KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
KLASA 80 (6)
PATENTNI SPIS
INDUSTRISKE SVOJINE
IZDAN 1 SEPTEMBRA 1940
BR. 16037
Miiller A. Leo, Zagreb, Jugoslavija.
Postupak proizvodnje refraktorskog (vatrostalnog) materijala iz magnezita bilo u obliku opeke, bilo u drugačijem obliku.
Dopunski patent uz osnovni patent br. 14080.
Prijava od 11 januara 1939.	Važi od 1 januara 1940.
Najduže vreme trajanja do 21 januara 1953
U osnovnom patentu br. 14080 opisan je postupak za izradu vatrostalnog materijala iz magnezita, koji se sastoji u tome, da se sirovi magnezit najprije kalcinira, a zatim mu se primjesa željezni oksid, i to prije, za vrijeme ili poslije mljevenja, nakon čega se smjesa briketira, drobi i sin-teruje zagrijavanjem na višu temperaturu, od cca 1800° C. Kako je u tom opisu istaknuto, postizavaju se tim postupkom izvjesne prednosti u proizvodnji vatrostalnog materijala, kao na pr. smanjenje troškova mljevenja sirovine, olakšano briketiranje, dobivanje konačnog produkta jednolikih svojstava i mogućnost točnog regulisanja kvalitete po želji itd.
Prijavitelj je međutim u međuvremenu pronašao, da se isti efekat snizivanja temperature sinterovanja može postići i. tako, da se namjesto željeznog oksida uzima kao primjesa kalcinatu ma koji željezni spoj, koji u toku dalnjeg zagrijavanja smjese daje željezni oksid, pa dakle i samo elementarno željezo. Željezni spojevi, koji kod zagrijavanja prelaze u željezni oksid, pa su prema tome prikladni za ovu svrhu, su na pr. željezni hidroksid i željezni karbonat, i to u kemijski čistom obliku ili u obliku rude, kako dolaze u prirodi. Također su povoljni rezultati dobiveni ako se namjesto željeznog spoja upotrebi kao dodatak Si02 u bilo kojem obliku, dalje bazična troska, borne soli, perborna kiselina, troska iz visokih peći, feromangan i si. Ovi
dodaci mogu se upotrebiti pojedinačno ili ev. u međusobnoj kombinaciji.
Razumije se, da u okvir pronalaska ulazi također upotreba magnezita, koji već od prirode sadrži gornje tvari, odn. upotreba takvog magnezita u smjesi sa čistim magnezitom, pri čem se omjer njihove smjese može, već prema svrsi konačnog produkta odn. prema traženim svojstvima produkta, po volji varirati.
Pomoću gore nabrojenih pridodataka, a u vezi sa samim postupkom prema osnovnom patentu, t. j. obzirom na dodavanje tih tvari kalciniranom magnezitu u usitnjenom stanju odn. u stadiju mljevenja ili prije mljevenja, dobiva se uopće vrlo prikladno sredstvo uplivisanja na kvalitetu konačnog produkta, što je jako važno obzirom na raznovrsnu upotrebu vatrostalnog materijala ove vrste.
Naime mijenjanjem količine i vrste dodatne tvari može se unaprijed taono odrediti sadržaj dotične tvari, na pr. postotak po želji udešavati njegov hemijski sastav odn. tim sastavom uvjetovanu kvalitetu produkta.
Jednolikost sastava refraktorskog materijala osigurana je dobrim miješanjem kojega od navedenih dodataka sa kakina-tom magnezita, koje se izvodi ili prije odn. za vrijeme mljevenja, ili kad su oba sastavna dijela u usitnjenom stanju. Ova smjesa je cementozna, pa se iz nje prema pronalasku najprije izrađuje uz pomoć vode,.
Din 5.—
katrana ili sl. plastična masa,' koja se prešanjem i sušenjem briketira. Nakon toga se dobiveni briketi lome ili drobe u komade, čija veličina odgovara tipu peći, u kojoj se Oinda dalje provodi sinterovanje u svrhu dobivanja konačnog -produkta.
Patentni zahtjevi:
1.	Postupak proizvodnje refraktorskog (vatrostalnog) materijala iz magnezita bilo u obliku opeke, bilo u drugačijem obliku prema osnovnom patentu br. 14080, naznačen time, što se kalcinatu sirovog magnezita dodaje prije, za vrijeme ili nakon mljevenja željezo ili neki željezni spoj, koji da-
je željezni oksid u toku kasnijeg zagrijavanja smjese u svrhu sinterovanja.
2.	Postupak po zahtjevu 1, naznačen time, što se namjesto željeznog spoja upotrebljavaju kao pridoidatak SiC>2 u bilo kojem obliku, bazična troška, borne soli, per-borna kiselina, troska iz visoke peći, fero-mangan i si. i to pojedinačno ili u kombinaciji.
3.	Postupak po zahtjevu 1 i 2, naznačen time, što se dobivena smjesa sa vodom ili katranom ili si. pretvara u plastičnu masu, koja se prešanjem briketira, a dobiveni se briketi nakon otvrdnuća drobe i zatim pale kod temperature, koja je potrebna za provađanja sinterovanja.