Leto XVIL f Celju, dae 21 Mftmln MW. ŠteT. 111. flS^^T ■• I Ataa»taM—BMollkr«. iclltaaitaa.IMMM»EStTfcMii«« I njtal»tliitei|iMt M plklUM lllipi IM i IHiJiiH taM.ipalataliaiiMlii Attan llgtakl m Ja prar nw M pntaktaje 1*0«. L ■ r . i. ■ .» M Bifram KnfU T ta (H m Mm Ja a m te ti tam ml n Z tap Ml HjiH ta pnatenta MM pa- » tata k» ta ta Mm aaja teM taji teteti Imtajl * Mate- 8 Uk» tamljite talbmtjo Ja Mta |«MMM» pit ■ ligiiiMi Mta tati Aratol-Otrakl ia teMJa. 1M ptg^aji * mi pagaM J* <*-talita iiMOmta iaataji aaaai t p«Ti pcucati m tata I MM * Srbija Srbiji j« mM Im kar ■ M taki M prijtrila, la Ji iktaaita a Bolgarijo pogoiho o riajaaa ■ atm MM iatalkat. Ta bi kila ntta nea tragi« trgonkia pogolhaa tnko cm, aka ki Ja kila AMrlJa priaala, kajti Srbija M bita lahka laJM staja aa-rotila M Bolgarsko ia U taM taga ta M 4 taka prUt* tat ksaessijs, kitara Jia aMta AtsMJta* alatatratro raiajik nti J» ta taa Mtailo isaoaaiila, Ma Ja H aaaja kitat Jaka akiatljit sigmr: tsprta J« intro-ognki aaja atm ta Kitna ataka hta ta am 8rl 1» «a i M t HtaaMla, M»m » JahOa (iaraa Ha ajaigi trgor-*Ha Btljtaja, nto Ji aigmrita aa a. ia Ja Mata m . tJmsr*" mi mm^* t™* * AtMta * - «n«nio imam Mtim. t AtaHJa n Ja Ifeaatejta Iaa M petraja, aa-nMI Ja ai koa MUnu aurkai-«■*» km kama im i Ta, ■asprsa J* aaani t taj taki antrijiki I«** » M* a M»/. MoMI m m krta. Psaa tak Hatilk pa vaaaMaa ■iaoaa, te paaMM ta Maji AtaMOgnte aa prtaa anta atl iljulrl Srbija, kar k......I «0% ji iMi|i kfWi Mta ti^i vm M lam v fchija naa I'/,'/. M OmH U Antriji m Mta taka ■gabiti trg, aa Maaa pMa n M ■IHJmt pata gr. reki. M ki Ja Srbiji Ja aateaasMI tam I »I mikal prattja aa t aMaJha ma. (Mta H' paj Hta papnrte trojo tatatta tagaj-sntrijski U tal Ulji aa ia' Mta,;Jta i ataMJM ta lataH atMJMa ia a t taniai atri ateta- MJa njita. Pa ta« ta pogajaata ataa Mta liligati te aaksHkm aaptatta pat ia TliligigiiU m r»nj taaaMtata TtiM ai Bicaia reii, kaka telga k* ta trajsta, prataa bata am ta kiti npiki n aa ikik drsata? — Csriaska tojtea J* milail Js taaitoaa ilipMt lipMi i Mil aaj ptM atm garaja Mito ta attaj Jaka M atam Ta tiiatM trni aaJMJa paatatka t Hkilkik ataka trgttiaa ta M likilik paaajtai t gotifiii, o4 ^ Ja liRtf ii Urimo ii h*Ji mm, '.Z ta a M taM ataka Sta-trgattaa likmja n Mi pa painteaja kat ta Mcar taloaa ntai tMJtcartaa, ki n pakin usrksHasJi Politični m*. W IteJmU tateM M PM Ir. Jartala, tr. PlaJ ta Mr. a MatUi telita A tetama illilka, U n gM TMki tateM aM aaj aaj taksi Ao bate tete t «T rt M IM* aaj taaa i; A ta MM. te kataM teteta ta teteaa taM aH ata * M aM hta* M Jata t iti M. te. Jartala, te. PlaJ ta te«, n ateriM talita Mta 'jUataa. Mata, IM, pMM MM t katar« Ja 1». ta «A aaja 11 tata pakte ta aapmia te *00 ttaai kraa Mate, te tateM jlipiri ia teteta IM | lip "a J* M aajaajte, aM r m tknja tatka IM Osja ta a IJaiJi prisgJM ImUiiill ta v Aatrika a Mm taM, kj* ta JM Ja aalJaM te n bate a attJM MM; MttaM aknj Ja aM Ma a ptaatUaJtte tak ta aha Japa aaj a k tetetata 8aja Iaa Ik asptsabra. Okraja« sotiMo » KmJm tahtata ta- rttttev foriiMi Ir. JukovUt, kitari