Izfazi svakos petka • Godišnja pretplata 50 din. • Uredništvo 1 uprava Prestolonaslednikov trg 34 • Adresa za pošllike: Poštanskl fah 342 • Telefon uredništva 30-866 I 26-105, uprave 30-866 • Račun Poštanske štedlonlce br. 57-686 • Oglasi po ceniku • Beograd, 15 5oštarina plačena u gotovu Cena 1.— Din. čuvajte Jugoslavija! Za smirivanje i zakonitost Ma da se zna da Sokolstvo nepokolebljivo ostaje na gle-dištu narodnog jedinstva svih Jugoslovena, ne identifikujući to nikako s a centralizmom, a još man je sa nasiljem, i tražeći pot-punu ravnopravnost za sve Srbe, Hrvate i Slovence, — niko oz-biljan ne može nam prigovoriti da smo bilo čime ometali rad na stvar an ju sporazuma, ko ji je nedavno postignut. Učinili smo to zato, što Sokolstvo ne želi da prelazi na teren političkih poga-danja; naročito ne u času, kada i mnogi ko ji su njegovi članovi misle, da treba tražiti bilo kakav put, ko jim bi se manifestovala kompaktnost zemlje i ko j im bi se osigurale gradanske slobode, naročito u današnjim medunarodnim prilikama, verujuči da se i tima putevima može ipak doči do kcnačnog sokolskog cilja. A postu pili smo tako i zato, što smo i suviše ubedeni u snagu jugoslovenske misli, pa verujemo da če sva ta traženja morati konačno ipak da se inate na jedini ispravni put, onda kada se svako na konkretnom poslu ubedi da se recidivama nista ne re-šava, i da krivica ni je na jugoslovenstvu, več na onima ko ji nisu umeli i hteli da ga provode. Pojedini sokolski listovi su čak otvo-reno pozdravili, što je do sporazuma došlo, nadajuči se od toga koristi i za državu i za jugoslovenstvo. Ma koliko da imamo podataka o čitavom nizu vrlo grubih napadaj a na Sokolstvo i na pojedine naše članove, i ma koliko da smo preduzeli sve zakonite korake da se tome stane na kraj, mi ni tim incident ima nismo dali odgovarajuči publicitet, — ne samo zato što su merodavni faktori, pa i oni u Banovini Hrvat-skoj, u pojedinim slučajevima pokazali vol ju da se nezakonitosti isprave. nego i zato, što nikako ne želimo da stvaramo zlu krv i da sipamo ulje u vatru. Medutim, baš zato što znamo da ima i takvih ko ji bi želeli da se stvar a zla krv, mislimo da treba sve to i načelno raspraviti, utoliko pre, što je nova sloboda štampe u hrvatskim krajevima otvorila vrata najjednostranijem tretiranju predmeta, dok se naprotiv sa druge Strane ne čuje ni jed na reč. Ima ih ko ji kažu, da treba psihološki razumeti eksplozija izvesnih preterivanja kod štampe u Zagrebu, u sadašnjem momentu, kad ima listova ko ji čak i muslimane u Južno j Srbiji traže za sebe.. . Dozvoliče nam se, medutim, da kad štampa na srpskoj strani več nedeljama ne donosi drugih vesti, nego odu-ševl jenih, i o sporazumu i o Hrvat ima; kada se u srpskoi štampi ne spomin ju ni frankovci ni klerikalci, kao da ih nikada ni je ni bilo; kada se iznose same pozitivne strane i prešučuje se sve što je negativno; i kad se Najvišom Milosti post iglo to, da se »niti jedan politički kažnjenik Hrvat više ne nalazi u zatvorima«, kao šfo to i sam »Hrvatski dnevnik« ističe, — kada se, dakle, sa jed ne straže sve zio predalo zaboravu i iznosi se samo dobro, — dozvoliče nam se, ponavljamo, da bi od velikog moralnog uticaja na srpske kao i na hrvatske narodne slojeve bilo, te da bi tek to značno pr-avo STIŠAV ANJE, kada bi se i na drugo j strani prestalo sa nepre'stanim nizanjem rekriminacija, sa neprestanim natezanj ima, gde ima više Hrvata a gde Srba, te sa neprestanim pretnjama, upučenim na adresu jugoslovenski orijentisanih ele-menata.. . Ako se neko ogrešio o zakon ili o hrvatstvo, neka se po zakonu progoni. Ali ako se započne sa praksom, da samo zato što je neko član Sokola ili uopšte jugoslovenski orijentisan, treba da bude ctpušten iz službe, kao što se to na žalost več na mnogim mest ima provcai, onda če se postiči sve drugo nego h smirivanje... Bilo je, za vreme prošlog rata, toliko zloglasnih frankofurtimaša, zbog ko jih su toliki čestiti Hrvati i Srbi i te kako stradali, pa čak ni tima bednicima ni je pala ni vlas sa, glave, kada je došlo do oslobodenja. A zar da danas ti isti Hrvati stra-daju samo zato, što su ostali verni ideji ko ja je, g. 1918, dovela do oslobodenja Hrvata i bez ko je se ne bi poštiglo ni to, do čega je danas došlo ? !. . Mi ovo ne pišemo ni zato što se bojimo ni zato što molimo za milost! Činimo to zato što bismo želeli, ma koliko da se sa mnogo čime ne slaiemo, da se stvari odvija ju u miru i redu. Ne može biti ni govora o tome, da bi se zvanično sprcčavao rad bilo kome jugoslovenskom udruženju, u bilo kom delu Jugoslavije, a budu li se favorizirale ilegalne smet nje, jasno je da se Jugo-sloveni time rieče nikako pomiriti! Smešno je i pročitati, kad n. pr. »Obzor« traži, da partije ko je hoče politički da delu ju, treba da se odreknu narodnog jedinstva, »zbog sadašnje stvarnosti«. Kao da to ne bi pretstavljalo obratna hegemoni ju, kada bi se tražilo, ne samo to da se uvaži mišljenje HSS, nego da se, zbog toga, pogazi i sopstveno mišljenje /. Naprotiv, u novim prilikama više nego ikada mi tražimo i sebi čemo osigurati punu slobodu širen ja jugoslovenske misli! To odgovara najosnovnijim načelima pravde, slobode i demokrati je. Oni ko ji drugačije misle, ima ju sada privilegovani položaj vlasti, dok za sebe mi ne traži mo nego golu sloboda. Pa ako Se neko čak i te gole slobode boji, onda je to jedan dokaz više, kolika je unutrašnja snaga i opravdanost naše misli i koliko je njena pobeda neizbeživa! OSLA VIJ E ;1939 God. X • Broj 37 Sokolska proslava Kraljevog rođendana Kao što smo ved u prošlom bro-ju, posvečenom rodendanu našeg uz-višenog Starešine, Nj. V. Kralja Petra II, najavili, taj veliki sokolski praznik bio je u čitavoj zemlji najsvečanije proslavljen, sa strane celokupnog stanovništva, u svim de-lovima zemlje. Izv.^štaje o zvanič-nim i ostalim javnim proslavama donele su sve naše novine i nije potrebno da ih mi ponavljamo. Nebi bilo potrebno da opisujemo ni sokolske svečanosti, jer je svakome več poznato da je Sokolstvo uvek prednjačilo u ljubavi za svoga mladog Vladara i uzvišenog Starešinu, pa je više nego sigurno bilo, da če prednjačiti i ovoga puta. I zaista, svi izveštaji što smo ih pri-mili iz svih krajeva Jugoslavije, kao i iz onih koje je več objavila dnevna štampa, podvlače da je Sokolstvo svuda uzelo najvidnijeg učešča u proslavi Kraljevog rođendana, te da je priredilo velik broj naročitih akademija, zborova, svečanih sednica itd. Izveštaje o pojedinim svečano-stima ne možemo, naravski, donositi, jer bi zauzeli nekoliko brojeva našeg lista, pa čemo se zato ograniči-ti samo na izveštaj iz Beograda, a objavicemo, sem toga, i one dopise koji su nam poslati od naših naro-citih dopisnika, sa vecih priredbi. Svečana akademija u Beogradu Proslava u Beogradu bila je zamišljena vrlo svečano, ali je, zbog današnjih teških prilika u svetu, bila odložena bakljada i povorka, u kojoj je Sokolstvo trebalo da uzme najživljeg učešča. Tako se je sokolska proslava ograničila na svečanu akademiju u velikoj sali Kolarčevog Narodnog Univfrziteta, koja se pretvorila u impozantnu manifestaciju sokolske ljubavi za Kralja i Jugo-slaviju. Zbor beogradskih Sokola je bio zakazan u Sokolskom društvu Matica, odakle je sokolska povorka, srdačno pozdravljena od publike, prošla kroz varoš i došla na Kolar-čev univerzitet. Velika sala Narodnog univerziteta bila je ispunjena do posljednjeg mesta Sokolima i ostalim gradanstvom, koje je naročito srdačno pozdravilo ulazak Kraljevog izaslanika, pukovnika Kercko-vića. Na akademiji je uzeo učešča i g. Jevrem Tomič, ministar za fi-zičko vaspitanje naroda, te Dr. B. Čubrilovič, ministar poljoprivredc. Bili su prisutni takode izaslanici Nj. Sv. Patrijarha i beogradske opštine, zatim izaslanik Pretsednika Mini-starskog Saveta i dalje izaslanik če-hoslovačke kolonije u Beogradu, pa opunomočeni ministar Poljske republike, g. Dembicki i sekretar bugar-skog poslanstva, kao i mnogobrojni pretstavnici raznih nacionalnih i kulturnih udruženja. Zamenjujuči brata Dr. V. Belaj-čiča, koji zbog bolesti nije mogao da dode iz Novog Sada, svečanu a-kademiju je otvorio zamenik starešine, br. ing. Milivoje Smiljanič. Na podijumu, koji je bio svečano iski-čen i ukrašen bistom Nj. V. Kralja Petra II, nalazili su se pretstavnici Saveza SKJ i pretstavnici župe Beograd. Nakon