KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 72 (6) INĐUSTRISKE SVOJINE Izdan 1. Jula 1930. PATENTNI SPIS BR. 7193 John Douglas Pedersen, inž., Springfield, U. S. A. Nišanski mehanizam za zadnji nišan. Prjava od 14. augusta 1928. Važi od 1. decembra 1929. Ovaj se pronalazak odnosi na jedan poboljšani mehanizam zadnjeg nišana za puške i ima za cilj da načini jednu poboljšanu, uprošćenu i preciznu konstrukciju, koja se lako i precizno može lako na pušku namestiti ili sa nje skidali. Pronalazak se odnosi na mehanizam zadnjeg nišana za puške, koji je načinjen od jedne gajke, udešene da se može vertikalno pomerati duž kakvog pogodnog nosača, i od jednog horizontalno pomerljivog šibera, koji se na gajci nalazi i koji služi za horizontalno regulisanje nišanjenja. Pronalazak se dalje sastoji i u tome, što se gajka pomera u vertikalnom pravcu pomoću jednog zavrtnja, koji se obrće u naročitom ležištu na gajci, ali svojim zavoj-cima zahvata u zupčastu polugu utvrđenu za puškin sanduk. Pronalazak se dalje sastoji i u tome, što je zupčasta poluga utvrđena za puškin ram tako, da se može podesiti da podigne ili spusti gajku a da se ne pokvari njen osnovni ili nulti položaj. Obraćajući se u opšte na crteže: Sl. 1 i 2 jesu bočni izgled i izgled odozgo jedne puške na kojoj je namešten ovaj zadnji nišanski mehanizam. SI. 3 pokazuje izgled zadnje strane ovog zadnjeg nišanskog mehanizma — o. SI. 4 prikazuje izgled gornje strane nišana. SI. 5 prikazuje presek zadnjeg nišana po liniji 35—35 u si. 3, pokazajuću susedne delove puškinog sanduka, kundaka i bra-nikovog rama, koji su u vezi sa njime. SI. 6 prikazuje izgled gajke sa donje strane. SI. 7 jeste izgled šuplje osovine gajki-nog zavrtnja. SI. 8 prikazuje ključ za gajku, odnosno za njen zavrtanj. Pozivajući se na sl. 1 i 2 zadnji nišanski mehanizam označen je sa 9 i namešten je na pušci koja se sastoji od jednog drvenog kundaka 1, metalnog sanduka 2 i cevi 3, na kojoj je utvrđen predn.i nišan 4. Gajka 171 na zadnjem nišanu može se vertikalno pomerati i skoro je kvadratnog oblika i udešena je da klizi svojim žljebo-vima (kao što se vidi iz si. 4) na uspravnim vodicama izrađenim izjedna sa sandukom 2. Ovi žljebovi mogu biti nešto malo ukoso izrađeni u odnosu na pravi vertikalan položaj, da bi se kompenziralo za eventualno zanošenje zrna. Gajka je snabdevena sa jednim skoro ovalnim pro-zorčetom 172 ispred kojeg se poprečno može pomerati šilo 173, na kome se nalazi nišanska rupica 174 i nulti zarez u pravoj liniji sa njome. Na gornjoj ivici gajke odmah iznad nultog zareza, urezana je skala 175 za bočno odnosno horizontalno regulisanje nišanjenja, radi popravke i zanošenja metka usled vetra. Ovaj šiber 173 klizi u žljebovima na gajci u koje ulazi sa malim jezičcima a može se pomerati pomoću zavrtnja 176, koji zahvata svojim zavojnicama u urezane zube na donjoj Din. 15. ivici šibera, kao što se vidi iz si. 5. Zavrtan] 176 ima izrezkanu glavu 177 na jednom kraju i proteže se kroz pogodna ležišta poprečno kroz ćelu gajku 171, a završava se jednim zarezom u koji zapire, pod uticajem svoje opruge jedan zubac 179, smešten u samoj gajci, koji sprečava time svako bočno pomeranje zavrtnja 176. Kada se zubac 179 potisne kontra, šiberov zavrtan] 176 može se od njega razdvojiti i odvrtiti iz šibera 173 kako bi se ovaj mogao skinuti sa gajke. Vertikalno pomeranje ili regulisanje gajke 171 postiže se gajkinim zavrtnjem 180, koji je namešten u