OCENE/RECENSIONI/REVIEWS
HISTRIA: godišnjak Istarskog povijesnog društva, broj 1, Pula, Istarsko povijesno društvo, 2011, 335 str.
Godišnjak Istarskoga povijesnog društva u svome prvom broju na impresivnih 335 stranica donosi šest izvornih znanstvenih radova i jedan stručni, a u dijelu "Prikazi, ocje-ne, izvješca" pregled recentnije izdavačke djelatnosti u Istri i o Istri te izvješca sa znanstvenih i stručnih skupova održanih u Istri. Obuhvacajuci u cjelini razdoblje od srednjega vijeka do dvadesetoga stoljeca, teme radova zadiru u kulturnu, crkvenu, pravnu, političku i socijalnu povijest Istre i susjednih područja. Svaki je znanstveni i stručni rad upotpunjen sažetcima na hrvatskom, talijanskom i engleskom jeziku. U predgovoru glavni urednik Maurizio Levak izmedu ostalog ističe i razlog pokretanja znanstveno-stručnog časopisa kao godišnjeg glasila Istarskog povijesnog društva - potrebu sve veceg broja istarskih povjesničara za objavljivanjem rezultata svojih istraživanja.
Prvi je rad Nikoline Marakovic, "Crkva sv. Martina u Svetom Lovreču Pazenatičkom - privatna crkva porečkih biskupa ili istarskih (mark)grofova?" (13-36), u kojem autorica novom interpretacijom poznatih dokumenata preispituje dosadašnje spoznaje o izgradnji crkve sv. Martina kao i o povijesti samoga grada Svetog Lovreča Pazenatičkog gdje je crkva smještena. U prvom je planu pitanje stvarnog naručitelja gradnje crkve i njena izvorna namjena. Rad je obogacen fotografijama crkve, kao i tlocrtom Svetog Lovreča.
Slijedi rad Darje Mihelič "Sporazumi o mejah srednjeveških mestnih teritorijev (Piran in njegovi sosedje)" (37-59) u kojem se na temelju ruko-pisa piranske podružnice Pokrajin-skog arhiva u Kopru opisuje rješava-nje zemljišnih sporova i odredivanje granica srednjovjekovnoga Pirana sa susjednim mjestima - Izolom, Buja-ma i Umagom. Autorica navodi po-stojanje pregovaračkih tijela (u obliku sudaca-posrednika, vanjskih arbitara i mjesnih poglavara) koji su trebali nepristrano odlučivati o pripadnosti spornoga područja.
Mihovil Dabo predstavlja rad "Stvarni problemi i popularna pre-dodžba: postavljanje Josipa Velikanje za kapelana u Juršicima" (61-78) u kojem osvjetljuje postavljanje mladog slovenskog svecenika Josipa Velika-nje, tzv. hajdučkogpopa, za kapelana u Juršicima te uz obrazloženje legende o povezanosti Velikanje i oružja
HISTRIA
Godišnjak Istarskog povijesnog društva
Rivista delta Societa Storica Istriana Časopis Istrskega zgodovinskega društva The Istrian Historical Society Review
OCENE/RECENSIONI/REVIEWS
donosi prilog poznavanju prilika u kojima su izgradeni crkva i župni stan, kao i problema koji su stajali na putu uključivanja istarskog hrvatskog puka u modernizacijske procese.
Rad Darka Dukovskog "Povijesna ekspertiza tragedije na pulskoj Vargaroli (Verga-rolla) 18. kolovoza 1946." (79-112) daje na uvid pojedinosti oko eksplozije na Vargaroli u nedjeljno poslijepodne 18. kolovoza 1946. Na temelju arhivske grade iz fondova The National Archives Kew Gardens i ostalih izvora i literature, autor sam dogadaj eksplozije proučava u širem kontekstu dogadaja u razdoblju od svibnja 1945. do veljače 1947. da bi, izmedu ostalog, proširio ili otklonio jednoznačna historiografska obrazloženja o eksploziji kao povodu egzodusa talijanskog stanovništva ili njene bliske povezanosti s fojbama. Rad je obogacen slikovnim prilozima i vojnim dokumentima.
Slijedi rad Marka Medveda "Historiografske podjele oko biskupa Antonija Santina" (113-135) u kojem se donosi pregled talijanske, slovenske i hrvatske svjetovne i crkvene historiografije, a u žarište postavlja znamenita osoba istarske crkvene povijesti 20. sto-ljeca Antonio Santin i osvjetljuje njegovo djelovanje za vrijeme fašističke vlasti. Autor upozorava da je nakon otvaranja Vatikanskog arhiva za pontifikat Pija XI. (2006.) histori-ografija o odnosu Crkve i fašizma obogacena za brojna nova i vrijedna djela, ali i da ona u hrvatskoj i slovenskoj historiografiji nije izazvala dužno zanimanje. Medved zaključuje da katolička hijerarhija u doba fašizma nije zahtijevala, a još manje poticala, državnu vlast na nepravedne postupke prema slavenskom stanovništvu.
U posljednjem izvornom znanstvenom radu "Nacionalnopreporodni rad mons. Bože Milanovica u tršcanskom razdoblju 1922.-1945." (137-173) autor Stipan Trogrlic opisuje tršcansko razdoblje nacionalno-političkog i kulturno-prosvjetnog djelovanja mons. Bože Milanovica, i to prvotno kroz istarski Pododbor slovenskog političkog društva Edinost, zatim kroz Društvo sv. Mohora za Istru te naposljetku kroz suradnju s vodstvom NOP-a. Trogrlic zaključuje da je Milanovic spoznao kako je NOP jedina relevantna vojno-poli-tička snaga koja je sposobna ostvariti ujedinjenje Istre s Hrvatskom te da je zbog toga od prvotno kritičkog stava prema njemu prešao na suradnju. Tu je suradnji i formalizirao potpisivanjem sporazuma u srpnju 1945., ali tek nakon što mu je zajamčeno poštivanje njegovih traženja - dodjele Bačkog doma za potrebe sjemeništa, dopuštenja za pokreta-nje vjerskog lista i osnivanja sveceničkog staleškog društva.