pozdrava zastavi, koga je otsvirala muzika sokolskog društva Beograd VIII, pozdravio je pretsedavajuči, brat Smiljanič sve ugledne pretstavnike, a zatim je toplim rečima podvukao da su baš u današnjim danima želje čitavog naroda i sve njegove nade upučene Kraljevskom prestolu. Sokolstvo je od uvek bilo tumač narodnih oseča- ja i. .neizmerne odanosti prema na- šoj narodnoj dinastiji Karadordevi-ča. U svom vaspitanju. Sokolstvo je uvek nastojalo da Kraljev rodendan bude praznik čitavog naroda i dan svetlih ideala. Nakon tog kratkog uvoda, koji je bio pozdravljen srdačnim manifestacijama, od strane čitave dvorane, brat Smiljanič je pročitao pozdravni telegram upučen Nj. V. Kralju Petru II, a koji glasi: Naš mili Kralju i Uzvišeni Starešino, Savez sokola i Sokolstvo Beograda, Tvoje i Jugoslavije dične prestonice, okupljeni danas, na dan Tvog 17 rođendana, kada se u svim sokolskim jedinicama i celom narodu proslavlja ovaj svetli i mili dan, kada su pogledi i misli celoga naroda upravljene sa neiz-mernom ljubavi ka uzvišenoj o-sobi Vašeg Veličanstva, zbog pre-ozbiljnih Mana jače no ikada, sa svima prisutnim pretstavnicima mnogobrojnih organizacija i ustanova i celim mnogobrojnim sku-pom, upravljaju najtoplije molitve prestolu Svemogučega za dug i srečan život Vašeg Veličanstva i celog Kraljevskog Doma, za sre-ču i mir Otadžbine i Naroda. U ime celokupnog Sokolstva srdačno čestitaju rodendan i upu-čuju najtopliji pozdrav, neizmer-nu Ijubav, bezgraničnu odanost i nepokolebljivu predanost i vernost dragoj i uzvišenoj osobi Svoga Kralja, Uzvišenoga Svoga Starešine, Uzdanici Naroda i Zatočni-ku narodnog i državnog jedinstva. Živeo Kralj Petar II! Živela Uzvišena Majka Nj. V. Kraljica Marija! Ziveo Kraljevski i Narodni Dom Karađordevića! Živela Jugoslavija! — Zdravo! Oduševljene ovacije pozdravile su čitanje ovog telegrama a hor Sokolskog društva Tomaševac otpevao je državnu himn-u. Brat Smiljanič se na to toplim rečima setio velike i uzvišene ulo- ge Nj. Kr. Vis. Kneza Namesnika Pavla i Kraljevskog Namesništva, ističuči da se čitavo Sokolstvo moli Bogu da im pomogne u njihovim velikim naporima, da Jugoslaviju očuvaju od svih nevolja i sretnu je predadu Mladome Kralju po navr-šenome punoletstvu. Završio je sa pokličem: Ziveo Knez Namesnik Pavle, koji je srdačno prihvačen. Posle toga uzeo je reč sekretar Saveza SKJ, brat Adolf Štefan i pročitao poslanicu Saveza SKJ, prilikom Kraljevog rodendana, ko-ju je »Sokolski Glasnik« objavio u posljedniem broju. Čitanje poslanice popračeno je najdubljom paž-njom i vrlo srdačnim odobravanjem na najznačajnijim mestima, te je izazvalo dubok utisak. Brat Milivoje Smiljanič podneo je zatim svoj izveštaj o dosadaš-njim rezultatima Sokolske Petrove Petoletnice, koga, zbog njegove važnosti, objavljujemo u celosti u podlisku današnjeg broja. Brat Miloš Stanojevič, prosvetar Saveza SKJ. uzeo ie zatim reč, da istakne prosvetna nastojanja Sokolstva, pa je izmedu ostalog kazao: »Ima nešto što je motorna snaga svakog živog biča, svakog organizma, svake društvene mase. Motorna s naga a ipak nevidljiva. Dimenzije materije mogu se lako uočiti. Dimenzije duha got&vo nikad. Ali zato one su tu i one se mogu povečavati. Svesno toga Sokolstvo je za poslednjih deset godina razvilo živu prosvetnu akciju u narodu, a naroči- lo od nesrečne 1934 god. Oktobar te godine odneo je narodu Kralja, državi Ujedinitelja, Sokolstvu Prvog Viteza. Pritajene duhovne snage Sokolstva i naroda baš zato razbuktaše se poput plamena, Jugoslavija dobija svoje nove konture; gde beše golet ima da nikne bujna zelena šuma, gde beše močvara tu če se zaorati duboka brazda ili če se kanalisati jezero okruženo pe-rivojem, gde je vejao pesak i gde je pustinjska suša davila i Ijude i njihovii stoku tu če se izmamiti bistre žive vode, gde je po urvinama bujao dip i korov, zasaduju se vočnjaci da pod blagim jugoslovenskim nebom donesu narodu slatkog i sočnog ploda. Tako oni što verovahu da pesnica sile može sve, uvideše da ona može samo klade da valja, a pesnica duha da drži zemlje i gradove. Uvi-dtše da se sila, zasnovana na materiji lomi, a da samo duh raste i sa njim da rastu i oni koji ga, kao neizmerno blago, sobom nose. Takav duh naš narod je od vaj-kada nosio. /Vos/o je duh optimizma, a to znači nosio vem u sebe, veru u Boga pravde, veru u ono što je prošlo, i veru u ono što ima kao pravedno da bude. Pod tim duhom, a u takvoj veri slomiše se ona materijalna carstva, a ostade narod koji je znao popjut malog Radojice da trpi klince pod noktima, živu žeravicu na prsima junačkim i Ijutu guju u nedrima. Narod koji je znao da mu je bolje glavu izgubiti nego svoju ogrešiti dušu. Duh toga i takvoga naroda hoče Sokolstvo i da razvija do kulmina-cije. Jer ako je ikada potrebno bilo sabrati sve svoje umne moči, sabrati ih i staviti u službu celine, to je sada Zato Sokolstvo kroz svoju pro-svetnu akciju hoče od svojih pripadnika da stvara fanatike pregaranja i trpljenja. Drugim rečima, hoče da ukoreni jedno opite ubedenje, da je največa sreča za čoveka ako su i drugi oko njega srečni. U sokolskoj ideologiji ovakvo gledanje usvojeno je kao opšte načelo. U okviru SPP mi smo ga postavili u prvi plan, t. j. u plan služenja opštoj narodnoj zajednici. Iz godine u godinu ovo načelo dobija sve vidnije svoje oblike i u pravoj veličini če se pokazati znamenite 1941 god. kad a če Sokolstvo na Prestolu Jugoslavije pozdraviti Kralja Sokola Petra II. Karadordeviča.< Svi ovi govori bili su propračeni sidačnim odobravanjem, našto je sokolski hor otpevao✓nekoliko pe-sama, a članovi narodnog pozori-šta, braća Dragoljub Gošič i Dušan Radenkovič, vrlo su toplo i sugestivno recitovali nekoliko patriotskih pesama. Svečana akademija je protekla u najsvečanijem raspoloženju i odu-ševljenju, a završena je pevanjem »Hej Sloveni« te dugotrajnim i srdačnim ovacijama, upučenim našem dragom Vladaru, Nj. V. Kralju Petru II, čitavom Kraljevskom Domu i Jugoslaviji. * Sokolsko društvo Aleksandrovo, žu-pa Sušak-Rijeka, proslavilo je roden-dan Nj. V. Kralja dostojnim načinom. Posle blagodarenja održana je svečana sednica. Na večer priredena je akademija, na kojoj su nastupile sve kategorije. Za lep uspeh ove akademije treba dati potpuno priznanje našim prednjacima, pod vočstvom br. načelnika, Orlič Petra. Proslavi je prisustvovalo celokupno članstvo i lep broj gradanstva. Zahvalnica N]. V. Kralju Savez Sokola K. J. predao je Maršalatu Dvora pozlačenu značku svejunačkog sleta u Sofiji, sa mol-bom da se izvoli podariti Nj. V. Kralju, na uspomenu tog sleta. Maršal Dvora poslao je sledeču izjavu zahvalnosti Savezu SKJ: Po najvišem nalogu čast mi je izjaviti zahvalnost Savezu Sokola K. J. na pozlačenoj značci IX Svejunačkog sleta u Sofiji, koju je Savez iz-voleo pod neti Njegovom Veličanstvu Kralju sa Izrazima svoje odanosti i vernosti. Ministar Dvora, Milan Antič, s. r. Proslave u ostalim krajevima у Новом Саду Управа соколске жупе Нови Сад са соколским друштвима Нови Сад и Петроварадин прославила је нај-спечаније рођендан Њ. В. Краља Петра II. ПоШто је заказана свечана повор-ка отпала због догађаја у свету, то је прослава почела ујутру 6 сеп-тембра. Прво је формирана поворка со-колског чланства у дворишту Спо-мен-дома, која је кренула до Са-борне цркве, где је одукано бла-годарење. На челу поворке ишла је музика Соколског друштва Нови Сад. После благодарења соколство се вратило у Спомен-дом, где је приређена свечана седница у част рођендана Њ. В. Краља Петра 11. Велика свечана сала Спомен-дома била је мала да прими толику по-сету. Сала је била нарочито укра-шена. — Свечаној седници прису-ствовали су Бан дунавске бановине г. д-р Јован Радивојевић, са под-баном г. Дринчићем, командант 1 Армијске области, генерал Милорад Петровић, са генералима Браши-ћем, Плесничаром, Лепетићем и Ми-личевићем, те мноштвом официра, изасланик епископа бачког г. д-р Ћирића, г. Јанкулов; г. д-р Милош Петровић, претседник општине, г. д-р Сава Путник, претседник Каса-ције, са члановима правосудних у-станова, те претставници осталих културних, хуманих и др. устано-ва, као и претставници Руског со-кола у Новом Саду. Свечаној седници присуствовао је и брат д-р Владимир Белајчић, за-меник старешине Савеза Сокола. Седницу је отворио брат д-р Игњат Павлас, старешина Жупе, и одржао леп говор у коме је изнео љубав