prosvetnog odbora Saveza, pa se temeljem njego-vog referata donose zaključci: 1) ovla-ščujc se brat dr. Belajčič, da potpiše ugovor glede štampanja »Sokolske prosvete«; 2) da se izvesti jednu žapu na njezin upit glede turnačenja upu ta za proslavu 1 decembra, da se uputa, ko-jom ss preporučalo da se u mestima gde ima vise društava obavi zajedni-čka proslava, nema shvatiti kao imperativna odredba, več samo kao •dobronamerni savet; 3) prima se do znanja ko-optacija sestre Zorke Trkulje-Vojnovi-čeve iz Karlovca za člana prosvetnog odbora Saveza. Za sta tis ti čk i otsek Saveza njegov referent brat Švajgar podnosi opširan izveštaj o dovršenim radovima, kao i o programu daljnjega rada. Za danas potpuno je završen rad na katastru članstva za 1932 god., te su svi spisko-vi ponovno vračeni župama na dalj nji rad. Time je nastupio momenat, kad se več jedanput imade preči na veliku reformu celokupnog katastra u toni pravcu, da se dokinc dosada.šnja organizacija katastra po župama i prede na jedan jedinstveni katastar aktivnog članstva i pasivnog (bivšeg članstva). Na ovaj način postignuče sc potrebna kontrola celokupnoga članstva, a koju naročito iziskujc jiotrcba ozlednoga fonda a i opšte stanje našega Sokolstva. Taj rad na sredivanju katastra po ovom sistemu več je zapoeeo, pa če se dovršiti najdoeniie krajem meseca januara. Nakon dovršenja ovoga rada provešče sc stroga kontrola kartoteke gledom na eventualne slučajeve duplo-ga članstva. Nažalost, i opet se ovaj rad ometava, jer jc konstatovano, da još uvek ima nekih 80 društava i po-veči broj četa, koje uopšte nisu ni prijavile svoje članstvo u katastar, pa konsekventno tome ne bi ih se smelo ni tretirati kao članove sokolske organizacije, a u daljnjoj konsekvenci oni ne bi imali ni pravo na pogodnosti koje daje ozledni fond. Konačno pri-stupiče se i radu na popunjavanju i otpisu članstva za god. 1933. Ovaj go-lemi rad proračunat jc da se ima za-vršiti koncem aprila buduče godine i time bi onda članski katastar Saveza bio potpuno ažuran. Kako je statisti-čkom otseku Saveza mnogo do toga da se rad što više usavrši. a u cilju da imademo potpuno pregledan eliku stanja svih pripadnika našega Sokolstva, pristupiče sc i sredivanju naraštajskog katastra, a za koji jc predvideno da se privremeno vodi po spiskovima. Za sređivanjc članskoga katastra izdane su potrebne tiskanice,^ a u cilju oa sc posao što hrže obavi. Statistika za god. 1931 potpuno je završena i unesena u temeljne knjige. Za god. 1932 obav- God. IV — br. 51 »SOKOLSKI GLASNIK« Ijona .ie konačna korektura statistike i ona č.c. bili sračunana tekom nared-noga^'meseca, tako da će sc moči na-rednoj glavnoj skupštini Saveza pod-«eti najdeiaijnije ra z rad e n izveštaj. U prevedbi daljiijega rada več su ra-zaslani izveštaj: za veliku statistiku za ovu godinu. Mala statistika za ovu go-dinu zakljuec~-i je i objavljena u ovc-godišnjem Sokolskem kalendaru. No i ovde pokazala Д predvidenem visinom tiraže po-jedinih saveznih listova, pa če se kon-sekventno tonie svi savezni sokolski listovi sla ti u novoj, 1934 godini samo onim prctplatnicima, koji redovito pla-čaju svoj u pretplatu, (j vezi s time piedlaže, da sc dade uputstvo upravi sokolskih listova, da u pogledu pret-plata administrativno strogo postupi u smislu ovog zaključka. — Prima se. Zatim dobiva reč brat dr. Grado jevič i podnosi’izveštaj o razgovoru s delegatima bugarske gimnastičke organizacije Junak. Nakon razgovora i pošto je pozdravljena izjava delegata bugarskih Junaka, odiučeno je da se za sokolsku javnost izda ovo saopštenje (koje donosimo na 1 str. na uvod n o m mestu). Posle povela se još reč i o učestvo-vanju 'ougarskih Junaka na dogodiš-njim pokrajinskim sletovima u Sarajevu i Zagrebu, kao i o zajedničkom po-lasku na medunarodna gimnastička natecanja u Pešti Pošto je time brat Gradojevič za-vršio svoj izveštaj to moli da se isti primi do znanja. Brat dr. Pavlas predlaže da se či-tav referat brata Gradojeviča pismeno konstatuje u zapisniku današnje sednice, a jedan izvod toga da se po-šalje Junacima, a oni da nas jednako izveste izvodom svoga zapisnika. Brat Gangl daje izražaja zadovoljstvu da je došlo do sporazuma i predlaže da se izveštaj primi, a njemu da se podeli mandat, da može na narednoj scdnici Saveza Slovensko Sokolstvo da iznese predlog o primitku bu-garskih Junaka u ovaj Savez. — Prima se. Nakon toga tajnik brat Brozovič podnosi detaljan izveštaj o tekučim poslovima pa ee temeljem referata donose i odnosni zaključci. Odlučuje se nadalje odazvati se pozivu finskog gimnastičkog saveza na njihov slet u Helzingu, a koji če se održavati od 2 do 4 juna naredne godine, te na kome bi se učestvovalo s jednim odelenjem vežbača, a sve to pod uvetom ako se nađe pokriča za potrebne troškove. Pozivom bratske ČOS da uzmemo učešča na pokrajinskom sletu u Opavi i u Ustji na Labi učestvovače se s jed-nom oficijelnom delegacijom tc ode-lenjima vežbača i vežbačica. O tome kao i o pravilniku o učestvovanju i Iz ielovežbačlcog sveia пттттктмттттттттттт 888 SAVEZA LUKSEMBURŠKIH GIMNASTA Malena državica Luksemburg, gde su pred nekoliko godina todržavana takmičenja, ima vrlo lepo razvijenu telovežbačku organizaciju: Uniju luksemburških gimnasta. Tamo radi_ 35 društava, u kojima je učlanjeno 7959 muškog i ženskog članstva. Vlastitu vežbaonicu imaju sada samo četiri društva, ostala vežbaju u školskim ili opčinskim vežbaonicama; polovina društava ima takoder za vreme leta na raspolaganje razna kupališta. Savez izdaje svoje glasilo »Le Gimnaste Louxembourgeois«. Briga za snabdeva-nje društava s dobrim prednjacima vrlo jo razvijena. Nedavno su održani savezni i nekoliko društvenih prednja-čkih tečajeva, koje je polazilo 155 vežbača i vežbačica iz 26 društava. III RADNIČKA OLIMPIJADA U PRAGU Kako smo več jednom izvestili, priprema se u Pragu naredne godine III radnička olimpijada, koju priredu-ju radničke telovežbačke jcdinice, i tc-lovežbačka organizacija socijalno-de-mokratske stranke u Češkoslovačkoj. Na ovoj priredbi učestvovače takoder i nemački socijalno-demokratski vež-bači i vežbačicc, koji su udruženj u Radničkom telovežbačkom i sportskom savezu. Priredba če se održati na stadionu na Strahovu, tamo gde je prošle godine održavan svesokolski slet. Razume se, da je od tada sletište na Strahovu poprimilo sasvim drugojačiju sliku, jer se sada završava s radovima oko istočne tribine, dok je na sveso-kolskom sletu bila završena tek srednja polovina glavne, zapadne tribine. Sletište se. podiže kao državni stadion iz državnih sredstava. Na olimpijadi če biti uz telovežbačke točke svih te-lovežbačkih odeljenja takoder i sletska Jubilej Bogdana Popoviča. 8 januara proslaviče Matica srpska na sve-čanoj sednici u Beogradu 70godišnjicu prof. Bogdana Popoviča, jednog od najodličnijih literarnih historičara i kritika. Sa svojom 70 godišnjicom pro-slavljujc jubilarae i 50 godišnjicu svog literarnog i naučnog rada, rada, koji ga jc uvrstio medu tvorce literarne istorije srpskog dela našeg naroda. Izložba prilikom 50godišnjice Narodnog pozorišta u Pragu. Več smo ranije izvestili o svečanostima, koje su priredene u proslavu 50 godišnjice če-škog Narodnog pozorišta, koje jc igralo važnu ulogu u nacionalnom preporodu bratskog češkog naroda. Iza svečanosti otvorena je u dvorani umet-ničkog društva Manes velika istorij-ska izložba, koja pokazuje ogroman kulturni i nacionalni rad, izvršen u toku ovih 50 godina, a takoder pruža i interesantnu sliku razvoja ove institucije, koja uživa danas svetski glas i koja spada medu najbolja pozorišta sveta u opšte. Protektorat nad izlož-bom preuzeo jc sam pretsednik Repu- potrebnom predračunu troškova pod-neti če načelništvo. Prima se do znanja da je u subo-tu 16 decembra završen peti tečaj Ško-le za obuku vojnika za vode sok. četa. Tečaj je s uspehom završilo 67 Sokola vojnika, od kojih sedam s odličnim uspehom. Završavanju tečaja i dele-nju uverenja prisustvovao je i prvi za-menik starešine brat Gangl kao i delegati Ministra vojnog i Ministra za fiz. vaspitanje naroda te član savezne uprave brat Brzakovič. Tečajce su go-vorima pozdravili zamenik starešine brat Gangl i upravnik tečaja brat Ža-kula. U ponedeljak 18 o. m. otvoren je VI tečaj iste škole. Za sada je na tečaj stiglo 57 Sokola vojnika. Otvaranju tečaja prisustvovali su u ime Saveza brat Momir Korunovič i brat Dura Brzakovič i izvestan broj nastavnika. Tečajcima su bili izrečeni pozdravni govori i zaželilo im se mnogo uspeha u radu. Podjcdno dovršena je knjiga predavanja za tečajce ove škole »Ruko-vodnik«, po kojoj če oni moči da pra-te sva predavanja u ovoj školi. Prima se do znanja izveštaj o kolaboraciji rada sa zadrugom za euzbi-janjc bolesti i štetočina poljoprivrede, pa se daje principijelna saglasnost da toj zadruzi pristupe sve naše sokolske čete i sokolska društva na selu. Kao referent po ovom predmetu odreduje se brat dr. Gradojevič. Prima se do znanja dopis revizio-nog odbora Saveza gledom na njegovu reorganizaciju, odnosno popunjenje. Pošto je time dnevni red sednice bio zaključen, to brat Gangl čestitajuči svima pretstoječc blagdanc i novu godinu zaključuje sednicu. scena, koja još nije izabrana, ali se več vrše pripreme za nju. Može se na-slučivati, da če, po svoj prilici, scena sadržavati slike iz života radmčkih te-lovežbačkih