KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 12 (5) INDUSTRISKP SVOJINE IZDAN 1 APRILA 1938. PATENTNI SPIS BR. 13980 I. G. Farbenindustrie Aktiengesellschaft, Frankfurt a. M., Nemačka. Postupak za izradu kondenzacionih produkata Prijava od: 11 maja 1937. Važi od 1 decembra 1937. Naznačeno pravo prvenstva od 24 juna 1936 (Nemačka). Pronadeno je, da se dobivaju visoko-vredni smolasti kondenzacioni produkti, ako se tela opšte formule nh2 C gde X i Y ipretstavljaju proizvoljne jedno-valentne ostatke, kojl mogiu da budu i članovi karbodkličnih ili heterocikličnih prstena sa jednim jezgrom ili sa više jezga-ra, kondenzuju isa niskomo 1 eku 1 annim ali-fatičnim aldehidima, maročito formaldehidom odn. substancama, koje odvajaju al-dehid, pri čemu se dovodi u dejstvo na 1 mol diacinskog tela najmanje 1 mol alde-hida. Kondenzacija može da se vrši u ne-utralnoim, kiselom ili alkahrom stanju; ista se može vršiti u tečnostima ili rastopinama organske ili neorganske vrste, isto tako u rastvoru kao i u suspenziji. Kondenzacija može da se vrši u hladnom, kao i u toploti. Dalje se može kondenzacija vršiti po sebi i stvoreni produkt kondenzacije mešati sa materijama za punjenje i bojama, ili se vrši u prisustvu materija za punjenje i boja Kondenzacija se ubrzava ki-selinama ili materijama, koje stvaraju ki-selinu, a usporava se alfcalijama ili organskim bazama. Dalje je moguče uz diacimsko telo do- davati reakcionoj mešavini druga tela, ko-ja se mogu kondenzovati sa aldehidima, na pr. karbamid, tiokarbamid, substituisani karbamidi, p o 1 im e t ilenk a rb am i d i, diciandi-amid, sulfonamidi, amidi mono- ili pollkar-bonske kiseline, anilini, fenoli itd. Na taj način dobivene smole mogu biti dalje u-potrebljene u mešavini sa drugim prirod-nim ili veštačkim smolama na pr. fenol-, karbamid-, anilin-, alkid-, ili keConsfem smolama Naročita prednost rpedležečih konden-zacionih produkata leži u torne, što u sebi sjedinjunju dobre osobine poznati h ani-1 inf o rm alde h id-sm ö 1 a u pogledu svojstva električne izolacije i visoke otpornosti prema vodi sa poznatom bezbojnošou i po-stojamosti prema svetlosti karbamidskih smola. Ovi podnose na pr. temperature od 200°C i preko iste, bez raspadanja; vrlo su postojani prema vodi, čak i prema kuvaju-čoji vodi i vručoj vod en oj pari; dalje su bezbojni i postojani na svetlosti. Izrsho su pogodili za izradu prešo vamih ar-tikala, pošto u vručoj preši brzo prelaze u konaono stanje. Isto tako mbgu biti preradeni sa materijama za punjenje i bojama raznih vrsta, kao što je slučaj kod veštaokih smola, koje se mogu stvrd-njavati i imaju i u vezi sa organskim materijama za punjenje jaku otpornost, po-stojanost prema toploti i svetlosti. Gotovi presovani artikli imaju i prednost, što nemaju mirisa i ukusa. Kod primene u svr-hu lakiranja i impregnisanja daju nove smole prednost, što stvaraju u kratkom vremenu prevlake sa ili bez odvodenja toplote, postojane u vodi ili prema svetlosti. Din. 10.— Dalje su pogodne za Ijepljenje ili kitova,nje predmeta najrazličitijih vrsta. Kod prime ne u elekitrotehinid, pmžaju veliku prednost postojanosti prema struji na površini izo-latora, pošto nemaju maklonost za stvara-nje pruge od ugljena. Primer 1. 