j* Mat Ir. PlaJ ataaoljaje troj pilpm psgsraleMt Ur-gaji tM ia Mikata, katanga n paMM M ilitnikl psstaad. (M. tata M M ta aapratO >00.000 K ptajttaa ta Ja pabfla JaMJa t L lata ttatgnte. X te. PMJ.iaJs 0 pMtaga pttkaa te. J artala, Plaja ta tt. a MM* ngiMiai I pataM i a kar ■aja ia* Ml aa»i*akra Mm J* t Mta IM*. MM ta UM. T MM UM J* ta Mm ti Mu« taa* M tla. l IM il MMM K M T. L IMA Pllllkl prati, ia J* ana takte pitam i* M tate aMI kapami gaika <4 Maa Pirat parate a na-Mrjaja raiaraka ta platlaraka tata T Z^JakaM a ZgttajM fltajaj*. Ta teta M aataga iaktatMi raiarja Ka pa n Ja ratentn U ta« plat-ta atktan a« Ja traka ta Izpiriiiatl la bo vlada raziirjeeo I __predlogi aa konca oejo jo Mi Eelkarjer aaaralitov Poaaiee. bok fMU» M «0 stavila drJartala ia P»oj T kM Maiaoa akota Jo kila »taifcM o ioMva. fioiki poelanel oo vladi očitali ia mjt oHtaaja > Itjatvi podprU, da Mri Molai Iolaki ant a Irojao Mn; Ikam p« t na« ia povsod ta roko, izpetaaje jia raoMjo, dočim pa Mko uklon odklaaja «a lo Mn, te ja pa to aemog*«* sartalaje aa na aačiae ogodno Mitar pninj čeikik Majiia u čeike lota Ntmetleik ia Miki poalaaci ao sicer branili po-stopanje delelnegt tolikega sveta, opravičiti gn pa aiao mogli, kor oe lejatra ne Injo nUjiti. Poelanec Kaftan je pripnril sroj predlog o podeteleojo prodaje premoga ter bole r prorsčtnski komisiji net v pretres Dr. Snbrt je predložil prolnjo mesu Nem. Broda, ki proai. nnj detelni abor ponore rlado. nnj iirrltjo trojo ioUnoat ia nnj OMji nndaljne podrakeranje premoga Dr. Kaldinsk? aabtavt, aaj irtarai tbor nnloii del. odbora, aaj n potegne pri pogajanjih t rlado aa ta, la bodokkrata t letel-aimi sanirane Mi laaace občin, mest ia okrajev V nnmkm miIm ikon jo lil pradloten detelni proračan, ki kale aa 1808. L M,164.000 K Maega ia 8485.000 K isrelnegn primanjkljaja, detelni odbor predlaga, RiJ -e T pokritje tak M milijoaor povita letalna loklada Soc dem. poelanec Hjbei atavi pndlag. aaj aa nrode ta deielni abor aplaian. enaka ia tajna niilat pravica. Sedanji karijaiai aiatom jo aOaa krivita, kajti nI.....miki ptačajejol'/, vaak davkov, taja pa Vfl. vaek mandatov Do poleiitn aploiaa ia oaaka priti, kakor ja prifla la ajou driavni abor. uU je tala tratiti ta ia M« a dragimi predlogi Ceiki klorikald aa ia aa i ia aaake valiiao pnvico kaka vnjo antolao aaajtine Kead a* M la aa jim aa JaMi sT ajik Maaja dra geta, bi bila avatrijaki vladi pega-jaaja olajtanu, ker ve, In ae ograkim pralrreim aaktevam no aM tdoti in no aM olupiti prod ptritment t nekatero bi nikdar a« Daa »1. t m ao bila aa Danajn poovotavaaja o imonovnnjik sodnikov nn Ceikem. Poavotovaaj ao oe aleloiili ministri Beck, Klein. Paotk ir Prede Prade trlo atatopa svoje ataro etaliMe, la marajo kiti imaaovaai aa aomlkom otemlja aamo aam-iki šolniki To aačeto ae mora izvajati pa Udi pri aaa — meato tega ae pa pri au oameKajo po alovenakib krajih tMemitičao in načeloma aemiki sodniki, Slovence pa preaUvljajo hodu aa Kranjako ali pn v nemike krajo. Kar je Nemcem nn ftikem prav, mora biti tnli u nas dobfo, le livimo Udi nn Spodnjem