jedinica, koja bi trebala da pruži gledaocima misao RTJ. Na toj priredbi uzeče učešča takoder i delegati raznih drugih evropskih radni-čkih teloyežbačkih udruženja i izgie-da, da če to biti lepa manifestacija za telesni- uzgoj medu radničkim slojevi-ma. NEKOLIKO PODATAKA O MEĐU-NARODNIM TELOVEŽBAČKIM TAKMIČENJIMA Mcdunarodni telovežbački savez osnovan je godine 1881 sa sedištem u Briselu. Od 1903 priredivao jc savez svake druge godine svoja medunarodna takmičenja sve do svetskog rata. Iza rata organizacija tih takmičenja menjala sc je u toliko, da su se takmičenja vršila svake četvrte godine pod neposrednim okriljem pomenute federacije, srednje pak dve godine u okviru medunarodnih olimpijada. Razlika je, medutim, uva sve to ostala velika. Dok je pri medunarodnim takmičenji-ma. koje prireduje Unija zastupana za takmičenje laka atletika i telovežba na spravama i trebaju pojedine vrste, ko-je pretstavljaju pojedine narode, da apsolviraju sve propisane discipline na spravama, u prostim vežbama i u la-koj atletici, na olimpijadama je dosada obasizalo takmičenje samo telovežbu na spravama i proste vežbe, bez lake atletike. Sokolstvo je učestvovalo tak-mičenjima Medunarodne telovežbačke unije sve od 1907 godine dalje, kada je tada na V svesokolskom sletu po prvi put nastupila češka i slovenačka vrsta za prvenstvo medu tclovežbačkim savezima. Iza rata bilo je prvo takmičenje u Ljubljani god. 1922, nato 1926 u Lionu i 1930 u Luksemburgu. Pre rata održavana su takmičenja 1907 u Pragu, 1911 u Turinu i 1913 u Parizu. Svuda dosada postiglo je prvenstvo češkoslovačko Sokolstvo, samo je god. 1909 na takmičenjima u Luksemburgu postiglo drugo mesto. blike Toma Masarik. Otvorenju izložbe prisustvovali su pored članova vlade, parlamenta i drugih vlasti, najis-taknutiji pretstavnici nacionalnih i kulturnih organizacija. — Prilikom 50 godišnjice Narodnog pozorišta done-sli su opširne članke sve vodeče novi-ne Češkoslovačke Republike. Naročito je za nas zanimljiv članak »Narodnih listi«, koje su u jednom od svojih članaka konstatovale i žalosnu činjeni-cu, da poslednjih godina baš ovo po-zorište,. koje je pozvano da služi no samo kulturnim, nego i nacionalnim če-škoslovačkim i slovenskim ciljevima, u nelcu ruku briskira jugoslovenske autore, koji su pozorišnu litcraturu obagatili s vrlo dobrim delima trajne vrednosti. Vladimir Leontovič. U 67 godini svog plodnog života umro je u Pragu kao izbeglica čuveni ukrajinski pisac i romanopisec Vladimir Leontovič. Pok. Leontovič nije bio poznat samo u užem krugu Ukrajinaca i Rusa, več su cenili njegova dela i ostali narodi, a naročito Čehoslovaci. Nekoji njegovi romani prevedeni su i na ostale jezike. Osobito su poznata njegova tlela iz narodnog života: »Gospoda i narod«, »Staro i novo«, a kao emigrant napisao jc dva krasna romana »Uspo-mene izbeglice« i »Iz kronike porodi-ce Grcčkov«. 70 godišnjica Edvarda Munha. Po- četkom decembra navršio je 70 godinu života Edvard Munh, čuveni norveški slikar, jedan od najboljih slikara poslednjih decenija, i osnivač modernog I slikarstva, koji je u tom pravcu uzgo-jio stotine mladih slikara. U Munhu je udružena tragična grandioznost severa, u kojoj je osnova svega — žena. U či-tavom svetu osobito su poznate njegove slike: Bolesno dete, Poslednji tre-nuci, Kapljice krvi i druge. Munh je priredio mnogo izložaba, a zapadnoj Evropi približala ga je pre svega izložba u praškom Manesu godine 1905. Pogreb Antonina Švehle. U poslednjem broju Sokolskog glasnika izvestili smo o smrti Antonina Švehle, jednog od najuticajnijih češkoslovačkih politi-čara i dugogodišnji starosta Sokola u Hostivaržu. Njegov pogreb, koji je na njegovu izričitu željti održan u rodnom mestu i na trošak familije, pokazao je koliki je ugled i simpatije uživao pokojnik, koji je bio predestiniran, da eventualno bude jednoč naslednik sa-danjeg pretsednika Republike, ne samo u redovima svoje stranke, nego u celom narodu. Pogrebu je učestvovao lično sam pretsednik Republike Toma Masarik, svi članovi vlade, pretstavnici parlamenta, senata, svili političkih stranaka i raznih organizacija. Pored mnogih redovitih vlakova u llostivarž su dovezli mase naroda mnogi posebni vlakovi i autobusi. Na pogrebu uče-stvovali su i Sokoli, vojska, vatrogasci i seljačka konjanica. U ime vlade go-vorio je pretsednik Malipetr, u ime stranke poslanik Beran, za Sokolstvo starosta ČOS brat dr. Bukovski, a za senat i narodnu skupštinu pretsednik senata Soukup. iz uprave Prednjak, koji je tražio namešte-nje u 47 broju »Sokolskog glasnika«, neka se u toj stvari obrati Sokolskom društvu Radovljica (.Dravska ban.). mAi Župa Cetinje BAR. — Dan narodnog i državnog jedinstva proslavljen je u Baru na svečan način. U 9 i 30 časova održano je u svima bogomoljama svečano blago-darenje. U 10 i 30 časova formirana je velika manifestaciona povorka. U 11 časova održana je svečana sednica uprave Sokolskog društva. U prisustvu sviju članova Sokola, pretstavnika vlasti i korporacija i velikog broja gra-danstva, sednicu jc otvorio starešina društva br. Popovič Jagoš. Zatim je izvedena svečanost po programu uz predavanje prosvetara br. Klisiča Nikole, a nakon ovoga izvršena je svečana zakletva novih članova Sokola uz govor starešine, posle čega je zaključena sednica, a posle ove nastalo je narodno veselje. HERCEGNOVI. — 19 novembra održalo jc ovo društvo s ostalim mesnim društvima Njegoševu proslavu. U 10 sati održan je parastos, a posle toga držao jc društveni prosvetar br. Miloševič predavanje o Njegošu. Župa Kragujevac KRAGUJEVAC — Župski pred-njački tečaj. Župski prednjački tečaj za članove i članice održan je u Kragujevcu od 16 do 31 okt. o. g. Predavanja trajala su preko celog dana i ukupno je održano 120 časova. Kandi- Dan Ujcdinjcnja proslavljen je u Hereegnovom svečano. U jutro uče-tvovali su Sokoli iz Hercegnovog i su-sednih sela blagodarenju, posle toga bila je povorka, a u 10 sati održana je svečana sednica s prigodnim govorom i s uobičajenim rasporedom. U 2 sata posle podne priredena je akademija za školsku omladinu i sokolske čete. U 7 sati u večer priredena je bakljada, a u 8 vrlo uspela akademija s igrankom. ĐENOVIĆ. — Ovo društvo održalo je vrlo uspelo Njegoševo veče s govorom potstaroste br. Mustura o životu i radu Njegoša. Iza toga preda-vao je o Njegošu br. Božovič. Dan Ujcdinjcnja proslavljen je vrlo svečano. Uoči dana bila je*ba-kljada, na sam dan u jutro blagodare-nje, a posle toga defile vojske i Sokola. Položen je sokolski zavet. O zna-čenju dana govorili su brača Mustur, Kovaček i Božovič. U veče priredena je sokolska akademija s lepim programom. v svetnog odbora, istorija 3 časa. Lekar-ska pitanja br. dr. Miodrag Kostič 3 časa. Može sc reči da je bio ovaj tečaj najuspeliji od sviju tečajeva, koje je župa do sada priredila. Svi tečajci su revnosno posečivali tečaj i s velikim interesovanjem pratili predavanja, ali najviše su prednjačili u tomo brača zanatlije. Župski prednjački tečaj, održavan od 16 do 31 oktobra o. g. data je bilo ukupno 31 od kojih 18 mu-ških i 13 ženskih. Jedan kandidat je usled bolesti napustio tečaj. Kandidata je bilo po zanimanju: zanatlija U, nastavnika i učitelja 7, podoficira 1, trgovca 2, učenika i studenata 5, činovni-ka 2 i domačica 2. Članovi su bili sme-šteni u internatu Muške gimnazije i članice u internatu Ženske učiteljske škole. Ishrana jc bila zajednička u re-storanu. Svako društvo imalo je pravo da na tečaj uputi po jednog kandidata o trosku župe. Medutim pojedina društva, koja b:.š oskudevaju na prednjacima, nisu na tečaj poslala ni jednog kandidata. Svi predavati bili su članovi TO župe ili Prosvetnog odbora župe. Predmeti su bili podeljeni ovako: Br. Prohaska, načelnik župe, proste vežbe 26 časova, laka atletika 10 časova, različnosti 9 časova, igre 8 časova, skupine 3 časa. Br. Obrenovič Milorad, zamenik načelnika župe, stro-jeve vežbe 10 časova, uredenje vežba-lišta 1 čas. Br. Dordevič Vasilije, član TO župe, vežbe na spravama 30 Časova, metodika 4 časa, sistem 3 časa. Br. Derenčin Marijan, član TO župe, organizacija 2 časa. o sokolskim četama 2 časa, o sokolskoj konjiči 1 čas. Br. Dimitrijevič, član uprave župe, o trezvenosti 2 časa i o štednji 1 čas. S. Ljubica Filipovič, sekretar prosvetnog odbora župe, ideja Sokolstva 2 časa. Br. Bulatovie Mašfln, član pr°- Na redu je sada prosvetni tečaj i tečaj za seoske čete. Na redu su i| društveni prednjački ispiti i župski! ispit. J. P, : ČAČAK. — Ovo društvo proslavilo je 1 decembar svečano sa svojim1 četama Slatina i Gornja Gorednica. Iza blagodarenja održana je svečana sednica s predavanjem br. Ristanoviča. Zatim su podeljene tekmičarske di* plome. Posle podne održana jc akademija. KRAG. TOPOLA. — Zahvaljujuči' dobroti Njegovog Veličanstva Kralja, koji je u obnovljenom Konaku Vožda Karadorda blagovoleo dati prostorije za sokolanu, mogli su Sokoli Topole svečano proslaviti 1 decembar. Svečanu sednicu otvorio je starešina društva sudija br. Nedič toplim patriotskim govorom, a zatim prosvetar brat dr. Grabovac, lekar, u govoru izneo je istoriju našeg Oslobodcnja i Ujedinje-nja i velike zaslugo Dinastije Karador-. deviča na stvaranju naše velike i močne otadžbine. Svečanoj sednici prisustvovao jc i kapetan g. Jankovič, direktor Kraljevog imanja na Oplencu, sve činovništvo sa šefovima nadleštava, sva