SOKOLSKI GLASNIK ORGAN JUGOSLOVENSKOG SOKOLSKOG SAVEZA % Izlazi svakog’ 1. i 15. n mesecu. - Godišnja pretplata 50 Din. - Uredništvo i uprava o Ljubljani, Narodni dom. - Telefon ured. 2543. - Račun pošt. šted. 10.932. - Oglasi po cenikn God. XI. Ljubljana, 1. augusta 1929. Vanredna sednica predsedništva Saveza Slovensko Sokolstvo u Poznanju. Zbor Sokolstva na Glavnom trgu u Plznju 7. jula 1929 Sednica predsedništva održana je 1. jula t. g. u Poznanju pod piredsedni* štvom br. A. Zamoyskog, «am. staro* ste Saveza. Prisutni brača: Zamoyski (SPS); Gangl Dr. 'Murnik (JSS); Todt, Dr. Vergun (SRS); Štepanek, A. Heller i H:;vel (ČOS). Opravdani brača: Dr. Scheiner, Dr. K. Heller. Krejči, Mašek (ČOS); Paun* kovic (JSS) i Fnzanovicz (SPS). Na žel ju opravdanih delegata za COS sednica jo proglašena za van* red nu Prijem Junaka: Br. tajnik izvesta* va, da se nalazi pitanji - glede primanja Bugara stalno još u istom stanju. Do sada nijo došla još nikakva obavest o torne, kako namerava »Junak« udovo* Uiti uslovima, koje mu je stavio Savcz Slovensko Sokolstvo. Brat predsednik izveštava, tla je Poljsko Sokolstvo pozvalo Junake ni-, svoj slet. — Brat Dr. Vergun tumaei ee|.iu Junaka, ko-ja mu je bila izražena pri'ikom poslcdnjeg boravka u Bugar* skuj, (ki bi sc im verovalo, da žele islkreno iei zajed no s nama. Promenu imena predložili su glavnim skuplština* ma župa a 'o uspehu glasovanja izve* stič.e nas u Plznju. Prompna praviila SS: Brat tajnik je izvestio o promeni pravila, koja jc bila potvrdena ad cirkulandum, a sa* stoji sc u tome: 1. § 3. glasiiee so u buduče: Organi saveza su: glavna skupština, predsea* ništvo i načelništvo. -■ § 5. U odlomku drugom briše sc reč »priprema sveslovenske sletove«, a mesto tega stajače »odlučuje o pred* lozima n.a-čelništva za sveslovenske sle* tove«. 3 Kao odlom.J.4 3. §a 5. premisi sc od; o mak 1 §a 6. 4. i; 6. imače 'od sada samo jedan odlomak, ko ji če glasiti: »TelovežbaČ* kim stvar:ma upravlja načelništvo Sa* veza. Sastoji se iz zastupnika poslanih od načelništva svih sokolskih centrala, u koliko su članovi saveza. firoj za> stupnika 'odredu j e pravilnik načelni* štva. Predsednik načelništva (načelnik saveza) ili njegov zamenik prisustvuje sedivcanja predsedništva saveza kao punopravni njegov elan.« — Sednica uzima tu promenu do znanja. Pravilnik načelništva: Pravilnih načelništva. kakav je ibio predložen pojedinim savezima, bio jc pismeno potvrder.. sa dodatkom ik odlomku 8. "’To tumačenje dobiva važnost s potv.r* dom predsedništva Saveza.« — I po* tvrdu ovog pravilnika uzima sednica do znanja. Jed-nstvena statistika: Bratu tajni* l'u s. nalaže, da do naredne sednicc nripremi načrt za jedinstvenu statisti* ku člansku i statistiku telovežbačku. Kao što smo več u svoje vreme izvestili, bio je radi tužbe Jugoslovan* skog Sokolskog Saveza urednik tjed* nika »Novine«, kojii izlazi u Murskoj Soboti osuden radi klevete, ikoju je skrivio u člancima »Sokoli p rej spo* štujejo vero?« »Občiniske pritožbe proti reviziji agrarnih objektov« ! »Odgovor« na 6 sedmica zatvor«, Din 3000 novčane. kazne, Din 3000 ma* t-rijalne odštete, na povratak troš* kova ksizncnog postupka i na iz vršenje kazne. — Protiv te osude uložio je urednik Jerič mištovnu žaobu, koja je bila u nekim tačkama več u nejavnoj sednici u ostalim pak na javnoj ras* pravi 8. maja o. g. odbij ena. Kod ras* prave; zastupao je JSS br. dr. Pran Kandare, optuženog pak dr. Janko Breje, ko ji je upirao svoju ništovnu žaobu na to. tobože da JSS nije bio Predan i da nije legitimiran za tužbu, uostalom pak, da predbacivanja za JSS ni.su vrcđajuča, Buduči su razlozi osude glede tuž* bene legitimacije JSS vrlo važni i za druge slične slučajeve, a u ostalom pak razlozi osude poučni su i za druge naše klevetnike, objavljujcmo iih doslovno: Razliotzi: K I. Ništovna žaoba utvrđuje brojčano ništovne razloge po t. 4, 7, 8 i 9 a i 9 c § 281. kpr. U koliko utvrđuje ništovne razloge po t. 4, 7 i 8 § 281. kpr. bila je u nejavnoj sedmici odbi* jena po § 4. br. 2. zakona od 31. đe* cembra 1877., br. 3. drž. zak. za go* dinu 1878. Na kasacijskoj raspravi izvodili su sc ništovni razlozi po t. 9 a i 9 c Pravilnik o stvarnim i prelaznlm nagradama: Načelmštvu saveza ustup* Ijeno je pitance donošenja pravila o podeli stvairnih i prelaznih nagrada takmiearima i takmičarkama. Pravilnik prelazine nagrade brata A. Zamoyskog: Načelništvu sc nalaže, da podastre načrt za pravilnik prelazne nagrade k oju je savezu »Slovensko Sokolstvo« dar'ovao starosta br. Za* moyski g. 1926. Brat tajnik kao zastupnilk ČOS po* daje načrt njenog principielnog za* ključka': Načrt ČOS. Ueeštvovanje po* jedinih sav/za ili u njemu organizova* nih jedinica na kakvim bilo svečanosti* ma, koje se održavaju na području drugog saveza- organizovanog u Slo* venskom Solkolstvu može sc izvršiti samo s privolom domačeg saveza. Taj naert predložiče se p'ojedinim članovima — savezima pismeno. Predlog za odličje Sfovensi^og So* kolstva: Brat tajnik predlaže, da bi se uz saradnju umetnika svih naroda za* stupljenih u savezu priredilo naročilo odlikovanje (plaketa ili kolajna) s tko* jom bi sc savcz odužio pojedincima za vanredne zasluge na zajedničkom ra* du, kod provadanja sletova i slično. Ustupa sc jednako pismenim pu> tem pojedinim savezima. Slct JSS u Beogradu 1930. Utaks mice SS: Brat Gangl p.redlažc načrt za ueeštvovanje svih član'ova saveza na sletu J ugo sl o ven skog Solkolstva u Bco* gradu g. 1930. i na priredbi slovenske štafete te takmičenjima 'za prvenstvo •SS pojedmaca i pojedinki. — Jedno* glasno primljeno. Poizdravi: Zaključeno je, da s. po* š.lju brzojavni pozdravi br. Dr. Sohe!* neru, starosti ČOS; br. dr. Vaničku, načelniku ČOS i br. Dr. Czarniku u Lvovu Zahvalni brzojavi: Nadalje zahval* ni brzojavi 'kralju SHS Aleksandru I, prezidentu republike francuske Dou* mergu i prezidentu republike Čehoslo* vačke T. G. Masarvku, za naklonost i počast iskazanu darivanjem nagrada v:a takmičenja na sletu. S .stri Jadvigi Zamoyslki zaklju* čujc sc čestitka na. priredbi sletske scene »Venčanje Visle s Baltikom«. Načrt SRS z. g.: Brat Todt pred* laže, da bi se omogučilo ruskom So* kolstvu osnivanje vlastitih društava п.ч Dodručju drugih saveza s obzirom na njegove privremene vanredne prilike i potrebe. — Ustupa se u uv^cnje svim bratskim savezima. Proglas. Iza toga bio je odobren sledeči proglas: Prilikom desetogodiš* njice potpisa versaillslkog ugovora., čije plemenite težnje za samoodrcdenjem i samostalnošču slovenskih naroda sc plov.nski narodi sečaju spoštovanjem, :zriče prtdscdništvo Slovenskog Sokol* ■"! 281. kpr. A!i ništovnoj pritiužbi n) u tem smeru nije priznat uspeh. Ništovni razlog po t. 9. c § 281. kpr. utvrduje ništovna pritužba, tobo* že, da je prvostepeni sud po krivdi pri* iznao Jugoslovenskom Sokolskom Sa* vezu tužbenu legitimaciju. Jer JSS iu nijednom izmedu inkriminovanih čla* naka nije imenovan, a nije označen ni na drugi način, jasno pak pogotovo ne, za onoga na ikoiga se odnose inkn* minovana predbacivanja: inkriminova* na predbacivanja ni u celini, a ni u po* jedinostima ne lete na JSS več samo na pojedine Sokole. A ništovnoj pritužibi ne može se udovoljiti. Naglasiti treba, da nije uzeto u obzir to, što je optužen’ moguče hteo izraziti, a u napisu nije sc dovoljno jasno izrazio; več je merodavan opšti utiisak članaka u celosti na poprečnog čitaoca i taj utisak je ibez dvojbe taj, da se odnose inkriminovana predba* civanja na Jugoslovensko Sokolstvo uopšte a ne na pojedine žtipe, poje* dina društva ili samo na pojedine članovo Sokole, Jc o j i se u članci* ma ni ne spominju. Po 'svojim stvar* nim nalazima, na koje je kasaoijsiki sud vezan (§§ 258., 288./3. kpr.), je prrvoste* peni sud gledom na to pravilno priznao pravo do tužbe Jugoslovenskom So* kolskom Savezu, koji je po §§ 1. i 9. pravila JSS §§ 5. i 6. pravila sokolskih društava tc § 3. slovo h) pravila sokol* skih župa vrhovna instanca za sve So* kole u pitanjima Članstva, koji je dakle opravdan zastupati čitavu organizaciju i nastupati kao njen branioc. kađa (su stva junačkoj armadi francuskoj na* pose i ratničkim armadama entento s njihovom vodom večne uspomene maršalom Foehom kao i tvorcu 14 ta* čaUa mir.:. Wilsonu. velikom prezidentu Udruženih država, izraze izahvalnosti i uverenja, da čc njihova požrtvovna dela za dobrobit ljudstva biti sačuvana u uspomeni sokolskog bratstva. Zahvale. Prcdsedniištvo Sav. za Slo* vensko Sokolstvo izriče zahvalu: 1. brači Čehoslovacima za izgrade* nje slovenske sokolske škole i teča* jeva, kojii isu pristupačni svim Sokoli* ma i Sokolicima s kojima sokolsko delo napreduje i sokolske tdovežbač* ke metode postaju jedinstvene. 2. brači Jugoslovenima za. neizmer* no delo Sokola koji ide k cilju ujedi* njenja Južnih Slovena u jedan veliki narod jugoslovenski čimc daje primer .podredi vanj a višiifi idejama. 3. brači Poljaeima za izastupanje Slovenskog Sokolstva spram inostran* stva: a) s učestvovanjem na sprovodu maršala Focha večne uspomene 27. marta t. g.; b) polaganjem palme na grob Ncznanog junaka američke ar* made u Arlingtonu; c) polaganjem venca na grob Neznanog junaka u Parizu prilikom lOgodišnjlice potpisa primirja svetskog rata; d) za učestvo* vanje na priredbi slovenske sokolske akademije u Parizu 9. maja t. g. 4. brači Rusima u emigraciji pri* znanje za tiho i udivljenja vredno de‘o za napredak u telesnom vaspitanju pod teškim uslovima uz želju. da bi .svoje sokolsko delo preneli u vlastitu zemlju iza naplredak svoga naroda. Predsedništvo iSS šalje najisrdaC* nije’ priznanje priredivačm.’ VII. so* kolskog sl.ta poljskog u Pozmvnju uz ueeštvovanje saveza udruženih u Slo* venskom Sokolstvu sa starostom br. A. Zamoyskim, načelnikom J. Pa* zanovičem, n::čelnicom J. Zamoyskom na čelu, kao i protektoratu VII. sleta g. Cirilu Ratajskome, gradonačelniku stolnog grada Poznanja. Predsedništvo Slovenskog Sokol* stv.: izriče VII. sletu sOkoilskom u Po* znanju uz učestvovanje saveza udru* Ženih u Slovs.'nskom Sokolstvu prazna* nje za: a) izvršeno delo i napredak na oolju telesnog vaspitanja i kulture: b) za- utvrdenje bratske veze medu po* j edin im slovenskim narodima k čemu je doprinelo zajedničk'o uipoznavanje i zajedniSko nastupanje na sletl:§tu, kao1 i alegorička scena »Venčanje Visle s Baltikom« k čijem ostvarenju su do* nrineli 'svoj deo Sokoli p obrati niških naroda; e) za to da je pozivom reprc* zent. nata tudih naroda pružlio priliku, da bi videli razvitak soikolskog dela te se uverili o reizultatima i opsegu slo* ve n skog sokolskog vaspitanja kao na* roč'tog dela slovenske kuilture. napadaji upereni spram nje, spram ec* lokupnog Sokolstva, koji' je udruženo u njemu. U tom smeriu ništovni razlog po § 9. c § 281. kpr. dakle nije podan. Ništovni razlog po t. 9., a § 281. kpr. postavlja ništovna pritužba, tobo* že. da 'inikriminovani članci ne sadrže ništa, što bi bilo kažnjivo po zakonu o štampi, članci da uopšte nisu osramo* čujuči; u koliko bi se pak moguče mo* glo ireči da su, da je za to doprinesen dokaz istine. A ništovna pritužba ni u tome ne* ma pravo. Kako proizlaizi iz inkriminovanih članaka njihove skupnosti i u vezi s time što se. je neposredno prc dogo* dilo i jer se prvi inikriminovani članak izričito poziva na predbacivanje bez* verstva Sokolstvu, koje je .opozvano u prijašnjem ibroju »Novin«, toboiže, da je neosnovano, predbacuje se So* kolstvu u biti sledeče: JSS je proglasio u zagrebačkoj re* soluciji godinc 1924. veru za najintim* n i j i i najsvetiji deo unutarnjeg života svakog pojedinca te se izrekao, da taj bitni deo čoveeeg svetskog nazora Ju* goslovensko Sokolstvo ceni i poštuje. Ali stvarno u praktičnom životu da se Jugoslovensko Sokolstvo toga načela ne drži. Ne drži da se dakle svoje vla* stitc resolucije, u kojoj pak ima zago* vor pred sudom t. j., cime dokaizuje, da njegovo izrečeno načelo nije bez* versko ni protuversko. Takva predbacivanja bez dvojbe su vredajuča. Nekažnjavanje takvih predbacivanja se postigne, ako se na« stupi i posreči dokaz istine, da je Sokolstvo u više priliika tako na* stiupaio i očiglcdno' pokazalo, da deluje obratno od gore spomenute resolucije, da izražava javno preziranje spram katoličke1 vere te ju omalovažava,. Dokaz istine je optuženi nastupio tc je naveo neke pojedinačne primere. Tako je naveo, da su Sokoli za vreme služb, božje išli sa bučr.om glazbom pokraj cricve u Murskoj So* bo-ti i da su time smetali pobožmu sa* branost prisutnih vernika. Prvostepeni sud pa je utvrdio na temelju isKaza mnogobrojnih svedoka, da su domači Sokoli doista išli s glazbom iza vreme službe božje pokraj crkve na Staniču k doc eku gosti ju, kao što je to običaj tc sc s gostovima i svirajučom glaz* bom op.t vračali pokraj crkve. Nije pak ojtvrdio, da su hteli Sokoli s time demonstrirati protiv crkve, da su ima* li nameru omalovažavati je ili smetati službu božju. a nije bilo- ni utvrdc.no. da 'bi sc bio tko izmedu vernika zgra* žao nad time. Nadalje je naveo optuženi, da je bila tpravdana njegova kritika glede ponašanja nekih Sokoia za vreme mise, prilikom sprevoda sokolskog staroste u Ljutomeru. 1 u ovom primeru je prvostepeni sud utvrdio na temelju svedočanstva brojnih svedoka, da su se Sokoli ponašali za vreme mise do* stojno i pristojno i da jedini svedok Ferk Miloš, koji za one Sokole koliko ih je video kroz prozor sakristije, go* vciri drukčije, kaže, da ne- može tvrditi, da su Sokoli s time na kakav način hteli sramotiti erkveni obred. LI dokaz istine svojih predbaeiva* nja naveo je optuženi i to, da idu So* koli kod sprovoda bez potrebe pred križem harem u Kranjskoj, dok idu u Stajcrskoj iza križa; ko hoče iskazati križu dužno poštovanje, neka ide za njim a ne pired njim. — Pa i u tom smeru je po prvostepenom sudu utvr* deno. da po svedočanstvu dr. V. Mur* nika u tome nema protuverske tenden* cij:, nego da je to uredeno samo iz tehničkih razloga; da po svedočanstvu dr. P. Pcstotnika to odgovara progra* matskom načcHi. da Sokolstvo poštuje svaku veru i da sc radi konačno u po* gledu rasporeda pogrebne povorke sa* svim o krajevnim i lokalnim obieajima, na n:j. utvrdeno da au Sokoli hteli s mestom pred križem pokazati svoje omalovažavanje križa, ili omalovaža* vanje vere. Optuženi naveo je i to, da su se Sokoli trudili, da bi iz škola uklonili 'krščanski pozdrav »Hvaljen I.sus« te ga nadoknadili sa sokolskim pozdra* Vzdčlavaci škola. ki jo prireja Prosvetni odbor ČOS redno vsako leto, se je vršila leto® v času od 30. jiu* ni ja do 13. julija. Bila je po redu tretja a prva, katere se niso udeležili le zastopniki češkoslovaškega Sokol* stva. Vseh udeležencev je bilo 55. in sicer 50 Čehov in Slovakov, 3 Čehinje, odn. Slovakinje, 1 zastopnik ruskega zamejnega Sokolstva ter podpisani kot zastopnik jugostovenskega Sokol* stva. Naj omenim takoj na početku poročila, da sem bil sprejet z izredno prijaznostjo in ljubeznijo ter da se mi je izkazovala veis čas bivanja v prosvetni štoli tako od strani vodstva kakor tudi od posetnikov šole posefo* na pozornost, tako da nisem prinesel iz Prage le glave polne novih misli, pobud in navodil za sokolsko pro* vom »Zdravo!« ili kakvim drugim ne* verskim pozdravom. I u tom pravcu je utvrdeno, da je učiteljski zbor na dvim školama na sodnicama savetovao se i zaKljučivao o naoiny pozdrava a to gledom na krajevne prilike, da pak nije imalo svrhe, ukloniti katolički, po» zdrav radi toga, jcir je katolički. Utvr* deno j:, dapače, da je li Murskoj So* boti zastupnik katoličke crkve konaC* no sam predlagao, da se. u školi naco* mesti s obzirom na naročite krajevne prilike taj pozdrav s pozdravom »Do* bar dan«. Nipošto pak nije utvrdeno, da su pojedini članovi učiteljskog zbo* 1 a kac Sokoli nastupiili protiv sporne* nutog pozdrava. Što se konačno tiče predbacivanja »koritarstva« Sokolstvu, treba sporne* niuti, da iz spisa proizlazi, da optuženi glede t'h predbacivanja nije. ni nastu* p o dokaz istine. Glede predbacivanja »Sokrivde na demonstraciji v Prek* murju« izvodi ništova pritužba, da sc u tom pogledu pcedbacuje prekomur* skim i'v;.ničnicima sokolski duh, da ne vrše svojih verskih dužnosti, što da slabo utice na duboko pobožno preko* mursno ljudstvo i čak pođkopava nje* gov moral. Pritužba dakle sama pri* znaje, da se radi o nesavesnom izvrša* \anju verskih dužnosti sa Strane po* jedinih članova Sokola u Prekomurju, što se ali n,e može opčenito pireneti i predbacivati Sokolstvu udruženom u JSS, kao takvom. Skladno s prvostepenim sudom je prema tome i kasacijski sud vezan i u tom pogledu na stvarnei nalaze prvo* stepenog suda, nravnog mnenja, da do* kaz istine optuženome nije uspio u ni* jednom pravcu, da jc dakle optuženi s inkriminovanim člancima objavio o Sokolstvu u Jugoslovenskom Sokol* skom Savezu, nešto neistinita, što bi moglo škoditi njegovom dobrom imenu i društvvnom ugledu. Prvostepeni sud se radi toga sa svojim krivdorekom nije ogrešio o ni* jedan od ništovnih razloga, tc je tre* balo radi toga ništovnoj žaobi optuže* noga odreči svaki uspeh. Kasacijski sud pa je udovoljio de* lomično prizivu optuženoga protiv esude o kazni i snizio kazan izatvora na 8 dana zatvora sa svim olakotnim okolnostima u smislu čl. 92. zakona o štampi, dok jc ostala osuda u ostalim odlukama nepromenjena. Smatrao je naime za olakotno, da je optuženi ra* dio očito ne toliko iz vlastite inicija* tive, nego pod uplivom s druge strane. Optuženi se jc naime branro, da je !z* davač lista župnik Klekl uredniku na* ručio, što i kako da piše. svetno delo, nego tudi srce polno ob* novljene in pojačane ljubavi do bra* tov Čehoislovakov. Bodi i Prosvetne* mu odboru ČOS i bratom posetnikom šole e a vse, kar so izkazali potom me* ne juigoslovcnskcmu Sokolstvu, izra* ženo tudi na tem mestu polno prizma* njii in iskrena zahvala. Šola je od posetnikov res da za* htevala precejšnjega duševnega na* pora toda na dnugi strani nas jc na* grajala po svojih predavanjih s tako bogato in globoko ter zanimivo vse* bino, da večinoma ni bilo težko sle* diti predavateljem in (predavateljicam ves čas z največjo pozornostjo. Prat je morda imel tudi br. Fr. Erben. ki je menil, da bo imel on največ zaslu* ge na tem, ako bo končala šola z uspe* hom, ker nas je vsak dan s svojimi (Nastavak na str. 2. stupcu IV.) Zanimljiva osuda stola sedmorice u Zagrebu., DR. MAKS KOVAČIČ (Mariibor): Sokolska prosvetna šola v Pragi. DR. FRAN ILEŠIČ (Ljubljana): Jugoslovenski Sokoli u Poljskoj. God. 1929. imače za Sokolstvo, osdbito sa ostvarenje slovenske tačke njegove ideologije istoitijsko zinačenje. Prvi put je Jugoslovenski Soko u vc= likome broju polet.o u Poljsku; tako mnogobrojno, kaošto ove godine So* koli Jugosloveni uoplšte još nikada nisu učestvovali u nijednoj priredbi u Poljskoj. 