Štajerskem ia v pravai ia knltnrni driavi. Pri dopolnilnin driavnozborakik volitvah na Kralj. Vinogradih pri Pragi jo izvoljen nnrodni aocijalist Oboe. V vzhodni Aziji je zelo nemirno: v Konji livjn po noj deteli tpor proti Japoncem, na Kitajskem pa v nekaterih pokrajinah apor prati vladi. V Maroka aa bo bojema je po poročila iraaeoakik listov nadaljevalo, ker aa ai mogol skloniti mir t taktar pa ta Maral Maa a* atapi v veljavo, naj aa aamadumi Mi poaiaaec ja zahteval, aaj aeMe — . — .. — , prepona inaiati rsaaa ia atraba a kUk o -nUijakaa lafeitam zhan »m kmL ra tam prodiao kaia Mita moata Daaaj M (la aedaj tt) poetaa-0>f» ksMki lUiii M, mtft te dfi lt, plataa knrija 4t Vaak a ritOM vrni kol* IU (aedaj 71). VaUtaa prtrin ta ta oai, ki kiva tri g Ma napntrgoma v^enl občini. Drtavnl tar ka sklican 10. akt ktaata t agnkia partaaoatom. Miti-*artai prodaedaik bala poročal kaj t prvi taji n ataaja aagodbeaih pogajanj. . Pr. Laeger je igjtril. It doktor kaka oa na četa kričaaake sodjalss atranke, aa bala ta tik tar gtaoovala ■ Itako U krivično aagodbo a Ognko. Tali aae. lomokratjo kola, kakor n *t. taagir. poriopoll » ta tat*, M tali ae zahtevajo Hrvatska napredna stranka ta v Oseko dne 6. oktobra tvoj i. tirat-ktrtki občni zbor. Strankn ao krtaao navija. (Dalja ta koase.) Mata Ja tat. «L Kndaaee aa kratko (temeljil naio anktavo pa nsačilliči. T. IL Bntaik jt pa manifestaciji aa liiallliili ohiirao govoril o llo-vaaikoa aredajeiolakem vprt-iaaja, grajal daeti okoreioot ia ri MM mo- BS po- Ja zlaati, da lijaka« aa aalajlk Mak M aa vagoJUi t aaradao ia aamoatajao ■Malt letavae ia značajna Ijndi. Po-je ataati debata, aa koliko ranak trpi aaia aniajelobiva. Tov. IL Prn-kattak gavori a pomanjkanja ilirnrilk kajig u gimnazije. Upa, In ka ja vneta droitro alov. lllMirjlv ta aalsvo v roka, pač aa Oorori aM a potrebi raataih iMij mod Stareaci in doktzaje, kako naa vlnda glede anlajik tal prelil* ia tlači (Treba bo tndi tt Sto-začeti v tam vpraiaaj* od-zlasti pa atiim ka letati ta« kaj nI kakar Pa kaj razamejo Ijndje lični orjak Boikar ia Pttak o potrebi atovonakik sredajik M? Op. par.) Tar. iar. Leiničar govori e zahteva h apodajoitajenkik glede realk. O. pral Vajda izpopolaajo podatka tov. Prekorika ia opozarja, kaka krivico aam delajo Nemd a trm, la aedaj govore. M, aami ai oaaajte i* vzdrtajte lata, a poprej smo navili ta vadrtovali njihove lota •kota mit O. tiriaozd ravnik Ad. Bih-nikar si tali več vaeetraatke izobrazbe pri profooorjih. V debato ao ie posegli gg. prst Joit ia Ir. {ikmc, govoreč • ataaja coijskega giaaazijikega vpra-Iaaja tar lt Zatar ia Kramer. Dotaknemo n ta ob kratkem re-brata tar. tar. Otona Fsttich-Fratk-Mm • tktaoalčai ithiri ataaa. Stati-stika, ki oe J* tboravtkem prodli4ilt. tečaja »58 alovenridh jariatov, 4» ao-dicincov, 165 Uotofov, IS taktikov. 10 voterianreov, 17 agroaomov (mol temi Iva, U ata okaaam jarisU). 3 ekiportne t trgovake akademika (+1 jerkt), 6 montanoov, 1 farmacevta. 