humana društva i gradanstvo Var. Topole. Ovom prilikom Sokoli su položili sokolski zavet. Posle podne bila je u sokolani akademija za omladinu i decu, j ROSI JA - FOMSIER • DRUŠTVO ZA OSIOURANJE I REOSIGURANJE » BEOGRAD koja je otvorena predavanjem prosve-tara brata dr. Grahovca, a zatim su, pod vodstvom brata načelnika društva Bratislava Buljubašiča, ženski i muški naraštaj i deca izveli sokolske vežbe. Akademija je završena klicanjem Nj. Vel. Kralju i Kraljevskem Domu. — Uveče je bila svečana akademija za članstvo. Župa Karlovac BOJANCI. — Dan narodnog Ujedinjenja 1 decembar proslavljen je u našem društvu vrlo svečano. Naše malo sokolsko gnezdo pohrlilo je u pu-nom broju na proslavu koja je održana u osnovnoj školi. Program je bio vrlo šarolik i bogat. OGULIN. — Dan Ujedinjenja proslavilo je Sokolsko društvo u Ogu-iinu na dostojanstven način. Uoči 1 dec. bila je velika povorka s bakljama i lampionima pračena glazbom Do-brovoljnog vatrogasnog društva. Posle bakljade održao je u sokofani pred velikim brojem Sokola i građana potsta-rešina br. dr. Vodehnal govor, a pro-svetar br. ing. dr. Vajda Zlatko predavanje o »Značenju 1 decembra«. Na večer održana je svečana akademija s biranim rasporedom. Starešina br. Bos-nie održao je lep patriotski govor u ulozi Sokolstva za državno i narodno jedinstvo. Nato su sledile razne deklamacije j iz voden j a telovežbačkih to-čaka, što je vrlo lepo uspelo. Zatim je brat prosvetar dr. Zlatko Vajda pro čitao Poslanicu Saveza SKJ i govorio o značenje polaganja zaveta. Nakon toga su svi privremeni članovi položili zavet na ruke starešine brata Bosniča. Posle izvršenog programa razvio se ples. Poset je bio i ove godtne odličan. PLASKL — Ovo društvo- proslavilo je dan Ujedinjenja prisustvova-njem blagodarenju, a zatim svečanom sednicora. Prigodni govor održala je s. Kosič, a zatim je izvršen zavet i pre vodenje. Drugi dan na večer održana je akademija s biranim i bogatim programom. SRPSKE MORAVICE. — Sokol sko društvo u Srpskim Moravicama proslavilo je svečano 1 dec. U 10 sati bilo je svečano blagodarenje u srp. pra-voslavnoj erkvi. Posle toga priredena je u osnovnoj školi proslava, a nato je u društvenim prostorijima održana svečana sednica, koju je otvorio brat starešina lepim govorom, a brat prosvetar pročitao je poslanicu bratskog Saveza. Brat tajnik setio se svih zaslužnih ' mrtvih članova našeg društva, te je time bila zaključena ova svečana sedni ca. Svečana akademija održana je 2 o. m.; akademija je odlično uspela. U istom društvu održana je 4 dnevna idejna škola, i to od 26—30 novembra s odličnim uspehom. Teme su bile: Isto-rija, ideologija i organizacija Sokolstva te dužnosti i disciplina. Osim brata prosvetara održala je jedno predavanje sestra Zorka Trkulja iz Karlovca i br. ing. Vajda iz Ogulina. SLU N J. — Sokolsko društvo Slunj održalo je 1 decembra 1933 svečanu sokolsku akademiju u proslavu 15 go-dišnjice Ujedinjenja. Akademija je bila vrlo dobro posečena. O značenju 1 decembra govorio je brat Josip Neraiič, starešina, a ostale točke obilnog programa bde su ispunjene pesmama na-raštajskog zbora, deklamacijama, igro kazima i sokolskim vežbama svih kategorija. Sve točke programa skupa sa sokolskim vežbama izvedene su lepo. U prvom delu akademije izvršeno je prevodenje sokolske deee n naraštaj i naraštaja u članstvo, a zatim su svi novi članovi položili sokolski zavet. Posle programa priredena je čajanka. VINICA. — Sokolsko društvo u Vinici priredilo je 1 decembra dečju proslavu. O značaju 1 decembra govorio. je prosvetar brat Horvat Milan. Uz veliko odobravanje publike izveo je muški i ženski podmladak točke programa, dok jc dne 3 decembra u večer izvoden po članovima igrokaz »Nasa-mareni lihvar« s vrlo lepim uspehom. Posle toga razvila se animirana zabava. RADATOVIĆI. — Svečana proslava rodendana Nj. Vel. Kralja Aleksandra I održana 17 decembra 1933 na ovdašnjoj školi po svršenom blago-ilarenju. Svečana akademija održana je u zajednici sa školom s Podmladkom društva Crvenog krsta i Sokolskem četam. Program svečane akademije sastojao se iz govora br. Kncže-viča i Rebe, iz vežaba, deklamacija i pevanja. Nato jc održana zajednička sodnica svih mesnih društava. Ž tipa Kranf BOHINJSKA BISTRICA. - Naše mesto je proslavilo dan Uedinjenja na dostojen način. Na predvečer je bil obhod skozi vas. 1. decembra govoril je o pomenu dneva br. Požar. Njegovemu govoru je sledil pester, 13 točk obsegajoč program. Ob 14. uri se je vršila svečana sokolska seja, ob 20. uri pa sokolska akademija s 14 točkami sporeda. Govoril je br. Požar. Župa Ljubljana LJUBLJANA. — Seja zbora društvenih načelnikov in načelnic. Sklicujem sejo društvenih načelnikov in načelnic v nedeljo dne 7. januarja 1934. ob 9. uri zjutraj v mali dvorani Sokola Tabor. — Dnevni red: 1. Poročila o delu za leto 1934. 2. Društveni javni telovadni nastopi v 1. 1934. 3. Volitve župnega načelništva za 1. 1934. 4. Slučajnosti. — Po končanem dnevnem redu bo celodnevna predelava prostih vaj za leto 1934. Zato opozarjam vse brate načelnike in sestre načelnice, da vzamejo s seboj telovadno obleko! Z ozirom na važnost seje in ker pred župno glavno skupščino ne bo mogoče imeti nobene več, bratsko pozivam na zanesljivo in točno udeležbo. Zdravo! Vrhovec Lojze, žup. načelnik. Župne izbirne smuške tekme. — Sokolska župa Ljubljana priredi župne izbirne smučarske tekme za članstvo dne 14. januarja 1934. pri Škofljici v zvezi s splošnimi smučarskimi tekmami ljubljanskega Sokolskega okrožja. Dopoldne tekmujejo na daljavo: člani 16 km, članiee 8 km, popoldne pa člani v smučarskih likih, članice v smuku. Podroben razpis so prejela načelništva vseh župnih edinic. BREZOVICA. — 10 letnico uedinjenja je Brezovica proslavila posebno svečano. V petek 1. dec. zvečer so se zbrala vsa povabljena društva pri Modicu v Vanjih Goricah, kjer se je pod vodstvom načelnika br. Furlan Mirkota formirala lepa povorka, ki je ob zvokih godbe in vzklikov ter streljanju mož -narjev stopala skozi vas do gasilnega doma na Brezovici, kjer se je v okrašeni dvorani vršila slavnostna akademija Sokola Brezovica. Otvoril jo je br. starosta Jevec s pozdravom vsem navzočim in govorom o Uedinjenju. Govorili so še nato upravitelj šole br. Mikuž v imenu gasilcev, župan br. Novak za občino in Sokolsko četo Notranje Gorice ter predsednik Društva kmečkih fantov in deklet g. Vidmar. Sledilo je par deklamacij naše dece, ter 6 telovadnih točk članov, naraščaja in dece. Posebno ljubke so bile naše male peričice in jako dobro so tudi izpadle vaje članovr po skladbi »Naprej«. Za zaključek je bila aranžirana živa slika, nakar je po zaključnem govoru br. staroste godba zaigrala državno himno. Končno se je še br. starosta zahvalil vsem za udeležbo ter prečital udanostno brzojavko Nj. Vel. Kralju in množica se je nato polagoma razšla. Lepo je uspel v nedeljo 3. t. m. tudi Miklavžev večer, kjer so naši malčki jako lepo odigrali mladinsko igrico in je Miklavž vse bogato obdaroval. GROSUPLJE. — Naš Sokol je na najsveeanejši način proslavil 15 letnico Uedinjenja. Po službi božji se je vršila svečana seja društva, ki jo je otvoril in vodil br. podstarosta Štrubelj. Sledilo je potem globoko predavanje pro-svetarja, šol. uprav. Sj. Jerjana. Br. podstarosta je nato nagovoril članstvo in ga pozival’ k vztrajnemu delu, nakar je izvršil zaobljubo novega članstva. Sledila je deklamacija »Prvi december«, in nato je bila slavnostna seja zaključena z državno himno. Dne 3. dec. popoldne pa se je vršila v Sokolskem domu akademija, ki je pokazala rezultat neumornega dela v telovadnici in šoli. Po lepem predavanju prosvetarja br. Jerjana »O sokolskem delu« je petorica naraščaj nic brezhibno izvajala lepo Pichler-Bra govo serenado, ki jo je občuteno igral na violini br. Čuk. »Snegulčico« je za tem igrala šolska mladina lepo in čuv stveno. Prav tako posrečena jc bila alegorična slika »Prvodecemberska molitev«. Nato je nastopil moški naraščaj, ki jc strumno izvajal težke proste vaje, Tudi ženska in moška deca sta se lepo pokazali. Po Lahovem »1. decembru« jc bila akademija zaključena z državno himno. HORJUL. — Sokolska četa je proslavila t. december 3. decembra. Po slavnostnem govoru br. Uršiča je sledil lep spored. Za novo stopivše člane obdržal je br. Eržen predavanje o sokolski ideji. Sledila jc zaobljuba novega članstva. JEŽICA. —- Društv. knjižnica po-kazujc v zadnjem času izredno lep razmah. Marljivi knjižničar br. Ciril Ramovž je zbral že 70 čitateljev, ki so v oktobru prečitali 266, v nov. pa celo nad 300 knjig. Knjige so prvovrstne in jih jc vedno več. — 25. nov. pa je br. župni načelnik Vrhovec predaval »o sokolski telovadbi«. Obisk je bil prav lep, predavanje skrbno sestavljeno in dobro podano, bi pa zaleglo še več, če ne bi bilo čitano in če bi bilo bolj po domače razloženo. Podobnih predavanj nam je še mnogo treba LITIJ A-ŠMARTNO. — Naš Sokol je proslavil 1. december zelo lepo. Ob pol 8. uri jc krenila skozi Litijo povorka z gasilsko godbo na čelu. V sokolskem domu se je otvorila društvena svečanost ob 8. zvečer. Br. sta- rosta je govoril o pomenu 1. decembra in nato zaprisegel člane in naraščaj, ki je pristopil v članske vrste. Spored je obsegal 8 točk. PREZID. — Letošnji praznik Uedinjenja smo proslavili s prisostvovanjem službi božji in s slavnostno sejo, ki