Соколства и целог нашег народа ко-ју гаји према своме младом Вла-дару и узвишеном Дому Карађор-ђевића. Брат д-р Тома Јовановић прочитао је поздравни телеграм, у-пућен hb. В. Краљу Петру II а му-зика друштва Нови Сад отсвирала је државну химну. Брат Милован Кнежевић прочитао је посланицу Савеза Сокола, иоздрављену кли-цањем Краљу и Војсци. Врло им-пресивно је рецитовала сестра А-ница Варговић, нараштајка друштва Петроварадин: „Нашем младоме Краљу Петру II”. М. К. * Sokolsko društvo Mandalina, proslavilo je i ove godine 6 septembar na veoma svečan način. Zbog pozna-tih prilika, izostao je izlet sa mani-festacionom povorkom u Šibenik, pa je članstvo nakon blagodarenja prisustvovalo svečanosnoj sednici, ma ko-joj je govorio starešina br. Vlahovič. Uveče je održana svečana akademija, na kojoj su se ponovile sr-dačne manifestacije za Kralja i Jugo-slaviju. * Sokolsko društvo u Donjem Mo-holjcu proslavilo je 6 septembra na skroman, ali lep način. Kao i ranijih godina i ove su godine prisustvovale proslavi časne sestre, učiteljice sa mesne škole, zajedno sa svojim uče-nicama — sokolicama. Sokolska župa Niš, u zajednici sa sokolskim društvima Niš-Matica i Niš 1, proslavila je rodendan Nj. V. Kralja Petra II na -svečan način. Ujutro bio je zbor u Sokolani, pa je sokolska povorka, sa svojim zastavama, na čelu sa voj. muzikom I konjičkog pu-кл »Obilič«,, krenula je glavnim ulicama grada do Saborne crkve, da bi prisustvovali blagodarenju. Posle za-' vršenog blagodarenja u 11,15 u so-kolskom domu društva Niš-Matica, a u prisustvu pretstavnika svili vojnih nacionalnih, humanih i drugih ustanova održana je svečana manifestaci-ona sednica, kojoj je prisustvovalo oko 500 lica. Brat Radovan Dimitri-jevič, starešina župe, održao je vrlo lep patriotski govor. * Sokolska četa u Primišlju, na naj-svečaniji način proslavila je rodendan Nj. V. Kralja Petra II. Uoči ro dendana prošta je selom povorka članstva i gradanstva, sa bakljadom kli-čuči Kralju, Kraljevskom domu i Ju goslaviji. za koje su se vreme po o-kolnim bregovima paljeni veliki kresovi, uz pucnjavu i pesmu do pola noči. Na sam rodendan Nj. V. Kralja posle službe Božje održana je u sokolskim prostorijama svečana akademija, kojoj je osim članova Sokola prisustvovalo i mnoštvo naroda. Ove svečanosti provedene su pod vočstvom sestre prosvetara Lončar Leposave, koja ima naročitih zasluga za njihov uspeh. * Sokolsko društvo Slunj na roden dan Njegovog Veličanstva Kralja Petra II, održalo je svečanu akademiju, koja je uspela u svakom pogledu Akademiji je prisustvovao veliki broj gledalaca. Povodom nedelje društva Crvenog Krsta Naše društvo Crvenog Krsta ima. svoju nedelju koja traje od 17 do 24 septembra i koju svake godine prireduje, po Zakonu o društvu Cr~ venoga Krsta Kraljevine Jugoslavije. Ova nedelja služi društvu za akciju, kako za razvijanje propagande tako i za pribavljanje materijalnih sredstava, za raznovrsne humane i plemenite zadatke društva. Društvo Crvenoga Krsta po svojim zadacima je najhumanija i naj-plemenitija ustanova. Ono je nacionalno, ali je u zajednici sa svima društvima Crvenoga Krsta drugih naroda. Organizacije nacionalnih društava Crvenoga Krsta su sa posebnim zadacima za svoje narode u mirno doba, a naročito u vreme ra-ta, radi čijeg ublažavanja nevolja su i osnovane. Za zadatke koji preva-zilaze mod pojedinih društava pre-duzima akciju Medunarodni komitet društava Crvenoga Krsta. Društvo Crvenog Krsta predrat-ne Kraljevine Srbjje izvršilo je u svome radu do stvaranja Kraljevine Jugoslavije, uz pomoč Crvenih Kr-stova drugih država, ogromne zadatke. I u toku poslednjega veliko-ga rata društvo je u velikoj meri zadužilo svoj narod i državu. Društvo Crvenoga Krsta Kraljevine Jugoslavije je dostojan sled-benik svoga prethodnika. U teškim poratnim prilikama društvo je u raznim prilikama, nezgodama i nesrečama ublažilo mnoge bede i nevo-lje. Ali su potrebe i nevolje mnogo veče i nikada sredstva, koja društvo ima, nisu ni izbliza dovoljna, da bi društvo moglo odgovoriti svojim velikim zadacima u punoj meri, ni u mirno vreme. A koliko se tek zada-ci i potrebe povečavaju za slučaj rata!... Nedelja društva Crvenoga Krsta je za to, da svaki gradanin i gra-danka, staro i mlado, bogato i siromašno misli na dužnost i zadatke društva, pa i svoje, naspram zajed-nice, i bednih i nevoljnih, џ posebno naspram onih koji, izlažuči svoj život u odbrani otadžbine, dopadnu teških rana. Nedelja je društva Crvenog Krsta, da u njoj svako ma i sam bio oskudan, koliko najviše može priloži društvu, za njegove cilje-ve. Nedelja je najzad i za to, da se svako, kome je moguče, začlani u društvo Crvenoga Krsta, makar kao pomažuči član, sa ulogom od 6 di-nara godišnje. Zato verujemo, da če Sokolstvo, kao nacionalna organizacija, sa visokim idealima, čiji svaki član pod- nosi žrtve, lične i materijalne, 1 prednjačiti učlanjavanjem u društvo, jednako kao i sudelovanjem u svakoj akciji Crvenog Krsta. Društvo Crvenoga Krsta ima i svoj podmladak, koji broji oko 500.000 članova, a od kojih je veliki broj učlanjen u Sokolstvu. I podmladak Crvenoga Krsta priliva-tio je Sokolsku Pi trovu PetoletnicU, pa je u svome planu predvideo i iz-vodi: 1) Organizacija podmladka u škola-ma, stvaranje knjižnica i apoteka-Stvaranje samoradnje i štednje za iz-vršenje ovih zadataka; — 2) Svaki dački pododbor da se brine o najm3' nje jednom članu Podmlatka Crvenog Krsta; — 3) Uz svakii školu u sre' skom mestu, a i uz ostale, gde Je preko 200 učenika, da se obrazuju o-mladinski pododbori; — 4) U pre-stonici i večini mestima da se uredi igralište za gimnastiku i šport; — 5) Pored svake škole u selu da se stvori vrt i rasadnik za školsku kuhinja; 6) Svaka škola ima da pošumi izve-stan teren i zasadi ugledan vočnjakj — 7) Svaka potrobita škola da stvori školsku kuhinju; — 8) Da se svake godine u svakoj banovini podignu bar po dva kupatila; — 9) U svakoj banovini da se podigne po jedno letova-lište, sa najmanje 50 postelja; — i®) Rasturanje časopisa u 100.000 prime-raka; — 11) Da svaka, organizovana škola pošalje po jedan predmet za stalnu izložbu P.C.K.; — 12) Da se prireduju sreski i banovinski sletovi a prilikom punoletstva Nj. V. Kralja 1941 god. slet celokupnog podmlatka Crvenog Krsta u Beogradu. M. S. Sokolske utakmice u Odbojci Načelništvo sokolske župe Beograd održaje u nedelju, 17 septembra u 7.30 časova, velike utakmice u igri odbojci, na kojima če uzeti mnog0 učešča mnoge jedinice sa teritorija bcogradske župe. Utakmice če se o-dižati po KUP-sistemu (izv!ačenjem parova - eliminacijom), tako da ne biti prethodnonih utakmica P° 0 kružjima, več samo za prvenstvo sokolske župe Beograd. Utakmice za stariju braču, članove, muški nara-štaj i članove sokolskih četa, održa-če se na letnjem vežbalištu sokol-skog društva Beograd II (Kalemeg-dan-Gornji Grad), a utakmice za članice i ženski naraštaj na letnjem vežbalištu sokolskog društva Beograd I, u Dalmatinskoj ulici broj 25. Prijave se primaju u kancelariji Na-čelništva župe, do 16 ov. mes. Циљ h ргзулши Соколскг Петрове Петолетнице*) Ни данашњи велики народни, др-жавни и соколски празник, када се душе свих нас и целог народа, ис-пуњене најплеменитијим мислима и жељама, а срца најнежнијим и нај-лепшим осећањима, обраћају Све-вишњем за дуг живот, срећу и сва-ко добро нашег милог, Младог Вла-дара, Краља Петра II, и за срећу и добро отаџбине и народа, не може-мо пропустити, а да не говоримо о дужностима и раду. Јер су рад и стварање извор среће и напретка и појединаца и читавог народа. Рад и стварање отклањају многу беду и певољу, стварају благостање и бо-љи живот, отклањају узроке многих негодовања и незадовољстава. А што је мање незадовољних јединки, што је мањи број оних чији су у-слови за живот претешки, цело дру-штво је срећније и приступачније свему лепоме и племенитоме. Рад васпитава, челичи и оспособљава. Владати народом у коме струји осећање задовољства, среће и бла-гостања и вера у бол>у и срећнију будућност извесно је лакше, јер * срећа као и недаће и несреће на-рода подносе и народни владари. Соколство своме милом, љубље- *) Реферат на свечаној академи-ји, одржаној на Коларчевом Народ-ном универзитету у Београду, на Рођендан Њ. В. Краља Петра II. номе Краљу и Узвишеноме брату Старешини, Узданици народа, Пр-венцу великога Краља Уједините-л,а, и симболу државног и народ-пог јединства жели не само дугу, срећну и плодну но и *лаку влада-вину, владавину срећним и задо-вољним народом. Соколи не само што то желе, него хоће и да сво-јим скромним снагама и радом при-помогну да жељу претворе у дело. Они би хтели и желели да својим радом буду добар пример целоме народу. Соколи желе да наш Млади Краљ буде срећан и као Краљ и као чо-век. А може ли бити срећан и мо-же ли имати лаку владавину ако стотине хиљада иосле дневног на-порног рада немају и не умеју да створе ни пристојно одмориште, где ће своје уморно тело и снагу одморити, ако је безброј подани-ка и без основне писмености и спо-собности да се користе науком и искуством толиких генерација? Мо-же ли бити лака владавина ако је безброј места без потребних путс-ва и саобраћај путем сточних ста-за, ако омладила и будући грађа-ни у великом броју расту.