KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
KLASA 23 (1)
INDUSTRISKE SVOJINE
IZDAN 1. NOVEMBRA 1929.
PATENTNI SPIS BR. 6503.
Jan Arent Sch6nheyder van Deurs, inžinjer, Frederiksberg kod
Kopenhagena, Danska.
Postupak za konzerviranje masti.
Prijava od 13. decembra 1928.	Važi od 1. maja 1929.
Traženo pravo prvenstva od 27. decemba 1927. (Danska).
Masti se u naravi nalaze u bilinskom i u životinjskom tkivu. Odmah poslije smrti biljke ili životinje počinje rastvorba tkiva, što se ima pripisati dijelom histološkim promjenama, utjecaju tudjih organizama ili izvanjskih tvari. U tkivu sadržana mast time se umanjuje, jer se na masti može utjecati dijelom oksidacijom, cijepanjem
i.	t. d., a dijelom mogu primati u sebe mirisne ili bojadisave tvari, koje mogu primjerice potjecali iz rastvaranja u tkivu sadržanih proteina.
Poznato je, da se tvari, koje sadrže ugljične hidrate a djelomicice i tvari, koje sadrže proteine, dadu konzervirati dodavanjem kiseline. Obično tvari, koje se hoće konzervirati, rastvore. Tako se primjerice ugljični hidrati više ili manje hidroliziraju, dok se amino-grupe bjelančevina kiselinom vežu.
Kod nazočnog se ali pronalaska ništa ne mijenja na tvarima, koje se imadu konzervisati, naime, na masti već se ona obloži tvari, koja ju štiti od dekompozicije. Pokazalo se n. pr. da se masti, koje se nalaze u naravi, zaštićuju protiv promjena, kada se eksponent iona vodika u ovojnim tvarima dovede na za razne masti karakterističnu veličinu, koja je ali uvijek manja od 5.
Napominje se primjerice, da se ulje u ribljim jetrima, n. pr. u jetrima oslića, u ribama, n. pr. sledjima, u plodovima, n. pr. u plodu paome, u sjemenju, n. pr. u sjemenju kopre kod eksponenta iona vodika ispod 5, protivno od materijala, na koje se nije postupalo, ne mijenjaju niti fermen' tacijom masti n. pr. encimatičnim putem, oksidacijom, bojadisanjem, niti primanjem iz susjednoga tkiva, a to ni iza dugog ležanja.
Patentni zahtevi:
1.	Postupak za konzerviranje masti u tvarima, koje sadrže masti, naznačen tim, da se materijalu, koji okružuje' partikule masti ili kupove masti dade eksponenat jona vodika koji je manji od 5.
2.	Postupak prema zahtjevu 1, naznačen tim, da se promjene u eksponentu iona vodika u materijalu proizvode dodavanjem tvari, koja je u stanju, da u vodenoj rastopim disociliranjem iona vodika ili hidrolizom, poveća koncentraciju iona vodika.
3.	Postupak prema zahtevu 1, naznačen tim, da se promjene u eksponent iona vodika proizvode po mikroorganizmima, koje stvaraju kiseline.
Din. 5*—