jo je otvoril br. starosta Žagar z lepim pozdravnim govorom. Temu je sledilo predavanje podstaroste br. Ma-tajiča. O pomenu dneva govoril je tudi br. Komelj, prosvetar. NOVA SELA. — Dne 1. decembra je bila svečana seja, na kateri je govoril starosta in prosvetar br. Prešeren. Četa je proslavila 1. december z akademijo dne 3. decembra. Telovadbi je sledila svečana zaobljuba, na to kratek govor staroste in petje državne himne. SODRAŽICA. — V dolenjskem sokolskem okrožju s sedežem v Ribnici, ki šteje 20 edinic, se je ustanovil smučarski odsek, ki mu je predsednik br. Arko Andrejc. Da se še bolj spo-polni in poživi v posameznih edinicah ta zimski šport, se je določilo prirediti v dneh 6. in 7. januarja 1934. v Sodražici smučarski tečaj, v katerega smo povabili vsa društva dolenjskega sokolskega okrožja. Kljub temu, da je treba poslati prijave do 1. januarja, se je dosedaj prijavilo že lepo število društev in čet, tako da z gotovostjo pričakujemo, da bo to največji in najbolj obiskani smučarski tečaj, ki se jc sploh kedaj vršil v našem okrožju. Prijavnina znaša Din 5’—. Stanovanje smo preskrbeli za vse udeležence brezplačno. Hrana bo stala celodnevno največ Din 15‘—. Udeležence bo vadil izkušen smučar br. Milan Merhar. Tereni za smučanje so pri nas idealni in tudi zapadli sneg nam garantira, da bomo preživeli Božične praznike v najlepšem smučarskem razpoloženju. — Prijave sprejema načelništvo društva Sodražica. ŠT. VID NAD LJUBLJANO. — Naša sokolska družina je proslavila narodni in sokolski praznik »Ujedinjenja« dne 1. decembra ob 4. uri pop. v dvorani br. Kratkoga. Dvorana je bila v ta namen okusno okrašena. Svečanost je otvoril starosta br. dr. Arko s pozdravom vsem navzočim. Nato je predaval prosvetar br. Šmajdek o temi: »Prvi december z nacionalno-državnega in sokolskega vidika«. Po končanem lepem predavanju je pozval br. starosta z nagovorom vse novo pristopivše člane k zaobljubi, nato pa je izvršil prevod sokolske dece v sokolski naraščaj in sokolskega naraščaja v član stvo. S petjem državne himne je bil končan prvi del slavnosti. — Kot drugi del proslave se je vršila slavnostna akademija, ki je obsegala: pevske točke s spremljevanjem klavirja, razne nastope moške in ženske dece, moškega in ženskega naraščaja ter članstva. Alegorična slika je to prisrčno in lepo uspelo sokolsko proslavo zaključila. ZALOG. — Naša četa jc priredila dne 4. novembra t. 1. predavanje pod okriljem Z. K. D. Predavatelj br dr. Oskar Reva s svojim predavanjem »Potovanje v Alaroko«. V soboto, 11. novembra t. 1. pa je četa proslavila 60 obletnico rojstva staroste br. Gaugla. Ob enem je isti dan obhajala četa tudi spomin na 13. obletnico Rapalla. Predaval jc akad. br. Zdenko Mrmo-Ija o Rapallu. Društveni pevski zbor pa je zapel »Oj Doberdob« in s tem zaključil večer. Župa Maribor BELTINCI. —- Da dostojno proslavi 15 letnico našega uedinjenja je Sok. društvo Beltinci priredilo v sokolski telovadnici slavnostno akademijo dne 3. decembra. Dvorana je bila nabito polna. Svečanost je otvoril starosta br. Gabcrc in pozdravil navzoče na kar je br. tajnik prečital sokolsko poslanico. Nato se je vršilo skupna zaprisega novovstopivših članov — Po tem oficijelnem delu je otvoril akademijo br. Gumilor s lepim primernim predavanjem. Po končanem govoru je zadonel po dvorani navdušen trikratni »Živio« našemu kralju. Sledile so za tem razno deklamacije dece, vaje z. dece in devetorka moške dece. ženski naraščaj je izvajal vaje za pokr. zlet v Sarajevo, članice pa ritmični valček, člani pa so morali na željo občinstva svojo »Skupino« ponoviti. Pod vodstvom staroste br. Gaberca so zapeli domači fantje iz Ižakovec tri prav lepo izvežbane pesmi. Akademijo sta zaključila dva šaljiva prizora, v katerih je nastopila večja deca. Po končani akademiji se je br. tajnik zahvalil občinstvu za številen obisk. telju«, ki ga je z odpetjem državne himne zaključil proslavo. Proslavi je prisostvovalo učiteljstvo in šolska deca domače osnovne šole in šol iz Razvanja, Reke in Sv. Miklavža, hoški občinski zastop, orožništvo ter korporativno v krojih gasilske čete iz Hoč, Razvanja in Bohove. Razveseljiv je bil tudi obisk ostalega občinstva. KRIŽEVCI PRI LJUTOMERU. — Naš Sokol je 3. decembra popoldne priredil uspelo proslavo ujedinjenja s svečano akademijo, ki je v vsakem oziru dobro izpadla. V kratkem bo začel delovati tudi dramatski odsek, ki že pripravlja svojo prvo igro v letošnji sezoni. LJUTOMER. — Dne 1. decembra se je vršila slavnostna seja. Dne 3 decembra je bila slavnostna akademija, ki je obsegala 15 točk. Program jc bil skrbno sestavljen in vzorno izveden. MURSKA SOBOTA. — Proslava uedinjenja jc letos potekla prav svečano. Raz vseh hiš so že na predvečer zavihrale trobojnice in dale mestu svečano obličje. Na predvečer jc bda v Sokol, domu izredno dobro obiskana akademija tukajšnjega Sokola. Ob navzočnosti zastopnikov vseh civilnih in vojaških oblastev je otvoril proslavo starosta br. Pertota. Sledila je državna himna, nato se je začel razvijati program. ki je po svoji pestrosti in lepem izvajanju moral zadovoljiti slehernega. Posebno mnogo odobravanja je žel dijaški naraščaj s svojimi slikovitimi vajami. Podčrtati moramo še nastop članic, ki so nas ugodno presenetile. Pri njih je bil napredek najvidnejši. Pri akademiji je sodeloval tudi društveni salonski orkester pod taktirko prof. br. Justina. Društvo je lahko upravičeno ponosno na svoj orkester. Drugi dan se jc vršila po slavnostnih službah božjih svečana seja Sokolskega društva, zaprisega novih članov in proslava 25 letnice Narodne Odbrane. Med drugimi so bili navzoči tudi predstavniki oblastev in vojaštva. Po prečitanju poslanice jc i rosvetar br. Velnar govoril o 25 letnici N. O. Sledila je zaprisega novega članstva. Za mladino pa je Sokol v popoldanskih urah ob nabito nolni dvorani priredil prav lepo marijonetno predstavo. HOČE. — Naš Sokol j c praznoval skupno s hoško solo 1. decembia t, 1. 15 letnico osvobojenja na jako dostojen način. Po skupni udeležbi službi Božji je sledila proslava v Sokolskem domu Otvoril jo je br. Mihelič s prigodnim nagovorom. Prisotno gasilstvo je pozdravil br. Kovač. Sledile so običajne prevedbe in zaobljube. Šolska in sokolska deca jo nastopila nato v krasnem odrskem prizoru »Poklon Osvobodi- ROGAŠEVCI. — Sokolsko društvo Rogaševci je proslavilo praznik uedinjenja nad vse veličastno. Društvo se je z vsemi kategorijami udeležilo sv. maše. Dne 3. dec. ob 15. uri pa sc je pričela slavnost domačega društva v šoli pri Sv. Juriju. Slavnost jc otvoril br. starosta z navdušenim govorom. V vznesenih besedah je orisal pomen in važnost tega praznika. Nato so sc vršile točka za točko v najlepšem redu. Najlepšo točko je izvajal naraščaj in deca iz Serdice z igrokazom »Istra« in »Kralj Matjaž«. Slavnost je zaključila simbolična slika ob spremljevanju državne himne. SLATINA RADENCI. — Tudi letos smo proslavili naš največji nar. praznik nad vse svečano. Na predvečer samega uedinjenja se je po prvi krat vršila bakljada s sokolsko godbo na čelu. Pri bakljadi je sodelovala tudi Nar. odbrana, stari vojaki in pa gasilci. Sama akademija se je vršila 3. decembra v zdraviliški dvorani. O pomenu dne je spregovoril br. tajnik, na kar so sledile telovadne, godbene in druge točke na splošno zadovoljstvo prisotnih. Program so zaključile žive slike, ki so nam zorno pokazale rob-stvo, borbo in končno — osvobojenje. — Dne 5. t. m. se je vršil Miklavžev večer, ki je tudi tokrat obdaroval vso sokolsko deco. Tem potom sc zahvaljujemo vsem plemenitim darovalcem, posebno pa krajevnemu odboru Nar. odbrane. SOKOL SV. TROJICA V SLOV. GQRICAH jc priredil dne 17. dec. na odru pri br. E, Golobu svečano akademijo, ki je obsegala sedem točk. Najprej je br. starosta dr. Wcixl spregovoril o našem zedinjenju, o kralj. roj. dnevu, ter razčlenil in pojasnil Gan-glovo enodejanko »Dva svetova«, ki je bila tudi na sporedu akademije. Nato je sledila razdelitev diplom. —• Sledile so telovadne točke. Akademija je uspela. SV. VID PRI PTUJU. — V nedeljo, 17. t. m. smo imeli dopoldne v osn. šoli slavnostno sejo združeno z dnevom sok. tiska in proslavo 45. rojstne ga dneva Nj. Vel. kralja. Sejo je otvoril zbor naraščaja, ki je zapel koračnico »Pohod Sokolov«, nakar je brat starosta Ilansmichl razložil pomen slavnosti. Za njim je brat Musek opisal zgodovino našega ujedinjenja. Prosvetar je v svojem predavanju obrazložil delo Sokolstva za naše ujedinje-nje in jubilej br. Gangla, Nj. Vis. prestolonaslednika in Nj. Vel. kralja. Za tem je brat starosta prevedel 17 moš. in žen. dece z lepim nagovorom v naraščaj. Načelnik brat Zej jim jc izrazil svojo željo, da jih skoro povede v vrste članstva. Na sporedu jc bilo še nekaj deklamacij. Župa Moslar KORČULA. — Sokolsko društvo Koreuia proslavilo jc dan Ujedinjenja i sokolski praznik na najsvečaniji način. Društvo je korporativno u punom broju na čelu s društvenom glazbom i zastavom sudelovalo biagodarenju u stolnoj crkvi. Radi velike kiše nije se mogla prirediti povorka, več sc iz crk-ve otišlo u sokolanu, gde je u ukraše-noj dvorani održana svečana sednica uz prisustvo svih mesnih vlasti i društava te brojnog gradanstva. Sednica je otvorena sviranjem državne himne i sokolskog pozdrava, a zatim je br. starešina pozdravio prisutne prestav-nike vlasti i