без обла-горођавања, васпитања и поуке као дивљи коров? Може ли бити сре-he без довољно сазнања благоде-ти шума, њиног чувања и подиза-ња? Може ли се прелазити преко чињенице да насупрот многих мла-дих и здравих снага бујице заси-пају плодне површине и стварају пустош, беду и сиротињу а да се против тога не поведе борба и сло-бодне снаге не организују за от-клањање тога зла? Сме ли се и мо-же ли се прећи преко тога да се множењем иначе мала газдинства деобама све више уситњавају и да смањивањем површина, живот по-стаје за њих, ове сопственике све тежи и напорнији, а да се смањи-вање не надокнади повећањем плод-ности, за коју треба боља обрада и веће знање? Сме'ли се иревиде-Tii насушна потреба уношења зна-њз у свима привредним гранама н повећања производње? Сме ли се оставити да због баруштина хараче болести, а плодне површине да се не обделавају? Смеју ли се прене-брегнути разне могућности, да се знањем, истрајношћу, коришћењем природних блага и снага много у-ради, много поправи? За народно здравл,е, одбрамбену снагу и способност одржања у све тежој међународној утакмици, по-требно је у масе унети много зна-н,а и свести, и створити култ раду и стварању да се створи бољи жи-вот и онамо где се живи у кршу и камену. Векови су протекли поједи-ним крајевима народа до ослобође-ња у напорима само за голо одр-жавање живота. Одржавани су у та-ми и незнар>у. Често је била и све- сна тежња уништаван>а и упропа-шћавања народних мзса. Кратко време од ослобођења, које је на-следило све грехе прошлости, није било у стању у поратним тешким ириликама ни зацелити све ране Temne прошлости а камо ли их изле-чити. Тешка наслеђа живота под туђином, која-још живе у савреме-ницима и потсвесно врше утицај, такође су допринела свој негативан удео. Потребно је стога, и Соколство је било тога увек свесно, да наш народ улаже стално много веће на-nope, но што би то било потребно да није имао тако тешку прошлост. Та потреба и дужност наметнули су се и појединцима, и организација-ма и држави још са даном ослобо-ђења и уједињења. Али се ова по-треба поставила још јаче од дана, када су нас тешка судбина и зао удес лишили нашег великог влада-ра, творца Југославије, горостаса који је израстао из великих дела народног ослобођења и уједињења. Свест о потреби сложних и орга-низованих наиора целога народа за стварање манифестовала се кон-кретним обликом. Соколство је пре три године одлучило, а пре две го-диие ириступило извођењу рада у свима својим јединицама, који има да се заврши до 1941 године, до пунољетства Њ. В. Краља Петра II, Узвишенога Свога Старешине. Тај свој рад и посао назвало је Сокол- ство Петровом петол»етницом. Зна-ло је и свесно је било Соколство да се оно што је требало да се извр-ши у низу деценија, не може ни са највећим напорима, ма то били и це-лог народа, надокнадити за кратко време од .неколико година. Знало је оно да се дело коме се присту-па може остварити само дубокоМ свешћу и пожртвованим напорима. Свесни смо били да тај рад и на-пори треба да имају своју подлогу и снагу, у извирању свести из сва-ке соколске јединке и сваке сокол-ске јединице. Јасно је било да пре-дузимање оваквог задатка поред редовних соколских дужности, ни-је ни лак, ни мали посао. Знали смо да су ирилике и за редован сокол-ски рад у разним крајевима разли-чите и у многим јако неповољне. Знали смо да је у многим крајеви-ма било ираво јунаштво називати се југословенским соколојА, како Је то и до садашших дана. Па иппК смо приступили објави и извођен>У петољетнице, убеђени да дужност налаже приступити без оклеван>3 раду и стварању и напорима коЛк' ко је где могуће. Ако прва пето-љетница и не би дала оно и оно-лнко колико се је у елану и заносУ покретача желело, извесно ће битИ неизмерне добити колико у оства-реноме раду, још више у покретањУ многих ироблема и оспособљен-У за њино успешно извођење у Да' љем времену. Narodnoodbranbeni rad u sokolskim redovima Već duže vremena govori se po sednicama naših jedinica, župa, pa i Saveza, o potrebi narodnoodbranbe-nog rada u Sokolstvu. Napisaše se upute i knjige, stvorio se detaljan programi pristupilo se radu, sa raznim i nejednakim uspesima i rezu!-tatima. Mnoge naše jedinice pravilno shvatiše taj posao, dok je u mnogim jedinicama rad ostao samo na stvorenom programu. U doba kad je izrađivan taj plan i program je zamišljen na drugačiji način. Danas se on mora promeniti. Treba iči dalje i od raspisa i od knjiga. Danas, u ovo ozbiljno doba, taj rad mora biti živa reč i delo! Naše redove treba sada vaspitati po onoj staroj sokolsko j: »U mišici snaga, u srcu odvažnost, a u misli domovina«. Mi smo se, istina, i do sada u tome pravcu vaspitali, ali ne onako, kao što današnje prilike zahtevaju. A to znači: Vaspitati svakog našeg pripadnika, svakom prilikom i na svakom mestu praktičnim i korisnim načinom, tako da če on zaista moči da se spreman, odlučan i jak, stavi na mesto, koje mu je odredeno. Stvo-riti čoveka praktično spremnog, nacionalno svesnog, u odluci čvrstog i jakog, koji če sve ono što u našim dvoranama čuje moči- korisno da u-potrebi za dobro svoje, svoga bližnjega i dobro zajednice. To je uvek bila zadača Sokolstva i sokolskog vaspitanja, ali ta zadača nije nikad veča i potrebnija od danas. Prema odluci nas samib, mi neče-mo rata, mi hočemo da sa svakim živimo u miru i prijateljstvu, jer to nalažu i naše ideje. Ali mi u tim svojim dogmama imamo i to, da četno svoju rodnu grudu braniti i čuvati krvlju stečenu slobodu, pod svaku cenu. Da čemo se svakoj sili, do-lazila sa bilo koje Strane, suprosta-viti svim snagama, do poslednjeg daha. To je gledište koje prihvača čitav naš narod. Ali za to treba biti spreman i vaspitan. Za to treba očeličiti sve moralne vrline, koje na-pred spomenuh. Očeličiti ih, da nikad ne dođu u pitanje, da se u njih nikad ne posumnja. Nameče nam se pitanje: gde, kada i kako? Odgovor mora biti ovaj: U našim dvoranama — svug-de, odmah, na svakinačin! Mi u našim redovima imamo dve stotine hiljada omladine. Muške i ženske. Nju treba vaspitati u tom pravcu. Njoj treba posvetiti svu brigu, jer »drvo se savija dok je mla- do« i »na mladima svet ostaje«. Ostavimo, bračo i sestre, vaspitači i vaspitačice, u ove, i za svakog oz-biljne dane, — ostavimo razboj i krugove! Ostavimo i sve druge sprave i sredstva našeg dosadanjeg vaspitanja. Naše prostorije treba da sada budu više otvorene biciklu, konju, pušči, smučkama itd, 'tj. onome što smo i do sada gajili, ali ne u toli-koj meri. Napred sa našim sokolima — rezervnim o-(icirima, podoficirima! Prednjači, njima ustupi-t e mesto! Ako ih nemate, obra-tite se vojsci. Mi, kao prva nacionalna organizacija u zemlji, treba da smo spremni i obučeni do kraja! Ne za kakve napade i osvajanja, nego, zlu ne trebalo, za odbranu onoga što je naše. Naša letnja vežbališta treba da su prepuna omladine, treba da su puna i živa, kao u doba regrutske obuke, kasarnski krug. Naša organizacija treba, od trista hiljada pripadnika, da ima barem dvesta hiljada spremnih branioca ove lepe naše domovine! Naši pripadnici, počevši od 14 godina pa dalje, moraju biti potpuno vaspitani u strojnoj obuci, obuci sa puškama, granatom, konjem, velosipedom, vešti smučari, sposobni za odbranu od napada iz vazduha i td. Naše sestre trebaju da su perfektne u davanju prve pomoči, negovanju bolesnika, pasivnoj odbrani, kuvanju, krpljenju, šivenju. Treba da su vešte svim lakšim muškim po-slovima. Ne kažemo mi, da su naše dosa-dašnje metode i sretstva bili