12,5 delova 2,4,6-tria'minopirimidina sa formulom NH2 I C / \ HC N II I H2N - C C - N H., \ / N Primer 3. 15 delova 2,4,5,6-tetraaminopirmiidina sa formulom NHa I C / \ HoN — C N II I H„N — C C — NHa rastvaraju se zagrevanjem u približno 40 delova 30%-nog formaldehida. Rastvor se održava izvesno vreme pri oko 60°C, za-tim otparava i zaostalu smolu još nekoliko časova zagreva na oko 100—120°C, dok nastupa stvrdnjavanje. Dobiveni produkt je vrlo pošt o jan u vodi. rastvaraju se u oko 30 delova 300/o-nog formaldehida. Rastvor se zagreva izvesno vreme i otparava zatim kod oko, 100°. Pomočil daljmjeg zagrevanja nastaje stvrd-njavanje. Dobiva se providan jako sjajan u vodi nerastvorljiv produkt. Primer 2. 16 delova 2,4-diamino-hinazolina sa formulom NH-2 a/c\n I \/\N/C — NHs rastvaraju se pri isobnoj temepraturi sa 20 do 25 delova 30%-nog formaldehida. Di-metiol-jedinjenje, koje se uškoro kristali-nično taloži, rastvara se ponovo kratkim zagrevanjem na oko 100°. Daljnjim zagrevanjem taloži se usfcoro reakcioni produ-kat u obliku skoro bezbojne smole. Talo-ženje se može ubrzati dodatkom malih količina kiselina, Na taj način dobive-na smola može se stvrdnjavati u produkt, koji je n vodi vrlo postojan i netopljiv. Ako se taloženje meduprodukta iisporava dodatkom u rastvor neorganskih ili organskih baaz, na rp. piridina i zatim Se rastvor otparava, dobiva se pri stvrdnja-vanju vrlo jako sjajni kondenzacioni pro-dukat, koji naročito jako odbija vodu. Primer 4. 16 delova 6-oksi-2,4-diaminopirimidi-na s a formulom NHs I C / \ H C N I! I H O - C C — NH„ pretvara se u fini prah i dobro se pomeša sa oko 10 delova paraformaldehida. Dobiveni prah izlaže se kod približno 100—120° nekoliko časova zagrevanju pod pritiskom. Dobiva se tvrd, u vodi postojani presovani produkat. Primer 5. 25 delova kondenzacionog produkta verovatne konstrukcije NH-> I C A 1 V 1 n \ X N (beli kristali od tač. <->~c | top. 220-221») C — nh.2 \ X dobivenog kondenzacijom ciandezoksiben- zoina sa guanidinom, rastvaraju se uz za-grevanje sa oko 20 delova vode i 60 de-lova 30%-nog formaldehida. Zatim se voda otparava i zaostala meka smola nekoliko časova zagreva na 80—90°. Dobiva se tvr-di, beli kondenzacioni produkat, koji je još rastvorljiv n kuvajućoj vodi. Izlaže se duže vreme temperaturi iznad 100°, onda rpelazi u, u vodi nerastvorljivo stanje uz odvajanje formaldehida. Ako se up o trebi j a vaju umesto ovog difenilaminopiirimidina odgovarajuće količine 6-fenil-2,4-diami'nopirimidina sa for-mulom NH-2 I C / \ HC N II I -C C - NH, \ / N onda se isto tako dobiva smolasti, tvrdi kondenzacioni produkat, koji se pak može brže stvrdnjavati i prevesti u, u vodi nera-stvorljivo stanje. Patentni zahtev: Postupak za izradu kandenzacionih produkata, naznačen time, što se telo sa opštom formulom NH-2 x — C N II I y — C C — NHŽ \ / N gde X i Y pretstavljaju iproizvoljne jedno-valentne ostatke, koji mogu biti i članovi karbocikličnih ili heterocikličnih prstena, sa jednim ili sa više jezgara, kondenzuju sa niskomolekujarnim alifatičnim aldehi-dima, naročibo formaldehidom, odn. sred-stvima, koja odvajaju aldehid, pri čemu se na 1 mol diacinskog tela dovodi u dejstvo najmanje 1 mol aldehida.