opčinstvo. Predavanje o Prvom decembru održao je br. prosvetar. Nakon toga su izvedene dve kompozicije za klavir-trio s puno uspeha. Sednica je zaključena pevanjem »Oj Slaveni« i klicanjem domoljubnih po-klika. Radi nevremena izostao je i predvideni koncerat društvene glazbe, 1 a niti se je mogao izvršiti. Navečer u 20 sati održana j c u dupkom punoj dvorani Jug. doma svečana akademija. Najlepša točka akademije bila je »Os-lobodenje Istre« — vežba muške i ženske dece. Takoder s puno uspeha iz-velo je i muško članstvo simboličnu igru vežbu »Slogom nap red«. Zavet je položilo 12 brače i 7 sestara. Članovi diletantske sekcije odigrali su zatim dramsku sliku »Jugana vila najmlada« od M. Korolija i jednu šalu. Za vreme odmora svirala je društvena glazba. NEVESINJE. — 1 decembar proslavljen je u našem mestu vrlo svečano. U jutro održano je blagodarenje, zatim povorka kroz mesto. U 11 sati održana je svečana sednica s govorom br. Rakiča. Zatim je održano polaganje zakletve i predvodenje mladih kategorija u starije. U veče održana je zabava, na kojoj je govorio 0 značenju dana br. Vujovič. Zatim su izvođene ostale točke programa. — Tog dana otvorena je i sokolska čita-onica. METKOVIĆ. — Sokolsko društvo u Metkoviču proslavilo je najsvečanije ovogodišnji Prvi decembar. Uoči toga dana na večer sokolska glazba je obi-šla mesto svirajuči nacionalne napeve. U 20 'A easova započela je sokolska akademija, koja je bila veoma dobro posedena. Akademiju j c otvorio brat dr. I. Bosnič s predavanjem o značaju 1 decembra, a zatim su sledile izvedbe sokolske dece, naraštaja i članova, izvedene s najboljim uspehom. Nakon akademije razvio se jc ples. Na dan 1 decembra održano je blagodarenje, a nakon toga sledila jc svečana sokolska sednica. Sednicu jc otvorio brat starešina dr. M. Koščina pozdravljaj uči prisutne članove i ko-memorišuči umrlu braču. Zatim je po-delio diplome i trofeje članovima do-■ bitnicima na sokolskim lako-atletskim utakmicama. Brat tajnik V. Paranos pročitao je poslanicu Saveza, a potom su položili zakletvu novi članovi društva. Sednica jc završena sa sviranjem državne himne i klicanjem Sokolstvu i Jugoslaviji. TREBINJE. — Dan socijalne skr. bi. Sokolsko društvo Trebinje priredilo je ove nedelje vrlo uspelu akademiju, kao proslavu Dana socijalne skrbi, koji je Sokolska župa Mostar svojim društvima stavila u program obaveznih priredaba. Akademiju je otvorio jedan nara-štajac, koji je u kratkom govoru izneo j značaj ove priredbe. Sav program, koji sc sastojao od nekoliko muzičkih, j telovežbenih i pozorišnih točaka izve-, ia su dcca i naraštaj na zadovoljstvo j svi ju prisutnih. Naročilo je bila dopadljiva slika »Čergica«, koju su — u ritmičkoj vežbi s pevanjem — prika- j zala dcca. . Uprava društva odlučila jc da sav j prihod ovc akademije upotrebi na na- , bavku odeće i obuće siromašno; deci i naraštaju. A da bi svoje^ najmlađe j pripadnike, još zarana, vaspitali u du- j hu pravičnosti, sokolskog bratstva i socijalne pravde, prepustila itn jc da izbor svoje naj siromašni j c_ brace i .sestara izvrše sami i predloze ih upravi za podclu pomoči. Mišljenja smo, da je ovo najbo-lji način za populirisanje uzvisene so-, kolske ideologije, kojot jc: s vrha da od pojedinca stvori konsnog elana društvene zajednice. n- TREBINJE. — Proslava 1 decembra izvršena je na ovaj način: л jutro bila jc dečja akademija, nato bla-gođarenje. U 11 sati održana ]c set -nica na kojoj jc govorio br. Majks-ner Na veče priredena je sokolska zabava s vrlo lepim programom. VELA LUKA. — Dan narodnog Ujedinjenja naše jc društvo proslavilo na veoma svečan način. Navečer uoci proslave bacali su sc vatrometi t pn-redena je povorka, predvodena od bo-kolske glazbe. Na dan proslave^ u 7* ujutro na mesnom grobistu održala sc je sv. misa za umrlu bracu i sestre i n, sokolskoj grobnici položen CMk ;‘ brat Ivica Padovan održao pomen sio\ o preminulim članovima(-cama), Zatim je nakon službe Božje u dekonsanoj i dupkom punoj dvorani održana sve- čana sednica društva, sa koje su se uputili brzojavni pozdravi Njeg. Vel. Kralju i banu Primorske banovine. O zuačenju Prvog decembra održao je ■lep govor starešina br. K. K. Anđrijić. Za tim su se izvadale nekoje vežbe i deklamacije, a brat Petar D. Žuvela na veoma dirljiv način govoric je o plaču i molitvi neoslobodene braće. Na apel istog brata sakupila se je pohvalna svota novaca za istarsku siročad. Posle polaganja zaveta novoprimijenih čia-nova(-iea), glazba je otsvirala molitvu i nekoliko veselih koračnica. — Navc-oer je priredena akademija, na ko joj je održao lep proslov br. dr. Andrija Fiamin. Odlična izvedba točaka akade-dije ostavila je na gledaoce najbolji utisak, a osobito vežba »Što čutiš« i »Večer na školju«. ĆIL1PJ- —■ Proslava 1 decembra održana je 6 o. m. s obilnim programom. 1 za programa bilo je polaganje zaveta. Zatim ie nastalo narodno veselje. PLOČICE — MIKULIĆI I ĐURI-NIĆI — MOLUNAT. — Dan 1 decembra proslavljen je na svečan način. U jutro održano je blagodarenje, a nato je formirana duga povorka. U osnovnoj školi održao je govor br Sredanovič, a posle njega br. Budman. Nato je sledio šarolik i bogat program. PROLOŽAC. — U predvečerje 1 decembra bila su selo i okolna brda rasvetljeni, 1 decembra bilo je bogo služenje, a nato svečana sednica s prigodnim govorom br. Biliča i s ostalim točkama programa. OSTROŽAC. -— Na 19 o. m. odr-žana je godišnja zabava Sokolske čete Ostrožac u prostorijama ovdašnje Osnovne škole. U lepo dekorisanoj sali, u kojoj su se našli mnogi vide-niji Sokoli Sokolsko« društva Konjic i obližnjih sokolskih četa, otpočela je ova uspela zabava s deklamacijom Sokolu, a završena jc s uspelim komadom »Zla žena«. Lepi program zabave nadopunili su brača Sokolskog društva Konjic, otpevajuči nekoliko komada. Zabava je kako moralno tako i materijalno nadmašila sve dosadašnje priredbe. tupa Niš RUDNIK »RTA N J«. — Naše društvo od svoga osnutka 1931 god. beleži lepih uspeha na svim poljima sokol-skog delovanja. Uz mnoge posrečene pothvatc pristupilo je ovc godine i osnivanju fonda za gradnju sokolskog doma j završeni su radovi za ulepša-vanje sokolskog stadiona. Osnovan je pored limenog orkestra od 19 članova i giidalački orkestar (Sokolskog dru ■ stva K. R.)i ima 3 sok. seoske čete i to: Rujište, Ilino i Mirovo. Osnovani su otseei za modernu gimnastika, lakoatletiku i pesničanje. VLASOlINCI. — U nameri da vrati posetu bratskom Sokolskom društvu Leskovac, ovo društvo je spremilo lep i obilan program, i, 6 novembra t. g. uz velike materijalne žrtve, priredilo u salu Sokolskos Hom ч n Г tiskoven zabavu s igrankom. Tom prilikom pored vežbi i živih slika, u kojima su uzeli učešče ženska deca i članovi, izveden je pozorišni komad: »Snežana«, s ritmičkim igrama Posle programa, a po izraženem zadovoljstvu prisutnih, da se zaključiti da je izvodenje pojedinih točaka u programu premašilo svako očekiva-nje. Ovo društvo je na vrlo svečan način proslavilo svoj praznik 1 decem-ban Posle blagodarenja održana je svečana sednica, koju je otvorio starosta brat dr. Radul Belaševič. Za ovim je otpevana državna himna, a brat Ristič održao je predavanje o nr^,CaiU 1 decembra i Sokolstva. Nato ]мсп|с. ‘ zakletva. Nato pevanje ,'.l .uac;Ije'.l; vece ’c Priredena sve-cmija s 11 točaka pro^ra- cana akad ma. prosSrjf,Sr certom i igrankom. O danu UjediW nja govorio je br. Stepanovič. Davani su i nekoji pozorišni komadi. ZA JEČ AR. (j jutro i decembra ot izano je blagodarenje, a posle podne svečana sednica s govorom sta-resme, i prigodnim govorom br Cve-tincanina, s raznim pevačkim i muzi-ckirn točkama, prevodenjem dece u naraštaj i polaganjem zakletve. U ve-če je održana uspela akademija točaka programa. Adam Jemrie, Josip Tončič, Terezija Kučera (svi iz Sokolskog društva Pe-irovaradin), Aleksandar Floršic (Beo-ein), Draga Pavlovič (Beočin), Milan Kanazirovič (Momorin) i Irena Halup-kova ((Kulpin). Svi su kandidati je-dnoglasno od komisije osposobljeni za funkciju društvenih prednjaka. BAČKO PETROVO SELO. — (3v-dašnje Sokolsko društvo je na svečan način proslavilo dan Ujedinjenja. Posle službe Božje održana je u sokolani svečana sednica, koju jc otvorio starešina društva br. Roman Sladič, istakavši u lepom govoru značaj 1 decembra, a na kraju je pročitao poslanieu br. Saveza Sokolstvu. Zatim je mešoviti hor društva otpevao državnu himnu. Posle toga su sledile recitacije školske dece te pevanje dečjeg hora, nakon čega je održao vrlo zanimljiv govor prosvetar br. M f> j ir:-, ki Sima o značaju Sokolstv i njegovo1 pdaći. Na koncu je novo članstv po; u.ilo zavet. Uveče je priredilo drust.o akademiju, na kojoj je orkestar_ mesnih učitelja-Sokola izveo prvu tačku. Zatim su izvela vežbe m i ž. deca s puškama i lancima uz pesmu » Parno daleko«. Ova je točka bila jed-na od najlepših. Sledile su tada vežbe m. naraštaja, ž. naraštaja, devetka čla nova, vežbe članica i proste vežbe čla nova, čime jc program bio završen pa se nato razvila igranka. Akademiji bila su prisutna brača iz Starog Bečeja. MOL. — Ovo društvo proslavilo je 1 decembar vrlo vidno. U jutro je održano blagodarenje, a zatim svečana sednica, koju je otvorio pozdravnim govorom br. Radonič. Nato je sledilo polaganje zaveta i prevodenje naraštaja u članstvo. U veče je održana akademija, ko ja je vrlo lepo uspela. TAVANKUT