loši. Ne! Mi smo se vaspitali prema prilikama, kao što svoj vaspitni plan saobrazujemo prema vremenu u ko-jem se živi. Kao što smo u letu gajili plivanje i igre na vodi, a zimi smučanje i druge zimske grane, tako danas u drugo doba, upotrebljavamo drugi plan. Bračo načelnici, sestre načelnice, prednjači i prednjačice! Čitav naš rad treba da bude danas samo u o-vom duhu. U Načelništvu Saveza se na ovome pitanju radi, a dok nared-ba d očk- do vas, ne stojte skrštenib ruku! Ustupite mesto ljudima veštim u vojnim stvarima, jer je sada vreme, kada moramo da dademo ono što od nas traže Kralj i domovina. Pozovite oficire i podoficire u vežbao-nice, predajte im omladinu, da od nje naprave vojnike, koji če biti spremni, da brane svoju rodenu grudu! Sestre, spremite se i vi! Mi ma- li narodi, moramo biti spremni, a naša organizacija, mora biti i ca delu ono što u tolikim našim člancima i knjigama o nama piše: Tuđe neče-mo, ali svoje nedamo! Naše vežbaonice i ostale prostorije treba da su sada življe nego i-kada. Fotografije naših sletova i pri-redaba, na zidovima sokolana, treba da zamene mete, slike stavova i položaja, kao i druge slike o načinu odbrane od napada iz .vazduha, de-lova puške, načina čuvanja i održa-vanja oružja i municije, o načinu previjanja rana i njezi bolesnika, o kopanju rovova itd. Naša predavanja treba da budu: o podizanju nacionalne svesti, pasivnoj odbrani, šted-nji, prvoj pomoči itd. Naše sprave treba da su penjala, konj, kozlič, koziič, smučke, konj (živi), puška. Naše vežbe treba da su u tom pravcu i vodene, od strane stručno obra-zovanih ljudi. Eto, bračo i sestre, kakav treba da je naš rad u ovo vreme, kritično ne samo po nas, nego i po sve, pa ratovali ili stajali po strani. Mali narodi moraju da se spreme, ou onog najmladeg do onog najstarijeg, muško i žensko! Beograd Ivan P. Sedlaček Rad društva u Nevesinju Sokolsko društvo Nevesinje, osve-tilo je pretprošle nedelje na svečan način zastavu, dar našeg pesnika br. Jovana Dučiča, ambasadora naše države u Bukureštu. Osvečenju su pri-sustvovale brojne okolne jedinice sa zastavama i članstvom. Nj. V. Kralja zastupao je major g. Bota, a daro-davca br. Jovan Radulovič. Kumovao je zetski ban D. Krstič, koga je zastupao g. Stanko Prija. Prigodan govor održao je starešina društva br. D. Stijovič, ističuči 30-godišnji rad nevesinjskog Sokola. Održano je još nekoliko govora, posle čega je izve- Jedna lepa proslava u Zagrebu Sokolsko društvo Zagreb 5 održalo je 3 septembra godišnju Javnu vež-bu, sa razvičem društcer.og bar jaka, u okviru Petrove Petoletnice. Priredbi je prisustvovao lepi broj članova zagrebačkih društava i simpatizera sokolstva. Kao izaslanik SSK Jugoslavije i zagrebačke župe prisustvovao je brat Dr. O. Gavrančič. Starešina društva, brat Bašič je razvio barjak, i predao ga načelniku bratu Negroje-viču, koji ga je predao barjaktaru bratu Maruniču. Primajuči zastavu, brat Marunič je rekao da če je čuvati do poslednje kapi krvi. Posle svečanog dela, sve kategorije društva izvele su program Javne vežbe, lepo i skladno. Osobiti utisak na prisutne ostavila je poslednja tačka u kojoj su učestvovale sve kategorije. Burom pljeska i oduševljenja dočekan je kraj ove vežbe, koji je pretstavljao inicijale našeg Uzvišenog Starešine, Nj. V. Kralja Petra 11. Na kraju je brat Gavrančič održao govor u kome je medu ostalim rekao: »Neka ova zastava, koju ste danas razvili, bude simbol oko koje-ga če te se sakupljati i neka vam ona bude potstrek za rad na uzviše-nim sokolskim idealima na dobro Kralja, Otadžbine i Naroda«. Posle svečanog dela Javne vežbe bilo je poselo sa plesom, koje je trajalo do duboko u noč. ZBOR NAČELNIKA Istovremeno sa vanrednom skupšti-nom Saveza Sokola K. J. koja če se održati 30 septembra i 1 oktobra, održače se i Zbor župskih načelnika svili sokolskih župa u zemlji. den- uspeli javni nastup. Održane su i utakmice sokolskih četa, posle ko-jih je izaslanik Nj. V. Kralja predao pobedničkoj četi Zatoni srebren ve-nac, dar blagopoč. Kralja Aleksandra. Uveče je održana svečana akademija. i Članstvo Sokolskog društva u Nevesinju ■j? Milan Srzentić Pomen na 25-godišnjicu njegove herojske smrti Na 17-1Х-1939, navršuje se 25 godina od smrti mladog 21 godišnjeg Sokola heroja, kapet; Milana Sr-zentiča. Mladi heroj Srzentič, roden je u Budvi (Boka Kotorska) od' oca Adama sud. savetnika i majke Milke. Matic iz Like. Osnovnu školu svršio je u Zagrebu a pomorsku akademiju u Dubrovniku. Odgojen u nacionalnom duhu, stupio je u sokolsku organi-zaciju kao izvršujuči član Dušana Sil-nog i marljivo vežbao i odgajao se zi borbu protiv dvoglavog črnog orla. Po svršetku škole, odao se pomor-skom životu. Godine 1914 u aprilu, posle položenih ispita, ukrcao se kao drugi kapetan na parobrod »Radiurn«, tu se našao sa dobrim patriotom, bratom Hrvatom, vrednim zapovedni-kom lade, kapetanom Filipom Ha-džijom, rodom iz Orebiča, koji je mladog Srzentiča radi njegove iskrenosti i patriotskog duha silno zavolio, slušajuči njegove sokolske ideje. Svetski rat ih je zatekao na putu za rodni kraj, pa su stali kovati pla-nove da prebegnu i da pomognu svo-joj brači preko granice. Nisu ni slutili da se može na njihovom brodu nači jedan izrod, koji je prisluškivao njihov razgovor, i čim su stigli u Boku., prijavio oba kapetana, Hadžiju i Srzentiča, austriskim vlastima, tako da si odmah bili osudeni na smrt i, 17 septembra 1914, streljani i, kao prve žrtve u Boki Kotorskoj, dali svoje mlade živote za naše oslobodenje i ujedinjenje. Mladi soko i* heroj .Srzentič, ne-ustrašivo je gledao smrti u oči. Kad je izveden na stratište, bile su mu oči zavezane maramom i na zapoved vojnicima da upere puške, mladi soko odbacio je sa očiju maramu i pr-kosno uzviknuo »Srbin umire otvorc-iiih očiju. Pucajte zlikovci. Živio Kralj Petar, Živela Srbija!« Ovo divno herojstvo mladog sokola Milana Srzentiča treba da ostane u trajnoj uspoineni kao primer kako se gine za svoje ideale, za svoju do-movinu. Ovu herojsku smrt opevao je pesnik Vojislav Ilič-mladi, u pesmi »Kako umire Dalmatinac«. Ova dva brata, Hrvat i Srbin, pomešali su svoju krv na oltar za slobodu i veličinu naše divne Jugoslavije i dali svetao primer mladem na-raštaju, kako se gine za domovinu. R. Предузети иослови петољетнице, иако су разноврсни и многобројни чак и у сваком крају, могу се по-делити углавном у две велике ка-тегорије. У једну иду они духовно-технички'и васпитни, које воде тех-нички и просветни органи и који се изводе као редовни послови, али са иојачаним цапорима. Овде иду и течајеви за неписмене. Уопште овде су сви послови којима се хоће да створе бољи услови материјалног стања и благостања. Ова прва ка-тегорија у највећем делу тешко се може бројно и изразити у коликој је мери дала резултате. Али су они несумњиви. Од извршених послова изложићу Вам само неколико. Тако је подиг-нуто у току петољетнице близу 100 пових соколских домова, а треба да се до краја заврши још два пу-та толико. Уређено је око 100 со-колских вежбалишта, освећено је иреко 60 соколских застава. Дове-дено је и уређено вода у безвод-ним крајевима 90 (жупа Мостар 55), модигнуто је 15 споменика, засађе-но је воћних садница око 200.000, а шумских преко 250.000. Подигну-то је 1800 вртова, израђеВо 2.700 модерних кошница, 19 модерних сточних стаја, 23 хамбара, преко 2.000 модерних ђубришта, око 3.000 нужника, око 7.000 пљуваоница, и отирача, набављено близу 200 руч-них апотека, 6 разбоја, 2 сушнице за воће, 10 тријера. Уређено је 60 гробља, подигнуто 9 спомен плоча, 24 расадника, 27 мостова, 40 путе-ва, основано 56 књижница, органи-зовано 15 изложби, подигнуто 65 Петрових гајева, основано 32 за-друге, основано нових јединица и отсека око 200, одржано течајева преко 200. Било је још много раз-личних послова и акција, које не могу иојединачно излагати због краткоће времена. Један број јединица, чак врло младих, извршио је изванредно ле-пе и велике послове, те благодаре-ћи н.