1 to je idobar znak, znak slo= venskog napretka. U Čehoslovačkoj naši se Sokoli več dobro cirijentiraju; metodički je razumljivo, da smo se Upučivafi najpre u Čehoslovaeku, aii načelno je Poljska centralna sloveni /вка tačka. I s njom su se naši Sokoli ove godine prvi ‘put p obliže ufioznaii. U tam ./ je istorijska važnost i kolskom sletu činli mi se potrebno, da Vam, sestre i bračo, uputim nekoliko^ načelnih primedbi. Kao pripremu /a polazak u Polj* sku održao sam u Zagrebu maja mt« seca tečaj poljskog jezika. Malen nas je bi o broj na tečaju. Nisu dolazili ni orni, koji su se ispremali na put u Polj* sku. Kad sam jednu sestru ipitao, zašto ne dola/zi na tečaj, rekla mi je: »Pa ja he idem u Poznanj; inije mi potrebno, polaziti tečaj.« Svo to zinači ili omalo* važavanje slovenskj tačke u sokol* skoj ideologij i> ‘ili o malo važavanje je* zitka kao sredstva za ostvarenje slo* venske misli. A ipak je jezično znanje neminovno sredstvo /a postignuče in* terslovenskih uspeha. Neka mi ne go* vori c slovenskoj mi:s!i\ ko slovenskim jezicima ne posvečuje sve pažnje! Češki ie jezilk medu našim Sokolima, hvala Bogu, več prilično poznat; to je zato, 'što oni sa čehoslovacima več Poznanj i Plzenj. Ova dva imena značajnih gradova 'bratskih nam slo* venskih država — Republike Poljska i čchoslovačke, danas su u slovenskim eokolskim redovima več prilično po* znata. Kako je več i n naše sokolske štampe poznato, Poljski Sokoli su sc u veliko pripremali za VII svesokolski felet, koji je održan od 27. juna do 1. jula 'U Poznanju. Na taj sokolski slet pozvani su i naši Jugoslovenski So* koli da mu prisustvuju, kako bi slet, na koji su pozvani i ostali slovenski Sokoli, dobio sveslovenski karakter. Nekoliko dana kasni je, naime od 4.—7. jula Čehoslovački Sokoli su pri* redili u Plznju veliki pokrajinski slet na kojcg su pozvali i naš Jugosloven* ski Sokolski Savez. Pošto sc slet za* kazan u Pliznju održao nekoliko dana kasnije >od sleta u Poznanju, to se jc naš Savez odazvao i ovom pozivu bra* če Čehoslovaka te je pozvao naše So* kolstvo na što veče učestvovanje, ka* ko bi mogli brači na severu pokazati razvitak našeg Sokolstva. Iako je bilo vrlo teško organizovati Sokole za ova* .ko daleki put — koji je trajao 15 da* na, a i usled težkih naših ekonomskih prilika — ipak se sakupio vrlo lep broj Sokola iz svih krajeva naše države, koji su u Poznanju i Plznju reprezen* tirali naš?' Sokolstvo. Po naređenju našeg S^veza, sva su sokolska društva morala javiti ta* čan broj polaznika u Poznanj i Plzenj. od ranijih vremena mnogo oipče. Sa poljskim se jezlikom istom pravi po* četak; drago mi je biio, da sam na putu iz Varšave mogao konstatirati, kako su mnogi Sokoli i Sokolice u kratko vrtme osvojili najpofcrebnije poljske izraze te lizjavljivali, da im se več otvara uho za poljski jezik. Samo ftapred! Mogla hi mi zavreti krv, da sam čuo da slovenski Soko sa slovemskim Sokolom razgovara nemački... Priprema za saradivanje na jed* nom sletu u Poljskoj je i — uiputa u poljski jezik. Bilo ih je, koji su igovorili: »Meni se čini, da je Poznanj lepši nego Var* šava.« Ja na to: »Imadu dve lepote; jedna je lepota pravilnih formi i spo* Ija&njeg poretka, druga je ona unutar* nja lepota, koja nam pravi' predmet osolbito simpatičnim. Prva jo poznanj* ska lepota; geometrija je to i arhlitek* tura; sve je u nedu, ali je kamenito; čovek se nehotice seča pruskog lajt* nanta. Druga je varšavska lepota, manje tuda, više slovenska.« Nekada sam napisno, da sam se iz zapadnih gradova vrlo rado vratlo u svojiu ši'roku, jasnu, slovensku Var? šavu. I danas to ponavljam. Bojim se naime', da hi mi Soko. kojli mnogo hvali Poznanj, a manje Varšavu, dru* gi put otišao ne samo u zapadnjački poljski Poznanji — tamo bih ga ja po* zdravio — n.ego u još zapadnije gra* dove. u gradove, kaošto su Mlinchen, Draždani, Bierlin — a to ne 'bih želeo. Kako bejaše to na Plaču Napo* leona u Varšavi? Čekali smo, da po* demo na grob Neananog jiunaka: So* koli i Sokolice n odori, pred nama na* ša stara sokolska zastava, prokušana u sokolskim borbama; oko mas se' sku* pilo mnogo varšavskog sveta; pričamo mu o Jugoslaviji — kad' tamo jedrna gospoda Vaišavljanlka okiti kitom Ujedno je Savez naredio, da svi So* koli koji su prijavljeni za učestvova* nje na ovim sletovima, moraju biti 25. juna u Mariboru, odakle svi zajed* nički nastavljaju put dalje. U Zagrebu su se sakupil; mnogi našii Sokolii iz svih delova naše široko otadžbine, pa smo 25. juna u jutro srdačno ispračeni od braču: i sestara ctputovali brzim vozom za Maribor gde smo stigli nešto posle 14 sati. Dok je vlak jurio našom Sloveni* jom punom lepe prirode i ostavljajuči >’a soborp brda zavijena zelenim drve* čem, u vagonima punim Sokola i So* kolica bilo je vrlo živo i veselo. Ovako je trajalo sve do Maribora. Na ulazu u mariborsko stanicu sa sokolskim pozdravom Zdravo! dočekani smo od naše brače i sestara- iz Slovenije s ko* jima čemo dalj»c putovati. Starešinstvo Jugoslovemekog Sokolskog Saveza sc pobrinulo, da svi polazniei budu na okupu pa je od direkcije drž. želez* niča dobilo 3 vagona na raspolaganje za celo vreme trajanja ovog p.uta. Iz Mariboru smo krenuli u 16 sati. Utvrdeno je da putuju Sokoli, iz ovih naših mesta: Banjaluka. Kragujevac, Maribor, Ormož, Ptuj, Niš, Novi Sad, Senta, Srem. Karlovci, Somhor, Osijek, Đakovo, Vinkovci, Skoplje, Kavadar, Vel. IjBečkentk, Vel. Kikinda, Nova Gradiška, Bjelovar, Celje, Cetinje, Kranj, Kisač, Podgorica, Ljubljana, Varaždin, Mostar, Stara Palanka, No* svežeg eveča našu zastavu i nestane u publicil I jedna druga gospoda učim isto! Bio je to spontani izraz osečaja! I te i takve spontanosti ‘u izrazu ose* čaja ima u Poljskoj mnogo. Spontano, ali tiho inkako stidljivo — a takva je prava ljiubav! Jor dublja ljubav ni je u uličnim glasnim manifestacijama nego u — »kamrici« srca i kod domačeg c gn j ista. Kad jc starosta br. Gaingl ,govorio nad grobom Neznanog junaka, jednoj su se gospodi rosile oči sve to više 1 više... Bili smo u Varšavi, u zemljli, igde je Slovienstvo autohtoao (koliko sc o tomc uopšte može govoriti) te se i kasnije na j man j e (pomešalo sa tudim elementima. Čisto Slovenstvo sp'onta* no izražava svoje osećaje. A dojmovi? Kad smo se tamo vo* zud, a izis.kuju i to, da pojavama tražim pravi uzrok, ko* naono, da se pitami nišam li i ja kriv.... Čekao sam radoznao, kako če sve to kcinačno izači. Milo mi je bilo, kad sam od prvovrsinih sokolskih radmika čuo vanredno ipovoljan sud o napretku poljskog Sokolstva t?e se je j e dan od najodličnijih naših Sokola ovako iz* raziio: Poljski Sokol, kakva sam video god. 1925., iu poriedlbi sa današnjim poljskim Sokolstvom je po prilici tc>, što je kakav seoski pevački zbor u po* redbi sa jednom Glazibenom Maticom ... Sa onim delom »naših Sokola, koji je saradivao kod varšavske sokolske akademije, ostao sam u Varšavi te se iz Varšave vračao u zagrebačkom va* go.nu, htelo mi' se čuti, sa kakvim se dojmovima vračaju mladi 'zagrebački Sokoli i Sokolieie, i što sam čuo? Da bi opet hteli »sa profesoirom« u Polj* sku! Samo da to ne bi bile mladcnačke, sangvinističke izjave, nastale pod doj* \om vanredno srdačnog oproštaja, to smo ga 'doživeli na varšavskoj sta* nici! Razume se, da je lepo, biti na takvim svečanostima, kakve su u vezi sa velikim solkolskim sletovima, i to kao gost, kojeg slovenski gostitelji po* zdravljaju i maže*... Ali treba misliti i na prozaieke dane i navračati u brat* sku zemlju kao običan putnik... A nikada mi Sokoli, koji ozibiljino ;uzim* Ijemo Slovenstvo, .ne smemo 'biti sit* ničavi i pakosni kritikastri, nogo mo* ramo biti kao hodočasnici, kako bi mogle zirakc 'božanske milosti raspaliti vaše duše te iii ogrejati u dubokoj ljuba vi za trn slovensku zemlju za našu Poljsku..., u dubokoj ljubavi, koja ni je samo treniutačna zabava, ne* go trajno vrelo slovenskih činova ... Tako sam Vam. sestre i bračo, pisao pred odlazak u Poljsku i tako Vam eto govorim sada, kad smo sc vratili... Ponaša li se Jadviga Zamoyska, načelnica poljsko# Sokolstva, idemo* kratski' ili ne? Ponaša li se dete de* mokratski, koje plcšče i skače I viče te sc grli od iskrene ‘radosti? Takvo dete jie bila Jadviga tamo ma varšav* skom kolodvoru pred našim vagonom, kad smo ostavljali poljsku prestolni* cu. Ne pita ona-, w. kakva si staleža, nego te igrli, j e r si Sokolica, jer si Ju* goslovenka. Držim, da je to — demo* krači ja. Več 5 godina poznajemo dobro njetzina tasta, starostu Poljskog So* kolstva, Adama Zamoyskoga. Niko prirodniji cd injega, n:ko neposredni ji u izražajh osečaja, a niko i emergičniji, ako ustreiba. vo mesto, Karlovac, Sušaki: Tu.zla, Le* skovac Lukavac, Kumanovo i Peč. Več od stanice Vidtm*Knško po* čela nas je pratiti kiša, dok nas konač* no nije sunee u Brucku ponovo ohas* jalo. Put jc bio vrlo zanimljiv. Naro* čito za onu našu braču i sestre, kojli još nisu imali prilike putovati do Beča. Nekoji su očarani sa prirodmm lepotama Austrije. Nekoji sa velikom uljudnošču carinskih i žclezničkih či* novnika; neki sa vrlo dobrim cestama itd. Svakako je največe zanimanje po* stigmuto onda, kad smo došli na Se* mering. Več od staniog Leibnitz viju še celim putem zastave. Slavi se 75,go* dišnjica od kako jc otvorena Iželez* nička pruga preko Semerlnga. Čitav Semering takoder je u zastavama, a sanatorij i hoteli svečano s,u iluminl* rani. Kako smo na Semering došli na večer u 8 sati, to je pogled bio veli* čanstven. U šumi drveča dižu so ve* like kuče i šarene se od mnogobrojnih boja koje se prelevajo u ovoj tamnoj noči. Divili smo se lepoti prirode, kul* turi tla, vanjskoj lepoti i higijenski građenim kučama po austrijskim sc* lima. Pod ovakvim utiscima, stigli Smo u pola noči u Beč i nakon kratkog zadržavanja nastavili smo put dalje. Na granici Austrije i čehoslovač* ke u m,estu Breclavu dočekali su nas čehoslovački Sokoli vrlo srdačno, i, otpcvalii zajedno s nama »Lijepu naišu domovinu« i »Oj Sloveni...« Na to su nas čehoslovačke sestre Sokolioe počastile toplim mlekom, čajem i ka* fom. Sve do polaska vlaka proveli smo vreme u vrlo srdačnom razgovoru sa severnom bračom koji su nas sa buč* nim ovacijama ispratili. Nas je izne» (Nastavak s 1. str. stupca V.) jutranjimi vajami pošteno »prebudii«; priznati moram, da sc nam je nad vse priljubil s svojo ij.ubt'znivo*šaljivo nravjo, a kljub temu je znal ohraniti lepo disciplino. Da pri vsej obilni du* ševni hrani ni bilo prikrajšano telo, je v delovni program bila uvrščena še tudi izvečer p»o 1 ura telovadbo dnevno, in siccr orodne, ki jo je vodil br. Mora. Predaleč bi me vedlo, ako bi ho* tel podati tudi le jedro vsakega iz* meti številnih predavanj. Zato naj da njih pesti'ost ie slutiti pregleden se* znam predavateljev in po njih obrav* navanih snovi. Predavali so: br. 'univ. prof. dr. J. B. Kozak — Obča kulturna orientacija Sokola; br. E. Klicpera — Češko narodno prebujenje in češki narodni program '(Dobrovsky, Pa* lacky, Havliček, Masaryk); br. J. Pe* likan — Pouk o govorništvu; or. dr. Hrebik — Sokolstvo od početka do ustanovitve ČOS; življenjepis Tyršev in Fugnerjev; br. dr. Pechlat — Tyr* šev telovadni sestav; br. dr. Russ — Tyrševo delo; br. J. Pelikan — So* kolstvo od ustanovitve ČOS do sve* toviu vojne; br. dr. J. Kudela — So* kolstvo in legije; s. F. Lasovska — Sokolstvo za vojne doma; br. dr. Hrebik — Sokolstvo po svetovni voj* ni do danes (izvzemši Vil. valny sjezd = sabor); VII. valny sjezd' sta obrav* navala br. Lad. Jandasek (idejni del v 2 predavanjih) in br. J. Pelikan (vp'rašanje telovadne in organizačne vsebine); isti brat nam je orisal »Kaz* voj sokolskega prosvetnega dela«, kako pa se vrši to delo v društvih, okrožjih in župah, to je prikazal v dveh predavanjih a nešteviLnimi prak* tičnimi migljaji br. dr. Hrebik. S temi snovmi je bil napolnjen prvi teden; ta je bil torej večinoma zgodovinske in idejne vsebine. Mnogo popoldan* skih ur je bilo posvečenih tudi govor* nim vajam pod vodstvom br. J. Peli* kiina. Drugi teden je imel siceT tudi ne* koliko predavanj zgodovinski, vsebi* ne,^ večinoma pa so so predavatelji pečali s specialnimi stvarmi sokolske prosvete, vzgoje in organizacije'. Se* i-nam predavanj je imel tako*!e p«* dobo: s O. T.borskii — Zgodovina ženske sckolsk. telovadbe; br. J. Kraus — .Sokolska delavnost na Slo* vaškem; br. A. Skala — Diletantsko gledališče; br. dr. Rus — Lutkovno gledališče; s. B. Stvblova — Či tanje, knjižnice, čitalnice; br. J. Tnuhlar — Sokolske zabave kino. godba in pet* jc; Sokolstvo in socialno skrbstvo; br. E. Klicpera — Ljudska vzgoja in Ijudskovzgojne organizacije; br. dr. Dosoudil — Skrb za novo članstvo; br. univ. docent K. Vettcr — LTmet* nostna vzgoja v Sokolstvu; br. dr. Veselv — Sokolsko zdravstvo (s po* sebn;m ozirom na mladino); s.,B. Styib* Sa čitavom porodicom nas je | »žegnao« (tako zovu Poljaci oproštaj) na stanici; bila miu je tamo gospoda, koja je uopšte bila na svima sokol* skim priredbama; bila su mu oba sina, Aleksandar i Mihajlo naša sokolska brača, i obe snahe. • Htelo se mi jc, kad je voz krenruo, da progovorim te medu drugim istak* nem velike zasluge porodico Adama Zamovskoga /a sokolsku stvar. I te su zasluge zbilja velike. Ogromne su več materijalne žrtve, što. ih Adam Zamovski doprinosi za ,na* oredak Sokolstva.' Njegova K oz lovk a, ■manje njegovo u zemlji lubclskoj, prava je rasadnica so'kolske misli. nadio ovaj doček, jer je bilo v<.č 3 sata po ponoči i naši su mnogi naslonjeni jedan na drugoga več spavali ne oče* kujuči u to doba noči bratski doček. Ostavljajuči Austrijski teritorij, ostavljamo i njena velika brda, ikoja ulazeči u Rep.ubliku Čehoslovačku pr:* metno nestaju, pošto je u ČehoslovaC* koj u glavnom ravnica. Staniča iPetrovice*Bohumin je gra* nica čehoslovačke i Poljske. Na tr«* ćoj stanici Poljske države Diziedzicc dočekali su nas i pozdravili Poljski Sokoli sa »Oj Sloveni...