III. - Naša četa održala je veoma uspelu sokolsku sve čanost s predavanjem, vežbama igrankom na dan 26 XI ove godine. JPre početka svečanosti br. Durič održao je krače predavanje o »čvr-stoj vezi i uzajamnom pomaganju iz-medu Sokolstva i vojske«. Zatim su clanovi-vežbači vrlo skladno izveli 4 župske proste vežbe, što je oduševilo gledaoce. Svečanost je protekla u bratskom raspoloežnju i opštem redu. Župa Novo mesio NOVO MESTO. — Na predvečer sokolskega praznika je priredilo Sokolsko društvo v Sokolskem domu lepo uspelo svečano akademijo pred polno dvorano. Med obiskovalci smo opazili odlične goste iz Novega mesta, zastopani so bili. vsi uradi, vse uauwaalnc korporacije in tokrat tudi v zelo lepem številu naše dijaštvo ter mladina osn. in meščanske šole. Oder je bil okusno okrašen. Kmalu po 20. uri je otvoril akademijo društveni orkester s sokolsko himno, nakar jc v lepo zasnovanem govoru društveni starosta br. Marinček očrtal pomen sokolskega in državnega praznika. Sledila je državna himna na-c f P° recitaciji Gadjega gnezda Sokoliči in Sokoličice (14) podali efektno Ganglovo »Mi Sokoliči in Sokoli-čice«. Sokolič Petrič je deklamiral še Albrehtovo: »Preglejmo srca«, nakar se je pričel telovadni program. Vmes pa je odigral orkester pod taktirko br. д proč a Silvovo »Pozdravno koračnico«, Schreinerjevo »Slovansko fantazijo«’ Leopoldov potpuri: »Zlata Praha« in lueikov valček: »V mesečini«. Najprej je moška in ženska deca (16) odtelova-dila nove sarajevske vaje pod vodstvom br. Jurka, nakar je 8 ženske dece podalo srčkano igrico s sončniki (s Tofant), ženski naraščaj (10) (s. Adamičeva) je izvajal Sagrakov ples z venčki in za njim moški naraščaj (br. Valentinčič) Mudroga skupinske vaje petorice. Devet članic jc (s. Murnovo) zarajalo ritmično skladbo »Pomlad«, nakar jc s spremljevanjem orkestra izvajalo 12 članov (br. Papež) Mudroga ritmično kompozicijo »U boj«, ki je kot najefektnejša točka zaključila ta lep večer. V programu je nastopil tudi nad iUU mladih pevcev broječ pevski zbor meseanske šole, ki je pod vodstvom br. Strbenka zapel: Dedek Krim, Zvonovi in Stari Medo prav lepo. Program je bil torej malce preobširen, vendar je prirediteljem v čast. Na državni praznik se je vršila ob 10. uri svečana seja s svečanim govorom prof. i. Jarca, zaobljuba in razdelitve diplom zmagovalcem pri medzletnih tekmah v Ljubljani. S tem je Novo mesto kot centralno društvo župc prav dostojno proslavilo naš praznik. točk prosvetno-telovadne vsebine, je znak, da sta se prednjaški, kot P. O. zavedala pomembnosti tega dne in z vestno večmesečno pripravo dosegla tudi tak uspeh, ki ga je br. društvo lahko veselo. Idejni del je vseboval: Simbolično sliko »1918—1933«, nago\Tor s. Perkove: Uedinjenje, ki je bil poanta vsega veče>ra, zaprisega in dra-matski nastop naraščaja in dece. Pri telovadnem delu so nastopili vsi društveni oddelki: člani (14) ritmične vaje (br. Deu ml.), članice (3) z gorečimi kiji (s. Kneizeljeva), moška deca (12) — proste vaje s puškami (14) (br. dr. Škulj), ženska deca (12) jezdeci, moška in ženska deca (6) lutke — oboje vodila s. Čebuljeva, ženski naraščaj (8) Zabučale gore in kot zaključek »Mornarji« moški naraščaj (12) (br. Herbst). Ves program sc jc izvršil v poldrugi uri in je ugajal splošno. MIRNA PEČ. — Kljub pomanjkanju primernih telovadnih prostorov društvo vseeno napreduje in se vidno razvija. Knjižnica posluje redno in šteje že lepo število čitateljev, celo izven Sokola. Nedavno je bila svečana seja posvečena br. Ganglu s slanostnim govorom o njegovem bogatem delu. Prvi december je bil proslavljen skupno s šolo, v nedeljo 3. decembra pa je priredilo društvo Miklavževanje za sokolsko in šolsko mladino in obdarilo okrog 200 otrok. Tudi telovadnica je številna: 10 članov, 8 članic, 7 ženskega, 14 moškega naraščaja, 35 moške in 25 ženske dece, vsi telovadijo v stisnjeni šolski zgradbi in čakajo, da dobe primeren telovaden prostor. Upati je, da bo občina ukrenila primerne korake v tem oziru. KARTELJEVO. — Naša četa se razvija popolnoma samostojno prav lepo. Zadnjo nedeljo v novembru je četa odigrala znano ljudsko igro »Krivopri-sežnik« in z njo vstopila v zimsko sezono s prvim delom. Pričela je tudi s predavanji, ki so zelo dobro obiskana. Prvodecembersko proslavo je tudi četa proslavila skupaj s šolo in s tem pokazala, da gresta šola in Sokol roko v roki za narodno in nacionalno vzgojo. Četi na teh uspehih samo čestitamo in samo pogumno naprej med narod. Kupujte zastave kod Ш. Ljubljana, Pražakova ul. 8 550—28 S 8 žitpa Novi Scie’ I>n??VIinStD- T Prednjački ispiti. DanCw. , 10 decembra cdržani su dnj-.s vem prednjački ispiti novosadskoii 'nt'^ SU komism< s a čin ja va-i bi ut Pav e Datjev, okružni načelnik kao prctscdnik, dr. Uglješa Krstič, dru^ st veni hvar, Vasiljka Rakičeva, načel-nica sokolske žime Novi Sad, Dorde Ihc, elan lehničkog odbora Župc i ^at?«vič, tajnik Sokolskog društva Nov: Sad. ispitu je pristupilo osam kandidata i to: Strahinja Ivezič, MIRENSKO SOKOLSKO OKROŽJE, — Tudi naše okrožje sc je dostojno oddolžilo spominu 15 letnice naše zlate svobode in priredilo vrsto svečanih sej ponekod združenih s šolskimi proslavami, drugod popolnoma samostojno. Društva:' Št. Rupert, Mirna in Št. Lovrenc so imela svečano sejo, združeno s šol proslavo. Žužemberk je priredil za mladino svojo proslavo in za članstvo zase, obe s prav pestrim sporedom. Društvo Št. Janž je imelo le sejo — a akademijo bo priredilo 18. decembra, enako Trebnje in Mirna, ki bosta imeli svoji akademoijr za kraljev rojstni dan. Edino Sokolskrr društvo Mokronog je na državni praznik priredilo ob 20. uri v napolnjeni dvorani prav obsežno svečano akademijo. 13 Ž.upa OsifeU DONJI MIHOL.TAC. — Prednjački tečaj sokolskog okružja. Okružni prednjački tečaj Sok. okružja D. Mi-holjac održan je u vremenu od 12 do 22 novembra 1933 god. u Donjem Mi-holjcu. Tečaj se je održavao u prosto rijama Gradanske škole. Polaznika je bilo samo 9, i to iz sledečih društava: Donji Miholjac 4, Belišče 2, Čadavica 1, Petrijevci l i četa Adolfovac 1. Ni su poslale n tečaj nikoga slodeče jecli-nice ovog okružja: Valpovo, Ben. Ma-gadenovac, Podr. Podgajei i čete Tor-janci i Kapelna. Materija! je u večini bio vrlo dobar, dok je manji deo bio vrlo slab. Nastava se je održavala od 7 do 12 do podne i od 14 do 18 po podne, te je ukupno održano 90 časo-va. Praktični vežbači časovi držani su u vežbaonici društva Donji Miholjac. Tečaj je vodio župski prednjak br. VI. Hodovski, a nastavnici su bili, osim njega, okružni načelnik br. dr. Glasner i ostali — sokolski radnici mesnog društva brača: dr. Šisl Viktor, Šepa Jovan, Šimic Pavle, Ojdanič Nikola, dr. Katušič Božidaj i dr. Fišer Edo. Raspored predmeta bio jc sledeči: sok. sustav telovežbe 1 čas, metodika sok. uzgoja 4 časa, proste vežbe praktički II časova, proste vežbe teoretski 8 časova, Strojeve vežbe 4 časa, vežbe sa spravama 3 časa, na spravama 11 časova, tel. igre i različnosti 5 časova, vežb. časovi pomoču sprava 9 č., bez sprava 9 d., telovežba omladine 4 č., upravljanje sa spravama i oprema vežbališta 1 č., odbojka 3 č., laka atletika 4 č., tehnička organizacija i statistika 2, ideologija 2 č„ istorija sok. i književnost 2, nagovori pred vrstom 1 č., opča organizacija 2 č. i anatomija, fiziologija, higijena i prva pomoč 4 časa. Disciplina za vreme tečaja bila je vrlo dobra, kao i pažnja te zanimanje kod teoretskih predavanja i kod prak-tičkih vežbi vrlo dobra, te se može na-dati, da če trud uložen u ovaj tečaj doneti željenog uspeha. Kod završetka tečaja podeljena su polaznicima uverenja. Tom prilikom pozdravio ih je okružni načelnik brat Glasner i zahvalio im se na marljivosti u tečaju sa željom da stečeno znanje u tečaju upotpune i po povratku svojim kučama nastave s tehničkim radom. Ujedno je br. Simič održao prigodan govor. H. V. OSIJEK. — Prilikom ovogodišnjih proslava 1 decembra priredila su oba osječka sokolska društva tradicionalne telovežbene akademije, društvo Gornji Grad u Narounom pozorištu 30 novembra, društvo Donji Grad u Hrvat-skom domu 2 decembra. U celosti pretstavljaju akademije 1 zdrav, napredan duh koji danas vlada u telovežbenom radu gornjogradskog i donjogradskog društva. Akademije su bile vrlo dobro smišljene i izvedene. Program šaren i obilat. Uspeh je pot-pun. BRODSKO BRDO. — 1 decembar proslavljen je svečano. Predavanje je održao starešina br. Miletič. 3 decembra održana je akademija. O značenju dana govorila je s. Kikerec. NAŠICE. -— 7 decembra o. g. priredilo je naše društvo uspelu nikolinj-sku akademiju. Program akademije bio je isključivo telovežbački, s vrlo lepim programom u kojem je učestvo-valo do 150 vežbača i vežbačica. Živom slikom »Jedinstvo naroda« bila jc ova uspela priredba završena. MARKUŠICA. — Osnutak čete. 5 novembra posetili su naše mesto članovi Sokolskog društva Vinkovci s na-merom da se i u našem selu osnuje sokolska četa. 26 pr. m. sazvana je osnivačka skupština u naseobini Lan-ka. Iza pozdrava brače dobrovoljaea i govorima o Sokolstvu, prešlo se je na osnivanje sokolske čete. Starešinom izabran je br. Dušan Babič, dok su ostale funkcije podeljene oprobanim nacionalnim radnicima. Novoosnova-na četa broji 40 naraštajaca, 23 vežbača i 30 podupirajučih članova. VOĆIN. — 15 godišnjiea Ujedinjenja proslavljena je u Vočinu dostojno. Posle blagodarenja održana jc svečana sedniea. koju je otvorio brat starešina dr. Brkljačič, zatim je izvršeno polaganje zaveta i prevodenje. 