1 akni. aiikarja, 4 koaaervntariate (+1 jariat) ia 1 aktakonlea polagogija — akapao tal*J «71 slovenskih vitek e-Na poaamesta vaetčiliičt moata aa to Navilo razdeli tako-le: Donaj 377. Gradec tot, Prag* 78 (lamel tak 10 in aemlkik viookik letak), razni kraji U. — Iz t««a J« razvidno, da Mavilo atovoaakik lijakov ia vodno prepočasi nato (laai jih je bilo «10. predlanakim 58«), čema ja gtavai vzrok materijalaa beda, U tira martikakega talarjenegn dijaka v aomtniiča. — Kor poiiljamo vsako lota 110 — 140 prvoletnikov na viaoko lota, bi pričn-kovali letno okrog 100 nbootvoatov ia kaka malo Jik Je v ranimi Vzrok Mi največ v revičini, ki priziti ia vedno marsikakega alovenakega dijaka. In obeai Kadijo aa klin. Sovernik apelira aa alnaaak* ekčtnatve, naj ae v ve«jl ■•ri opominja «Jnlklk pet-peralk trni te v. — Kar se trte razdelitvi ta pootmaaae strok«, n kale prav povoljeo napah lelonnjn .Omtt-dine", ki le tri leta t zbir.njea statistike vpliva ta izbiro ataau. Stavilo jariatov prav po voljno mata (Maa 858, laai 388. predlanakim 850), ravno take itavita medieineev (letos 48. laai 87, predlanakim 87X nasprotno pa Merilo llozofov pela (Maa 164, laai 188, predlanakim 808.) V naslednjem vMi govornik glavno tailngo .Omltdine", ki je a ta v večtai strok preprečila ataveaake upteatako bela. Vendar bi hi bilo napačno, aka M aa alenata dijaitvo tali zaaapraj ki izogibalo ItauUoga itadija, 85 lloaotov potrohojema tt aanMaj adaj aoveda skoro ta goril modemih itotogov. lamel dragih strok Je priporočati ita-lij prtvt. Absolventom j* sedaj titan odprta pat v sodno ta politično stalbo. Slednjega ae tali bog odličaejii Slovenci zadnji Ina ogibajo ta poatata ja te akore makata. da oolijo k vitli le Miki ariatakntjo in aa-rodne dvotivke. T ta oaira treba ke-membet Priporočati je dalja ie vodao malioinski ItaliJ ta pri taktiki itirb** iateter-stvo ter geodezijo, dalje prav po-aebto reterianraki i* ■•■ taaaki ItaliJ, stadajič trgovake akalemija, odtvetovtti pa ja al okaportao akalomije ia agroaemakaga Italija. — tarnal pmmiaalk mM ja poaeMi priporočati alovaaakema dijaitra obisk Praga. Sledita Ja zanimiva debata, r katero ao pougii prof. Vajda, iar. Kramer, takaik Pavlin, abit Zalokar ia mod. VMie, nakar Ja prodaodtik ok 8. tri ukljtčil zborovanje. T nedeljo, Iaa 8. aeptembra n jo vrtita dopoldne sakljačao plenarno zhorovatje. Tov. inr. Kramer jo lajal, la prida jngoalovatako vpra iaaja aa laavai rel J. akap ičino narodno - radikalnega dijaitva v LJabljaai, na katero tali povabimo zastopnike oatalik Jago-sloranov. Povdtrjtl io, la jo skipičitt dobro vapela: poktttla je krepek, ratvoj ttrajo tarodoo - radikalnega dijaitva. Konečno n Je zak valil Celjanom tn goatoljabea aprejom, tov. retereatom ia debntaatom, oaobito gg. Ir. Tami ta Ir. Kakovcn. Dr. Tarna n uhvaljajo imeaa vaek tborovtlcav tov. iar. Kramarja u spretis vodstvo tborovtnj in ohtainje^ la pri pu ai r aavadi, la bi aa adeletevall aUrejti akademiki zborovatj mlajiik. Mate zakljaii tov. tar. Kramar akapičiaa Bili ao naporni — f SloTenle novice. itajtrtka. — b Caija. V aka* J _ trgovine* Je raantavlja** 11 aaa I, ^ lipteM čaalaag* a*. okvirji u goep. Ir. J. Stralakt Ura vtika r Bratieak. Diploma