« Dan je osva* nuo vedar i razpoloženje se Sokola ponovo povratilo jer je tokom večeri i noči padala kiša. Čitav put po Polj* skoj ni u čemu se ne razlikuje od če* hoslovačkog. Ravnica dosta slična na* šim krajevima u Vojvodini i Slavoniji. Drugi dan putovanja (26. juna) oko podne prispeli smo u Poljski grad Katowice. Pošto smo imali 2 sata za* kašnjenja, to je voz s koj im smo mo* rali pir.oduljiti put več otišao. Dok Je vodstvo kod direkcije železniica posrc* dovalo da dobije lokomotivu, koja bi nas odvela u Poznanj,, nas smo neko* Iicina na brzu ruku razgledali jedan deo grada. Ima sličnosti Ljubljani sa* mo što je veči, pošto broji preko 100.000 Stanovnika. Jedan deo grada i bliža i dalja okolina je industrijska. Na stotine ogromnih tVornica teške železne industrije sa vazdušnim, želez* n cama rasprostiru se na sve če tiri stra* ne Katowica. Preko jednog sata putu* jemo pokraj ovog za nas mnoge još ne videnog čuda. Sve oči su uprte kroz prozore vagona, i živi razgovor je za» nemio. Ovo je sve ostavilo na nas naj* lepši utisak. Mnogi su mi govorili: aa lova — Vzgoja sokolske dece; br. V. Pergl — Vzgoja sokolskega naraščaja; br. V. Suman — Sokolske razstave; s: F. Lasovska — Sokolska literatura; br. Vinc. Stepanek — Današnje sta* nje sokolske organizacije; Sokolstvo in Slovanstvo; ,br. Ant. Krejči — So* kolstvo in druga te lesno * vzgojna udruženja; Sokolska propaganda m poročevalska služba; br. Fr. Liska — Sokolstvo v manjšinah in za mejami. S tem pregledom predavanj, kakor je obširen, pa še ni izčrpano vse. kar je nudila šola. Omeniti moram še, da je bil enkrat obvezen obisk gledali* šča (E. Rosland, Сугапо do Bergaracj, da so nam v Tyrševem domu samem, katerega so nam skupno s sokolskim muzejem razkazali 1. julija popt.r je bil Tvrš v svoji mladosti domači učitelj, h goz* darski hiši »Na Krali«, kjer sta se sc* znanila Tyrš in Fiigner, ter k vili dr. Scheinerjevi na ISvate iin potem na vlak v Zdice; 9. julija proti večeru smo si ogledali vzorno urejeno letno telovadišče Sokola na Smichovu; po> poldne1 10. julija jc bil namenjen le* ti mičnemu pregledu Prage in njenih arhitektoničnih znamenitosti; sledeOe* ga popoldne nam je br. Jiri Karasek razkazal svojo v Tyrševcm domu sc nahajajočo in ČOS podarjeno gale* rijo slik; 11. julija zvečer nas je taj* nik Prosvetnega odbora ČOS br. Kri2 zapeljal v praškega Sokola, kjer so nam razkazali zanimive spomine, so* viseče s Tyršem, Fug.nerjem, ustano* Vit vi jo in razvojem Sokolstva: 12. ju* lija popoldne smo br. Stepanku pn njegovem predavanju poklonili šopek ter čestitali k 601etnici, nato pa se poklonili manom ustanoviteljev So* kolstva na njihovem grobu na Olšaneh ter smo obenem počastili spomin So* kolovdegionarjev, katerih trupla so bila prepeljana na olšansiko pokopa* lišče na njihovih grobovih Tako se je približal zadnji dan prosvetne šole ki se ja zaključila s po* slovilnim večerom, kateremu so pru sostvovali podstarosta ČOS br Ma* šek, njen prosvetar br. A. Krejči, taj* nik ČOS br. J. Pelikan in vr.sta bratov, ki smo jih imeli priliko sipoznati te* kom šolo, bodisi kot predavatelje ali na kakšen drug način. Obojestransko slovo, tako od strani prirediteljev šo'.e kakor z naše strani j. bilo nad vsv iskreno; 'zato je potekel večer zelo animirano in težko, težko smo se raz* šli z željo: Na svidenje! ! Glazlba, koja nas je u Poznanju svira* njem dcčekala, njegova je, glazba so* kolska iz Kozlovke. I taj demokratski, požrtvovni, i za Savez Slovenslkog Sokolstva, koji on često reiprezentiira vrlo zaslužni staro* sta poljskog Sokolstva je — grof. Adam Zamoyski je tip staropoij* skih magnata sa svima: njihovim do* brim st ranama. U velikim tradicijama ima često in.iogo lepote. Naravno, da to n ečn razumeti onaj, koji drži za znak »demokracije«, ič'1 kroz istorijske dvoiranc varšavskog Kraljevskog Zamka sa šeširom n« glavi... su samo radi ovoga došli bili bi zado* voljni. Uopšte čitav deo Poljake*ŠIe* ske, koji je celim putem povezan sa tvornicama, cstavlja utisak da je — jedna industrija. Na hiljade radnika je zaposleno u ovim tvornicama, a stanuju u mnogobrojnim velikim so* lidno gradenim 'zgradama. Dolazeči v drugu stanicu posle Katowica prestaje lindustrijsiki deo Poljske *Šleiske i opet ulazimo u ra v* niče posadene najviše sa krompirom, pšenieom iin raži. IPo gde koji veči šum* ski predeli, i sela sa običnim scoskim kučama menjaju putniku sliku ovog monotonog putovanja. Na večer, posle 31 satnog puto* vanja stigli smo u Poznanj. Staniča iskičena zastavama piolj&kim, čeho* slovačkim i našim. Još na ulazu zvuct glazbe dopiru u vagone. Czolem! Zdravo! Pozdravi i rukovanja. Staro* sta Poljskog Sokolskog Saveza brat Adam Zamoyski na peronu punom na* roda drži pozdravni govor, u kojem kaže, da pozdravlja najmihju braču slovensku sa juga. Odzdravio je naš starosta brat Gangl. Posle odsviranih himni, kroz guste redove naroda bili smo raspoređeni u konačišta na od* mor. Boravak u Poznanju i razgledovanje grade. Pločetak sokolskih svečartosti. Več kod našeg dolaska u Poznanj, mogli smo opaziti veliku njegovu čl* stoču. Naročito za vreme našeg tro* dnevnog boravka uverili smo se, d® gradani Poznanja mnogo polažu n® njegov vanjski izgled. Poznanj je vrl° živ i prometan grad. Po dobivenoj st®' Zam. staroste br. Mašek pozdravlja prezidenta br. T. G. Masaryka, pre dolaska na sletište u Plznju. JOVO KLADAR (Zagneb I): I Utisci sa slovenskih sokolskih sletova u Poznanju i Plznju. Na sokolskom slctu u Poznanju bile su i manju grupe neslovenskih gimnastičara, fra ncuskih, talijafskih. Razlika izmedu Francuske i Italije iz« bila je več na .svečan o j pozdravno) akademiji u auli poznanjskog univor« ziteta; počasne darove poklonili su Poljskom Sokolskom Savezu Nj. Ve« l-ičanstvo naš kralj Akksa.n-dar, iprezi« dent Masaryk i p rezident irancuskc republike. Progovorio je i predstavnik Talijana, ali na francuskom1 jeziku. Na svečanom banketu, što su ga dali br, Zamoyski i načelnik grada Poznanja Ratajski, Tali jan je šatio Poljska to bude, za to joj treba sprete ne spoljašnje politike. Znamo, kako Italija zna da poko* ketira sa Poljskom* Taj fak at mora da: nam bude samo još jača pobuda, da mi Jug os lov eni sa Poljskom ne sa« fno »koketiramo«, nogo da je ljubimo te joj posvečujemo svu pažnju, kakvu može ljubav da posveti ljubljenom biču. U estalom, Poljsku deli od Italije jedan od mijvažnijih momenata svet« ske politike: naime moment trajnosti mirovnih ugovora; Italija po malo podupire one, koji bi hteli da prnmenc te ugovore, a poljski veliki int res Je, Ш M Proste vežbe članica na pokrajinskom sletu ČOS u Plznju. Rili 'su neki naiši Sokoli ogorčeni zbog prisutnosti Talijana. Svatko raz« ume to ogorčenje sa isključivo jugo« slovenskog sfanovišta. Ali potrebna nam je kraj temperamentno,g trenu> taonog osečaja i mirnija i trajnija miiisao. A mjsao nam iz razuma: govori ovo: Ne mogu ja svome prijatelju za« meriti, da ope;i sa mojim protivnikom. To vredi i za odnošajie izmedu dirža« va. Može s j desiti, da: je čak i moja korist da imam (prijatelja, tkoji prija« telj-ski opči 'sa mojim 'protivnikom re može zato između nas posredovati, i to meni u korist. A sad oglodajmo odnosa j Poljsko sa Italijanom! Nema da,nas velikih interesat, koji ‘bi te dve države delili, što više,, front protiv Ne« mačke ih spaja. Svakako je u interesu Poljske, da ima negde piotivneimačkog Prijatelja; Jugoslavija danas takav sa« voznik nijei—i ako ib is mo mi Jugoslo« veni morali’ uvek svesni biti, da je glavni front čitavog Slovenstva me* mački front, a taj je sada najoštriji, najuktuelniji u Poljskoj u smislu Dranga nach Ostem. Da razumemo Poljsku, moramo da uvažimo i to, da je Poljska jak faktor u velikoj svet. skoj politici, da ima zato i mora imati razgranjone internacionalne odnošajc da je ona na putu, da bude velevlast (Francuska, Vatikan i Italija pri zmaju joj več karakter velevlasti) te jc u in« teresu Slovenstva da ima ona u Evropi jedru svoju državu — velevlast; da da ti ugovori ostaju; u tome je ona sa Malom Enten-tom. kad sam se vratio, čitao sam nekom izveštaju o poljskom sokol« skom sletu ovakvu ».pohvalu« Polja« ka: »Dok su u svoje doba brača Po« Ij.aci držali više po bolku te pre -rata u slovenskom sokolskom savezu nisu razvijali nijednog ve-čeg /pokrota, pm« mcčujemo osobito za-dnj.. godi no jaku »trujiu, koja hoče, da i iPoljiski Sokol« ski Savoz iniciativno učestvuje u ve« likoj zajcdniičkoj organizaciji « Ono, »da su .se po boku držali«! Tu treba razjasnjen ja: prvo, (pre rata poljski je Soko moigao eksistirati te se razvijati samo u austrijskoj Galiciji i pruskoj Poznanjlskoj. n;kako nj u ruskoj Polj« skoj, a u Rusiji je bio več’ deo polj« skih zcmalja; drugo,; pre rata su baš na jsokolskiji manji slovenski narodi Slovenstvo identificirali sa Rusijom, a u tako krivo 'shvacenom Slovensitvu Poljaei ni'su mogli biti baš oduševljeni saradinici', jer oni jedini su Rusiju po« znavali. Danas istorijske slovenske grehe i zabune po/pravljamo. Ne tiču se te moje primcdbe te» lovežbe. O tome ja ne mogu pisati, ali moigu pisati o Slovenstvu i o etici u sokolskoj misli. Bračo, seeate li se, kako to bejaše noči na poznanjskoj stanicr pred odlazak voza sa Varšavu? kako su S ' mlada brača borila — kao na život i smrt — za miejsta u Vago« nima, kako bi mogli sedeti? Javna vežba gimnazije u Pančevu. Bila je 9. juna 1929 i prema rezul« tatu zaslužuje da o njoj sazna i naše Sokolstvo. Za vežbalište, koje je bilo na le« pom sportsikom igralištu polazili su učenici i učsnice od gimnazije povor« kom kroz grad sa zastavom škole i voj.nom muz-ikom na čelu. Vežbalo je oko 300 učenika i 180 učenica od I. do VII. razreda. Program vežbanja je bio biran, bogat razno« vrsnošču i sadržavao je: .zajedničke proste- vežbe, kratke palice, ritmičke vežbe sprave, skokove i razne igre. — Vojska je vežbala sa puškama veoma uspešno i odlučno. Nastupanja za zajedničke vežbe su bila slikovita i neobično precizno izvodena. Razmicanja originalna (bez uobičajcnog šablona) i vezana vežba« njem. — Igre su odmah vezivane posle zajedničkih vižbi i to vrlo podesno- i na lep način što je značilo i praktičnu Uštedu vremena. ■— Sastavi zajednič« kih vežbi su bili odredenih i jasnih pokreta i odgovarajuči šikolskoj omla« dini. — Tačke vežbanja išle su glatko jedna za drugom kao neprekidna ce» lina. — kolone pri zajedničkim vežba« ma i odeljenja na spravama vodili su primerno (bez lutanja) stari ji učenici i učeniec. — Vežbačko odelo jedno« obrazno i ukusno. Uz vežbe svirala jo vojna muzika. kao poslednja tačka je bila zajed« nička skupina svih vežbaj-učih, koja je predstavljala pozdrav kraljevskem do« mu i pri kojoj je svirala muzika na« rodne himne. Na završetak je bilo de« filovanjo svih vežbača i vtžbačica po« red tribine. Celo javno vežbanje je bilo u sva« kom pogledu i od najmanje sitnice uzorno i izvanredno savesno priprem« ljeno, imalo je sjajan uspeh i činilo utisak retko videnog župskog sk-ta so« kolskog. Svaki je znao- svoju dužnost, svoje mesto i svoju pojedinačnu važ« nost i svesnu odgovornost, što sve je« dino stvara pouzdanu i skladnu celinu. Sve je to bilo prirodno lepo, bez usl« ljenog naprezanja, bez lutanja i sme« tanja jednog drugome. Ravnanje i po« til j a-k je bio iznenadujuči. Up i strog — što je retkost. Od gledalaca prisutni su bili: stručni izaslanik ministarstva prosvete, izaslanik istog ministarstva na maturi, predstavnici grada, Sokolstva, vojske, škola, roditelji, gradani i vojnici. Posle završenog vežbanja direktor gimnazije govorio je učenicima o zna« čaju telesnog vežbanja i Sokolstva, po« zivao je roditelje na saradnju sa Siko« lom, zablagodario je- učiteljima gimna« stike na neobičnom trudu i požrtvova« n ju i uspehu i po-hvalio je rad i uspeh učenika i učenica. — Direktor i na« stavnici gimnastike bili su oduševljonrt po-zdravljani od' Strane učenika i1 uče« hica i gledalaca. Sve je ovo dišalo svesnom, disci« Minovanom i divnom celinom i mani« festacijom narodno telesnoga vas-pita« nja školsko«so-kolskog sa roditeljima, gradanima i sa vojskom što je od vas« pitnog značaja i važnosti za Pančevo, koje: je pre nekoliko godina još imalo-karakter života madarsko«nemačkoga. Pančevačka gimnazija u poslednje vreme ima svake godin-e uspešno jav« no vežbanje — no ovosžodišnje postiglo je bez laskanja — rekord. To je bilo vežbanje, koje smelo i sa obezbedenim uspehom može da se takmiči za pr« venstvo u telesnom vaspitanju sa svim školama i mnogim sokolskim društvi« ma i župama može poslužiti kao sve« strani primer. Učitelj gimnastike na ovoj, u ovom p'ogledu sretnoj gimnaziji je br. Bogdan koutek poznati iskusni struč« njak i sokolski saradnik koji je na tragičan način izgubio- sina,«Sokola u sokolani i učiteljica sestra Olga Mar« janovičeva, koja je svoje stručno zna« nje i sposobnost dobila u- Pančevač« kom Sokolskom društvu i župi Beo* gradskoj, a koja obečava, da če- iči pu« tem doslednoga rada br. Kouteka. Sve zajedničke vežbe sastavili su oni sami. Trud, koji su uložili za i'/vodenje ovo« ga vežbanja bio je doista velik i na« peran. — Za tu svoju požrtvovnost školsko«sokolsku zaslužuje puno pri« znanje. M. Vojinović. Z Geslo našeg II. sleta: U Sokolstvu je mod i budučnost Slovenstva. — Delo, red i disciplina! DiJSAN M. BOGUNOVIĆ (Zagreb): Slet u Beogradu i rad društava. Geslo našeg II. sleta: Ra« climo za slet u Beogradu, jer njegov uspeh pohoda je na« ša, njegov neuspeh zlo je naše. -Uspeh ideje Sokolstva je i uspeh naroda, otadžbine i države. U poslednjem članku »Slet u Beogradlu i naša organizacija«, napisao sam u po« eetku ovu rečenicu: »Slet u Beogradu je slet jugoslo vensko g Sokol« s t v a«. Napisao sam i razložio ovu misao radi toga, jer se kod nas stvorilo mišljenje, da kad se pri-reduje slet u manjem ili ve« čem opsegu, da se od one hraće i sestara, koji su u središtu gde se prireduje slet, očekuje sve, oni su domačini, koji nam imadu kao gostima dati sve, a mi — m,i smo došli ne na naš več na njihov slet, a iz toga sledi on,da i proizlazi ona neaktiv« nost i neodgovornost sviju, kad se radi o sletu sviju nas, a ne onih, koji su u sre« dištu priredbe sleta. Je,dno,m /,a svagda — mi smo svi po« jedinci ili društvo ili župa pa i Savez samo deo jedne celine, koja se naziva jugoslo« vensko. Sokolstvo. I priredivalo se u našem Sokolstvu ma gde ma što, sve je to sviju nas, a ne onih kbji prireduju. I zato nas kao pripadnike sokolske organizacije treba a i mora da zainteresuje, zabrinjuje, vo» dimo o njoj -brigu, ma gde sc god što u Sokolstvu radilo, vežbalo, pripremalo, i;z« davalo knjige, listove, brošure, podržavalo domove i slično, sve je to naše, sve je to moje, za sve smo,, za sve sam odgovoran kao dec celine, kojoj služimo. To je ko« lektivni osečaj1 sokolske demokracije, koja če nas dovesti do kolektivne aktivnosti, ko« lektivnog rada, pa i do kolektivnog uspeha. Ako mora da vlada i dovede kolektivni osečaj do uspeha u malim priredbama, u malim sletovima i sličnim sokolskimi mo« mentima, kako tek mora da vlada a da uspijemo kolektivni osečaj aktivnosti i od« govornosti sviju nas od onoga deteta od 6 godina, pa do starešine našega Saveza, ako se rudi o svesokolskom slelu sa blizu p e« deset i nekoliko hiljada sokolskih i ostalih pripadnika sleta, kojima treba sve spremiti, dali, odredili i t. d. a da se pokaže da smo organizacija: reda, discipline, svesti i narodnoidržavnih težnja. Zamislite se bračo i sestre u tu istinu što je gore iznesoh i upitajte se, da uspi« jemo, da U to- zavisi odi gore — recimo sletskog odbora u Beogradu, Saveza, Zupe — ili to zavisi od ovc istine mora se poči sa odgojem svakog poje« dinca i odozdo od pojma jedan iči i odgojiti pojam celine to jest svih onih, koji idu na slet i samo od pojedinca, podvlačim samo od pojedinca od go je* na u duhu i potrebama sleta, zavisi prvenstveno slet u Beogradu. A kad pojedin-ci budu odgojeni u vež« bi, disciplini, redu, ponašanju, potrebi sleta, potrebi odela, slušanju zapovesti od kuče pa za celo vreme sleta do povratka, kad svaki bude podvrgnuo sebe celini i t. d. c enda je lako onima u Ljubljani i Bco« gradu, koji vladaju i vode nas, da ruko« ' V * - i. - ; . •.•'V.. • '. v “ \ ' - . b' • u K ■ '-v ,. . . V 'v K ■;/ ^ . > k.. _______________ Јтљ.