3 decembra održana je sokolska akademija s lepim programom. Prigod n o predavanje održao je br. Popovič. Ž.upa Sarajevo BUGOJNO. — Dan Ujedinjenja proslavljen je održavanjem svečane sednice na kojoj jc govorio o značenju dana starešina br. Sadikovič. Nato je bilo nekoliko deklamacija. U veče priredena je i vrlo dobro posečena akademija na kojoj je držao predavanje br. Rajkovič. DONJI VAKUF. — Dan Ujedi njcnja proslavljen je u D. Vakufu dostojanstveno. Posle blagodarenja održana jc svečana sednica, koju je otvorio br. Obradovič. Prosvetar br. Hu-skič održao j c prigodno predavanje. U veče je priredena velika zabava, koja je uspela u svakom pogledu. FOČA. — Foča je svečano proslavila dan Ujedinjenja. U jutro održano jc blagodarenje, a posle toga svečanost u sokolskom domu. Govor o 1 decembru održao je br. Omer Sof-tič. Iza toga bilo jc polaganje zaveta i prevodenje. U veče je održana akademija, koju je otvorio prigodnim govorom br. Cerovič. FOJNICA. — 12 novembra odr-žan je Rapalski dan s govorom brata \ ličke. Tom prilikom proslavljena je i 60 godišnjiea br. Gangla. - 19 novembra održano je selo s predavanjem brata Bobareviča o Njegošu. — GORNJI VAKUF. — U nedelju 10 o. m. naša je četa priredila predavanje u čitaonici. Predavanje je održao brat Augustin Reič, prosvetar. —■ Govorio je o važnosti štampe, a naro-čito naše sokolske. Sva prisutna brača i sestre s pažnjom su saslušali ovo predavanje, koje je osobito uspelo. — Posle predavanja je brat prosvetar za-šao medu braču i sestre i kupio pret-platnike. Skupljeno ih je več tu prvu večer nekoliko, a nadati se je, da če ih kroz ovu nedelju biti još više. VISOKO. — Rodendan Nj. Vel. Kralja proslavilo je naše društvo u su-botu dne 16 o. m. svečanom zabavom na kojoj jo starešina brat Plavšič održao prigodno slovo. Za pozdravnim govorom prikazao je pozorišni otsek »Svadbcni let«, dramu u 3 čina od Mikana Begoviča. Poslednja točka bila je živa slika svih kategorija članstva u odorama. Zatim se je razvio ples. CIKORIJA Naš pravi domači iadeleU 510—15 i Sokola -ca i Sokolske muzike, njegovo telo je otpračeno vozom u 1.58 čas u njegovo mesto rodenja Čalmu, gde je sahranjeno u njegovoj porodičnoj grobnici. U ime Sokola oprostio sc od pokojnika starešina-društva brat Džid-rovič. Župa Splii JELŠA. — Uoči Ujedinjenja bilo jc mesto veličanstveno rasvetljeno, a Sokolsko društvo priredilo je akademiju s 12 vrlo uspelih točaka. 1 decembra održano je blagodarenje i predavanje. SUTIVAN. — 1 decembra održa no je blagodarenje, zatim povorka i svečana sednica, koju je otvorio brat starešina s kratkim predavanjem. Nato je s. Ivanovič održala prigodno predavanje. Sledile su deklamacije, za-kletva i prevodenje. Na veče održana jo akademija s vrlo lepim programom. Akademija je ponovljena 3 decembra. Ž.upa Sušak - Hi/eUa ALEKSANDROVO. — Naše društvo održalo je 5 decembra Nikolinje veče. Uz darivanje sokolske dece, održan je i kratak program. Veče je vrlo lepo uspelo. Žiupa Sh'opije GOSTI VAR. — Naše društvo proslavilo jc 1 decembar s prisustvo-vanjem bogoslužen ju, a nakon toga svečanom sednicom, koju je otvorio br. Kapisazovič. Br. Bojičič, prosvetar, održao je prigodno predavanje. Izvedeno je još nekoliko uspelih točaka, a nato zakletva i prevodenje. U veče održana je uspela akademija. KOČANE. — f Brat Svetozar Vo-gonjac. 10 decembra o. g. posle kratke ali teške bolesti umro je bret Svetozar Vogonjae, šef .železničke stanice u Kočanu, član nadzornog odbora našeg društva. Njegova iznenadna smrt uz-budila jc sve gradanstvo a osobito naše društvo, koje je brata Vogonjca ne-obično volelo i cenilo za njegov rad na polju Sokolstva. 12 decembra uz uče-šče velikog broja gradanstva, pretstav-nika vlasti, opštine i činovništva, kao GOSPIČ, — J decembar proslavljen je najsvečanije. Iza blagodarenja održana je svečana sednica s vrlo lepim programom. U veče održana je akademija s 14 točaka programa, koje su lepo izvedene. U našem društvu održan je tro-dnevni tečaj za uvežbavanje vežaba za sarajevski i zagrebački slet. Tečaj jc bio u prvom redu namenjen sokolskim četama. RAB. — Za našu decu ргТГГЈМо je Sokolsko društvo Rab u svojem domu uspelu nikolinjsku priredbu. Dvorana je bila dupkom puna dece i roditelja, a naročito bila su prisutna i sva seljačka deca, koja polaze školu u Rabu." Tom prilikom davana jc pretsta-vica nikolinjska s lutkama vrlo uspelo na zadovoljstvo i radost naših najma-njih. Nakon pretstave delio jc Sv. Nikola darove. Ova je priredba vrlo dobro uspela. SUŠAK. — O prepodnevnej proslavi 1 decembra smo več izvcstili. U veče održalo je sokolsko društvo akademiju s bogatim rasporedom. Brat Grkinič održao jc prigodno predavanje. laz nekoliko deklamacija i otsvi-ranih komada vojničke glazbe nastao je ples. Uoči Nikolinja. dne 5 o. m., prvi put se je u ovoj sokolskoj jedinici pri-kazivala lutkarska pretstava. Lutkarsko kazalište nabavila je br. Sokolska župa Sušak-Rijeka, pa ga je otstupila za tu zgodu matičnom društvu. Kazalište je prenosno, pa čc se moči pre-nositi i u ostala društva na teritoriju župe. lo je kazalište osnovao br. Z. Turina, koji je letos polazio lutkarski tečaj u Ljubljani. Ovom prilikom da-vale su se samo dve točke, i to »Pozdrav Sokoliča« i »Sv. Nikola, Kram-pus i Jurič«. Deca su se silno razveselila gledajuči Juriča i Krampusa. Iza pretstave posetio je sokolanu pravi sv. Nikola u pratnji živoga Krampusa i andela, pa je dobroi sokolskoj deci delio darove. tupa Varaždin PROSLAVE SOKOL. PRAZNIKA. — Kao što drugde tako jc i na teritoriji naše župc proslavljen sokolski praznik na najdostojniji način. Ne samo u Varaždinu, sedištu župc i mestu rnatičnog društva, nego i u ostalim jedinicama prisustvovalo jc proslavama celokupno članstvo. Prema do sada stiglim izveštajima o proslavama održavani su svečani govori, predavanja, zaverenja novog članstva, vežbe, deljenje diploma, koncertnc točke itd. Proslavama u Varaždinu prisu-stvovao je, pored pretstavnika gta- danskih i vojnih vlasti i veliki broj gradanstva. Obavljena je zavora večeg nroja novog članstva, a zatim je odr-žan tehnički nastup, koji se je mnogo svcdio. Svečanosni govor održao je starešina brat Novakovič, a diplome, koje su društvene vrste i pojedinci osvojili na saveznim i župskim nate-canjima, razdelio je župski načelnik, brat Šuligoj. U Sokolskoj četi Bednja održana jc svečana sednica na kojoj je o zna-čenju tog dana govorila prosvetarka s. Cjribi. Na akademiji nastupili su članovi i deca, davan jc jedan igrokaz, te više recitacija. Poset je bio odličan. U novoj osnovani četi Belica održala je predavanje na sodnici s. Hervajs, a na akademiji s. Božič. Akademija bila jc vrlo dobro nosečena. U novo-osnovanoj četi Bisag održana je proslava na taj način da je sveukupno članstvo bilo u crkvi, a zatim održalo svečanu sednicu, kojoj je prisustvo-vala i vatrogasna četa. Govore su odr-žali brača Potlaček i Belotrk Zavet jc položilo 30 članova, četa Biškupec proslavila je UjcdinjOnje akademijom, na kojoj jc predavao brat Gluhak. G društvu Čakovec naročito je svečano proslavljen prvi dccembar. Održana je svečana sednica, akademija, dečja akademija i zabava. Na svim ovim priredbama bilo je mnogo građanstva. Govorili su brača dr. Blašič i Ribarič. RazdeJene su diplome pobednicima na župskim takmičenjima. Na akademiji postignut je u vežbama odličan uspeh. Društvo Dekanovec proslavilo je naš praznik dvim akademijama i svečanom scdnicom. Na akademiji održao je predavanje brat Pavlek. Prikazana je živa slika, obavljen je zavet, podeljene su diplome. I Sokolsko društvo Donja Dubrova na dostojan je način održalo proslavu. Na programu bilo je govora (brata Lisjak i Simunčič), sviranjc društvene glazbe, deklamacija i pevanje. U Draškovcu održana je akademija sa dobrim uspehom. U novoosnovanoj četi Donji Vidovec održana je svečana sednica na kojoj je prigodno predavanje održao brat Klarič. I u Gar-dinovcu je održana samo svečana sednica. Uz veliko učestvovanje naroda proslavljen je 1 decembar u Gornjem Mihaljevcu sa lepim programom. Osiin vcžbi članova i dece otpevao je društveni pevački zbor nekoliko pesmi, a prikazan je i jedan igrokaz. Na sve-čanoj sednici i akademiji govorili su brača Varjačić i Keretić. U Gornjoj Rijeci održao je na svečanoj sednici predavanje brat Brunovie. Novo članstvo položilo je zavet, članovi su ot-pevali prigodne pesme, a vatrogasna glazba upotpunila jc program svira-njem. Četa Jalžabet održala je svečanu sednicu i akademiju, koje priredbe su bile odlično posečene. Govorili su brača Tepelko i Dundovic. Održan je nastup te veči broj deklamacija. Sokolsko društvo Ivanec proslavilo je Ujedinjenje na osobito svečani način. Posle službe božje (1 XII) održana je dečja proslava, a posle toga svečana sednica na kojoj su govorili brata Rožič i Janaček. Održane su deklamacije 1 svirao je društveni tamburaški zbor. 2 XII posle podne otišli su članovi u selo Prigorec, gdo su u školskim prostorij ama zajedno sa čitaonicom, uz veliki broj naroda, održali proslavu. 