има досадашњи резултат и ако кије онакав какав би требао да је, ипак је дао лепе цифре и знатне резултате. Ове јединице су показа-ле шта би све могле урадити и ве-ћина осталих јединица и какав би-смо резулгат већ до сада имали, да су то и урадиле. Једна чета жупе Скопље (Бистрица), поред других задатака, засадила је преко 1200 воћних садница, друга чета исте жупе (Елез) засадила је 2130 воћа-ка, 3035 чокота и 28.200 шумских садница. Чета Ново Чикатово, по-ред других радова подигла је и дом у вредности од 100.000 динара. Чета Пирава засадила је 10.000 сад-ница, чета Подбрежје 28.000 лозних калемова. Друштво Нова Варош за-садило је 5000 ш. садница; друштво Удбина (жупа Сушак-Ријека), поред другог засадило је 7000 ш. садни-ца, друштво Прилеп засадило је 1500 воћних и 5000 ш. садница, по-дигло споменик на Бакарном гум-ну; чета Ротино (жупа Скопље) за- садила је 4000 воћака и око 50.000 ш садцица, иодигла купатило са ту-шевима за народ. Друштво Вишњи-heeo (жупа Петровград), поред мно-гих других послова засадило је др-воред поред пута у дужини од 3 километра од места до железничке станице. Друштвс? Велика Кикинда извршило је засипање баре у по-вршини око 15 хектара и ствара градски парк. Вредност посла пре-ко 650.000 динара, средства при-купљају сами. Чета Доњи Крчин (жупа Крагујевац) засадила је 200 воћних садница и 12.000 багремо-вих; чета општине новоселске (жу-ua Крагујевац) засадила је 180 ора-ха, 25.000 багремових садница, 500 к црног бора и 500 питомог ке-стена. Требало би ми много времена да изређам многа друштва и чете ко-ји су предузели и већ извршили или извршују лепе и разноврсне посло-ве. И појединци тих јединица не изостају иза својих јединица. Јед-Н8 братска жупа је предузела ак-цију за утамашивање разних врста кррова и проширује овај рад међу све пољопривреднике. И гајење ра-зних врста поврћа и нових пасми-на стоке и живине није пренебрег-нуто. Ето тако ради леп број јединица чијим успесима се можемо поноси-ти. Но несмемо прећутати да један број јединица и њених припадника није оправдао наша очекивања ни испунио своју дужност. Има их ко- je до садх нису ни отпочеле пре-дузете радове, или их нису још ни изабрале. Имамо велики број једи-ница, које су за све ово време ра-диле под врло тешким приликама и сва њина акција се састојала у томе да се одрже. Има их које су савесно и предано извршиле своју дужност, али су морале гледати ка-ко су неразумност и мржња уни-штили преко ноћи тежак плод њи-ног зноја и напора. А то је убија-ло вољу и код њих и суседних је-диница, које су то сазнале. У пркос тога морамо сви преда-но, истрајно и свесно поново на по-сао, са уверењем да су мржња, не-трпељивост и несхватање племени-тих соколских напора пролазни, и да ће братска љубав и стрпљење ипак победити. Настојаћемо до кра-ја да покренемо и оне јединице, noje су се о своју дужност огрешиле. Указиваћемо и даље да свакој је-диници и свакоме појединцу буде јасно да вршењем овог задатка чи-не добро и себи и своме народу, врше дужност према Краљу, отаџ-бини и себи самима, а неизвршу-јући је греше се о све па и сокол-ску организацију. Вршећи тај свој задатак налази-мо да имамо право тражити најве-ће напоре и од себе, и од сокол-ских јединица и припадника, а по-моћ од државе и бановина, свих утанова и организација, јер се ти-че општег добра и опште дужно-сти. Иако живимо и радимо у вреие-ну, кад не знамо под каквим ћемо приликама радити за ове две годи-не, што нам остају, уверени смо да he, ма какве оне биле, напори би-те повећани и да he и они који су већ много урадили као и они који су задоцнили, настати да учине што се највише може. Верујемо да he вредност свега што буде урађено до дана пунољетства нашег милог и дичног Краља бити таква и то-лика, да ћемо и пред Његовим Ве-личанством и пред народом и пред Соколством и пред својом савешћу осетити да смо ако не у потпуно-сти извршили своју дужност, да смо је почели часно и честито изврши-вати. Верујемо да ћемо извршеним радом и спремљеним раденицима за опште добро створити готовост за нове напоре у стварању бољих услова и лакшег живота народа, а тиме омогућити лакшу и срећнију владавину свога љубљеног Краља. Соколство Београда, престонице Југославије, у којој се родио и од-растао Њ. В. Кра-в, и Соколске жу-пе Београд, мор; у овоме послу предшачити. Соколство престонице као целине, мора за још заостало време извршити заједничко дело, које he на сва времена остатн све-доком велике свести, нензмерне л>у-бави и оданости према своме Кра-љу н отаџбини. Инж. Миливоје Смиљанић Mišljenje s- dr. V. Mačeka o Sokolstvu »Hrvatski dnevnik« od 12 septembra, pod naslovom: »Pretsjednik Dr. Maček o Sokolstvu«, objavljuje jednu izjavu, za koju veli da ju je Dr. Maček dao »u danima diktature, kada mu nije bilo dozvoljeno da je štam-pa«. U toj izjavi kaže Dr. Maček, da po njegovom mišljenju ne bi imalo nikakvog smisla obnavljanje Hrvatskog sokolskog saveza, kao što to neki ljudi kod Hrvata misle; ma koliko da je i on sam u mladim danima bio oduševljen sokolaš, tako da je sam osnovao tri sokolska društva. Dr. Maček tvrdi, da je »sokolstvo is-ključivo češka institucija, stvorena po nemačkom uzoru, koja se uza sve napore nikako nije mogla aklimatizirati na hrvatskom tlu«. Dalje se u izjavi kaže, da je. vrlo malen broj članova vežbao, da su prostorije bile gotovo uvek prazne i da je Sokolstvo u Hrvatskoj živelo gotovo samo za paradu. Namera osnivača Sokola u Češkoj da je bila, da Sokolstvo postane sveslovenska ustanova, što je neko vreme izgledalo da če i postati. Medutim je Slovenski Sokolski Save z postupao kao da nema slovenskih naroda, nego samo države; pa je naročito prema Hrvatima uzeo takvo stanovište, da Hrvati ne mogu nikako preko toga preči. Zato misli, da je medu Hrvatima potrebno osnovati gimnastičku organizaciju, na po sve drugoj osnovi. Da 11 je ta izjava Dr. Mačeka autentična i da li Dr. Maček i da-nas misli tako, kao što je mislio »u danima diktature«, u to nečemo da ulazimo; a što se osnivanja hrvatskog Sokolstva tiče, mi mislimo da ono več postoji, u jugoslo-venskom Sokolstvu. Moramo, medutim, ispraviti navode u toj izjavi, da je sokolstvo isključivo češka institucija, i da je stvoreno po ne-mačkom uzoru. Naprotiv, Sokolstvo je po duhu i po obliku tipično slovensko i potpuno se razlikuje od nemačkog shvatanja telesnog i du-hovnog vaspitanja. Isto tako je ne-tačno, da se Sokolstvo nije moglo aklimatizirati na hrvatskom tlu, jer je hrvatsko Sokolstvo imalo ogroman broj jedinica, i niti jedno udruženje medu Hrvatima nije toliko pridone- lo za oslobođenje od austrougarskog ropstva, kao baš Sokolstvo. Nema jednog uglednog i nezavisnog Hrvata, kojl nije bio član Sokola, što najbolje potvrduje i Dr. Maček, ko ji sam priznaje da je osnovao, mišta manje nego tri sokolska društva, te da je bio oduševljeni sokolaš. Što se pak Slovenskog Sokolskog Saveza tiče, on več iz formalnih razloga nije mogao da računa nego sa onim 'organizacijama koje su stvarno 'postojaie; a istorijska je činjenica, da zasebno hrvatsko Sokolstvo u poslednje vreme nije postojalo. A to se dogodilo slobodnom voljom, slobodnim glasanjeni i slobodnom odlukom Hrvatskog Sokolskog Saveza, da zajed -no sa srpskim i slovenačkim Sokolstvom, stvori zajednički Jugosloven-ski Sokolski Savez. Ponavljamo, — svakome je slo-hodno da osniva gimnastičke organi zucije koje želi, te da se odriče za-ista bogate i vrlo časne prošlosti e-lite, 1 ogromnog dela Hrvata, koja se je nekada okupljala u hrvatskom Sokolstvu. Ali niko neče moči da po-tamni Istorijsku činjenlcu, da su baš Sokoli Hrvati bili ti, koji su afirmi-sali hrvatsku borbenost, hrvatsko slobodarstvo i hrvatsku čast, počev ši od god. 1912 do konca svetskoi, rata, boreči se protlv tudina, a za slobodu Hrvata, u nezavisnoj I veli-koj Jugoslaviji. * Zagrebački »Obzor«, od 1 septem bra, piše izmedu ostalog: »Nema dvojbe, da če se sada posvetiti potrebna briga i fizlčkom odgoju hrvatske omladine. Hrvatski narod danas je jedini u Evropi, koji nema svojih omladinskih gimnastlikih organizacija. Na tom se području može mnogo toga učiniti, jer flzički od-goj spada u kompetenciju bana Banovine Hrvatske. Prošli režimi su, kako je poznato, raspustili hrvatski so- kol i spriječili osnivanje hrvatskih gimnastičkih društava, premda su Slovenci, usprkos zakona o osnutku Sokola kraljevine Jugoslavije, koji je monopolizirao gimnastičku organizaciju u cljeloj državi, dobili dozvolu, da osnuju svoje »fantovske i deklet-ske odsjeke«. Da li čemo sada uspo-staviti hrvatski sokol ili osnivati no-vn gimnastičke organizacije, to je od sporedne važnosti. Glavno je, da se odmah počne organizacijom hrvatskih gimnastičkih društava, koja če naravno u prvom redu voditi brigu o fizičkom odgoju naše omladine.