____________• . . •> а - - »f iV ~ ■ • ‘»"Z . . ч'- 4 ^ г 4 >. -: -.7 - ■ ■ Proste vežbe članova na pokrajinskom sletu ČOS u Plznju. tistici ima 240.000 Stanovnika. Jcoan d. o je industrijski. Poznanj ima mno« go znamenitih ,i vrlo zanimljivih sta« rina. Za njegovo razigledavanje ii upo« znavanje, trebalo bi nekoliko dana. Naročito, ako bi hteli temeljito raz« gledati veliku Poljsku izložbu. Ipak, pomoču našeg zemljaka GrabianSkog, koji ovde živi, mogli smo razigledati jedan deo novog i starog grada. Stranac, koji ovamo dode, a hoče da upozna Poznanj, mora posetiti ču« veni zamak, dvor poslednjeg cara ne« mačkog Wilhclma II., a koji danas služi kao rezidencija predsednika poljske republike S. Moscickog. Tu« mač nas vodi prvo u veliku kapelu, koja je u stilu biizantmskom. Strop je iz mozaika. Vrata na kapeli, koja su gradena iz bronca i dragulja koštala su pre rata 300.000 zlatnih maraka. Ula« zimo u kabinet predsednika republike, i sobu predsednika za konferencije t veliki kabinet ,za vojsku, koji je raden u stiilu staronorveškom. LI svima ovlm prostorijama su drvene rezbarija, još iz XVI. veka. Tumač nas daljo vodi u sobu koja služi predsedniku za civilnu kancelariju i izlaizimo u predsoblje ukrašeno sa grbovima svih pokrajina republike Poljske. Iz predsoblja se ulazi u dvoranu za razne priredbe. Dvorana duga 30 m, a iširoka 20 m. Okolo jo mramor bavarski. Goro su galerije za отк-estar i 'publiku. U is vi« ma ovim prostorijama, zidovi su ukra« Seni sa umetnim slikama iz\ XV. i XVI. veka. Kroz tako zvani zeleni salon uLizimo u čekaomicu u kojoj, je portret kralja Stjepana Batoria i salon Stani« slava Ponjatovskog sa vrlo lepim umet« nim slikama. U prižemi ju i drugom spratu je privremeno smešten Poiznanjski um« versitet. Zgrada jo građena iz kamc« na i sa tornjevuma. Radi toga njen izgled spolja čini utisak kao da je pa« lača iz srednjeg veka pošto je grade,n a u romanskom stilu. Dvor je graden 5 godina i stajao je pre rata 5,000.000 zlatnih maraka. a unutarnje uredenjc 2 500.000 zlatnih maraka. Posle razgledavanja ovog dvora uputili smo se u stari grad Poznanj gde se pa trgu nalazi večnica. Izne« nadio nas je ovaj trg, koji je okružen sa kučama od tri sprata i u svakom spratu su po tri prozora. Kučo su girade-ne u starom stilu i ovako jednako grade me, pružaju jodinstvenu slika. Večnica se razlikuje od ostalih zgrada po svojoj naročitoj gradnji: u sredini sa velikim tornjem na kojem je sat. Zgrada je zidana 1301. igodine a 1500. «odine je preradena u renesanski stil. Ulazimo u sudsku dvoranu ure« denu u XIV. veku. Okolo su portreti vladara i vojvoda poljskih. Strop) koji je slikan od slikara Bor,ga u XVI. veku još mije diran. Gradski muzej je purt vrlo zanimljivih starina, naročito đa« rova od gradana iz XV. i XVI. veka. Došli smo u veliku dvoranu, koja slu« ži za primanje. Strop dvorane isto je poslikan -umetničkii sa slikama: Her« kula, Samsona, Davida i dr. koji ale? gorički predstavljaju ncibo i zemlju. Večnica je u sredini zgrade. Celi strop je -u- XVI. veku pozlačen. Do nje je gradska 'knjižnica u kojoj lima preko 30.000 stručnih knjiga. Još jedna dvo« rana u kojoj se održavaju .gradanski rauti i nekoliko manjih prostorija i ti« me bi bio svršen pregled ti prikaiz ovih zrista lepih unutarnjih prostorija sta« re vtičnice grada (Poznanja. U Poznanju, kako rcko-h ima mn«> go lepih stvari, ali vrlo kratko vreme koje smo imali na raspolaganju, ni je nam dalo- da razgledamo i upoznamo Poznanj sa svih njegovih strana. Mo« ram spomenuti ogromni i nadasve lepo uredeni zoološki vrt sa svim mogueim životinjama. U centrumu grada p'odi|gnuti su mnogoibrojni paviljoni, koj.i po prosto« ru kojeg zauzimaju, broju i veličin; 'njihovoj, čine jedan zaseban veliki grad. Tu je smestena izložba svih pro« izvoda, koji se proizvode u Poljskoj. Ovo je izložba največa posle rata. Do« voljno je, ako spomenem, da su pa« vil j oni i uredenjc izložbe koštali pre« ko 85,000.000 zlota, ili 550,000.000 Di« nara. Izložba je razdeljena po stru« kama. Veliki bi trebao ovde iprostor, pa da se opiše dzložlba i izložbeni pred« meti. Od paviljona u koji-ma siu sme« šteni automoibili razi.nih veličina; že> lezo, Strojevi, natfa, posude: email i srebreno, elektrotehnika radiotehni« ka, kemikalije, kože, krzna, odoljak firafički i papirnate struke, aeroplana od prvih pa do najnovijih modela, koji se proizvode u mestu Biala Podlastka; tekstilni proizvodi .itd., razlikuju se ve« liki paviljoni ministarstva u kojima su izloženi razni statistički pregledi i podaci o razvitku Poljske industrijo i privrcide uopšte. Za nas Sokole bio je najzanimljii« v i j i i najvažniji paviljon »Sokolski i' sportski«. (Na ulazu zauzimaju veliki prostor statistički podaci o razvitku športa, koje jo izložio Poljski olim« pijski komitet. Pada u oči najstqrija sokolska zastava Poljskog Sokola ;z god. 1893. Zapaizili smo diiplomu, koju jc dalo srpsko društvo »Dušan Silni« god. 1897. Poljskom Sokolstvu i dl« plomu Hrvatiskog Sokolskog Saveza god. 1910. Čdtav arhiv Poljskog Sokol« stva izložen je u ovom paviljonu, iz njega se vidi progon Sokola od Strane Nemaca. Veliki deo izložbe nismo mogli razgledati, pošto su počeli sletski da« mi, na kojima smo imali i naše duž« nosti. Sokolske svečanosti su počele sa sokolskom akademijom u auli' undver« ziteta Poznanjiskog, na kojoj se uz razne delegacijo zaista okupila elita Poznanja. Za predsedničkim stolom uiz sta« rostu Poljskog Sokolskog Saveza se» deli su br. Štčpanek kao zastupnik Čehoslovenske Obec (Sokolske :i naS starosta br. Gangl. Akademiju je otvo« rio pozdravnim govorom br. Zamoy« ski. koji pozdravlja sokolsku ideju, koja je okupila oko sebe svu sl oven« sku braču. Naročito pozdravlja pred« stavnike Čehoslovačkog i Jugosloveu» skog Sokolstva. iPosle toga pozdravlja našega Kralja Aleksandra I., koji je posvetio veliku pažnju Poljskom So« kclstvu, poslavši veliki srebreni pehar kao znak priznanja za njegov rad. Na to ustaje sekretar našega poslanstva iz Varšave g. M. Prodanovič, i pt>» zdravljajuči Sokolstvo od strane Nj. Vel. Kralja želi mu sretan dalnji rad. Muizika intonira inasu himnu, koju su svi stoječi saslušali. Za, to vreme ova« ci je Kralju i Jugoslaviji nisu prestale. Čitava dvorana je odjekivala: Czo« lem! Dalje Zamoyski pozdravlja pred« sednika Čehoslovačke Republike Ma« saryka, i predsednika Francuske Re« publike Doumerga. Pozdravio jc dele« gate Lužičkih Srba, Ruske Sokole u emigraciji, te delegate gi m n as tičk ih društava iz Francuske, Italije, Belgije, Finske itd. Od strane Čehoslovačke Obec So« kolske Poljsko Sokolstvo je pozdravio brat Štepanuk koji je kazao, da su s!o« venski narodii jedna rodbina. Deo te rodbine (Poljske Sokole) pozdravlja, koji mnogo rade na korist Slovenske rajednice. Predaje dar da služi za poa« logu bratstva. Za njima je Poljske Sokole u pesničkom i oduševljenom govoru od strane Jugoslovenskih So* kola pozdravio starosta brat Gangl. »Uz ovaj veliki poklon našega Kralja doneli smo Vam .naša srca, a s njima 1 pcizdrave sa slovenskog juga brat« skom Poljskom Sokolstvu i narodu.« Posle govora br. Gangla koji je oredao plaketu JSS u spomen na naš boravak Poljskom Sokolstvu, pozdra« vili su Poljsko Sokolstvo i ostali dele« gati. Na koncu je br. Zamoyski pred« ložio brzojavne pozdrave M 6 sc i c ko m, Doumergu Masarvku i našem Kralju. t Sviranjem Poljske himne, zaklju« cena je ova divna manifestacija svih slovenskih Sokola. Spremajmo se za II. jugoslovanski svesokolskl slet u Beogradu g. 1930. — iačajmo se! vode s nama i pokažu sokolsku vojsku reda, discipline i svesti. Sve ostalo je uza«' ludan posao — dakle od pojedinca pa dalje do celine. A ko treba da provedc odgoj pojedin« Ca, ko treba da ga spremi ne samo u vežbi, redovnim vežbama, več u svemu da je pro« pisno obueen, da zna zašto ide na slct, kakve ga sve poteškoče čekaju i sve ostalo — koje ona j ili koja. je to sokolska jedi« niča na kojoj leži priprema a i uspeh sleta. To je bračo i sestre društvo, svi odseci, odbori, zborovi i sokolski funkcijoneri. Da oni su odgovorni ,za slct, jer od nji« hova rada zavisi odgoj članstva, a od od« goja članstva uspeh sleta. Da bi tu ideju ra zloži o detaljnije, potsečam najprc braču i sestre na poslednji članak i to na deo »Slet u Beogradu i naše društvo« u kome sam savotovao, da svako društvo održi društve« nu scdnicu sa gornjim dnevnim redom — red i način opisao sam u to,m članku — a pošto sam razložh} da je treba početi sa odgojem svakog pojedinca to ču razložiti glavne dužnosti četverice glavnih funkcijo« nera društva, koji treba da posvete naj« veču pažnju pripremama za slet — to su! načelnik — tehničko.-odgojni deo, p ros ve tar — vaspitni i potpomažuči načelniku, tajnik — administrativno « organizator« ski, blagajnik — finansijsko-gospodarstveni. 1. Dužnosti načelnika: a) tačno i bez pogreške naučiti proste vežbe, b) tačno i brzo izvođenje redovnih vežbi (sokolski način), c) spremiti iz društva odeljenja i pojedince za takmičenje i pobuditi u njima volju za takmičenje, d) stalnim nagovo« rima u dvorani naučiti ih na disciplinu, red, čistoču, poslušnost, mimoču i pažnju, e) spremiti propisano svečano i vežbače odelo, f) odgojiti ih u ponašanju od dvo* rane pa do voza, u vozu, prolazu kroz me« sta, u Beogradu, za vreme sleta, kod od« laska, g) saopštavati im redovno za vreme časova vežbanja sve vesti, odredbe, na« redenja i upate, koje se odnose na slct; h) odrediti iz članstva ili prednjačkoga zbora potrebne funkcionere za konačište i ostalo što če trebati za vreme boravka u Beogradu u stanovanju, hrani, na vežba« lištu, povorci i slično; i) upozoriti ih da spreme: gunj (deku), pribor za jelo, umi« vanje, kovčeg sa tačnom oznakom društva i župe pored vlastitog imena; j) upozoriti ih da osim novca za put, hranu i stan etede, da si mogu kupiti sokolske edicije i ostala sletska izdanja; k) sve ovo prime« niti na podmladak i naraštaj; 1) u pred« njačkom zboru napraviti tačnu raspodelu poslova na pojedine prednjake; m) provesti organizaciju fanfare — njeno odevanje i ostalo što još treba. 2. Dužnost p ros ve ta ra: a) on ima trojaku dužnost, prema članstvu u dvo« rani, prema članstvu van dvorane i jav« nosti; b) prema članstvu u dvorani — po« moči prednjačkom zboru i vodama katc« gorija u obrazovanju članstva i naraštaja; c) na vidnom mestu saopštavati sve vesti o sletu; d) raspačavati knjige, brošure, karte i listove; e) održavati stalna rubriku 0 sletu u novinstvu i voditi u rubrici pro« pagandu za slct i krajeve kroz koje pro« lazimo; f) održavati predavanja o položaju, istoriji Beograda; g) skupljati stvari za iz« ložbu sokolsku; h) probudivati u nama lju« bav za prestolnicu države. 3. Dužnost tajnika: a) voditi spiskove o polasku učesnik^; b) pobrinuti se, da svaki dopis koji se odnosi na slet reševa se tačno i prema zahtevu sletskog odbora; c) održavati stalnu vezu sa župom, glede vagona, stanova, hrane i sličnih mo« menata za slet; d) voditi spiskove za za« jedničku ili posebnu prchranu a istotako 1 stanovanje; e) organizovati doeeke sokol« skih vozova kroz stamicu mesta, kičenje stanice, snabdevanje vodom i zdravom lira« nom; f) spremiti sve za prvu pomoč član« stvu svoga društva; g) voditi spiskove za druge priredbe za vreme sleta: pozorišta, izložbe i slično. 4.Dužnost blagajnika: a) orga« hizovati putnu Magajnu u društvu (ako prednjački zbor nijc organizovao); b) orga« nizovati ulog novca za put u Beograd i to mesečno počevšii od 1. septembra 1929; c) brinuti se o finansiranju članstva za slet; d) rasprodavati sletske ulazne karte, pozorišta, edicije i ostale priredbe; e) po« brinuti se o organizaciji i plačanju sokol« ekih odora i vežbačeg pribora; f) provesti naplatu za sletski garancijski fond, sletski znak, hranu, stan i slično. Može biti, da če tokom rada doči mnoga i mnoga pitanja na ova četiri istak« nuta funkcionera — glavno je, da sc zna k o ima da izvrši i ka d — a sve to da ide u nekom sistemu, mirnoči i bez naše ne« potrebne uzrujanosti i nestrpljenja, koja nam kvari sve, osim toga treba početi od« mah to jest od 1. septembra 1929 pa dalje, lagano sigurno i terheljito. Mimo ova četiri glavna funkcionera, koji treba da budu'sa starešineftn društva sletski društveni o d b o r, tokom rada pojaviče se mnoge i mnoge dužnosti, koje treba raspodeliiti na članove upravnog odbora, prednjačkog zbora i prosvetnog odbora, naročito lekara društva te vodu naraštaja. Starešina društva, treba da stalno i bez prekida nadzire ceo rad, gleda da li sc za« ključci izvršavaju, gde treba pomoči po« mogne, gde treba da se radi ulivati se i on za rad, obilaai dvoranu, gleda spremanje u vežbi, ddgovara sc sa članovima odbora, zbora, s članstvom u dvorani. Svi ostali mimo starešine dolaze na do« govor sporazumevanje i nastoje da čim više od sebe pridonesu uspehu sleta i pri« premi članstva. £ — ako tako provedemo pripremu za slet u društvu, a župa sve to nadzire, do« terava, upučuje, skuplja, e o,nda bračo i sestre može li se dogoditi da slet ne uspije. Ja kažem iz iskustva da ne. — Drugo — onda je lako sletskom odboru u Beogradu da radi. -— Ne dovrši li se to u društvima, sav napor sletskog odbora je uzaludan. Da završim: Društva i sokolski funkcioneri na rad za slet — uspeh sleta zavisi od vas — ne čekajte s radom —• ra« dite kao da je slet sutra, ne očekujte sve odozgo —• stvarajte svest, snagu, volju, di« sciplinu odozgo — a kad progovori svest, snaga i organizacija odozdo — e onda čc i oni koji vode — odozgo videti svu ozbilj« nost i odgovornost. A kad sc svest, snaga i organizacija članstva spoji sa radom brače i sestara u prestolnici i u Savezu, učiničemo da če Beograd i njegovo gradan« stvo, koje če nas radom dočekati, videti u nama snagu s kojom treba da računa kako država tako i javnost. Vi čete biti radosni, jer čete očiglcdno videti uspeh svoga rada, članstvo če vam ostati u vašim redovima, jer če videti da se za nj brinete, da je sokolski rad ozbiljan rad, a mi svi skupa sa ostalom bračom slovenskim Sokolima i ostalim prijateljima van Sokolstva svetla obraza stupičemo pred javnost i položiti ispit svesti, snage i organizacije Sokolstva za trajnu buduč« nost naroda i države, k o j i m a mi služimo, za prestolnicu našu gordi i herojski Bco« grad, koji čc od tada postati sokolski a to znači postače naš — nas sviju jugosloven« skih i slovenskih Sokola! Pa zar zato da ne žrtvujemo izvesni deo svoga vremena i inteligencije — ne vidite li u torne uspeh, koji titra u našim dušama več deset godina. Zato na rad s'o k o 1 s k a društva i sokolski funkcioneri za naš II. jugoslovanski svesokolski slet u Beogradu godine 1930. sa Župske prosvetne škole u godini 1929. Svim bratskim župskim prosvetnim odborima. Prema zaključku zbora župskiih prosvotara odnosno X. glavne skup« štine JSS u Sušaku od 23. marta 1929, c koji glasi: »Neka se naloži župskim Prosvetnim 'odborima da održe u toku 1929. godine po mogučnosti u vgzi sa prednjačkim tečajevima župske pro« svetne štvole za društvene proisvetare, a program za te škole ima da izradi PO JSS«; dužni su svi župski prosvetni odbori da ove godine u vremenu od septembra do kraja novembra pirirede trodnevnu župsku prosvetnu školu, u kojoj mora učestvovati barem po je« dan član svakog društva župe. Razlozi koji su doveli do toga zaključka leže naročito u čmjeniei, da našemu Sokolstvu opčenito nedostajc pravo shvačanje sokolskih zadača l osnovno znanje sokolske misli, jed« nom reči: one sokolske svesti, od koje jedine je ovisan uspešan porast Sokol« •stva i unutairnja snaga njegove^ orga« nizacije. Te prve ob a vezne župske trodnevne prosvetne škole neka nam budu prvi promišljeni korak na putu k poboljišanju naših prilika u društvi« ma i ojačanju našeg sokolskog života. Ako uvek i uvek ne težimo k onim el« ljevima i zadačama, koje nam Sokol« stvo nalaže, t. j. telesnom, duhovnom i čudorednom ojačanju samoga sebe, svakog našeg pripadnika, s t;me dela celine čitavog našeg naroda onda ne zadovoljavamo obavezama, koje smo primili stupivši u sokolsku organi/aci« ju. Ako ne napredujemo u samome sebi, no možemo napredovati u čita« vom narodu. Svaki nenapredak, svaki zastoj je natražnjaštvo, »je najružniji, upravo ubitačni zločin, koji se može na narodu poeiniti« kao što nas uči dr. M. Tvrš. Ako več ne možemo delovati u največoj mogueoj uzornosti — jer najviše savrš.nstvo nam je uvek samo cilj, koji nam ostajo u životu nedosti« žan — onda harem gledajmo, da ne grešimo! Stojimo pred II. jugoslovanskim s ve s o kol ski m slctom u Beogradu. Ci« tava domovina gledače tada na nas, medu nama če biti naša brača Sokoli iz svih bratskih nam slovenskih naroda. Smemo li ostati bezbrižni. da nas vre« me preteče i ostanemo nepripravni u tim velikim i važnim danima? Držimo, da podnipošto ne. Svesokolskom sletu u Beogradu mora učestvovati čim više našega članstva, da pokažemo i našu brojčanu snagu, ali veče važnosti i značenja negp veliki, broj je, da su svaki brat i svaka sestra, koji če doči na slet u Beograd, doista i dobri Sokoli, puni svesti svog Sokolstva, vaspitani u disciplini i redu, što če sve trebati tada u največoj meri dokazati pred celim svetom. Zato n-isu ni dužnosti ni delo prosvetnih odbora u pripremi članstva za slet u Beogradu ništa manje, nego one prednjačkih zborova. Razmišljajte dakle o torne, kako organizovati na najprikladniji način tu pripremu za slct u Beogradu u društvima naročito preko društvenih prosvetnih odbora te izvestite o torno Prosvetni odbor JSS. — I. obavezne župske trodnevne prosvetne škole neka pruže svima, koji čc učestvovati, temeljno i najpo« trebnije znanje u tom pravcu. - Župske prosvetne škole neka sc izvedu najkasnije do kraja novembra t. g. U tom slučaju mogla bi se odr« žati Savezna prosvetna škola u mesecu decembru t. g. ili januaru 1930. očijem programu če imati priliku. još rasprav« ljati i zaključivati zbor župskiih pro« svetara na svojoj sodnici. U zimsko doba želi Prosvetni odbor JSS održati još jedmi ili dve krače (dvodnevne) Savezne prosvetne škole o pripremi članstva i naraštaja za II. jugosloven« ski svesokolski slet u Beogradu. Danas objavi juj. mo obavezan dnevni. i:ed iza trodnevne župske pro« svetne škole s njegovim tumačenjem i disciplinskim redom. Za detaljne in« formacije, za predmetnu stručnu lite« ra turu, uop.šte za svako pitanje, koje se tiče tih župskih prosvetnih škela. neka se župski. prosvetni odbori obrate, pismeno na PO JSS najkasnije do 15. septembra o. g., tako da se im može na vreme udovoljiiti. Želimo, da se u svim bratskim žu« pama I. pirosvetne škole izvedu što uzornije te vam k tome želimo naj« lepših sokolskih uspeha. Molimo vas, da nas o uspehu škole odmah iserpno izvestite. Pozdravljamo Vas iskrenim sokol« ski m Zdravo! Prosvetni odbor JSS. odnosno prednjačkim pomočnicima i pripravnicima, akoprem su namenjene naročito za društvene prosvetarc i čla« nove društvenih prosvetnih odbora. Prve župske prosvetne, škole neka svim učesnicima pokaižu smer i način dela kod sokolskih izadača, neka im daju temelj za daljnje samostalno razmiš« ljanje i traženje načina izvadanja svo« jih dužnoisti ikod sokolskog v a spitan) a članstva. Kod toga treba imati na umu, da samo strogo svladavanje samoga sebe u sokolsko j disciplini može dovi« sti doista do uspeha. Trodnevne žup« ske prosvetne škole neka to pokaZu na uzoran način u vlastitoj organiza« ciji. Zato smo se odlučili za sastav gore objavljenog obaveznog detaljnog dnevnog reda na temelju sledeče raz« deobe grade: 1. Sokolska misao i temeljna načela Sokolstva, 2 sata. Literatura: Tyrševi napisi, naročito »Naš zadatak, smer i cilj«; Ustav JSS; K. Vaniček: Sokolski evangelij; itd. 2. Istorija Sokolstva, 2 sata. Lit.: Slovenski Sokol, Hrvatski Sokol, »So« kolski Glasnik«, »Sokolič«, »Jugoslo« venski sokolski kalendar« itd. 3 Sokolski telovežbački sustav, 2 sata. Lit.: dr. V. Murniki, Sokolski rc« lovadni sestav (»Slovenski Soko!