KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 37 (2) INĐUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 Juna 1925 PATENTNI SPIS BR. 2834 Gennger I Bohm, diplomirani inžinjeri i tehničko preduzeće, Arad, Rumunija. Kuke za stezanje na krajevima drveta za železničke pragove, grede, stubove i druga veštačka Prijava od 3 novembra 1922. Pravo prvenstva od Dosada poznate kuke za stezanje na krajevima ne mogu naći opštu upotrebu, jer se ne mogu prilagoditi strukturi drveta i dej-stvuju samo u jednom jedinom pravcu sile. Drugi nedostatak pokazuje se u tome, što je teško pravilno nameštanje iste, i zahteva komplikovane sprave za presevanje, ili čak više pomoćnih radenika. Ovome pronalasku cilj je da otkloni ove nedostatke i da da takve kuke za stezanje na krajevima drveta, koje se svuda mogu u-potrebiti, bilo da se tiče železničkih pragova, ili takođe greda, stubova ili drugih veštačkih drva. Kuke za stezanje na krajevima drveta koje čine predmet pronalaska odlično se pri-menjuju za odstranjivanje kvara, koje u dr-vetu prouzrukuju krajnje pokutine. Veštačka drva koja su postala manje kvarna, mogu se ponovo načiniti zdrava i s druge strane kuke za stezanje prema ovome pronalasku upotrebljavaju se radi sigurnosti takođe još kod zdravog drveta, da bi se sačuvalo od nastajanje pukotina. Pronalazak se osniva na sledečim dvema osnovnim zamislima, koje pripadaju istina jednoj drugoj kao dejstvujući momenti, ali su pak jedna od druge stvarno nezavisne i može svaka za sebe vredeti: prvo što je ivica kuke za stezanje ozupčena kao kandže odn. testerasto i drugo što je otvorena glava kuke izrađena poligone. Pomenuto ozupčavanje pripravlja pričvršćivanje kuke u obliku zakivanja i utvrđuju drveta. Važi od 1 maja 1924. 7 novembra 1922. istu duboko u drvetu, a da pri tome ne napada suviše na drvo. S druge strane doprinosi poligono uobličena glava kuke tu korist što glava kuke u svakom položaju ulazi pravim stranama u drvo i što se ista može čvrsto uhvatiti bez štete po celokupnu čvrstoću drveta. U ostalom pronalazak će biti bliže opisan na osnovu nacrta koji ovde pripadaju, i koji šematički prestavljajo primere izvođenja predmeta pronalaska. Fig. 1 i 2 je bočni izgled, odn. osnova jedne kuke za stezanje drveta na krajevima prema pronalasku, kao što se najviše upotrebljava za železničke pragove. Fig. 3 i 4 je isto tako bočni izgled, odn. osnova drugog oblika izvođenja, kao što se takve najviše upotrebljavaju za stubove ili tome slično. Fig. 5—7 su bočni izgledi drugih oblika izvođenja. Sa 1 je svuda označeno rebro, dok 2 o-značava jednu i 3 drugu glavu kuke za stezanje na krajevima drveta. Kao što se vidi u fig. 1 i 2 ivica kuke ima zupce 4 u obliku kandže, koja ulazi u drvo prema vrsti klina. Stvorena glava kuke načinjena je poligonalno, tako da deo kraja drveta koji je obavijen glavom isto tako, kao i deo istoga što ostaje izvan glave do-bijaju zdrave i snažne konture, usled toga oba ostaju statički otporna. Iz fig. 1 i 2 vidi se, da su ivični zupci 4 Din. 10. uvijeni u obliku zavrtnja, dalje da su ivični zupci 4 uvijeni na jednoj strani kuke u suprotnom pravcu hoda, nego što su isti na drugoj strani. Kuka za stezanje prema pronalasku dejstvuje stoga osim u pravcu osovine takođe u poprečnom pravcu i u radi-alnom pravcu čak šta više mogu vršiti torziju, tako da se odlično mogu primeniti za svaki slučaj mogući i čuvaju poznije ispuštanje. Ivica na desnoj strani kuke zaoštrena je u obrnutom smislu, nego što je na lovoj strani. Time je uvedeno dejstvo torzije. Rebro 1 je pravo, što omogućava najprostije opterećenje krajeva drveta i odstraniva-nje nepotrebnog bočnog dejstva potiskivanja. Fig. 3 i 4 pokazuju sasvim prost oblik izvođenja predmeta pronalaska. Fig. 5 predstavlja kuku za stezanje na krajevima drveta prema pronalasku, kod koga češalj rebra dublje ispada na dole, nego glave češljeva na kukama. Glave kuke primaju docnije na taj način silu pritiska za krajeve drveta koji drže rebro. Prema fig. 6 ispada češalj jedne glave kuke dublje na dole, nego češalj rebra i druge glave kuke. Pri tome ima se korist, što ra-denik može unapred pričvrstiti kuku za stezanje kod duže glave i docnije u običnim slučajevima namestiti na visoku ivicu žele-zničke pragove ili tome slično i stegnuti jednom nogom, pre nego što utera rebro i drugu glavu kuke u kraj drveta. Dosada bilo je sasvim nemoguće, da jedan radenik može razviti j najmanju silu pritiska bez naročitih sprava. Najzad pokazuje fig. 7 takav oblik izvođenja predmeta pronalaska, kod koga oba češlja na glavi kuke ispadaju dublje nadole, nego kod češlja rebra. Tu ulaze najpre glave kuke i sila pritiska može biti razvijena bez ikakve naročite sprave i pomoću jednog jedinog radnika na pr. na takav način, da rebro kuke za stezanje boč- nim udarima biva ispupčeno, pošto su već udarene glave kuke, ali ono još stoji slobodno. Kuke za stezanje prema fig. 7, mogu se prema pronalasku isto tako ozupčiti kao o-stali oblici izvođenja. Patentni zahtevi: 1. Kuke za stezanje na krajevima drveta za železničke pragove, grede, stubove i druga veštačka drva naznačene time, što su ivice istih osupčene u obiiku kandža. 2. Kuke za srezanje na krajevima drveta za železničke pragove, grede, stubove i druga veštačka drva, kao one prema zahtevu 1, naznačene time, što otvorene glave kuka imaju poligonalan oblik. 3. Kuke za stezanje na krajevima drveta prema zahtevu 1 ili 2, naznačene time, što su zupci ivica uvijeni u obliku zavrtnja. 4. Kuke za stezanje na krajevima drveta prema zahtevu 3, sa dva ili više zuba ivice, naznačene time. što su zupci ivica uvijeni na jednoj strani kuka u obrnutom pravcu hoda, prema onima na drugoj strani. 5. Kuke za stezanje na krajevima drveta prema zahtevu 4, naznačene time, što su i-vice na jednoj strani kuke zaoštrene u suprotnom smislu, prema onima na drugoj strani. 6. Kuke za stezanje na krajevima drveta prema zahtevu 1—5, naznačene time, što su rebra prava. 7. Kuke za stezanje na krajevima drveta. prema zahtevu 1—6, naznačene time što češljevi rebara dublje ispadaju na gole, nego češljevi na glavama kuke. 8. Kuke za stezanje na krajevima drveta prema zahtevu 1—6 naznačene time, što češljevi jedne glave kuke dublje izpadaju na dole nego češljevi rebara i druge glave kuke. 9. Kuke za stezanje na krajevima drveta prema zahtevu 1—6, naznačene time, što o-ba češlja na glavama kuka dublje ispadaju na dole, nego češalj rebra. %> / /Idpđ fen h br