« »Hrvatski Dnevnik« se povrača na isti predmet i kaže: »Pred dvije godine osnovano je društvo »Junak*, koje je imalo oku-piti hrvatsku omladinu i uzgojiti ju. Medutim je organizacija raspuštena. Sada je to pitanje riješio ban Hrvatske dr. Šubašič i odobren je rad »Hrvatskom Junaku«. U njegov su sklop ušla sva društva organizacije »Mladosti«, a u mnogim je mjestima >Hrvatski Junak« u osnutku. U starješin-stvo i vodstvo »Hrvatskog Junaka« ušli su istaknuti hrvatski omladinski radnici Milutin Majer, hrvatski narodni zastupnik, Milan Praunsperger, po-sljednji starješina hrvatskog Sokolskog Saveza, dr. Ivan Protulipac, Branko Reš, posljednji tehničkl voditelj Hrvatskog Sokolskog Saveza, Milivoj Mostovac I drugi. >Hrvatski Junak« počinje rad odobravanjem bana Hrvatske i predsjednika dra Mačka. * Zagrebačke »Novosti« javljaju: Članovi konzorcija za upravu i-movine bivšeg Hrvatskog Sokola na trgu Kralja Aleksandra, održali su u ponedeljak na večer sastanak bivših članova zagrebačkih sokolskih društava. Prisustvovalo je oko 50 bivših Sokola. Sastanak je otvorio g. Ivo Stožir, koji je prikazao želju mnogih, da se obnovi Hrvatski Sokol. O tom se pitanju razvila dugačka debata u kojoj je sudjelovalo više govornika i to gg. Stožir, dr. Horvat Rudolf, Kučan, Šulak, Ulčnik, dr. Min-tas, koji su zagovarali uspostavu Sokola, dok su gg. brača Praunsperger, dr. Dečak, dr. Reberški i Belak bili protiv uspostave, zagovarajuči da se poradi što više na organiziranju »Hrvatskog Junaka«. Ostali su bili za to, da se najprije osnuje Hr- Sveeano osvećenje Kraljičine zastave Nj. V. Kraljica Marija blagoizvo-lela je podariti članicama Saveza SKJ zastavu, kao prelazan dar za takmičarke. Ova zastava bide svečano osvečena 17. o. m., u 11 sati pre podne, u svečanoj dvorani Saveza Sokola, Prestolonaslednikov trg, 34. Osvečenju če prisustvovati svi članovi plenuma Uprave Saveza i jedno odeljenje članica. Posle osvečenja zastava če se predati tak-mičarkama-pobednicama u Ljubljani, 24 o. m koje če je čuvati do idučeg takmičenja. Iz Č. 0. S. Praške novine posvečuju u poslednji. vreme sve više pažnje Sokolstvu i podvlače kako u Sokolstvu treba da se usredsredi sva narodna akcija. Listovi donose statistike, iz kojih se vidi, da je svaki četrnaesti čovek u Pragu član Sokola i pozivaju, da se taj broj još poveča. Sokolska štampa razvila je također živu delatnost, pod-vlačeči da Sokolstvo ide starim pu-tevima od kojih neče odstupiti. Tako n. pr. »Sokolske Noviny«, u bro-j:i od 1 septembra, na uvodnom mestu pišu, da je Sokolstvo uvek imalo nacionalni rad kao vrhovni princip i da ono ne treba nikakvih prome-na. List kaže: »Dogadaji ovog pro-leča oduzeli su nam brigu za svoju državu, i posve je razumljivo, da mf to smatramo kao gubitak. To na čemu smo najviše radili, sada je prazno; ali u toliko jače moramo da ra-dimo za narod, koji je osnov čitave naše budučnosti«. Medutim, francuski istovi javljaju, da je u poslednje vreme bilo zabra-njeno nošenje sokolskih odora svu-da u Češkoj, a neki listovi su doneli vest, da je Čitav niz sokolskih funk-cionera interniran ili zatvoren, pa i sam novi starešina, brat Truhlarž. Praški listovi nemaju o torne nikakvih vesti. Javlja se, medutim, da je tiagično poginula poznata češka So-kolica, Dr. Jarmila Čehova, u času kada je htela da prede poljsku gra-nicu. Sestra Čehova je više puta bila u Jugoslaviji i imala je srdačne veze sa mnogim članicama našeg Sokolstva. V. međužupske utakmice u prostim granama vatski Sokol, pa neka tada on ra-spolaže imovinom bivšeg Hrvatskog Sokola. Ipak, zaključeno je, da jedan uži odbor prouči cijelo to pitanje. Sedmi broj časopisa „Soko“ • Sutra izlazi sedmi broj revije »SOKO«, organa Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, za sokolsku prosvetu, telovežbu i naraštaj, koji obuhvata 56 strana, sa mnogo lepih slika u tekstu. Broj za septembar ima ovaj, nadasve bogat i zanimljiv sadržaj: Sokolstvo i jugoslovenstvo u današnjem času (Uredništvo); — Kralj Petar II i jugoslovenska misao (Dr. Viktor Novak); — Helenske igre i njihov vaspitni i prosvetni značaj (Dr. Miloš Đurić); — Na Kajmakčalanu, pesma (Antun Milinković); — Stradanja Srba u logoru, u Doboju, 1915—1918 g. (Stanoje Bojo-vić); — Jugoslovenski sokolski pisci (Dr. Maks Kovačič); — O, Bosno, pesma (Ismet A. Tabakovič); — Rat; Na izvorima zanosa i požrtvovanja. Telesno vaspitanje: O sistemu vaj, pri katerih je treba več telovadcev (Dr. V. Murnik); — Zrnašca, ili što ne treba (M. Vojinovič); — Načel-nički izveštaji (M. Vojinovič); — Medunarodne utakmice članova u Sofiji (I. Sedlaček); — Utakmice članica SSS u Sofiji; — Utakmice za mač Kralja Aleksandra u Zagrebu (I. p. Sedlaček); —? Obvezne obče tekme žen (E. Skalar); — Po.svetu; — Grada za vežbanje članova na spravama (E. Skalar); — Proste vaje za vadbene ure žen (J. Trdina); — Zečiči (J. Dopuda); — Statistika našeg smučarstva (F. Majnik); — Knjige i listovi. Sokolska prosveta: Pod grmljavinom topova (D,- B.); — Budi trezven i u najtežim danima (R. A.); — VII prosvetna škola Saveza Sokola K. J. (R. Mežnarič); — Sokolska Petrova petiletka (Udicki); — Sokolski dom u Indiji (D. Vojnovič); — Beleške; — Nove knjige. Sokolski naraštaj: Sloga (I. A. Tabakovič); — Stari mlinar (G Jakovčič); — Nokturno (I. Mileta); — Stari Pero (A. Svoboda)- — Naši pesnici (M. Kraguljevič, St. O. Stankovič, F. Pavešič, J Mrežnički, Dr. V. Rašič, St. M. Mutibarič, R. E. Šukovič, J. MatešičV — Radovi našeg naraštaj a (P. J. Betina, S. Durič, G. Jakovčev i D Nešič); — Križaljke, ispunjalke i rebusi. * Pretplata je samih 45 dinara godišnje; a naručuje se: Administracija »Soko«, Beograd, Pošt. fah 342. — Račun Poštan-ske Štedionice br. 57.686. Na rodendan Našeg Mladog Kralja održane su u Zagrebu, na Sokol-skom Stadionu Kralja Aleksandra I, pete medužupske utakmice u prostim granama, za koje je bilo prijavljeno deset župa sa članovima i pet župa sa članicama, što je znak, da za ove utakmice svake godine vlada sve vedi interes. Učestvovale su župe Banjaluka, Beograd, Karlovac, Ljubljana, Šibenik-Zadar i Zagreb sa članovima, te župe Beograd, Ljubljana i Zagreb sa članicama. Naprotiv je žu-pama Kragujevac i Novi Sad bilo o-nemogučeno da pristupe takmičenju, jednako kao i župama Celje i Osijek, jei su i župe učesnice morale prvo-biino prijavljene takmičare zameniti sa rezervama, pošto je dužnost prema Otadžbini na prvom mestu. Ove pete utakmice održane su u vrlo teškim vremenima, kad vladaju teške oluje na Evropom i kad su prilike, u kojima živi zagrebačko Sokolstvo, postale teške. Sokolski takmičari, njih preko stotinu, nastu-pili su po jakoj kiši i hladnoči u največem redu i disciplini te izdrža- li do kraja, čime je sokolska disciplina i postojanost došla do punog izražaja. Medu njima se nalazilo i nekoliko državnih reprezentativaca. Velika je šteta, da nisu nastupile sve prijavljene župe što bi u stvari predstavljalo desetoboj gradova odnosno žiipa po sistemu balkanijade. Moramo naglasiti, da su ove utakmice s obzirom na sve poteškoče uspele vanredno a polučeni rezultati bili bi znatno bolji, da su vremenske prilike bile pogodnije. U susretu članova očekivala se je več pre samog početka utakmica borba izmedu Beograda, Ljubljane i Zagreba, te Šibenika, Banjaluke i Karlovca koja nije izostala. Bilo je poznato da Beograd raspolaže *trka-čima na kratke pruge i skakačima, Zagreb sa bacačima ali bez trkača na 400 i 1500 m., Ljubljana sa odličnim prosekom, i ako bez brata Zupančiča koji je dan ranije nastupio vojr.u rezervu u samom Zagrebu. Nakon tičanja 100 m i bacanja kugle Beograd ispred Ljubljane dok nakon tičanja 400 m preuzima vodstvo župa Ljubljana koja ga zadržaje do kraja utakmica. • Diskvalifikacijom štafete župe Beograd stvorena je razlika od 9 tača-ka u korist Ljubljane i time je župa Beograd izgubila prvo mesto, koje joj je bilo sigurno, jer je njezina štafeta svakako bila najbolja. Župa Zagreb morala se je ovaj puta zadovoljiti sa trečim mestom, dok je Šibenik, sa svojim prvim nastupom, bez svog najboljeg atletičara, brata Despota, zauzeo mesto ispred Banjaluke i Karlovca. Mladi i sposobni takmičari iz Banjaluke mogli bi dati mnogo više uz marljiviju pripremu češči nastup na sličnim utakmica-nia. Svakako je ovaj nastup za njihov napredak od velike važnosti. Župa Karlovac je ovaj puta bila znatno slabija nego na prošlim utakmicama čemu je uzrok opče stanje jednako stanju u Zagrebu. Uspesi pojedinaca-ki i župa učes-nica su sledeči: ČLANOVI: 1 Trčanje 100 m: 1. Račič (Ljubljana) 11,2; 2. Jovanovič (Beograd) 11,4; 3. Vukčevič (Beograd) 11,6; 4. Polak (Ljubljana) 12; 5. Ing. Šoštarič (Zgb) 12,1; 6. Vukičevič (Zgb) 12,2. Vis: 1. Bratovž (Lj.) 170; 2. Lazarevič (Bgd) 165; 3. Cvetkovič (Bgd) 165; 4. Polak (Lj.) 165; 5. Tončič Zdenko (Zgb.) 165; 6. Othazel (Karlo-vac) 155. Kugla: 1. Kovačevič (Zgb.) 13,40; 2. Miloševič (Zgb.) 11,78; 3. Štakič (Bgd.) 11,62; 4. Kosec (Lj.) 11,51; 5. Radovanovič (Bgd.) 11,36; 6. Češlja-vič (Banja Luka) 11,32. 