J* tria g. Matija Bealt**, ktjigovo% ,JziaoiUJanke hnaHiioa" v 'irijah zaalali kot ametaita lita vaa pi. i* I tiiki Sokol" jo imeaovata Tebe, Irigi brat starosta. Ir. Joaip Straiek, T . hvaleiao priznanje Tvojih Izredaik stil sg tt nsie draitvo v tvoji taji d« 1. septembra 1807 aogiaaao mila častnim čltpom. V Bratieak, lat L septembra 1807." - b Celja. Pripravljala! mM u tnkgjinjo aemiko viijo gtaarijt' ki bi taj vtepal zlaati slovetskim faa-tom raMta* r glave, M»j* totaacatik 8 1ž6dc8t. - b Celja. Koncert, ki m ja vriU včeraj v .Nar. loma", Je tspsi prav povoljao, akoravno aa gmotne, vendar moralno. Oodha aa je tn«l< kar Je obči astro t bamimi aplavzi priznalo. Žal, da smo tadi to pot po-groiali pnoejM M eeijake riovaM* daljaje tadi ietae p ona Im XHL ia s kitaro pnferaieje ■ --n» » a v.t - - z-tat av . uuiMjeaja dch umiin umor, v vsljavi Daksvsika ksteri sa sstrad-"5 Ikt, aaj aa aadaaraja 5. Shsdl dakovaikov aa pnpava so k v usis radUh Maja, namreč sko prsti od.l " pnti aadsraim tmstam ali i ia M mon s tam dajati psročils Tik obrtnik, ki rarsa tako aa-taktao kot g. Bokk, pač zaalali, da as njegovo atmikt psUJotn as sprejmejo tako dolga dokler jih ae dopoitjo s sionasUa nstlovom Csaabissisli tajcem za aatca lasti saj imamo t ti stroki t SoKaaja psptlasms slovsasko tvrdko g Volka U spoKaja svoj jezik ia svoj rod aa hvakvredsi aačia Po perja glsn damo iae tid Človeka po snačaja govorid! — Prstestal shod proti osrsičn-•oči draginji liril n vrti v Ljubljani T sreda 9IS. t ta Sklicuje gu sgdjnl-dsmokratičss stranka — 8 sekira je sbll hlapec Grege Troha v Javorju pri Skolji I/>ki hlapca Jakobu Tavčarja Nekuj ata ae sprla — Iz Jeaeule. Ciril-Metodova po-droinica nn Savi pri Jeseaicsh se je pretočeno nedeljo nanovo ustanovila Slovenski juvnosti Je itak le zusno, du Je pred krotkim Iupnik Zsbskorec odloiil blsgsjnUtro prejinje podrut-nica pritiskal na aatak odbornike, dn 8 taa rtMjiMi Um ti je hotel ovekovečitl troje ime. ker jo bel 01 prri mM razdirati ele obstoječe po-Inbkt ter e tea otmiguil klerikalna uj (t puunemajo, da n mmUt jejo radi pontt t Boklajiki BMriei Bereta topoik Ztbokoree jo pa morda »me rim u Slotreaikem it bok itto li nlel aajkrt ponemovalcev. — Pi tadi ei Stri je iiiamelo med delivci. ia trpke beoede to te tlUtle u otilor tega luttika. Zidejo eedoljo to ti otuioriU aovo podniaieo ie takoj m jo ud 60 članov Tpittio, kojik Merilo pe ie redu me. T odbor n ri iiro-lili poltene n milj te mote. U ratjo umi mitliti. ter jim ei treU soditi r tipi Me po umrete. Tako je pnr. — Urerjeei ta«, ta bo t tla prepotrebat toliki draUn. od te podnialce red priaperkor dobiraia, nago od pnjlejo; Zabakerec je pa u aao klimafcr bo-gatejdl - Bojaki! čsgtr ja mladiaa, te(a ja prikadajeat; tpoaiajajao m nikdar ia pri naki priliki Ciril-Ketedove draihe, ta nHao mladiao le tajik knapljer tar ja ahraaiao naroda. Om miajii la nraajii je nered, taa idaalaejie je potrtvovatoost taa ketj Jtaaiki aera bU aapar. Kiuim raaota jim! Stetoroe vesti. dtltraitri ja aiaril le. sipUmlra grot Lev Iftkolajevič Matej. Skon ni naki liati