jednom donjem otvoru na gajci i može se obrtati oko šuplje osovine 181. Na ovom se zavrtnju nalaze više paralelnih helikoidalnih zavojnica 182 koje su podešene da mogu zahvatati u zube vertikalne zupčaste šipke 183 utvrđene na puškinom sanduku. Hod ovih zavojnica 182 dovoljno je velik da može dati najveće potrebno pomeranje gajke uz nešto manje od jednog punog obrta gajkinog zavrtnja 180. Teme ovog gajkinog zavrtnja inrezkano je sa radialnim linijama ili skalom 184 koja se kreće ispred jednog nultog zareza 185 i označava domet ili daljinu, za koju je gajka podešena. Zupčasta šipka ili poluga 183 ponajradije je cilindričnog oblika sa nešto smanjenim donjim delom 186 na kome su izrezane zavojnice, koje zahvataju u sanduk 2. Naravno da su zubi na ovoj šipki 183 izrađeni heli-koidalno i istog su hoda kao i zavojnice gajkinog zavrtnja, ali su urezani samo deli-mično oko ove šipke 183, kao što je označeno na si. 4. Teme zupčaste šipke ima jedan zarez, u koji može ući sečica od vrtača radi vertikalnog podešavanja pomoću njenih zavojnica 186. Jedan zatezni zavrtan] 187 koji prolazi kroz sanduk odupire se o cilindrično telo ove zupčanice 183 i utvrđuje je u izabranom i regulisanom položaju. Obrtanjem zupčaste šipke ili zupčanika 183 podizaće se ili spuštati gajkin zavrtanj 180 a time i gajka 171 bez uznemiravanja nultog položaja gajkinog zavrtnja. Ovo je jedno veliko preimućsfvo pri regulisavanju odnosa između prednjeg i zadnjeg nišana sa nultim odnosno osnovnim položajem gajke. Svaki obrt zupčanice 183 istu podiže njenim zavojcima 186 i ako se te zavojnice načine u isto ili suprotnom pravcu u kome su izrađene zavojnice 182 na gaj-kinom zavrtnju, može se dobiti grublje ili finjje regulisanje ovih delova. Šuplja osovina 181 za gajkin zavrtanj 180 prikazana je u detalju na si. 7 i leži svojim krajevima u ležištima načinjenim u ivicama gajke 171. Sa donjeg dela ove osovine 181 bočno se proteže jedna zapinjača 188, koja prolazi kroz prorez 193 načinjen u donjem delu gajke, kao što je pokazano na si. 6 i pritiskuje pod dejstvom opruge 190 u zareze 189 načinjene na dolnjištu gajkinog zavrtnja 180. Ova opruga 190 smeštena je u šupljoj osovini 181 i odupire se na oslonac načinjen na ključu 191, koji služi da učvrsti osovinu 181 i oprugu 190 u radnom odnosu. Ključ 191 načinjen je sa dva ispusta 192, razmaknutih jedan od drugog, od kojih jedan može da prođe kroz prorez 193. Obrćući ključ 191 za jednu polovinu obrta, njegovi ispusti 192 najašiće na jedan prevoj na gajci i time će se ključ utvrdili u svom relativnom položaju u odnosu na gajku. Ovi ispusti na ključu 191 istovremeno ulaze u jedan usek ili zarez na samoj šupljoj osovini 181 tako, da kad se ključ obrne u opisani položaj, ova se šuplja osovina okreće zajedno sa njim i njena zapinjača 188 može da prođe kroz prorez 193, da bi došla u dodir sa zarezima 189. Zarezi 189 na dolj-ništu gajkinog zavrtnja 180 načinjeni su tako, da odgovaraju zarezima na skali 184. Prema tome gajkin zavrtanj 180 biva čvrsto držan u izabranom položaju. Pritiskujući šuplju osovinu 181 na dole isteraće zapi-njaču 188 iz zareza 189 i time se gajkin zavrtanj može vrlo lako obrnuti na neki drugi izabrani položaj. Gajkin zavrtanj 180 ograničen je u svome obrtanju na nešto manje od jednog celog obrta pomoću ustav-Ijačke igle 193’, koja se na njemu nalazi, a koja udara o jedan ispust na zapinjači 188. Kada se želi da se gajka i njen zavrtanj skine sa njenih