Stručni rad autora Branka Marušiča "Hrvaški korespondenti dr. Henrika Tume" (175184) prikazuje korespondenciju slovenskog odvjetnika, zavičajnog pisca, političara, publicista i alpinista Henrika Tume uglavnom dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeca sa znamenitim hrvatskim ličnostima te s odredenim hrvatskim društvima. Uvid u razmjenu pisama s Rikardom Katalinicem Jeretovim, Matkom Laginjom, Matkom Mandicem, Petrom Skokom, Vjekoslavom Spinčicem i ostalim ličnostima, društvom "Prijatelj prirode", Hrvatskim planinarskim društvom, Hrvatskim društvom planinara "Runolist" i ostalima prilog je proučavanju povijesti radničkog i nacionalnog pokreta u Hrvatskoj, kao i povi-jesti hrvatskog alpinizma.
U bogatoj cjelini "Prikazi, ocjene, izvješca" (185-335) nalazi se tridesetak osvrta na recentnije knjige s tematikom iz istarske povijesti ili povijesti šireg područja, zbornike radova te nekoliko izvješca o održanim znanstvenim i stručnim skupovima na području Istre. Davor Bulic prikazao je knjigu Roberta Matijašica Povijest hrvatskih zemalja u
OCENE/RECENSIONI/REVIEWS
antici do cara Dioklecijana (Zagreb 2009.), a David Orlovic djelo Ivana Milotica Rimska vojnička diploma iz Umaga (Umag 2009.). Danijela Doblanovic iscrpno je prikazala knjigu Egidia Ivetica L'Istria moderna 1500-1797, una regione confine (Verona 2010.), a Martina Batel potpisuje dva prikaza: onaj knjige Bartolomea Giorginia Povijesni pregled Labina i okolice (Labin 2010.) i djela Branka Perovica Austrougarske vile i kuče u Puli - vračanje memorije gradu (Pula 2010.). Raul Marsetič prikazao je knjigu Pulska kruna. Pomorska tvrdava Pula. Fortifikacijska arhitektura austrijskog razdoblja autora Attilia Krizmanica (Pula 2009.), a Milan Radoševic knjigu u koautorstvu Andreja Badera i Ivana Miškovica Zaboravljeni egzodus 1915.-1918. (s. l., 2009.), kao i djelo Franka Dote Za-račeno porače: konfliktni i konkurentski narativi o stradanju i iseljavanju Talijana Istre (Zagreb 2010.). Prikaz knjige Nevia Šetica Istra za talijanske uprave: o istarskoj emigraciji i njenom tisku u Zagrebu 1918.-1941. (Zagreb 2008.) napisao je Mihovil Dabo, a knjige istog autora Staleška društva i časopisi hrvatskog učiteljstva u Istri 1891.-1914. (Zagreb 2010.) Željko Cetina. Darko Dukovski autor je opsežnog osvrta na knjigu Roberta Spazzalija Pola operaia (1856-1947): IDorigo a Pola. Una storia familiare tra socialismo mazziniano e austro marxismo (Trieste 2010.). Bojan Horvat prikazao je knjigu Milana Klobasa Borbeni put Operativnog štaba za Istru: svjedočanstva generala Milana Klobasa (Pula 2010.). Igor Duda prikazao je knjige tekstova i fotografija Toše Dapca u uredništvu Marine Benažic i Jerice Ziherl Istarski dnevnik / Diario istriano (Novigrad 2008.) i Riječki dnevnik / Rijeka Chronicles (Rijeka 2009.), a Luka Tidic knjigu Josipa Orbanica Pula u cviječupodrazličitim zastavama (Pula 2010.). Marina Zgrablic prikazuje knjigu u uredništvu Nikoline Radic Štivic i Luke Bekica Tarsatički principij. Kasno-antičko vojno zapovjedništvo (Rijeka 2009.), a Jasenko Zekic knjigu prevedenih radova Antona Gnirsa Arheološki tekstovi (Pula 2009.). Hana Žeric autorica je prikaza kataloga Vojke Cestnik Željeznodobna nekropola Kaštel kod Buja: analiza pokopa željeznodobne Istre (Pula 2009.), a Iva Milovan kataloga autorice Lane Skuljan Fotografija u Istri do 1918.: iz fundusa Zbirke fotografija, negativa i fotografske opreme (Pula 2009.).
Slijede prikazi zbornika i časopisa, te izvješca o znanstvenim i stručnim skupovima. Posljednja dva članka, autora Igora Jovanovica vezana su upravo uz povijest u nastavi, što je u predgovoru najavio i urednik, obrazlažuci kako se časopis ne želi zadržavati u uskim okvirima znanstvene djelatnosti. Milan Radoševic i Mihovil Dabo zaključuju go-dišnjak izvješcem o aktivnosti Istarskog povijesnog društva u 2010. godini.
Uz spomenutog glavnog i odgovornog urednika ovoga izdanja, kao članovi Urednič-kog odbora navedeni su Mihovil Dabo, Bruno Dobric, Javier Grossutti, Gracijano Kešac, Dean Krmac, Raul Marsetič, Elvis Orbanic, Milan Radoševic, Alojz Štokovic i Stipan Trogrlic. Suizdavač je časopisa Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Iva Milovan