«); D. išulce: Sokolski sustav tjelovježbe; V. Bogičevič: Priručnik itd. 4. Organizacija JSS. 3 sata. 5. Prosvetno de Jo u isokolskjm dru« štvima, 4 .sata. Lit.: dr. V. Murnik: Prosvetni rad u Sokolstvu (»Sok. Glas« nik« 1929.); Anketa I. Savezne pro« svetne škole 1929.; D. M. Bogunovič: Prosvetni rad u sokolskim društvima, itd. 6. Sarcdn ja prosvetnih odbora kod vaspitanja naraštaja i dece, 2 sata. 7. Sokolsko novinarstvo, 1 sat. Lit.: Ant. Krejči: Sokolske spravodaj« stvi (Praha ČOS); članci u »Sokolskom Glasniku« 1928., 1929. 8. Kako se sastavljaju predavanja i nagovo'ri pred vrstama, 2 sata. Prak« tički pokusi nagovolra p?td vrstama, 2 sata. Lit.: dr. B. Vinkovič: Bit misli sokolske; itd. 9. Upliv telovežbe na zaravlje čo« večeg tela, 2 sata. Lit.: Dr. A. Koš;r: Človeško telo; dr. Arambaišin: Ljudsko tijelo i njegovo zdravlje; itd. 10. Priprem|a članstva za II. jugo« slovenski svtisolkolski slct u Beogradu. Vaspitanje discipline. 1 sat. Lit.: »So« kolski Glasnik« 1928., 1929. U. Igre u sokolskim društvima i njihovo vaspitno značenje, 1 sat. 12, Redovnp telovfežba i pevanje u stupanjiu, 3 sata. Ukupno 27. sati. K pojedinim tačkama naveli smo najvažniju litcraturu; to dakako nijc sve, što može kod toga doči u obzir. Preporučamo, da se obazirete naročito na opširnu i bogatu čehoslovačku so« kolsku literaturu, a i na sva godišta naših sokolskih časopisa. U načrtu župske prosvetne škole činiče vam se moguče novo uvodenje predavanja o sokolskom tclovcžlbač« kom sustavu i redovnih tdovežbačkih časova. Svoj cilj telesno, duhovno i ču« donedno pridizanje čoveka istodobno želi, postiči Sokolstvo po nauči dr. M. Tyrša s telovežboim. Sokolstva h..z te« lovcžlbe ne može biti. Zato je potrebno za svakog društvenog prosvetara, da Jutarnji redovni telovežbački čas neka hude razdeljen na: 15 min. prva sprava, 10 min. druga, 25 min. proste vežbe iz a II. jugoslovanski svesokolski slet u Beogradu 10 min. pevanje u stu« panju. Po razdeobi, to doduše nije uzo« ran telovežbački čas, ( jer su samo dve sprave na račun 10 min. prostih vežbi i 5 min. pevanja, sto ji preko običaja), mora ali biti taj telovežbački čas -uzo« ran po vodstvu i poučan za sve učes« nike škole. Kod prostih vežba neka se učes« nike ne uči samo vežbe, več i kako treba vežbe učiti. U des.t minuta stu« panja s pevanjem neka se nauči n-« koliko najpoznatijih sokolskih korač« nica i praktično pokaže, kako neka se to vodi kod redovne tcloivežbe u dru« štvu, gde dakako ne bi smelo biti vež« bovnog časa bez pevanja sokolskih i narodnih pisarna u stopanju barem po pit minuta. To utiče na vežbačc(ice) vaspitno- a ujednoi i zabavno. Za vod« stvo jutarnjeg telovežbačkog časa u prosvetnoj školi neka se odredi spo= razumno sa župskim načelništvom naj« bolji. prednjak, dobre prednjake pak za vodstvo pojediniih vrsta. U načrtu su uz dva časa obuke o sastavljanju predavanja -i nagovora pred vrstom ujedno i dva časa prak« tičkih pokuša nagovora pred' vrstama. Svakom učesniku škole neka ,se iza obuke podele teme za nagovore iz one grade, koja se u školi proraduje. Na« govor neka svaki napiše sam i po na« govoru preda bratu predavaču. Ipak neka po mogučnosti svaki brat govori slobodno, dakle n,e čita sa lista. Nije« dan nagovor ne sme biti dulji od 5 ml« nuta! Po održanim nagovorima upu« zorite braču na pogreške, koje ste opa« žili kod sastavljanja ili, u govoru. Kod predavanja u času »Priprema članstva za II. jugoslovanski svesekol« ski slet« neka se kaže, kako duhovno pripremiti članstvo u društvima na taj slct. O tome je več. a i u buduče če op širno pisati »Sokolski Glasnik« u slctskoj irubrici. Toliko dakle neka bude devoljno kao tumačenje k načrtu. Z dača brat« skih župskih prosvetnih odbora biče, da načrt konkretiziraju po vlastitoj uvidavnosti, da odrede vr.me i mesto škole, da odrede iz svoje sr. dine vodu škole, koji če se brinuti za tačno lz« vršenje ptrograma i za red u školi, da se na vreme pobrinu za predavače, da bezuslovno zahtevaju učestvovanje svih društgva, da svim učesnicima pr!« bave primeran stan i konačno, da /«» htevaju od svih učesnika škole najuzor« niju disciplinu i ustrajnost. Preporu« čarno, da bude stanovanje 1. prehrana za sve učes ni k e zajednička. dakako da je to ovisno od mesnih prilika na se« dištu svake župe. Za zaključak objavljujemo disel« plinski red prosvetne škole, koji neka se iza dolaska svim učesnicima zajedno objavi. 1. Svi učtsnici trodnevne župske prosvetne škole dužni su upravljati se po tome redu i uopšte pokazati uzornu disciplinu. Svaki teški prekršaj dlsci« pline kažnjava prosvetni odbor na predlog vode škole s isključenjem, Jakši prekršaj pak s opomenom ili ukorom. 2 Vodi škole i svim predavačima duguju svi. učesnici bratsko poštovanje i dostojno ponašanje. , 7-8 Telovežba 1. preča 2. konj 3. proste vežbe za slet u Beogradu 4. pevanje u stupanju. 8-10 Sokolska misao i temeljna načela Sokolstva. 10 1042 Telovežba 1. ruče. 2. krugovi 3. proste vežbe za slet u Beogradu 4. pevanje u stupanju. Telovežba preča stol proste vežbe za slet u Beogradu . pevanje u stupanju. Sokolski telovežbački sustav. Prosvetno delo u sokolskim društvima c) predava- d) Sokolska nja, debatne knjižnica večeri, i čitaonica. posela, izleti u prirodu. i o1 /2—1272 Istorija Sokolstva a) u Čelio- b) u Jugo- siovačkoj i ostalim slovenskim zemljama. slaviji. Prosvetno delo u sokolskim društvima a) sastav b) prosvet-prosvetnih no delo odbora i prednjaka sastavl.janje u vežbao-godišnjeg nici radnog programa. 12'12 1442 Saradnja prosvetnih odbora kod vaspitanja naraštaja i dece a) u vežbaonici b) izleti i letovanja c) poučni izleti d) čitanje sokolskih omladinskih časopisa. 14*/2—15l/a 15>/2 —1672 Kako se sastavljaju predavanja i nagovori pred vrstama. Upliv telovežbe na zdravlje čovečeg teia. Sokolsko novinarsvo a) obaveš-tajna služba u sokolske i javne časopise b) organizacija raspa-čavanja sokolskih listova 16'|2 17 Priprema članstva za II. jugoslo-venski svesokolski slet u Beogradu. 17-18 Organi- zacija JSS. Organizacija JSS. Opšta. 18-19 Organi- zacija JSS. Poslovanje: tajnika, blagajnika, statističara. Igre. Tumačenje. Praktički pokusi nagovora pred vrstama. Praktički pokusi nagovora pred vrstama. Razdeoba dela i dnevni red. Kod razdeobe grade, koja se mora proraditi u brodnevnim župskim pro« svetnim školama obazirali smo se na to, da ,se na stručam način praži što više onoga, što je potrebno, da zna svaki društveni pirosvetar i prednjak. Te župske,prosvetne škole pristupačne su i preporučamo i'h i prednjacima pozna temelje, kako se toj svrsi udo« voljava. U predavanju o tilovežbač« kom sustavu neka se pruži pregled či« tavog sokolskog telovežbačkog susta« va, nato pak potanko razdeoba L i II. struke. To neka ibi ,bio podstreh k vlastitom daljnjem študiju, u koliko se učesnici s time nisu več piri j e bavili kao vežbači odnosno prednjači. 3. Za svaki dan odreduje voda škole izmedu učesnika brata, koji ima službu pr.eko dana, t. j. brine se za red, ujutru budi u odredeni sat, vodi braču na vtreme k jelu, u vežbaonicu i Pre^ davaonicu, svakom br. predavaču da)° na potpis dnevni red te uopšte iz vrša« va u školi sve zadatke vodstva. 4. Ustati sc mora svaki dan tačno U' 6 sati, u 6% je zajutrak, u 10 dom> ičak sa posatnim odmorom, u 12% je ručak i dvosatni odmor, u 16% užina s posatnim odmorom, u 19% večera i voljno do 22%, najkasnije u 23. moraju biti s vi kod kuče. Izmcdu svakog časa predavanja je pet minuta odmora. 5. Za čitavo vreme škole odredi voda jednog brata izmcdu učesnika. d:1 rukovodi. ručnom lekarnom i brine se za eventucl.nu lekarsku pomad. Prosvetni odbor JSS. UPOZORENJE BRAĆI, K O.TA TRAŽE NAMEšTENJE! Budući starešinstva .Tugoslaven« skog Sokolskog Saveiza, a i uredništvo »Sokolskog Glasnika« cesto dobivaju molbj za besplatno objavljivanje u rubrici »Traže naimštenjel«, upozora« vamo braču i sestre, da svoje molbe uvek overove potvrdom društvenog upiravnog odbora ili prednjačkog zb o« ra, Ikoji svojim podpisima potvrde i.sti= : nitast navoda molioca, jer inače ih ne« čemo objavljivati. IZ UREDNIŠTVA S obzirom na ogranieenost pro* štora i veličino izveštaj a PO JSS i So* koliske župe Osijek ponovo su morali izostati istorijati Sokolskih župa Bjelovar i Niš i članak i»Naši meduna« rodni telovežbački uspesi« (koji ee iz* laziti u nastavcima. * XII. SEDNICA STAREŠINSTVA JSS 17. juna 1929. Jugoslov. Sokolski Savi./! učestvo« vao je na proslavi lOgodišnjice univer« . ze »Kralja Aleksandra I.« u Ljubljani PO' izaslanicima. Iza toga raspravljalo se o obave« štajnoj službi za »Sokolski Glasnik« o sletovima u Poznanju i Plznju, kao i 0 promeni boravka naše ekspedicije — mesto u Prag poči ee se u Varšavu. Pročitani su referati zastupnika JSS na sletu banatske župr u Velikoj Kikindi 1 župl' Svetozara Miiletiča u Subotici l primljeni s radošču do znanja. • XIII. SEDNICA STAREŠINSTVA JSS 24. juna 1929. B.rat starosta opširno je izvestio starešinstvo u sletovima sokolskih 2u« pa Osijek i Šibenik*Zadar na kojima je zastupao JSS. Zatim je govoreno o sletu u Po* znanju i zaključeno, da sc poljskem Sokolstvu podeli velika plaketa JSS na uispomenu n a šeg boravka u Poljskoj. Sokolsko društvo Donji Miiholjac zahvaljuje JSS na odlikovanju svoga staroste diplomam »Kralja Matjaža«. — Bratska Sokolsko društvo u Srem* skim Karlovcima proslavilo je 23. juna o. g. 25 godišn jicu svoga opstanka i tem prilikom poslalo sledeči brzojavni pozdrav starešinstvu JSS: Najstari je Sokolsko društvoi u Srba pozdravlja danas io svojoj dvadosetpc« togoidišnjici dični Savez našega Sokol« stva J obečava, da oe i dalje živeti i ra« diti za sokolske ideale. Zdravo! Ozledni fond JSS dožnačio je So« kolskom društvu Celje Din 260 — odo« hren o. * XIV. SEDNICA STAREŠ. JSS 1. jula 1929. Podstarostu 'br. Kajzelj seča se toplim .rečima preminulog br. dr. Gre« gora Žerjava i br. praf. Franje Vajde, prikazavši njihovo delovanje u i za So« kolstvo. Starešinstvo je odalo počast njihovoj uspomeni. Obim porodicama izraženo je pismeno saučešče. Iza toga pračitan je izveštaj br. Vojinovića, podnačelnika JSS, koji Je zastupao Savi z na proslavi 25godišnjl* ee Sokolskog društva u Sremskim Kar« lovcima. Izveštaj je primljen s radoišeu do znanja. Brat podstarosta izvestio je opiši?« no o okružnom sletu u Murskoj Soboti, kojom prilikom je izastupao JSS. Ocir« žao j.e i jednu sednicu s finansijsklm odsekom za gradnju Sokolsko,g doma. Izveštaj je sa zadovoljstvom primljen. XV. SEDNICA STAREŠINSTVA JSS 8. jula 1929. Sedniei je prisustvovao kao gost starosta Sokolislkog društva Osijek br. dr. Perič, kojeg jo brat podstarosta Kajzelj srdačno p ozd ra vi o. — Kongre« ■su Trezvene omladine poslan je brzo« javni pozdrav. — Sokolsko društvo Rab poslalo je brzojavni pozdrav sta* irešinstvu JSS prilikom uzidavanja te« meljnog kamena svoga doma. Iiza toga pročitan je izveštaj C' župskom sletu župe Svetozara Miletiča u Subotici, koji j.e u svakom pogledu vanredno uspio. Ozledni fond dožnačio je Sokol« skom društvu Hercegoivac Din 510, Bela«Javornik Din 600, Šibenik Din 200 i Domžale Din 80. — Odobreno. Podnačelnik JSS br. Jesih izvestio je opširno o župskom sletu Gorenjske sokolske župe u Škofji Lakti, Ikoji je vanredno uspio. Izveštaj se p rima. * XVI. SEDNICA STAREŠ. JSS 15. jula 1929. Brat .starosta pozdravlja saveznog prosvetara br. Šukljea, koji se vratio iz Praga sa 6 sedmičnog prednjačkog tečaja u Tvrševom domu. Iza tOiga podali su opširne izve« štaje o našo j ekspediciji u Рокпапј i u Plzenj brača Gangl, Černe i Čebuia*, kojima se prisutno starešinstvo zaliva« lilo za više nego pažrtvovan rad. Ujed« no j. zaključeno, da se izrazi zahvala bratskom poljskem i čehoslovačkom Sokolstvu za svu vanrednu pozornost i bratsku susretljivost. Brat Milost izvestio je starešinstvo 0 us pelo m sokolsko m sletu u Kamniku, prilikom proslave 25godišnjiee društva 1 razvića zastave, 'kojom zgodom je pozdravio i čestitao u ime JSS. * XVII. SEDNICA STAREŠ. JSS 22. jula 1929. Prilikom sluvačkih narodnih sve« čanosti u Petroveima zastupače JSS starosta župe Novi Sad brat Pavlas i načelnik te župe brat Teodorovič. Ozledni fond dožnačio je Sokol« sikom društvu u Borovnici Din 360 I Ptuju Din 410. — Odobreno. Iza toga je starešinstvo odobrilo načrt za tro« dnevne župske prosvetne škole, 'kako ga je predložio PO JSS. — Brat stat!« stičar izveštava, da je odsek u Komen« di likvidiralo Sokolsko1 društvo u Kamniku — odobreno. Iza toga ras* pravjallo se o nekim stvarima pravnog i organizacijskog značaja. GRAMOFONSKE 1PLOČE! Uz ploče s glazbom za proste vežbe članova i članica za II. jugoslo« venski svesokolski slct u Beogradu go« dine 1930. (Din 60) ima JSS na raspo* laganju i ploče sa sokolskom котас* nicom. Poručite jedno i drugo, jer oboje se treba u svakoj vežbaonici. Ml: Ц ŽUPA OSIJEK VI. ŽUPSKI SLET U OSIJEKU (8.1 9. JUNA 1929.) — NOVI SOKOLSKI DOM U OSIJEKU. — OVOGODIS* NJI INTENZIVAN RAD SOKOL* SKOG DRUŠTVA U OSIJEKU. — LEP OPĆI NAPREDAK SOKOLSKE ŽUPE STROSSMAYER. Cela prošla godina bila je za matično društvo Strossmaycrove Župe — za Sokblsko društva u Osi jeku — go« dina mučnog rada olko stvaranja pred* uveta za gradnju Sokolskog doma. Sva pažnja, svi napori i sve raspoložive si'e bile su posvečene j e dnom cilju — grad« svemu: bogatstvo i harmonija, uvežlba« jiost i doteranost jednog dobro sa« stavljenog i svestranog programa bila je opet radosni diakaz da jugosloven« sko Sokolstvo u Osijelku lepo napere« duje. Pokra j spremanja za javne na> s tu p e te sistematski rad u vežbaonl nije so omalovažavao prosvetni rad u društvu. »Prosvetni odbor« Sok. dru« štva Osijek je odmah početkom ovc sok. godine izradio jedan radni pro« gram, Ikoji se je u glavnom sastojao iz ovih tačaka: Osnivanje na.raštajskih samouprava, »Slovensike večeri« teča« џ M Otvorenje Sokolskog doma u Osijeku. nji vlastitoig doma! Nije tu bilo kak« vog naročitog i velikog gesta mecenat« ske ruke van sokolskih redova — nego je u glavnom sve stvoreno iz vlastitih snaga neumornim radom od člana do člana, od prijatelja do prijatelja. Na« iravski da ise j; za vreme te marne ч intenzivne akcije ponešto zanemario ostali rad. Stoga lane n!jv bilo večin javnih nastupa i jačih priredbi. Osjec«, kog Sokolskog društva. No ovc godine — Ikada je prva etapa Sokolskog doma izgradena — počeo je da vlada drugi duh u osječkim sok. redovima. Rešeni najteže brige životne: vlastitog krov^ nad glavo-m — sretni, »ponosni1 i nestrp* Ijivi — da če več jednom u realnosti moči da do.živ.e taj svoj stari san — prionuli su ove godine svi na intenz;« van sokols'ki posao. Podvostručenom voljom, upravo pomladenim elanom. Od najstarijih funkcijonara upravnog odbora do najmladih vežbača podmlat« ka. Taj bogati radni program počeo je svečanom akademijam na dan 28. aprl« la o. g, u 'počast hrv. mučenika Zrinj« skog i Frankopana. Rasprodana audi« torija Nar. kazališta, sjajan moralan uspeh telov.'