u ob tej priliki priaaeli radae Itadija a peaaae ajegevik apleov ia ajagorega boje ee prarlee ljadttn — Kalita. V Mtekri u jo po-jaril la T. I a a tlačaj kalne. per. Daltaa tlaktrHaa raa-Haak Je Ra te riapovo tipalo je 10 ntak-tarjar dektričao tadi r muodiai la biljeaa m milijonov aedra la rijeUaate, adake-kerr ia r ajik marriee ja aaprarilo lep efekt aa ta eareaae « » -i r* _t _ i_ «» ■ - - m »«» (UfOTJl rTIUM je IJMKTO M MHI ia dalat, ta u aaalaja u tak prizorih, kakateik ie ai videlo Prad ja pršili r lat daika eedjalae demokracija, ki beta — Legar a je pejaril aa otoka Vin pri Dalmaciji. Dilma a je ara-korito Hflo f rti rili: w jdm 4mii je stilih M osek, 8 jik Ja ia umrlo. — T Itaki tele a topae tatove. Pri aodaijtki obnraari prati tepaiaa tata r Kolin n ja tktulo. da u je dotiki itobratil u tkrirai ritoki boli V Paurlita, rojttoem kraja dr. Aet Sturčevida, mlalijo Hrrati poata-riti temo Krojema relikeaa politiko ■pomenit — V Opat(JI u »ril na jena tbod intrijtkik gortilličirjev. PrijarHi n je treba do 17. septembru. — Tedaj » polletje sejeotvoril r Solaaa aa Turikem, da bi u tariki policaji bolj inbraiili r troji itrjkL Drugod po Evropi prirejajo itrakorae letajo u rokodelce, r Turčiji pa u — policaje. Kurjač (Heizer) n takoj sprejme t večjem podjetja. Prednoet ima izknien ključavničar. Natlov na ttprarniitra .Domovine". Išče se izreibana aa trgovine a medenim blagom tmoina tlovenskega in nemikega je tik i t (oven ia pturi. Vttop takoj. Kje n igre pri apnvniltva tega Hala. kil l-l Pridno dekli; katero mm potpnrljati t hiii in nekaj knhiti u aprejme v trajno alntbo v rodbini hrea otrok na defcfi. — Plača 1< de 10 kron. Nanlor a itre pri apnrniitro .Domovine". •••tavlia« > Ukn ■»Uendba Cena m M IHm K 80.— M^^KcfiMtnkM^«. »-1 Uradnika a lepo pisavo, ki se spozna v notarskih pisarijah in zemljiikih knjigah sprejme t 1. ali vuj 10, oktobrom notar dr. Firbas v Maribora, mt-i Odda se faea na najlepšem prodora i ^ Petru pod Sv. gorami (KonigtbergX Štajersko. — Pojasnila daje lutaik JOSIP DEGEN, trgovec I Sv. Peter pod Sv. gor. 3 Vizitke priporoča Zvezna tiskarna. Perl-rž a Franckova pridatek in namestek za kavo Ad. it n. Z ozirom na razglas deželnega odbora z dne 5. sept 1.1. St II. naznanjamo, da so visoka in srednje visoka drevesca vseh vrst jablan v deželnih drevesnicah v Gleisdorfti in Celju popolnoma oddana. v GRADCU, dne 19. septembra 190«. Štajerski deželni odbor. POSOIILHIU » MARIBORU obrestuje hranilne vloge, glede katerih je pogojena Illi.l.l. ■ - v-■ - - A__... J m sin inmSCMM OOpOVBO | počenfii od 1. oktobra 1907 po 4 II 01 2 lo RaME53B3 RAVNATELJSTVO E PAPIR gtfffit as P, KOSTIČ lf CELJU, 1 CELJE NARODNI DOM KUROL VANIČ NARODNI DOM CELJE Velika trgovina modnega, nknenega in Za jesensko ■fakturnega blaga na drobno in debelo ia ilMko dobo dodle aovoett v BMteeak ia Mkmeaea blaga ga obleke v velikanki fiberi. Velika saloga preprog, gani tar nhwtt ia iMpkaetik aavea ia Starca po aa)al*Jlh t i: KeaetrdJ liata .Dsuevin*. Titk draitva .Zvtau tiakana" v Celja. Odgovora! aradaik la iadajatelj Ljadsvit Flriul.