2 XII naveče održana je u Ivancu svečana akademija sa obilnim programom. Četa Kneginec održala je svečanu sednicu i akademiju za decu i odrasle. Govorili su brača Sekulič i Košak. U Križovljan-Cestici proslava je održana svečanom sednicom na kojoj su predavali brača Marčee i Jelič. Četa Kuršanec priredila je svečanu sednicu i akademiju za deeu i odrasle. Poset je bio odličan. Govorili su brača Božanič i sestre Stipan i Mar-kulin. Zavet su položili lo članova i 2 članice. U Kutnjaku održana je svečana sednica uz brojno prisustvo naroda. Predavao jc brat Lojner Edo. — Društvo Mali Bukovac održalo je samo svečanu sednicu na kojoj je go-vorio brat Damič. Četa Macinec proslavila jc Ujedinjenje sednicom i aka-dormijom uz vrlo birani program. 8 XII ponovljena je akademija, na kojoj su davana i dva igrokaza. Četa Mar-tijanec održala je svečanu sednicu. — Predavanja održali su brača Lončar i Gurkin. Četa Nedelišče proslavila je sokolski praznik uz veoma veliki poset seljaštva. Predavanje održala je sestra Valjak. Pobedničkoj vrsti na župskim utakmicama i pojedinim članovima razdeljene su diplome. Na programu bilo je i recitacija i pevanje. Četa No- vi Marof održala je svečanu sednicu, akademiju i zabavu. Moralan i mate-rijalan uspeh bio je odličan. Zavet je položilo 40 članova i članica. bepo predavanje održao je brat Petrečija. Četa Novo Selo priredila je svečanu sednicu na kojoj je govorio brat Rc-šetar. Lepo je taj dan proslavila i no-voosnovana četa Novo Selo-Sv. Rok sa svečanom sednicom, na kojoj je predavao brat Derviš Ajanovič. Četa Petrijanec priredila je sednicu i akademiju sa nastupom dece, živom sli-kom, igrokazom 1 decembar, pcsina-ma i deklamacijom. Prigodno slovo održao je brat Ramuščak. U Podturnu održana je akademija i sednica. — Poset i uspeh bio je odličan. Zavet je položilo 13 članova. Predavao je brat Sukič. Društvo Rasčuja održalo je.akademiju i sednicu, na kojim priredbama su govorili brača Volf i Ficko. Prisu-tan je bio lep broj seljaštva. U četi Remetinec na svečanoj sednici položilo je zavet 8 članova i 1 članica. — Brojnim gostima održali su predavanja brača Turkovič i Jendrašič. Četa Strmec priredila je dečju akademiju sa predavanjem br. Hajdeka. U Sra-činctt održana je svečana sednica i akademija, koje su bile dobro posečene. Govorio je brat Boroša. Četa Sv. Ilija proslavila je sokolski praznik lepim programom. Govorili su brača Mikic i Stankus. Akademijom proslavljen je taj dan i u Sv. Jurju na Bregu, na kojoj su nastupila deca, održane su akademije i igrokaz »U slozi je spas«. Prigodni govor i predavanje održali su brača Kovačič i Šantek. U četi Sviborec održana je svečana sednica na kojoj je predavala sestra Rukavina. Novoosnovana četa Šenkovec proslavila je ujedinjenje na 1 i 3 decembra sa obilnim programi-ma. Nastupio je četni pevački zbor, a deca su deklamovala i odigrala jedan igrokaz. Prosvetar brat Fabsta održao je predavanje, a svečani govor brat Volarič. Na svečanoj sednici čete Visoko predavao je brat Držanič. Poset je bio vrlo debar, a sednici je prisustvovao i župnik g. Nežić. U Ve-likom Bukovcu na sednici održao je prigodno predavanje brat Rihtarič. — Sokolsko društvo Vinica održalo je sednicu, akademiju i zabavu sa vrlo lepim posetom. Govorili su brača Črnko i Horvat. Četa Vratišinec održala je na Dan Ujedinjenja svečanu sednicu sa predavanjem brata Ostojči-ča, deljenjem 4 diploma, polaganjem zaveta, pesmom pevačkog zbora i deklamacijama. Na večernjoj akademiji nastupili su članovi, naraštaj i deca. Predavanje je održao brat Pelikan, a odličan mešoviti pevački zbor otpevao je pod ravnanjem brata Žganca par lepih pesama. Poset je bio odličan. Na svečanoj sednici čete Zasadbreg, koja je istom osnovana, predavao je brat Perhoč. četa Zbelova-Kučan održala je svečanu sednicu i akademiju. i Govorio je brat Novak. Opis ostalih proslava jedinica donečemo čim nam stignu daljnji izveštaji. Ttupa Vel. KečKerelc BANATSKI KARLO V AC. — Ovih dana prispeo je na održanje kračeg vežbačeg tečaja prednjak župe br. Ste-van Bukač iz Vel. Bečkereka, te je za-počeo s obučavanjem prepisanih vežbi za pokrajinske sletove u Sarajevu i Zagrebu. GUDUR1CA. — Dana lo XII 1933 godine uoči rodendana N j. Vel. Kralja priredila jc ovdašnja četa bakljadu, kojom je prigodom održao govor brat Kozlov. Posle bakljade u gostioni Ro-senbergovice, priredeno jc narodno veselje. NOVI BEČEJ. — Prednjački tečaj. Ovih dana završen jc društveni prednjački tečaj, koji je vodio župski prednjak brat Stevan Bukač iz Velikog Bečkereka uz domače predavačo bra-ču: Vuka Radoviča, starešinu, Savu Mojiča, tajnika, i dr. Simiča, društve-nog lekaia. TeCaj jc bio veeernji i trajao mesec dana, koji jc pohadalo 8 brače i 4 sestre. — Največi broj čašo va posvečen je sokolskom sustavu tako, da če pored ostalog naročito tehnički rad društva sada moči uz pomoč novih, snaga još bolje pokročiti napred. Sam tečaj održan je u vež-baonici »Gradanske školc«. Župa Zagreli G1LET1NCI. — Naša četa proslavila je 1 decembar u pravom sokolskom slavlju. Pre podne održana je sednica na kojoj je prosvetar brat Terzič održao vrlo lepo prigodno predavanje. Zatim je govorio brat Milosavljevič. Načelnik brat Terzič je u}.ozorio novu braču na njihove sokolske dužnosti, posle čega su ovi položili svečani zavet. LIPIK. — Ovo društvo održalo je u čast rodendana Nj. Vel. Kralja sve- čanu akademiju u vrlo lepe dekorisa-noj dvorani kupališnog hotela. Program se sastojao iz 9 točaka, što teh-ničkih, što prosvetnih i glazbenih. Akademija je uspela u svakom pogledu. KONJSĆINA. — 17 decembra priredila je naša četa u čast Nj. Vel. Kralja svečanu akademiju, na kojoj je održao prigodan govor br. Klethofer. Zatim su pripadnici čete prisustvovali blagodarenju. Posle podne održana jc veselica, na kojoj je govorio o našem iizvišenom Kralju br. Brosig. Iza odu-ševljenih poklika Nj. Vel. Kralju zaključena je sednica. KUTINA. — Rutinsko Sokolsko društvo organizovalo je tokom ovc godine pet sokolskih četa po okolnim se-lima. Da bi novo osnovane čete uzmo-gle uspešno sokolski raditi, održalo jc Sok. društvo u Kutini 20-dnevni internatski tečaj za vode sok. četa. Tečaj je uspešno polazilo 10 članova, iz svake seoske čete po dvojica. Predavanja bila su teoretska i praktička. Brat starešina dr. Gollner predavao je sokol-sku organizaciju i administraciju, brat potstarešina Puk, sokolsku ideologiju, brat prosvetar dr. Damaška Sokolstvo i zdravlje, te prvu pomoč, brat Čejka povest Sokolstva, brat Kikič - Petrovič poljoprivredu i gospodarstvo, brat Singer Vjekoslav vojnu nastavu, te brat načelnik Stefanovič Krešo i brat referent za sok. čete Koškovič Ivo predavali su tehničke predmete dnevno po tri sata. Tečaj je odlično uspeo, te je na dan 17 XII na sok. selu u slavu rodendana našega Kralja održan ispit i za-ključak tečaja. Vode četa pokazali su več prak-tički uspeh i marljiv rad, jer su sve čete vrlo uspešno nastupile več na akademiji 1 decembra o. g. i na spravama i prostim vežbama. Preporučamo Ivrlke, koie oglašuju u »Sokolskom Ate nrtu«! Sokoli! Nabavljajte Vaše Skife (smučke) izravno od producenta kod domače Industrije M. DRUCKER ZAGREB, ILIČA 3Q Kr- dvorski liferant Zatražite specialne ponude! 548—4!) N. 20- 26 h tihfitoo bokio ш t usnlenTm pod- цу. plotom. * m Vel 7734 Din 59.- 2e Itreptc ji - as It mastne krovi ne _ -t gumliostim pod- vIrUm Din. JF.« Л 2?- 34. Zo sim*> sp«) чл, ktMbekso s «*«• /У- Unimpedpjatoj"-Vil. 35-38 Din. W.- Sokolski glasnik" S o k 0“ Sokolič" i radost KIIJEIE \vWlVMrJlCt\ KUiARNAITDEU UUBLIAMADAIMAJINOVaIS 547- 50 »Spomen - Klince « tkserC ЧН it. osvećenje sokolske zastave r.cjholje i jev lino izradjujt MIRKO a M AT, graver ■ a d, Terazije 1 5*9-60 5*3-5 tambure 'i srn Najbolje Sremske i Farkaševe vrsti te majstorske gitare i mandoline ц uz jamstvo preporuča Svjetska rokotvornica tambura Ш STJEPAN M. GIIG, SISAK br. 62 | JUGOSLAVIJA Nabavite uovi veliki ilustro-vani ejenik tambura, kojeg svakome na zahtjev šaljem badava. — Odlikovan sa 3 zlatne kolajne i diplome. Vse tiskovine za~sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA TISKARNA V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 'i Širite sokolsku štampu! Svako sokolsko društvo, svaki član i svaka članica treba da nabavi Sokolsku knjižnicu F. sveska: E. Gangl: 0 sokolski ideji. П. „ Ing. Lado Bevc: Sokolsko prosvetno dejo. Br. Miroslav Tyrš: Naš zadatak, smer i cilj. Vekoslav Bučar: Dr. Ivan Oražen. Dr. Miroslav Tyrš: Sokolska gesla. Jan Pelikan: Dr. Miroslav Tyrš. Jan Kren: Cilj sokolskih teženj. E. Gangl: Tyrševo Sokolstvo. tSlovai. tAst). Isto. (Brpsko-hrvatski tekst) Dr. Niko Mrvoš: Pogledi i misli dr. M. Tyrša. E. Gangl: Tyrševo poslanstvo. (Slov. tekst) Isto. (Srpsko - hrvatski tekst) Ul. IV. v. VI. VII. VIU. Vlil. a IX. X. X.a n » n M n n n Svaka sveska stoji 3 Din Franjo Mačos; Franjo Malin: Dr. Viktor Novak: PUTEVI I CILJEVI U tvrdom povezu 8 Din ODBOJKA (V0LLEY BALL) U kartonu 12 Din Praktički udžbenik češkog jezika. U kartonu 15 Di n SVESL0VENSKA MISA0 U kartonu 9 Din Miroslav Ambrožič: METODIKA SOKOLSKE VZGOJE U tvrdom povezu 36 Din Franjo Malin: ČEH0SL0VACI I ČEH0SL0VAČKA U kartonu 15 Din ŠJugoslovenska Sokolska ^Matica £jubljana, ZNarodni dom 5J5-:.> "Gele/on 25-43 I 5Račun Doštanske štedionice Jjubljana 13.831 544 - 50 Izdaje Savez Sokola kraljevine Jugoslavije (E. Gangl) < Glavni i .Jg.v.r.i urednik Stj.p.v Č.l.r .Urednje Rrd.kvii.ld .ta.k.T»kn U«t.lj.k. li*»n. (pretotnvmk Frnnvv Šlrnkvlj), s.i u Ljubljani