žbačkog programa i dobar materijalan uspeh te akademije bili so prva svetla tačka ovogodišnjcg rada. U 16 tačaka bogatog programa nastu« pile su sve vrste i kategorije od male dečiee do prednjačkog izbora vanred* nom preciznošču i U pom uvežbanošču. Program je bi o atktualan i nov, jer j'e napose mnogo pažnje posvečeno no« vim smernicama telesnog vaspitanja. Večinom igre i ritmičke proste vežbe novijih stilova, mnogo tačaka sa peva=~ njem — a sve uz orkestralnu pratnju vojne muzike, što j,e znatno povečalo efekat tih nastupa. Uz domače i češke autore važno je istaknuti da su dve vežbe bile sastavljene po uzoru nazi* ranja na telcsnu kulturu priznatih svet« sikih autoriteta prof. George Deme« пУ«а i prof. Nils Bukha. Ta akademija dala je vernu sliku današnjih shvata« n ja telovežbe: da se kod svih prostih ritmičkih vežlbi pa i1 igara тота nasto* jati postiči što veča harmonija izmcdu opčeg i svestranog provežbanja tela te ritma tela, duše i muzičke pratnje. Za uvežbavanje svih tačaka mnogo su bili zaslužni načelnik i načelnica dru« ištva br. Fr. Lhotslkv i s. Jovanka Mi« leusmičlka, a sav veliki muzički posao oko instrumentacije orkestralne prat« ■nje izveo je brat Antun Urban. Sve u jevi slov. jezika, debatno večeri član« stva i stalna idejna škola. »Naraštajske samouprave« trebaie su u glavnom da pruže naraštaju viSe potica ja i mogučnOsti za svoje sokol« sko' vaspitanje i, usavršavanje na pro« svetnnm polju a sve na temelju samo« stalnog samoodgoja. I ženslki i muški naraštaj osnovali su pod vodstvom prosvetara društva (br. Aleks. F. Sta« netti), a 'pod izmeničnim nadzorom i ostalih članova PO i prednj. zbora — svoje vlastite organizacije (pod imen;« ma: »Kolo naraštajaca« i »Venčič nn» raštajki«), T, organizacije imaju cilj da vlastitim pobudama i vlastitim sred« stvima od,goje što Oizbiljniji i što sa« mastalniji naraštaj. Takav naraštaj ce potenciranim interesom, jakim oseCa« jem odgovornosti ne samo nastojatv, da što duhlje prodre u svrihu i eiljevc sokolovanja, da upozna tačno sokol* ske duižnosti i da se nauči ozbiljnom l strogom autodiseiplinom podvrgavati s-e ovima — nego če i večom voljom sam iporaditi na svojoj svecpčoj iz* gradnji i produbljcnju. Na taj način ee biti takva »samouprava« ne samo jaki faktor samoodgoja u sokolskoj omladini nego i snažan prppagatO'r na« 'ših ideja u celoj astaloj omladini. Oži« votvorenjem takovih organizacija po« staju nagovori narašt. vrstama u vež« baoni nepotrebni pa se neče nista od« uzeti od skupocenog vremena što ga provedu u sokolani, a osi m toga se daje mladeži prilika, da svoje sobodno vreme lepo, pametno i korisno upotrc* b„ — a n kao što se to često događa u isp.raznim pa kadkad i štenim zaba« vama i razonodama. — Rad u t;m omladin.slkim organizacijama je živo z^ipočeo. LI prvom polugodištu održa« no je mnogo sastanaka sa 'predavanji« ma i čitanjem najrazličitijih radona naraštajaca i naraštajki. U drugom po« lugodištu raširiče se krug delatnosti osnivanjem raznih naraštajskih sekcija (pevačke, muzičke, diletantske) održa« vanjem tečajeva slov. jezilka, a onda če slediti naraštajska posela i akade* mije, koje če oni sami sprem-ati i pn> redivati. »čeho.slovačkim Večeirom«, kjojij je održan 8. maja o. g., otvoren je ciklus »slovenskih večeri« u Osijeku. Jedan inovum .za osječki sokolski život, koji ie sjajno uspeo na svom »debutu«! Posle interesantmag uvoda i opiširnog predavanja o Čehoslovačkoj sa 70 skioptičkih slika (predaje br. A. F. Stanetti) davan je jedan harmoničan i zaokružen program,, koji j.e .pružlo sliku bratskog čehoslovačlkog naroda. Skladno i osečajno pevanje narodnih i umetničkih pesama na če sko m jeziku (sopran«solo i bas«solo), recitacije, je* dani umetnički solo na guslama uz bra« vuroznu pratnju na klaviru, pevanje male dece u orig. českoj narodnoj noš« nji te konačno vežbanj. članova, na* radnjom sviju društava a napose ve« likom agitacijom naših sokolskih pio« ’nira na Severu, br. društava u Bel. Ma« nastiru i Dardi, to jo i uspelo! Bilo je to zaista jedno jugoslovenslko sokol« sk,o slavlje dostojno toga istorijskog momenta u kulturno*nacionalnom raz« vitku grada Osijeka. Bio je to odlično položeni i »p i t m samo priređivača to* ga sleta i domačeg osječkog društva, 'nego i sviju župskih društava te sviju Predaja n&raštajske zastave pobednlčkom društvu. raštaja i dece vežbi od isključivo čeških autora! Bio je to 'birani rukovet iz miomirisne bašte češke osebujnosti. To lepo veče ne samo da je bilo infor* mativno jer nas je upoznalo sa istori« jom, jezikom, poezijam, muzikam » telesnom 'kulturom naše severne, bra* če, nego je imalo i značaj rada na slo« venskoj uzajamnosti. Spremljeno u saradnji sa bratskom čehoslovačkom kolonijom u Osijeku (od koje se svo« jim poižrtvovnim radom napose ista« kao brat Jos. Počinek), bilo je vrlo do« bro posečeno od osječki h Ceha i elite osječkih Jugoslovena. Os ječ k o Soikol« sko društvo če intenzivno nastavi!# priredivanjem »Slovenskih večeri«. Iz« vodenje ostalog prosv. programa (de« batne večeri, stalna idejna škola itd.) ostavljeno je za drugo polugodište ovc sok. god., kada če Osj. društvo več u svome domu mači da razvije svoju delatnost. Kao priprema za ovogodiš« nji župslki slet bio je odreden. Okružni slet (losječkog akružja) u Danjem Miholjcu 26. maja o. g. Taj slet, koji je blagodareči vrlo agilnim i dobro organiziranim predradnjama Donjomiholjačkih Sokola i jake pot« pore Sok. dr. u Osijelku n a da sve uspeo, imao je dimenzije jedne jače sokolske manifestacije a to je bilo zbilja i na mestu, jer je ujedno bio okvir jedne lepe domače proslave Donjomiholjačko društvo slavilo je 20godišnjicu opstanka i 20godišnjicu starostovanja vernog, oprobanog t ustrajnog sokolsikog radnilka brata Dra. Đožidara Katušića. — Posle p.okus* nih natecanja i pokuša iz a javnu vežbu, bila je povorka kroz mesto. U im.po« zantnoj povorei stupao je i jedan veči odred vojnika«Sokola iz Osijeika. Na ukusno Iskičerioj tribini sledila je sve« čana predaja diplome kralja Matijaža koju je tam prilikom'podelio JSS bratu Dru. Katušiču. Pošto je predsednik Opčine .pozdravio jubilarno društvo, održao je br. podstarešina Solk. dru« štva Donji Miholjac Dr. Ivan Frančič odulji prigodan govor, posle kojega je u ime Saveza, brat izaslanik Sok. župe Strossmaver, brig. deneral Stojan Ni« koli e jednim zanosnim i upravo vatre« nim govorom ‘predao svečaru diplamu. Br. Dr. Katušič bio je predmet bdu« ševljenih i ciugn trajnih ovacija. Pop o« dnievna javna vežba privukla je na sle« tište preko 1500 gledalaca, što je za prilike u D. Miholjcu bila upravo re« kordna poseta. Bila je tu zastupana sva nacionalna elita mesta i olkoline a medu odličnicima iz Osijeka bio je i komandant osj. divizije brat div. den. Jevrem Damjanovič i sva tri brig. de« (ne rala iz Osijeka brača Nikolič. Tešič i Martinovič. — U veče odnžana je svečana akademija u dupko punoj dvo« rani. N.aravstki da su i tu imali glavni udeo vežbači i vežbačice iz Osijeka, no istakla su se i druga br. društva, koja su na tom Okruž. sletu sudelovala, a u prvom redu D.kovo i Val.povo, pa naših prijatelja u okolini. VI. slet Sok. župe Strossmaver održavap ise je 8. i 9. juna Več 7. u veče stigoše suci i natecatelji, jer 8. se odr« žava člansko i IV,. naraštajsko nateca* nje za prelaznu župsku zastavu. Baš za taj ponosni trofej naše nadobudne 'omladine očekivala se ljuta borba. Dne 8. juna u 6 s. u jutro z,apočela su član« ska i naraštajska natecanja na pro* stranom letno.m vežbalištu odmah iza Sok. doma. To je ujedna bilo i sletište 2a javnu vežbu. — Od članova nastu* pila su 2 odeljenja u nižem razredu i to Dakovo i Osijek i 20 pojcdinaca. Prvo mesto: Dakovo (vel. dipl. i lovor venac). Od pojcdinaca prvo mesto: br. Đuro Bassi (Đakovo). Članice nastu« paju sa jednim odeljenjem (Dakovo) i 4 pojedinke iz Broda. Od pojedinkl osvaja prvo mesto: Magda Vesinger (vel. dipl.). Muški naraštaj nastupa sa 3 odeljenja? Brod, Vinkovci i Vukovar i 9 pojcdinaca. Prvo mesto: Brod (ver. dipl. i lovor venac). Od pojedinaeft osvaja prvo mesto: Branko Poljugan (Vinkovci). Osim toga se još natecaše u šestoboju i u posebnim ,granama lake atletike. Ženski naraštaj nastupa sa 5 odeljenja i to: Osijek (2), Brod, Vin* k ovci i Vukovar i 8 pojedinki. Prvo mesto: Osi|jek (vel. dipl. i lovor venac). Kao pojedinka osvaja prvo mesto: Irma Škaurin (Osijek). — Pobednik župske nar. zastave zia ovu godinu Je Sokolsko društvo u Vinktovcima, jer Je postiglo iz a jedno sa svojim muškim l ženskim odeljenjem največi broj ta* čaka t. j. 1094.90 od mogučih 1260 ta* čaka, t. j. '86'89%(. Sama natecanja obavila su se u uzornom redu i pokazala su u glavnom da je bilo uloženo mnogo truda za uvežbavanje a naročito je muški nara« staj pokazao lep napredak. — Istoija d,ana u predvečerje stizavali su i ostali gosti, a medu njima i izaslanik br. Sa« veza, sam savezni starešina Ђг. Eng. Gangl. Ikojega je svo u Osijeku sakup* ljeno Sokolstvo oduševljeno dočekalo n,a kolodvoru. LJ veče 'priredena je sve« čana župska Akademija u Nar. k a za* listu, na kojoj sudeluju br. društva: »Srod, Dakovo, Osijek, Vinkovci i Vu« kovar. — Akademija pokazala je viso* ki stepen tehničkog napretka sudelu« jučih društava. Gotovo svi su sastavci sastavljeni po najmodernijim smerni* čarna današnjcg telesnog odgoja. Ka* izalište je bilo dupkom .puno a osim br. saveznog starešine bili su j oš na a k a« demiji: veliki župani osječki i vuko* varski, komandant osječke divizije, griadonačelnik«komesar i mnoge druge civilne i vojne ličnosti. U nedelju, dne 9. juna ;bili su od 6 sati u jutro do 10 sati pokusi za javnu vežbu. U 10 sati se formirala impo* zantna povorka, koja je prošla gnadom, koji je bio bezbrojnim zastavama iskt* čen te je na mnogo mesta bila burno pozdravljena. Kada govorimo o toj manifestacionoj povorei no možem.o a da ne konstatiramo koliko je ljubavl >1: Slikovite narodne nošnje i predstavnici Sokolstva. "zatim Dalj, Darda, Beli Manastir i Vukovar. Kroz celi mesec maj tekle su zad« nje intenzivne pripreme za župski slet. Napose se je išlo zatim da bude oda« ziv užupljenih društava te uopče пабс publike, iz pokrajina što veči. Da bude okvir tc retke i značajne .proslave, koja je bila spojena sa sletom — svečanog Otvorenja Sok. doma u Osijeku — što dostojniji i što s ja jni j i. Zdušnom sa* i koliko jo oduševljen.ja uloženo za uspeli ovc priredbe, što sc vidi več iz činjenice, da kod osječkog Sok. dru* štva nije do nekoliko sedmica pred slet p os to ja lo konjičko odclenje — a na čelu povorke jašilo je na dan sleta 56 Sokola«konjanika! (Ta jahačka Sekcija daviala je na 'popodnevnoj javnoj vežbi dve upravo briljantne jahačke produk« cije). Iza sokolske konjiče jašilo je 42 k,onjanika«seljaka, izatim 50 daka* redova tc konačno 24 konjanika dobro* voljaca i četnika. U -povorci su bile 3 fanfare, 1 vojna muzika, 5 članskih zastava, 3 naraštajske zastave, 107 čla* nova u odori, 67 članica u odori, 129 muškog i 117 žensko# naraštaja, 194 dece te 98 članova u vežbačem odelu, blizu 200 članova i članica u gradan* s kom odelu, na is to ti n e naroda u div« nim nošnjama baranjskih i slavonskih seljaka, delegacije raznih potri'otskih društava — svega 1854 lica. Pošto je povorka prašla kroz grad vratila so pred Sok. dom — da sc obavi najzna* čajni ji dio programa ,ovih za jugosl'o* venski Osijek nezaboravnih dana. Pred odličnim krugom uzvanika-, gostiju sa Strane te uz vanredno mno> gobrojno sodelovanje gradanstva i sc« ljaštva obavlja se čim otvorenja. Medu izaslanicima vidimo ne samo s ve re* prezentanto osječkih civilnih i vojnih vlasti nego 'i sa strane o!s'm brata sa« veznog starešine i izaslanika Beograd« sko Zupe br. đenerahi Cvetkoviča, iza« slanika Zagrubačke Zupe br. -Peru Ga« zapija, br. podstarešinu saveza Dra. Lazara Cara te velikog župana srein« sike oblasti Janičija Krasojevliča. Prvi pozdravlja vrlo toplem doSrodošlicom sakupljcno Sokolstvo naše župe, stare« šina župe br. ing. Din. Petrovič. Zatim u oduljem govoru predstavnik gra« devno«finansijskog odbora br. brig. de« neral Spasoje Tesič ra./laž e listo rij at ! način finansiranja gradnje te preda;c Sok. dom na. upotrebu bratu starešin: društva Dr. Mateju Periču. Troboj k a, ikoja je dovle zatvarala velika ulazna vrata dom.: pada, vojna muzika zasvl* ra himnu, a pred široko raskrilenim vratima preuzima starešina društva dom, zahvaljujoči u svom govoru svi« ma dcbrcčiniteljima, koji su doprincli svoj ohol i naglašujuči čvrstu odluku osječkih Sokolova — upravo sveti za« vet u ovom svečanom trenutku — da če ovu novu sokolsku kulu pretvoriti u rasadiište nacionalne svesti i temelj« nih misli, na kojima treba da je sazdu* na naša država: moralne, kulturne i telesne obnove našega naroda a iwe 'u duhu potpunog narodnog i državnog jedinstva. Veliko oduševljenje izazvao je reprezentant vojske, Komandant Osječke Divizije, brat dencral Jevrem Damjanovič kad je u ime naše narodne vojske progovorio nekoliko krepkih patriotskih reči završujuči svoj govor uskhkomj »Živco jugoslovcnski Kralj!« Završni govor odtžao je starešina JSS br. E. Gangl. Kao uvek govorio nam je opet sa onim velikim oduševljonjem, onim ipesničkiim zanoisom, onim uver* ljivim hrabrenjem kojim može da go« vori samo on, naš starosta. Gledali smo s njime u duhu belu ruku našeg vc« likog vladike Strossmayo:a, kako bla« gosivlje to delo, bili smo s njime sretni i ponosni nad ovim novim uspehom našim —no osečali smo i teškuii o.zbilj« nu odgovornost, k o ju preuzimamo: da ova tvrdava Sokolstva u Osijeku vazda 'i dostojno izvrši svoju mnogostruku zadaču. Dugo, dugo, oduševljeno i za« nosno klicanje nadglasalo je prve tak« tove vojne muzike a kroz celo svirri*' nje naše himne padala je kiša od cveča na našeg dičnog saveznog starešinu. Ta lepa, ganutljiva i iskroz spontana (jer sveče ni je bilo spremi jeno u iu svrhu nego su ga učesniei povorke do« bili na putu kroz grad) ovacija bila je divni završni akord ove svečanosti. Sledila je .zakuska, koju je davalo Sokolsko društvo u Osijeku svojim go« stima i upisivanje u Spornem knjiga. Pasle podne u 15 sati bila je slet« ska javna vežba. Osi m sviju redovitih kategorija užupljenih društava, koje nastupaju u župskim i u beogradskim Dr. Murnik ovim prostim vežbama bilo je vrlo Upih produkcija na spravam*, u lakoj atletici te u igrama. Vanredno egzaktno radi ti su voj,nici«Soko!i osječ« kog garnizona dve vežbe: sa puškama (njih 320) i proste (njih 104). Lepo iz« nenadenje je bilo. skladno i dobro z« vedena proista vežba muške i ženske seijačke tleče (34) iz Darde u narodnim nošnjama. Bu;u odobravanja odnelo j. naše novo konjička oddenje koje ,e pod stručnim vodstvom brata art. pu> kovnika Miloja Pozadiča u najkračem viemenu pokazalo sjajne rezultate. Nastupaju sa 2 tačke: voltežiranje (10) i karusel (25) U okviru programa jav« ne vežbe obavlja se i svečana preda ia prelazne zastave pobedmčkom nara* štaju Sok. društva Vtnkovci. kojom prilikom su hrača savezni starešina Gangl i župiski .starešina Petrovič u .za« nosnim i misaonim govorima davali-sokolskoj omladini nove pobude za buduč: rad. Javna vežb.i uspela je u svakom pogledu odlično. Svi nastupi izvedeni su u uzornom redu i disciplini i nad svima osečala sc snažna ruka župskcg načelnika, istarog tehničkog cutinera, 'brata Frana Lhotskloga. Posle javne vežbe razvila, .se na« rodna zabava u izložbenim prostorija« ma uz sviranje vojne muzike. Na svim priredbama toga sleta: na župskoj akademiji, u povorci, na svečanom otvorenju doma, na pope* dnevnoj javnoj vežbi — svagde se ispoljila harmonična isaradnja tri ju važnih faktura naše zcmlj. : Sokolstva, vojske i naroda. Ta prirodna i skladna, iskrena i srdačna harmonija, hoja зс je tom prilikom tako spontano manife« stovala i koju svi pravi i dobronamerni Jugosloveni več od Ujedinjenja pro« paguju i priželjkuju, mnoge je očesni* ke tog sokolskog slavlja upravo ganula do suza radosnica! Sokolstvo Sok. Župe »Strossma« yer« istupilo jo na sletu sa dobro uvež« bani m i brojno zastopanim vrstama 1 pokazalo- je naročito lep napredak u naraštajskim odeljenjem — koje znače budučnost i uzdanicu našu! Vojska je manifestovala svoju bratsku vezu sa Sokolstvom ne samo saradnjom mnogih Sok.ola«oficira ikao sok. funkcijonara nego i nastupom So« kola«vojnika u dve briljantno uvežba« ne tačke, a ofioiri osječkih artJiljurij* skih pukova. koji su svi članovi So« kola, dači artiljerei i ostali članovi, dali su dve vrlo uspele konjičke tačke. Narod bio je treoi važan faktor, bez kojega bi ta slava bila nepotpuna a i ne bi imala ovaj du-boki smisao opravdanosti. Ponosom je brat dru« štveni starešina u svom govoru mogao pokazati na stotine priisutnih seljaka i seljakinja u živopisnim narodnim noš« nja-ma islavonskim i baranjskim i na« glasiti sokolskim radnijcima, da tamo treba da. su upereni naši pogledi i smer* nice rada u budučnosti, na oou još ne« uzoranu, neobradenu sokolsku njivu! Osječki Sokolski dom, koji je u okviru vrlo uispelog VI. sleta Sokolske Župe Strcissmayer svečano otvoiren, nije mogao ‘pod lepšim auspicijama da otvori svoje dveri nego pod zaštitom skladne saradnje triju temeljnih fak« tora velike budučnosti: Naroda, Sokolstva i Vojslkte! ŽUPA ZAGREB SOKOLSKO DRUŠTVO U BREGANI prireduje 11. augusta o. g. svoju godiš« nju javnu vežbu sa vrtnom zaibavom, tombolom itd. pa sc pozivaju sva brat« ska susedna društva, da toj priredbi u što večem Ibroju prisustvuju, kako bi ona što impezantnije i moralno uspela. Ujedno molimo br. načelnike^ce) da nam i oni pomognu kod javnog nastu* pa sa što večim brojem vežbiiča. Član« stvo, koje bi več pre podne prispelo, može si ogledati starodavni grad Mo« kriče ili poči na kupalište na Savu (10 min. od Bregane). Za prehtanu biče poskrbljeno. Tajnik. ŽUPA MOSTAR JAVNA VEŽBA SOKOLSKOG DRUŠTVA U ČAPLJINI. Javna vežba Sokolskog društva u Čapljini, održana je 7. jula o. g. Ličila je više na okružni slet, nego na vežbu jednoga društva, jer su brača iz Sto« ca*< Ljubuškoga, Vrgorca, Mostara, Metkoviča i Trcbinja u velikom broju došli da uveličaju ovo sokolsko slav« lje. Sokolsko društvo u Čapljini du« gujc im toplu bratsku zahvalnost na moralnoj i materialnoj potpori. Program javne vežbe otpočco ]e sa natecanjem članova iz društva i so« kolskih četa pod nadzorom župskog načelnika br. P. Čoliča, a zatim su iz« vedeni pokusi za proste vožbe. LJ 5 sati po podne svrstala sc povorka pred Sokolanom pa jo na čelu sa glav« bom br. Sokolskog društva iz Metko« viča, krenula kroz grad' na vežbalište, koje je bilo vrlo ukusno okičeno za« stavama i zelenilom. Tu je br. Dr. Pavo Canki održao sjajan govor o de« setogodišnjici ujedinjenja Jugoslovon« skog Sokolstva. Zatim su sve katego« rije člans’tva izvele vežbe i to: muška i ženska dcca, moški i ženski narašta.) članovi i članice, te članovi i muški narašta j Sokolskih četa iz Prebilovaca, Kkpaea, Gabele i Tasovčiča. Sve vež« be izvedene su vrlo dobro, a naročito burno su1 pozdravljam Sokoli sa sela, koji su nastupili u velikom broju i iz« veli vežbe vrlo skladno. Divno je bilo pogledati kršne seoske momke, opa« Ijenih lica, ž.uljevitih ruku, u živopis« nom narodnom odelu, kad nastupaju i vežbaju. U večer je održana akade« mija. Sve tačke programa izvedene su vrlo dobro i zavržene sa nastupom ženskog naraštaja koji je iizveo slovo »A« a glazba intonirala himne. — Javnu vežbu posetilo je gotovo celo« kupno starešinstvo ž6pe »Aleksa Šan« tič« i veliki župan g. Ivaniševič, koji sa velikim interesom prati napredak Sokolstva i potpomaže ga. Pored ogromnog moralnog uspeha, takoder je i materijalni zadovoljavajuči, jer je palo brutto prihoda Din 11.874, što jo za naše prilike vrlo velika svota. Sokolsko društvo u Čapljini zad* njih godina radi vrlo intenzivno i u društvu i u svoj. četiri sokolske čete na selu, tako da je ohupilo oko sebe sve što je čestito i što oseča sokolski. Ovcgodišnja javma vežba bila je smo« tra njegova rada i njegove snage i do« kazala je, da je napor društvene upra« ve krunisan uspehom. Jer ne samo da je pripadnicima Sokolstva ulila novog oduševljcnja za rad, nogo je i protlv« nicima naše ideje pokazala da smo Iz dana u dan jači i da sigurno koračamo napred. D. Š. ŽUPA SPLIT IZLET VIŠKOG SOKOLA U KOMIŽU. U nedelju 23. juna viški Sokol, zaodjenuo so u svečano ruho, sa svojom giazbom i svim kategorijama posetio parobrodom novoosnovano1 Sokol« sko društvo- u Komiži. Veseli odlazatc iz Visa sa preko 300 osoba, a odušev« lični dola/ak i svečan doček komiških Sokola i načelnika opštine brata A. Mardešiča nav.