400 m: 1. Oberšek (Lj.) 54,3; 2. Čcsič (Bgd) 54,6; 3. Pekota (Šibenik) 54,9; 4. Vilar (Lj.) 56; 5. Vlahovič (Šib.) 58,6; 6. Špicer (Zgb) 59,9. Disk: 1. Kovačevič (Zgb.) 41,33; 2. ščetinin (Bgd.) 37,80 ; 3. Kosec (Lj.) 30,95; 4. Kajfež (Lj.) 35,63; 5. Rado- vanovič (Bgd.) 35 i 6. Mrgan (Zgb.) 33,20. 1500 m: 1. Kien (Lj.) 4,24; 2. Banič (Bgd.) 4,35; 3. Oberšek (Lj.) 4,36; 4. čosič (Bgd.) 4,42; 5. Padalica (Zgb.) 5.23 i 6. Pekota (Šib.) 5,53. Dalj: 1. Lazarevič (Bgd.) 6,56; 2. Ing. Šoštarič (Z.) 6,43; 3. Đukić (Bgd) 6,30;'4. Kosec (Lj.) 6,15; 5. Ames (Zgb.), 6,08, i 6. Polak (Lj.) 5,64. Štafeta 4 X 100: 1. Ljubljana (Račič, Polak, Vilar, Bratovž) 45; — 2. Zagreb (dr. S. Tončič, Kobali, ing. Šoštarič, Vukičevič) 47,2; 3. Šibenik (Luštica, Pekota, Jurič, Vlahovič) 49,9; 4. Banja Luka (Kadenić, Popadić, Šuput, August) 52,9; 5. Karlovac (Pa-jic, Mederuh, Tešija, Othazel) 53, 4. Beo&radska štafeta bila bi sigurno prva, ali je diskvalificirana. Bodovi: 1. Ljubljana 63 boda 2. Beograd 54 „ 3. Zagreb 43 „ 4. Šibenik 15 „ 5. Banja Luka 7 „ 6. Karlovac 5 „ ČLANICE: 100 m: 1. Pribovšek (Lj.) 14,2; 2. Miloševič (Bgd.) 14,4; 3. Holc (Zgb.) 14,6. Kugla: 1. Đordević, (Bgd.) 9,35; 2. Komac (Lj.) 9,15; 3. Dolgar (Lj.) 8,57. Vis: 1. Komac (Lj.) 135, 2. Pribovšek (Lj.) 130, 3. Janačkovič (Zgb.) 130. Dalj: 1. Karpati (Bgd.) 4,58; 2. Pribovšek (Lj.) 4,41; 3. Miloševič, (B.) 4,13. Disk: 1. Delič (Z.) 25,53; 2. Komac (Lj.) 24,18; 3. Keržan (Lj.) 53,58. Štafeta 4 X 100: 1. Beograd (Raspor, Kodrič, Karpati, Miloševič) 59; 2. Zagreb (Baki, Holc,* Janačkovič, Vajnhard) 59,5; 3. Ljubljana (Ponikvar, Komac, Keržan, Pribovšek) 1,00 min. Bodovi: 1. Ljubljana 17 boda; 2. Beograd 16 boda; 3. Zagreb 9 boda. Gornji uspesi pokazuju vidan na' predak u razvoju prostih grana u našim redovima. Same utakmice su otvorene svečanim pozdravom državnoj zastavi, nakon čega je pozdravio sve učesnike • kao domačin starešina župe Zagreb, brat dr. Oton Gavrančič. Priličan broj gledalaca pratio je velikim interesom utakmice,. Po završetku utakmica, uručio je načelnik župe Zagreb brat Lujo Vajnhard,, vodnicima župa ukusne spomen plakete, a pojedinim pobed-nicima posebne male plakete, sa oz-nakom uspeha. Zatim je zamenik starešine, brat Josip Rišlavi, pozdravio takmičare, nakon čega su pozdravom zastavi, klicanjem Kralju i Jugoslaviji, uz pesmu Sokolskih legija, zaključene utakmice. Z. V. Pregledne utakmice i tečaj za olimpijske igre Dne 23 septembra o. g. održače se u Ljubljani, pregledne utakmice za pripremno odeljenje za XII olimpijske igre, u Helsinki-u. Pravo na ove utakmice imaju: a) sva brača takmičari, koja su se takmičila na utakmicama za Kraljev mač; — b) sva brača, koja zbog služenja u vojsci, bolesti ili drugih razloga nisu mogla učestvovati na utakmicama za Kraljev mač. Oni koji su učestvovali na medunarodnim susretima u Parizu i Varšavi, oslobodeni su od ovih utakmica. Vežbe za Pregledne utakmice iste su kao i za Kraljev mač. Prijave treba dostaviti direktno, pu-tem društva, Načelništvu Saveza SKJ (obavestivši matičnu župu), do 17 septembra. * Načelništvo Saveza Sokola K. J. pri-reduje 25 septembra u Ljubljani jed-nodnevni tečaj za takmiiarske vežbe za Helsinki. Ovaj tečaj obavezan je za sve, koji su se takmičili u Parizu i Varšavi, kao i za sve one, koji če na preglednim utakmicama u Ljubljani, 23 septembra, biti uvršteni u pri-premna odelenja za Helsinki. Kratke vesti iz našeg Sokolstva Sokolsko društvo Sremska Mitroviča, proslaviče svečano 35-godišnjicu svoga rada, 30 ovog meseca. Ovo je jedno od prvih i najstarijih sokolskih društava u Sremu. Društvo je osnovao poznati sokolski borac, br. Dr. Laza Popovič. Iako progonjeno od austro-ugarskih Vlasti, društvo je uspešno radilo kroz sve vreme. Sav taj rad biče krunisan velebnom pro-•slavom 30-godišnjice u oslobodenoj Otadžbini. * Ljubljanski Sokol prireduje 24 septembra o. g. takmičarsku akademiju i poziva na nju sve ‘ najbolje takmi-čare iz celog saveza. Savez SKJ pre-poručuje svim vrhunskim takmičari-ma da uzmu učešča na ovoj akademiji i da se za nju što bolje pripre-me. Troškove pojedinih takmičara snosiče Ljubljanski Sokol. * Sokolsko društvo »Dr.. Ljudevita Pivka«, u Mariboru, razvilo je prošle nedelje na svečan način društve-nu i naraštajsku zastavu pred iza-slanicima vojnih i civilnih vlasti, sokolske župe i brojnih jedinica. Razviče zastava obavljeno je kao zavet u o-kviru SPP, a u spomen poč. Dr. Lj. Pivka, poč. starešine društva i poz-natog nacionalnog borca. Člansku zastavu darovao je br. A. Ambrošič, a naraštajsku su nabavili naraštajci sami. Ova lepa svečanost završena je ^manifestacijama za Kralja i Jugosla- * Osvečenje sokolskog doma u Šti- pu, obavljeno je na vrlo svečan na-■čin 6 o. m. Posle blagodarenja u crkvi pošla je ogromna povorka sokolstva i gradanstva do doma, gde je osvečenje obavio episkop g. Dr. Simeon uz asistenciju brojnog sve--štenstva. Prigodne govore održali su g. g. Dr. Simeon, general Boško To-skič i br. D. Popovič. Ova lepa sokolska manifestacija završena je spontanim ovacijama za sokolske i nacionalne ideale. * Sokolsko društvo Oštrelj, priredilo je oproštajno veče svome zaslužnom članu i pročelniku muzičke sekcije br. Dragutinu Zečeviču, koji je premešten ii Sanski Most. Br. Zečeviču zahvalio se na saradnji toplim rečima br. Me-stldžič, starešina društva. * Sokolsko društvo Kolašin, osvetilo je 6 o. m. kamen temeljac sokolskog doma, u prisustvu izaslanika sokolske župe Cetinj.e i gotovo svih jedinica cetinjske župe. Dom če biti po-dignut na jednom od najlepših mesta varoši. * Utakmice seoskih sokolskih četa u Nevesinju, održane su 20 avgusta. Od 1 в četa učestvovale su čete: Zalom, <3 odelenja); Grabovica (3 odelenja); Kruševljani, Udrežnje i Bijenja (po jedno odelenje). Utakmice je otvorio toplim govorom starešina brat Drago Stijovič. Takmičenja su održana u šestoroboju: skoku u vis, dalj, baca-nju kugle, trčanju, prostim vežbama i ideologiji Sokolstva. Uspeh je za-dovoljio. * Sokolska četa Raskršče, župa Sarajevo priredila je 3 o. m. javni na-stup i streljačke utakmice. U streljanju se takmičilo 20 Sokola ispod 20 sodina starosti. Pobedio je br. B. Kr-tolina. Posle podne je održan javni nastup. Sve tačke su izvedene precizno, naročito »ratne vežbe«. Prisutne brojne gledaoce i delegata župe, br. R. Grdiča, pozdravio je starešina br. Čovič. Zatim je br. Grdič održao va-treni govor, pun žarkog patriotizma, koji je od prisutnih popračen burnim ovacijama Nj. V. Kralju, Jugoslaviji i našoj narodnoj vojsci. Nastup je pratila muzika sokolske čete iz Ilidže. Nastupila je i jedna vrsta sokola iz Sarajeva. Uveče je održa-nn dobro posedena akademija. * Sokolska -župa Skoplje dobila je za svoje čete izvesnu količinu umet-nog gnojiva, kao i potrebnu literatura, od »Zorke«, prvog jugosloven-skog društva za proizvodnju hemi-skih dubriva. Župa če gnojivo i Ii-teraturu podeliti jedinicama. Sokolsko društvo Domžale izgubilo je jednog od najvrednijih članova i osnivača, br. Franca Flerina, koji je umro 31 avgusta u starosti od 80 godina. Do kraja života poč. br. Fle-rin radio je neustrašivo za sokolske ideale. Sahranjen je uz ogromno u-čestvovanje Sokolstva i ostalog gradanstva. * PRIREDBE U ŽUPI NOVI SAD U sokolskoj župi Novi Sad, održa-ju se u toku ovog i idučeg meseca čitav niz manjih i večih priredaba. Medu veče priredbe spadaju i lako-atletske utakmice župe Novi Sad, ko-je če se održati 17 septembra u Subotici, na velikom sokolskom Stadionu. Župske utakmice u igri odbojci o- držače se 8 oktobra u Somboru, a prijave za utakmice primaju se do 1 oktobra. Proslava otkrivanja spomenika Dr. Svetozaru Miletiču, 24 septembra odr-i-