vodica, šuplja osovina 181 mora se pritisnuti na dole dovoljno duboko; da se ispust na zakačci 188 spusti ispod ustavljače 193’ na zavrtnju. Tada se zavrtanj 180 može odvrnuti iz sprega sa zupčanicom 183 noseći sobom i gajku 171. Ključ 191, koji se za gajku utvrđuje, produžuje se na dole i ulazi u šupljinu načinjenu u zavrtnju 194 i zateznom navrtnju 195, koji se na sanduku nalaze, i naslanja se svojim donjim krajem na teme igle 196. Igla 196 stoji pod dejstvom obruge 197, koja se nalazi u šupljoj zatezi 198 utvrđenoj na braniku i prolazi delimično i kroz zavrtanj 194, kako bi se oduprla o donji kraj ključa 191. Time se na ključ 191 primenjuje od strane opruge 197 stalan i snažan pritisak na gore, a preko tog ključa i na gajku za koju je pritvrđen, te se time uklanja svaka laba-vost između sastavnih delova nišanskog mehanizma. Zavrtanj 194 služi da se utvrdi zadnji deo sanduka 2 za kundak 1, ulazeći svojim zavojnicama u šuplju zategu 198, koja je utvrđena za branik. Opisani uređaj omogućava primenu potrebnog pritiska na sve pokretne delove nišanskog mehanizma ali se ipak osigurava lako i brzo skidanje sa puške bez ikakvog uznemiravanja pri-čvrsnih spojeva sandukovih. Patentni zahtevi: 1. Zadnji nišanski mehanizam za puške naznačen time, što se sastoji od jedne vertikalno pomerljive gajke (171) nameštene na podesnim vodicama i od jednog hirizon-talno pomerljivog šibera (173), koji se na toj gajci nalazi. 2. Zadnji nišanski mehanizam prema za-hlevu 1, naznačen time, što je gajka name-šlena na jednom uspravnom delu puške izrađenim integralno sa ramom ili sandukom (2) te puške i što se taj deo nalazi iza zatvarača. 3. Zadnji nišanski mehanizam prema za-htevu 1 ili 2, naznačen time, što se gajka vertikalno podešava pomoću jednog šup-Ijeg gajkinog zavrtnja (180) koji se može na gajci obrtati i koji je udešen da zahvata svojim zavojnicama u zube jedne zupčaste poluge (183) pritvrđene za puškin sanduk ili ram (2). 4. Zadnji nišanski mehanizam prema za-htevu 3, naznačen time, što je zupčasta poluga (183) tako utvrđena za puškin sanduk ili ram (2) da se može podešavati, kako bi se time i gajka mogla podizati ili spuštati bez uticaja na njen nulti ili osnovni položaj. 5. Zadnji nišanski mehanizam prema za-htevu 4 naznačen time, što je zupčasta poluga (183) udešena da se može obrtati i što stoji u vezi sa pomenutim nosačkim delom (puškinim sandukom) pomoću jednog svog kraja, na kome su zavojnice narezane bilo u istom bilo u suprotnom pravcu u kome su rezane zavojnice na gajkinom za-vrtnju (180). 6. Zadnji nišanski mehanizam prema za-htevu 3, naznačen time, što se gajkin za-vrtanj (180) održava u određenom položaju pomoću jedne popustljivo delujuće zapinja-če (188), koja je istovremeno udešena, da pod običnim okolnostima ograničava daljinu do koje se gajkin zavrtanj može obrtati, i što je pomenuta zapinjača (188) udešena, da se može potisnuti van sprega sa gajkinim zavrtnjem, kako bi mu se omogućilo neograničeno obrtanje, kojim se uz pripomoć zupčaste poluge (183) može da skine cela gajka sa njenih vodica. 7. Zadnji nišanski mehanizam prema za-htevima 3 i 4 naznačen time, što je postavljeno jedno elastično sredstvo (297) koje služi da odkloni svaku labavost između pomerljivih delova, kako bi se time osiguralo njihovo jednostavno i unapred određeno stavljanje u regulisani položaj. . ■ ■ . . ■ Ad d atent broj 7193. v* r • .... — in 'w ...... - ■ . • ■ ■ < . . , ' . v ■ . ; J. ■ ' -i >