štab su ugodan bora« k medu bračom i gradanstvom Ko« mižc. Pozdrav viškog podstaroste br. M. Buškariola na obali KomiŽe Sokolu i pučanstvu i bratski odzdrav podsta« rostc komiškog Soko’a br. L. Pctrča načelnika opštine delovali su na pri« sutne upravo zanosno. Glazbe su svi« rale, a po iskrcaju formirala se veil« čanstvena povorka, koja j. burnim kPcanjcm Kralju. Jugoslaviji i Sokol« tvu povukl ’ iz domova sve komižanc, da se bratski s višanima pozdrav.. U 5 sati mladi Sokolovi Komizc Visa prirediše javan čas, a u večer viški ak demiju. Sve tačke ob'ju pri« redaba bile su izvedene vvoma dobro, a dokazom je, što je gradanstvo napu« nilo vežbalište i oduševljeno pijeskalo svim kategorijami. — Zauzetnost ko« miških Sokola uz pomoč brade višana osobito s.stre načelnice N. Komosa« rove neumorne sokolske radeniee i bra; ta Srečka Rokija, uz ostalu braču do« prineše, da je sve bilo spr m jeno i izvedeno sa puno shvačanja i sigur* nosti. Brača Komižani uvežbani u vrlo !;ratkom vremenu iznen idili su nas sve marnom izvedbom sviju vežbi, po čemu je suditi, da če u brzom tempu zamerno napredovati, tim višo što So« ko vode iskusni patriote i stari borci za sokolske i jugoslovanske ideale. — U jednu reč. višani su u svemu bili notpuno bratski susretani, Sve je bilo tako lepe organizovano, da može slu« ždi primerom svakome. — Materija« lan i moralan uspeh bio je odličan. Čitav dan, pa sve do ranog jutra čula se svirka glazbe i osečalo neopi« sivo veselje. U 4 sata u jutro rastav* Ijajuči se od komiško obale, vedre na« raštajke i naraštajci opojeni čistinom tihe i divne zore ziapcvaše bratske pesme, željom, da svoju novu braču i sestre što skorije vide u svojoj src« dini. Visu, sr.tan budi što na obim tvojim obalama sja sokolsko suncc, što rasklopljenih krila junak=Soko nad lobom leti i čuva teb. — biser plavog jugoslovansko# Jadrana od mrske po* hlcpe požudnog tudina! Sokoli, rastvorite srca vaša, otkrij« tc istinu jugoslovenske snage, odga« jajte svoje samo sokolski i ni,rod če vas blagosi vi jati! I zato Komižani i Višani zbijajte sokolske redov., j.r to- je uzdanica 1 vera naše mlade, ali velike nacije. Zdravo! J. S. ŽUPA LJUBLJANA Slet sokolske župe Ljubljana od« goden je neopozivo na 15. sefptcmbra o. g., a održače se na sedištu Sokolskog društva Vič kraj Ljubljane. Župa je primila odobrenje starešinstva JSS, da na slet pozove i susedn župe. ŽUPA CELJE PROSLAVA 25LETNICE SOKOL« SKEGA DRUŠTVA V ŽALCU. Dne 29. junija 1929 je proslavilo Sokolsko društvo v Žalcu 251etnico svojega obstoja s telovadno akaderht* jo, ki je obsegala 16 točk. Vsi oddelki so izvajali pod vod« stvom vaditeljie(cv) sester Jane Mod« niko-vc, Milice Mikušcve, načelnice Eliško Petričkove ter bratov Dr. Zo« rana Jošta, Maksa Pivca, načelnika Martina Šket.ja svoje vaje. v vsakem oziru tako dovršeno, da je bilo mnogo« številno občinstvo presenečeno, kar Je dokazalo po vsaki točki s svojim dol* gotrajnim odobravanjem. Mnogo točk se je meralo na željo gledalcev pono« viti. Vso točke je spremljala na kla« vir ju sestra Marija dr. Joštova, ki Je s svojo požrtvovalnostjo veliko pripe)« mogla, da so se vse točke brezhibno 'zvišile. ŽUPA ZADAR-ŠIBENIK IX. SLET »ŠIBENSKO=ZADARSKE« SOKOLSKE ŽUPE U ŠIBENIKU. 15. i 16. juna o. g. održan je u Si« beniku slet »Šfhensko«Zadarske« so« kolske župe prigodom tridesetogodiš« njice Sokolskog društva u Šibeniku. Na ovom ‘sletiu sodelovale su bratske župe »Rijeka« — Sušak i »Vojvoda Hrvoje« — Split. Tih dana osim veli« kog broja Sokolova sjatilo se u Šibe« niku veliko mnoštvo naroda sa svih strana naše prostrane otadžbine. Več po raznim pripremama, koje su provc« dene u najlepšem redu, a i po zanima« nju, koje je vladalo, moglo sc naslu« eivati, da če ovaj slet biti za ista prava i istiniska manifestacija sokolske misli na Jadranu. Očdkivanja su se i ispu* nila. U subotu 15. juna grad je več iz« gledao naročito svečan očekujuči sa iskrenim veseljem svoje goste. Isti dan stigao j,- u Šibenik i ‘starešina Ju« gos’ovenskog Sokolskog Saveza ‘br. E. Gangl. Na Poljani kralja' Petra bile su pcd'gnut.e ukusno iskičenc tribine ukrašene jugoslovenskim zastavama, zelenilom i sokolskim od'/.nacima. Toga dana održano je u 5 sati ujutro župsko natecanje. Tokom da« na stizavali su mnogi članovi bratskih društava, koji su imah da izvedu pro« gr: m večernjc akademije. Oko 19 sat: matično društvo sa župskim starešin« stvom i starostom bratom E. Gangiom na čelu piriredilo je uz pratnju sokoi« ske glazbe c;phod gradom i doček go« stiju koji su stizali te večeri železni« com. U 21 sat počela je akademija. Sve tačke programa bile su izvedene lačno i s uspehom. Na programu hile Su sledečo tačke: 1. Sckolsko dru* štvo Sušak m. n.: Skok preko konja. 2. Sok. društvo Sin j ž. n.: »Ples Turki« njica«. 3. Sok. društvo Split m. n.: »So« nata«. 4. Sok. društvo Split m. č.: Dr. Klinger »Osmerka«. 5. Sok. društvo Sušak ž. čl.: Vežbe >s veslima. 6. Sok. društvo Šibenik mi. čl.: »Polonaisc«. Medu tačkama svirala je vojna mu* z:ka. U nedelju 16. juna u 5 sati obila* žila je 'sokolska glazba gradom. U 5-30 sati stigla je u velikom broju sa parobrodom »Sloveoac« bratska soko:* ska župa »Rijeka« Sušak, a nešto kas* nije železnicom i parobrodom »Knin« žu'pa i»Vojvoda Hrvoje« Split. Finan* sijskim parobrodom »Kosovo« stigao je iz Splita veliki župan g. Dr. I. Pero« vič kao predstavnik predsednika vlade i general g. Stamenkovič. Gostima i bratskim župama bio je priprcmljen srdačan i lep doček uz svirku glazbe i pucnjavo prangija. Iza 7 sati počeli su pokusi za jav* nu vežbu. U 11 ‘sarti bio je nastup svih kategorija za povorku, koja so jo for* mirala na sletištu. Povorku je predvo* dila sokolska konjiča u narodnoj noš« nji. Iza ovc stupali' su načelnici triju /župa, zatim 18 zastava, starešina Ju* goslov. Sokol. Saveza E. Gangl sa sta* rešimstvom župa, gosti, narodne noS* nje, muška i ženska dcca, muški i žen* ski naraštaj, članice, sokolska župa »Rijeka« Sušak, sokolska župa »Voj* voda Hrvoje« Split, Kraljevska Mor* narica i sokolska župa »Šibcnsko*Aa* darska«. Osim toga učestvovale su i četiri glazbe. Ovoj impozantnoj po* voreis u ko joj je učestvovalo oko 1200 Sokolova, bile su od strane gradanstva priredenc burne ovacije. Kudgod je ■povorka prolazila, svuda je bila srdač« no pozdravljena i posipana cvečcm. Klicalo se 'kralju, državi i Sokolstvu. Oduševljenj. je bilo neopisivo. Čitav Šibenik sjatio se toga dana, da po* zdravi braču Sokolove. Na obali pred hotelom Krka po« vorka seje zaustavila. Na terasi bili su sakupljeni predstavnici vojnih i el* vilnih vlasti erkveni dostojanstvenici, izaslanici svih mesnih ureda, korpora* eija i institucija. Sji terase pozdraviti j.. goste starešina »Šibensko»Zadarske« žup. brat iP. Kovačev te je pročitan i up u č e n pozdrav Nj. Vel. Kralju i pred* sediniku vlade. U ime opčine pozdra* vio je goiste gradski načelnik g. savet* nik Dulčič. a u ime predsednika vlade vel. župan g. Dr. Perovič. Starešina splitske sokolske župe br. Dr. Buič nozdravlja sve sakupljeni.■ Sokolove, pa n; koncu čestitajuči svečaru, ši* benskom sokolskem društvu njegove tridesetogodišn jicu, privezao je na društvenu zastavu krasmu svile n u vrp* cu kao dar sokolske župe »Vojvoda Hrvoje« Slplit. Iza toga održao je po« zdravni govor starešina sokolske župe »Rijeka« — Siušak br. Polič, a na kon* cu pozdravio je Sokolove starešina JSS br. E. Gangl. Svi govori bili su ooprnčeni burnim poklieima kralju, državi. Sokolstvu, a glazbe su odsvi* rale narodne himne. U 17’30 sati održana je nu Poljani Kralja Petra javna vežba. Sletište je bilo dupkom puno, preko 6000 gleda* laca U posebnoj počasooj loži bili su sakupljeni uzvanici i gosti. Vežbe su pratile glazba šibenskog sokolskog društva i vojna' glazba. Vežbe su iz«* vodene ovim redom: I. M. d.: Proste vežbe za II. svesokol* ski slet u Beogradu. 2. Ž. d.: Prosite vežbe za II. svesokolski slet u Beo* gradu. 3. M. n.: Proste vežbe za II. sve* sokolski slet u Beogradu. 4. Ž. n.: Pto« ste vežbe za II. svesokolški slet u Beo* gradu. 5. Kraljevska Mornarica (Izvid* nička komanda): Vctžlbe s veslima. 6. M. i ž. čl.: Vežbe na spravama. 7. Kraljevska Mornarica (Brodarska ‘Pod* of. šicola): Vežbe s puškama. 8. Ž. čl.: Proste vežbe. za II. svesokolski slet u Beogradu. 9. M. čl.: Proste vežbe za II. svesokolski slet u Beogradu. 10. Sta« rija brača: Vežbe s batinama. 11. So* kolska župa »Rijeka« Sušak: Borasova Narodna Kola. Sve vežbe bile su izvodene tačno. skladno i u uzornom redu. Svaka tač* ka programa bila je od gradanstva burno pozdravljena i nagradena odu* ševljenim priznanjem i odobravanjem. U večer razvila se na sletištu pučka zabava uz pucanje prangija i bacanjc vatrometa. Iza toga kasno u noč od* lazili su gosti železnicom i parobrodi* ma. Isptačaj je bio nadasve srdačan. lepše utiske i ojačali svoju sokolsku svest. Ovaj slet bio- je zaista jedna le« pa manifestacija Sokolstva na Jadra* nu, piun sretnog znamenja za ostvare* nje sokolskih ideala. Osim velikog moralnog uspeha slet je usipuo i u materialnom pogledu ve’oma dobro, što se ima zahvaliti nadasve dobroj organizaciji sleta. * ISTORIJAT SOKOLSKOG DRU« ŠT V A U BETINI. (Nastavak i svršetak.) III. Bilič Mate i Magazin Ante, nakon što je njihov drug Jakovčev bio interniran, od talijanskib vlasti na naj* ružniji način zlostavljeni, moradoSo pobiči u Split pre nego budu uhvaeeni. IV. Dva brata Jadrešič Jere i Mi* hovi! odvedeni su u Italiju ii tu skapa* vali po talijanskim tamnicama, pirav;m pečinama. Kad se povratiše, dodoSo opet u sukob sa talijanskim vlastima, ' posle očajnog otpora budu uapšeni. I! tej borbi Mihovil, potpuno golorok., zadobio je 13 rana. ali i isam je trojici oružanih karabinjen zadao 26 rana. Izmmčgao bio je uhvačen i otprcmljen u vojnu bolnieu u Šibenik., :,dakle mu je uspelo preplivavši šibenski kanal pobeči pre sudenja u Split. Takoder i bratu mu Jeri uspelo je da pobegne u Split. Sv-e ove izbegliee živele su u Splitu na najoskudnij' način u borbi z a životni op stan a k dok su njihove pbrodice bile zlostavljane i proganja* ne. U c. loj Bctini bio je na jdrskiji tc« ro‘r iza vreme okupacije. Pos'e zalaza aunca nitko nijo smio biti van kuče. Koga bi se našlo van kuče, kundačilo bi ga se i zatvaralo. Ikao največeg zlo* činca. — 'Ali pala je mrska Austrija, pa i talijanska okupacija. Soko1 i čitaonica ostali su bez kro* va, be/j nam.štaja, hez svoje bibliote* ke. Sve je propalo. No, ostro je junački sokolslki ponos i žilava neslomiva sna* ga u sreima jugoslcvenskih Sokolova. Mi smo se zaverili, da pošto poto sa* zidamo sebi doličan dom — ponosno gnezdo svoje. Do ostvarenja ove namisli prošii smo kroz jednako žestoku burbu, kao što jo bila borba za opstanak pod Au* strijom i talijan&kom okupacijom. Imali sme svega Din 20.000 i tom svoticom naumili' smo, da sazidamo dom dug 26 m a 10 m širok Na seoskom zboru dobili smo bešplatno od opčine zemljište za grad* nju doma. Ono se nalazi na najlepšem m.istu u selu, na seoskom trgu izmeeu ilviju e-: k v en ih zgrada. Uvuči se medu te dve zgrade, to je najnemogučnija stvar jednom ncp'nstranom.posmatra* eu, ali mi smo se uza sve neprilike uvukli. Medutim, dok smo st mi marljivo nripremali z gradnju doma naši pro« tivnici izradili su k c d oblasnog odbora da se zabrani darovština cpštino kao 1 gradnja našeg doma. U letu 1928., kad je dan najduži i kad su poljski r: do vi najmanji po* česmo graditi dom. Čim smo počeli radi ti izradiše d':i nam sc ‘zabrani svaki daljni rad. Svakim danom stizale su nam zabrane pismen, i brzojavne i od opčine i od cbla.sncg odbora. Tri puta dolazili su nam žandari i' >redari da obustave rad. M.i bi smo prestali, ali čim bi oni otišli, mi odmah udri da sc radi. Radilo je dnevno preko 50 čia* ■nova i u 12 dana došli smo do krova, 6 m čiste višine. N,:smo hteli prestati radom, jer smo znali da smo u pravu da sve te zabrane imaju nameru. da m; izgubimo slobodno vr .me. kad članovi mogu da rade sve besplatno. Svi su članovi radili besplatno, a da im društvo nije davalo ni kap vode. U svojim brodovima besplatno su na* neli potreban kamen, pesah i cement. Platili smo jedino- cement i pesak, a ostalo -zahvaljujuči požrtvovnosti čla* nova, sve besplatno Utrošili smo 986 nadnica. Sa samih Din 20.000 sagradili smo dom i pokrili I sam inžinjer br. Jakov Despot iz Šibenika radio nam je sve besplatno. 1 tako uz grčevitu borbu sa svim n.'prilikama domogli smo se doma ma* kar polovinu izgrađenog. U njem čemo početi da pravo sokolski živimo i ra* ■dimo i prikupljamo snage za buduči naš rad koji je isto toliko težak, kao i dosadašnji. U tom budučem našem radu nadamo se da če nas pomoči bar j najmanjim svojim doprinosom svaki pravi Sokolaš i rodoljub v našem me* stu. Treba da nas se pomogne, jer smo mi na mrtvo) straži, a samim seljačklm žuljevima ne možemo- da dogotovimo tako. velik dom. Pre nego završim napomet ču i ovo jer je i to zasluga Sokola. Soko j u našem mestu upravo so« kolski ogojio celu jednu generaeiju, koja sc idealno borila za oslobodcnje ood Austrijom i talijanskom okupaci* iom a posle evakuaoije uvek je visoko d:zala ideal Jugoislovenstva, da ni iza časak nije posumnjala u to ni u doba- kad je partizanska borba bila na vr* huneu. Žurič Božidar. * SOKOLSKO SLAVLJE U ZEMU* NIKU. Bcnkovačko sokolsko društvo prJ# redilo je izlet u Zemunik1, t. j. najza* padniju tačku naše granice. Uz podmladak muški i ženski Rezervna snaga je u športu kao I u svakoj drug'j borbi za op-stanak najvažnljl uslov uspjeha. Mnoge bitke odlučene su time, što su rezerve bačene u borbu, mnoga gospodarska podu/.eča održala su samo tako svoj položaj, S(0 pravovremeno skupila potrebne rezerve, koje se moglo upotrijebiti u časnvima nužde Slično je i kod vježbača. Pobjedidi može samo onaj, koji raspolaže dovoljnom rezorvom fizičke snage, koja će mu oinogućiti, da u ko-načnoj borbi Sto više ojača i sto bolje uzdrži sposobnost svojih mišica, svojih žlvaca i uopće cijelog svog organizma Tu ć<*mo rezervu fi žičke snage postići upo-trebom prikladne hrane, koja će u koncenlro-vanoj formi unesti 11 naš organizam veliku hranivu vrijednost i sve one sastojine, koje eu potrebne, da se pojača naša radna sposobnost i tielesna olpornost. Ta je hrana prijatni naravni okrepm proizvod : koii se lako probavlja t kojeg je 2 -3 fcl čice u jutro i popodne u mlijeku, umiesto kave 1I1 raja, dovolino, da pruŽe vj^žbaču onu rezervu u hrani, koju trebaju njegove mišice i njegovi Živci. Dobiva se svagdje uz cijenu od Din 18 50 po kutiji. 'Гrazite besplatni uzorak, po/.ivajudi se na ovaj list, od _ . Dr. A. Wander, d. d., Zagreb te naraštaj sudelovalo je nekoliko članova u svečanim odorama i dru* št v L'n a glazba. Pri ulaxii 11 mesto, gde je bio po« dignut slavoluk nalazilo s. je mno« stvo sveta najviše seljačkog, te je do* brodošlicu zaželio svima zemunički župnik vlč. Don Širne Lukič i Ante Tripalo, dok se u ime Sokolskog tiru« i fitva zahvalio ,na dočeku društveni na« čelnik Petar Červar. Iza odsvirano himne, povorka sj je zaputila me« stom kojom piigodom palo je mnogo oduše vij enih poklika Nj. Vel. Kralju ! jugoslovenskom Sokolstvu. Posle podne u 6 sati započela je svečana sokolska akademija, a pri koncu ove davao se pozorišni komad »Anr.lfabe.ta« od br. Nušiča. Akade« mija i pozorišni komad ispao je na rsveopšto zadovoljstvo mnogobrojnih gl 'dalaca. Svečanost su uzveličali tak oder Smiilčičani, Smokovičani, Skabrnjanci i Galovčani, kojih je bilo vrlo mnogo. Na ovaj izlet potaklo je uprav,u benkovačkog Sokola to, da se i u ovim krajevima rnširi sokolska misao i đa se ovaj granični narod oduševi za iso« kolsku ide ju i da sc prene iz mrtvila, a što je sve na početku akademije u svom predavanju izložio br. Dr. An* tu^ Medveš, koji je naročito prisutne po'/ivao, da osnuju u svojim mestima sokolska društva, odnosno sokolske seoske čete i da se zbiju svi bez raz« like u sokolske redove. S. * ŽUPA CETINJE SLET SOKOLSKE ŽUPE »NJEGOŠ« U KOTORU 23. I 24. JUNA. Več na 22. juna na večer Kotor je oživeo dolaskom bratskog sokojskog društva iz Podgorice, njih oko 150 na broju. U n e del ju 23. juna grad je osvanuo i več „no iskičen, a pred ulazom ptodig« nuta je zelena kapija sa natpisom »Zdravo!« Vojna muzika sa Cetinja kao i Kotorska obašle su grad svira« | j uči vesele koračnice. U 9 i po sati okupili su se kotorski Sokoli na obali da dočekaju braču i a Nikšiča, Kola« šina i Cetinja. Muzika im je pošla u susret. Evo ih! Napred stupa starosta župe brat Gavro Miloševič iza bar* jaka Kolašinskog Sokola. Brat Bruno Marčič nazivlje Sokolima dobrodošli* eu, našto brat starosta Gavro Miloše* vič odzdravlja. Pošto je u ime grada pozdravio Sokole gradski načelnik £. kamber i brat Marčič Kolašince sa njihovom zastavom. povorka sa muzi* kama obašla je grad. — U nedelju nodne stigli su Sokoli iz Bara, a u po* nedeljak rano iz ostalih mesta Boke sa mnoštvom naroda. Na večer u nedelju priređena je> uspela akademija u bašči Kralja Petra. Pre početka akademije održao je sta* rost.: župe brat Gavro Miloševič sle* d či govor: Bračo i sestre! Sa 'prvti akademije prilikom našeg prvog sleta u ime Jugoslovenskog So* kolskog Saveza i Župe »Njegoš« pri* mite sokolski »Zdravo!« To je naš pozdrav, pozdrav iskren, otvoren i srdačan, pozdrav Sokolstva. Sokoli in ne mogu drukeije pozdraviti. Mi smo ponikli iz naroda, iprimili ime najomiljelije našem narodu — ime So* kola. Naš narod tim imenom oličava sve najbolje vrline roda ljudskoga. Ako hoče nekoga da prikaže junakom, Sokolom ga naziva. Ako hoče da po* kaže neki pokret i preporod i mladost, uporeduje ga >sa Sokolom: »Čim sokolu prvo perje nikne«. Jednom reči naš narod shvatio je ulogu Sokola, jer So* ko leti u vazdušnim prostranstvima večito u sunčanim predelima i sitna za* i^ušlj.sa atmosfera ne može d. njegovu dušu kuži. Za to su oci Sokolstva Tyrš i Fug« ner primili ime Soko, jer samim tim, označen j., piogram tiacionalnog rada. Sva sokolska jata ili kako ih služ* beno nazivljemo društva, nošena su i vodena idejom da odgajaju sve one vrline, koje naš narod pod imenom Sokola oličava, pu ma gde se ona na* lazila. To je najbolje pokazano u go* dini 1919. piv deset godina, naša su se jata OKupila bua u našoj Atmi u No* v oni sauu, i oni sa Triglava, i oni sa Lovčena, i oni od Velebita pa do Kaj* aniKČalana, i oni sa Avaie, jidnakim su mislima i osečajima stvorili jedno \eče jato — jato Jugoslovenskog So* KOiSkog Saveza. Ргеко njega u godim i9J0. u aprilu, slegli smo se u največe jato na svetu — Slovensko SoKOlstvo. Još tada kada su se ti prvi sokol* sKi zborovi i dogovori održali, preU* •Videno je bilo da so i mi iz ovih gora, i vi sa ovog plavog mora izbroj'imo i združimo u jedno jato, u jednu župu. To se ivo i dočekalc, i ovde pre Rodinu dana osnovala se je ta prva uprava, a danas baš ovde održajemo naš prvi slet. Mi nismo mogli pre da uodemo do ovog organizovanog jata na ovakiav način. Mi ne zato, jer su vremenske i ipolitičke prilike ometale. Mi smo u duši bili vazda i osečali smo vazda sokolsKi. 1 vi Bokelji pod tim našim priii* kama, činili ste. bune i pobunc, bili ve* čiti uskoei i naj.večim delom saradniei na onom legendarnom sokolstvu Crne Gore. Vi ste takoder handžarom i dževerdalom svaki put istupili zajedno i bratski, a svedok je Krivošijska buna i hiljade potoka krvi, koju izmešasmo na bojnim poljima zajednički. Danas udarimo čvrsti temelj za* jedničkog rada na ovom kulturnom polju. Danas ima da se okupimo svi pod jedan barjak — sokolski barjak, da dokaž.mo da smo dosledni potom* stva slavnih Bokclja i Crnogoraca. Udarimo temelj čvrst, kao što je Lov* čen čvrst i hridi o koju se razbijaju zapadni talasi. Udarimo temelj lep, kao što je lepa Boka, nevesta Jadrana, koja je bila vazda u svim vremenima nacionalna, koja je odbijala požudne poglede tudinskt', verno ž večno našla« njajuči se na čvrste grudi gordog Lov« cena. Udarimo taj temelj i pobijmo do* stojno zastavu sokolsku na obalama plavog Jadrana, sečajuči se velikog pes« nika, koji je rckao: Ovde ipobij barjak barjaktaru, svilen barjak zlatne rojte, Sokolo,vi pesmu staru, Milutina Ikralja pojte. Nek odjekne 1 ka Drini i ka Savi celom svetu neka javi: Naš je, naš je Jadran plavi! Svoju krv smo te dali čistu bistru, milu, dragu, ko tvoj biser i korali! Govor starost, brata Miloševiča, bio jj. od prisutriog naroaa i Sokolstva poprnčen silnim odobravanjem. Za tim su se tedale vrlo lepe r:t* mičke vežbe. koje su oduševile gledao* ee. Vežbala su ženska deca i ženski na* raštaj, kao i muški naraštaj te članovi iz Denoviča na preči. Cela okolina biia je u moru sv.tla, a mnoštva naroda napunila su ne samo bašču, negoi pro* stranu obalu. Vladalo je neopisivo odu* ševljenje, a Sokoli su bili predmetom burnih ovacija. Sestra Mozetičeva, na* čelnica i brat Kovač, načelnik zaslu* žili su svako priznanje. U ponedeljak rano podranili su Sokoli na lepo uredeno vežbaliištei radi natecanja i pokuša za javnu vežbu. U natecanjima prvo mesto dobio je brat Ivan Klisura iz Hercegnovog:i, drugo br. Zlatarov Alcksandar iz Cetinja, a treče br. Stevič Krsto iz Denoviča. U 12 sati svristala se vekbna po* vorka na vežbalištu sa dve glazbe. U povorci je sudelovalo: muško dece 84, ž.nske dece 86 muškog naraštaja 84, ženskog naraštaja 66, članova u odo* rama 141, bez odora 28, zatim jedan odio vojske i mornarice. Povorka se zaustavila pred opčl* nom gde јн starosta župe pozdravio gradskog načelnika Kambera. Ovaj je i srdačno zahvalio, radujuči se što vidi | u starodrevnom gradu tako dičnu četu Sokolova. Pred sreskim poglavarstvom brat Jerotej Petkovič pozdravio je vc» likog župana br. Mišoviča, kao pred* Otavnika kr. vlade, moleči ga da upravi pozdrave Nj. Vel. Kralju od sokolske župe Njegoš. Veliki župan zahvalio se Sokolima mlade župe po imenu, ali stare po tradicijama, želeči joj uspeh. Vidi zbije ne sokolske redove župe Nje* goš, koja u malome predstavlja našu državu, jer obuhvata moro i bregove. Tko hoče da se naslađujo lepotama mora, eto mu divnog našeg primorja tko želi bregove, neka se uzdigne so* kolskim letom nad ove krševe naše, tko hoče polja, neka preleti u plodnu Metohiju. Sama poezija mogla je da stvori divnu našu Boku i vrleti Crnc Gore. Sokoli širite bratstvo, jedna* kost, koju ste usisali majčinim mle* kom, držeči se one: brat je mio koje vere. bio. Neka vam uvek bude na umu vera u jugoslovensku sokolsku misao. Ova vera daje veličinu i moč naciji,, .za tu veru živi, za tu veru gino Šoko. Budučnost našo nacije počiva na so* kolskoj ideji. Gajite ju i ponesite svo* j’m kučama što ste videli i osetili. Za* vršio je: Da živi prvi Soko Jugoslavije 1 Nj. Vel. Kralj Alcksandar! Sa svih I strana zaorilo jo gromko trokratno Zdravo!« pa je muzika odsvirala him* nu. Živela sokolska ideja! Zdravo! završio je br. Mišovič, što su Sokoli prihvatili i prosledili povorkom do ko* mandc4 mesta, gde je starosta kotor* skog Sokola brat Marčič pozdravio komandanta Boke generala br. Pantu Dukiča. Spomenuo je njegova juna* štva i muke koje je okušao vodeči hrabru vojsku kroz Albaniju, da je kasnije vodi od pobede do pobede u slobodnu domovinu. Došli smo, kaže brat Marčič, da Te molimo brate gc* nerale: Kaži u Beogradu da smo du* i$om i telom odani prvom našem So* kolu Kralju Aleksandru i da. drugim lutem nočemo neigo onim kojim on ide. Kaži, kako smo mu odani i kako ga volimo. Brat general toplo se za« hvalio i izavršio: Bračo i sestre župe besmrtnog Njegoša! Širite dična krila, u vašoj snazi nada je otadžbine. Po* zdravimo ispod gordog Lovčena prvog našeg Sokola Kralja Aleksandra. Gromiki »Zdravo!« odjeknuo je iz sto* tine grla. Povorka je prosledila do obale, gde je bio mimohod ispred za* stave i razlaz. U 13-30 bio je zajednički ručak u hotelu »Slavija«. I tu je palo nekoliko lepih zdravica. Starosta župe Miloše* vič pozdravio je Kotor, a odgovorio mu je sreski glavar br. Šerovič, koji je podvukao da i mrtvi Njegoš ni je hteo ostati u nižini, voč se uzdigao kao Soko na visinu, pa nas je pod Svoja krila sve okupio. Brat dr. Hugo Werk govori kao .zadnji, ali ne po* slednji starosta »Zadarskog Sokola« 1 kaže, kako su Sokoli dužni da vode računa o zarobljenoj brači. U 17 sati ogromna masa sveta slegla se na vežbalište. Medu ostalim videli smo generala brata Pantu Đu« kiča, generala Grgura Rističa, zame* nika III. P. O. K. kapetana bojnog bro« da Salche.ra, episkopa Kiirila i mnoge druge odličnike. Započele su vežbe »)_od vodstvom načelnika župe. brata Kovača: 1. Proste vežbe, muška i žen« ska deca. 2. Prsste vežbe, ženski na» raštaj. 3. Vežbe s veslima, mornari. 4. Na moru ritmička vežba sa peva« njem, ženski naraštaj Kotor. 5. Vežbe sa puškama, vojska. 6. Proste vežbe, muški naraštaj. 7. Proste vežbe. čla« novi. 8. Vežbe na spravama. 9. Pira* »nida (celokupna snaga za dobrobit otadižbine). Sve su vežbe dobro ispale. Mornari su završili svoju vežbu sasta* vom slova A. Kod piramide sudelova« lo je 306 lica svih kategorija i vojske. Na večer priređena je akademija u bašči Kralja Petra. Izvodile su so lepe ritmičke vežbe sa pevanjtcm, a u dvorani prikazan je komad »Moč Je« dinstva« Ovaj prvi župski slet u Kotoru :ako jti imao možda i svojih manjka* vOSti u organizaciji, ipak je uspeo. • JAVNA VEŽBA U HERCEG* NOVOM. Sokolsko društvo u Hercegnovom (Boka Kotorska) održalo je 16. juna t. g. svoju javnu vežbu, koja je u teh« ničkom pogledu potpuno uspela. Sa vežbama za II. jugoslovenski svesokolski slet u Beogradu 1930. god. istupile su sve kategorije (osim čla« nica) i jedna četa pitomaca Ratne Mornarice. Članico i ženski naraštaj izvele su vežbu sa pevanjem »Galija«. — Naročito su uspele i izazvale div« ljenje kod gledalaca vežbe članova na spravama i muškog naraštaja kod raz« nih skokova na konju, te dr. Murni* kove proste vežbe> za II. jugoslovenski svesokolski slet u Beogradu 1930. god. članova i Mačusove muškog naraštaja. Ceo program uz pratnju sokolske muzike, vrlo dobro je bio izveden. Posle vežbe sokolska muzika održala je birani koncert, a iza koncerta raz« vila se zabava, uz bogatu sokolsku lut« riju. M- J. a suncu i na plaki s ti te njeznu hožu lica člida krem o vi. ELIDA \ I I Prije sunčanja, kupanja 1 spavanja Elida creme de nuit . Poslije kupanja 1 danju Elida creme de chaque heure. л ZEUEZARA VARES Poštanska I ieljeznička slanica: VareS — Majdan r/2 i / v, л ‘ • ЛЛ !', '« 'V j mirt ЏЏ - • ф . V * •n H V/i ..f..» r. . : • r'.' • ■* i<, • j Brzojavna adresa; Zal|e«ara Varei Telefon Inkerurban broj: 2. 3, 4 I 5 Rudarski proizvodi: hematit sa garantovanom sadržinom željeza od 60% na više. Prženi siderit i limonit. Proizvodi VlSOklh peti: sivo željezo taljeno sa drvenim ugljem za ljevaonice. Belo željezo i besemersko željezo za čelik. Metalni odljevi: od bronca, tnjedi, bakra, aluminija sirovo i apretirano. Specialni fosforni brone za velika naprezanja. Strojni delovi ■ za svakovrsnu industriju. — Kompletne transmisije itd. > Odljevi Od Slvog ieljeza: vodovodne i plinske cevi sviju dimenzija prema normalijama nemačkih inženjera sa kol-čakom i pelešom, sa svim armaturama. Građevinski ljev, kao stupovi, armature za kanalizaciju, kompletne Ijevane ograde itd. Trgovatkl ljev: specijalnij ljev otporan protiv vatre i kise-linama. Strojni ljev kao remenice, ležaji, spojke, slogovi (Radsatze) u sirovom stanju i apretirano u vlastitim ra-dionicama. Trgovci, obrtniki, mesarji! Ali že tehtate s Schulz Univerzal tehtnico ? Prepričajte se o njenih vrlinah! Zahtevajte prospekte in neobvezen poset zastopnika 1 Jugo Schulz, d.z o.z. Ljubljana Restauradia »Kosovo" Sušak, Mažuranićeva. Vlasnik: Šime Vranić Prvorazredno dalmatinsko i domače vino. Točenje poznatog „Union" piva. - Prvorazredna ====== domača kuhinja. ■— INDUSTRIJA SOKOLSKIH POTREPŠTINA BRANKO PALČIĆ ZAGREB ULICA KRALJICE MARIJE 13 Glavni dobavljač Jugoslovenskog Sokolskog Saveza Brzojavni naslov: Trikotaža Zagreb цл .■ Telefon br. 26-77 . Izradjujem sv o vrsti sokolskih potrepstfna za javni i izletni nastup članova, Članica i cljece tačno po propisu JSS. -- Nadalje preuzimnm — izradbu svakovrsne trikotaže za vlastiti i tudji račun. Nadalie preporu-čam se brači za izradbu najmodernijih civilnih odijela, koja po najnovi-jem kroju izradjujem u vlastitoj radionici. JO R , i C em — O £ 1 S * .5 'e. »z < O •. M KO Ф ч a? 2 o e s c ^ •5 o Z a * e S§S .g-g L *5 w . M« H b % . a j H m 72 i«g w zs - 05 v • 'T' r-"~ - - - , i - - Prva primorska tvornica tjestenine LINDEN I MIKULIČIĆ SUŠAK — PEČINE Telefon broj 156 Telefon broj 1Г 6 NOVI HOTEL MARIBORSKI DVOR A. Oset Kopalnice Avtogaraže — TELEFON 30*2 — Zajtrkovalnica ai. ščurk Ljubljana, Dunajska c. 12 priporoča vedno sveže de-likat« sne izdelke ter pr st-na domača in tuja vina. Brcnili s fr. Rebernik pleskarja in likarja se toplo i riporočata vsem cenj naročnikom — Delo solidno! — Cene zmerne! Ljubljana. Kotnikova ulica Eri poroča se najstarejša slovenska pleskarska in = ličarska delavnica = Ivan Bricelj LJUBLJANA, Dunajska cesta 16 Strokovna izvršitev telovadnega orodja. Delo eolidno, cene zmerne srrr= Priporoča se —■■■ ■ R. PLAVC trgovina zmešanim blagom CELJE, VRAZOV TRG1 FRAN IGLIC KROJAŠKI ATELJE LJUBLJANA. KOLODVORSKA UL. 20 Vezava vsakovrstnih knjig najceneje pri H. Zupanu LJUBLJANA - MOSTE p. Moste 287 Solidna in točna i/.vršitev. Priporoča se za cenj naročila Franjo Dolžan CELJE, ZA KRESIJO St. 4 Stavbno in galanterijsko kleparstvo, vodovodna inštalacija Oglašujte u Sokolskom Glasniku! b M M M J £ vseh vrst po foto* qrafijah ali rizbah izvršuje za vsakovB sten tisk najsolidneje Mestna hranilnica ljubljanska Ustanov. I. 1889. (Gradska štedionica). TELEFON ŠTEV.2016 ^ POŠTNI ČEK 10.533 Ljubljana, Prešernova ulica Stanje vloženega denarja nad 36Б milijonov dinarjev. Sprejema vloge na hranilne knjižice kakor tudi na tekoči račun, in sicer proti najugodnejšemu obrekovanju. Hranilnica plačuje zlasti za vloge proti dogovorjeni odpovedi v tekočem računu najvišje mogoče obresti. Jamstvo za vse vlog« in obresti, tudi tekočega računa, je večje kot kjerkoli drugod, ker jamči zanje poleg lastnega hranilničnega premoženja še mesto Ljubljana z vsem premoženjem ter da čno močjo. Vprav radi tega nalagajo pri njej sodišča denar nedoletnih, župnijski uradi cerkveni in občine o činski denar. Naši rojaki v Ameriki nalagajo svoje prihranke največ v naši htanilnici, ker je denar tu popolnoma varen. Rentni davek od vložnih obresti plačuje hranilnica samo, tako da vlagatelji dobe polne obresti brez odbitka. KLlSARNA-ST* DEU UUĐL1RNR- DnLHRTlNOVRU URAH, ZLATNINAR IN OPTIK MARIBOR Vetrinjska ul. 26 Izprašani optik. Urar drž. železnice. Zapriseženi sodnijski izvedenec MODNA KROJAČNICA CELJE IZVOR » « VELETRGOVINA GALANTERIJSKE, NIRNBERŠKE = 1 KRATKE ROBE — SUŠAK ŠETALIŠTE KRALJA PETRA produljena Zvommirova ul. 92 MATIJA PERKO MIZARSKA TVORNICA ZG.ŠIŠKA — LJUBLJANA CELOVŠKA CESTA 121 — TELEFON 2372 Prodaja tehnitkih proizvoda o društvo s o. i ——д—ндиан—■ 11 HAMAG n LJUBLJANA KNAFLJEVA ULICA BROJ 4 Geodetski instrumenti i pomagala sviju vrsti. — — Posojilnica v Mariboru Ust. 1.1882. r. z. z o. p. Tel. št. 108. ^швштлi Narodni dom ■■HL Sprejema hranilne vloge v tekočem računu in na knjižice in jih obrestuje z dnevno razpolago po 5 °/o, proti odpovedi na 3 mesece po 7 %. Daje posojila proti vknjižbi po 8%, na menice po 9%. Stanje hranilnih vlog nad Din 80,000.0(10’—, rezervnih zakladov nad Din 5,000.000’—. Proizvadja najbolju vrst tjestenine po uzoru Napoli i Bologna uz najpovoljnije cijene i uvjete. Da su naši produkti najbolj!, svjedoče mnogobrojne narudžbe, koje dnevno sližu iz mnogih krajeva naše države a osobito iz gornje Dalmacije Osvjedočite se o torne jednom pokusnom narudžbom Stolarna v Sodražici (Slovenija) nudi uz tvorničke cijene, sve svoje proizvode, kao: obične, jeftine, politirane stolice za gostione, kavane, kina i društvene dvorane, zaklopne stolice i stolove za bašču, rastezne naslonjače sa platnom, stalke za cviječe itd., itd., itd. Zahtjevajte cfjenik I uzorak! MEDIC-ZANKL TVORNICE OLJA, FIRNEŽA LAKOV IN BARV, D. Z O Z. CENTRALA V LJUBLJANI 4 LASTNIK FRANJO MEDIČ TVORNICE: LJUBLJANA-MEDVODE PODRUŽNICE IN SKLADIŠČA MARIBOR — NOVI SAD LASTNI DOMAĆI PROIZVODI: Laneno olje, firnež, vse vrste lakov, emajlno-lakastih in olnatih barv. Kemično čiste in kemično olepšane kakor tudi navadne prstene barve vseh vrst m barvnih tonov, čopičev, steklarskega kleja itd. znamke „MERAH*" za obrt, trgovino in industrijo, za železnice, pomorstvo in zrakoplovst CENE UMERJENE. T TOĆNA IN SOLIDNA POSTREŽBA. VSEM RODOVINAM PRIPOROČAMO NAŠO KOLINSKO CIKORIJO IZVRSTEN PRIDATEK ZA KAVO »g**** Izdaje Jugoslovensjri Sokolski Savez (E. Gangl). — Odgovorni urednik dr. Riko Fux. — Uređuje Redakcijski odsek. — Za oglase odgovara Vlado Simončič. — Tiska Učiteljska tiskara u Ljubljani, za nju odgovara France Štrukelj.