KRALJEVINA SRBA, HRVATA 1 SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 34 (3) PATENTNI SPIS BR. 2611. INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 1. MARTA 1925. Marshall Burns Lloyd, Menovvinee, U. S U. Način za proizvodnju pletarskih predmeta od trske. Dopunski patent uz osnovni patent broj 2592. Prijava od 3. septembra 1921. Važi od 1. januara 1924. Najduže vreme trajanja do 31. oktobra 1938. Pravo prvenstva od 6. februara 1917. (U. S. A ). Pronalazak se odnosi u opšte na pravljenje pletarskih predmeta od irske i to naročito na pravljenje pletera od trske i njihovo učvrščavanje na nekom nosaču ili okviru. Pleter od trske na koji se odnosi pronalazak sastoji se iz više elemenata, od vojenih jedan od drugog, koji se zovu letve a napravljeni su od trske ili žice; na jednoj dužini koja je potrebna za preradu ove su letve dovoljno krute da se same podupru i da daju otpor znatnim silama koje imaju težnju da ih naglo pre-saviju. Bar u tom pogledu razlikuju se letve znatno od labave osovine traka koje se tako reči na svaki način, upotrebivši samo malu silu i bez bitnih povreda mogu saviti ili uviti. Oko ovih letava ispletu se dugačke trake, tako zvani umetci, i to iznad jednog dela letava a ispod drugog dela istih. U izvesnim slučajevima medju-tim može umetak da se povuče iznad jedne a ispod idućih dveju letava, ili pak ispod jedne i iznad dveju susednih. Najzad može na najrazličitiji način da se menja metod kojim se umetci meću preko letava i ispod njih i na taj se način dobijaju naj-različniji predmeti. Pleter od trske na koji se pronalazak odnosi razlikuje se od običnih, često upotrebljavanih pletera od trske za sedišta za stolice i t. si. Rako su umetci ponekad pod takvim naponom zategnuti, da postepeno savijaju letve i daju im ob- lik, i to iz razloga da bi se gotovom predmetu dao željeni oblik, ipak zato umetci ne presavijaju le've naglo i ne pomeraju ih, ali se umetci savijaju i dobijaju oblik da bi se mogli isplesti oko letava. Pri pravljenju pletarskih predmeta od trske pravi se pleter obično slobodnom rukom i radenik daje predmetu željeni oblik u toku samog pletanja. Ako predmet koji se želi napraviti ima da daje otpor znatnom teretu, ili ako je za vreme upotrebe izložen velikim opteroćenjima, kao što je to na primer slučaj kod kola ili kakvog nameštaja, onda je obično predvidjen čvrst okvir preko koga se prevuče pleter. Pri pravljenju takvih predmeta snabde-venih okvirom koji služi kao nosač, bilo je do sad uobičajeno da se letve u izves-nom odstojanju učvrste za okvir, pa se zatim umetci ispletu oko njih. Ako se pravi predmet nepravilnog obliku, onda se letve nameštaju pod različitim uglovima. Shodno dosedanjem pletenju moralo je se za vreme pletenja ovim šta-kama stalno davati oblik, dovoditi ih u odredjeni položaj i nameštati] ih, te je na taj način dobio željeni oblih i podjednaki izgled, a naročito su se letve pružale u pravilnim linijama. Davanje oblika i pravljenje pletera od trske na predmetu neobično je teško, jer treba uzimati u obzir mnoge promenljive faktore i stoga se za takve radove mogu upotrebljavati Din. 40.— samo veoma izvežbani radenici. Za pravljenje predmeta koji iziskuje davanje naročitog oblika sa lepo izvijenim linijama dolazi u pitanje samo radenik sa dugogodišnjim iskustvom, pa i tada iziskuje pravljenje čak i samo nekog srazmerno malog predmeta srazmerno dugo vremena. Iz tog razloga su pleteri od trske, i ako se često upotrebljavaju, vrlo skupi. Cilj ovog pronalaska je u glavnom taj, da se stvori postupak pomoću koga će se pletera od trske moči brže i jeftinije napraviti no do sada, Dalji cilj pronalaska još je i taj, da stvori postupak za pravljenje pletera od trske, kod koga se više ne moraju uzimati u obzir mnogi promenljivi faktori o kojima se do sada moralo voditi računa, te se umetnički predmeti sa savijenim ili nepravilnim linijama mogu napravili srazmerno sa istom lakoćom kao i pravoiiniski, jednostavni i prosti predmeti. Prema novom pronalasku mogu se pleteri od trske napravili sa mnogo većom jednakosti i iačinom i predmete, koje su do sada mogli praviti samo najveštiji radenici, mogu sada da naprave neobučeni radenici. Najzad može pletenje takvih pletera — koje je u velikoj meri individualistično — da se izvodi kod novog postupka na svakom okviru nosaču, fabrično odvojeno od okvira, a ple ter se posle, radi postizavanja željenih oblika i dejstava učvrstiti za nosač ili za okvir. Postupak se sastoji u glavnom u načinu pletenja, u izvesnom redu po kome se obavljaju pojedine faze postupka, ušled čega se postižu pojedini gore navedeni i drugi, niže opisani ciljevi. Radi lakšeg razumevanja prestavljeni su na crtežima neki primeri izvodjenja predmeta pronalaska i to prestavlja: S1. 1 snimak jednog nosača ili okvira koji treba prevući pleterom od trske. SI. 2 okvir sl. 1 gledan ozgo. SI. 3 bočni izgled okvira prestavljen na sl- 1 i 2. SI. 4 bočni izgled jedne vodilje ili jednog kalupa na kome je pleter napravljen. Si. 5 slika 4 gledana ozgo. SI. 6 snimak koji objašnjava način pravljenja pletera- SI. 7 slika 5 gledana ozgo. S!. 8 jedan detalj pletera za vreme rada. SI. 9 presek kroz pleter. SI. 10 izgled sa strane gotovog pletera skinutog sa kalupa. SI. U gotov pleter gledan ozgo. SI. 25 snimak jedne beskrajne trake pletera, napravljene shodno si. 11 i 12 i posle rasečene. SI. 26 snimak sa strane iz koga se vidi jedna faza učvršćavanja pletera na nosaču ili okviru. Faza učvrčćavanja pletera na nosaču ili okviru. SI. 27 snimak jedne dalje faze pričvrš-ćavanja pletara za okvir. SI. 14 uspravan presek kroz gotovpredmet. SI. 16 i 17 snimci po kojima se vidi jedan način pravljenja ivice pletera. SI. 11 12, i 13 snimci iz kojih se može videti način davanja raznih oblika predmetu na nosaču. SI. 22 snimak ozgo na okrenuti pleter koji već ima svoj oblik prema si. 10, pre savijanja letava. SI- 23 bočni izgled pletara prestavljenog na si. 22. SI. 24 izgled sa sirane iz koga se vidi dalji stupanj postupka pri pravljenju ovih pletera od trske. SI. 25 uspravan presek kroz gotov predmet prema sl. 24. SI. 26, 27 i 28 snimci iz kojih se može videti davanje različitog oblika pleteru dejstvujući na njegove ivice, i SI. 32 i 33 snimci kalupa koji se mogu upotrebiti, da bi se pleter po potrebi održao u datom mu obliku dok on sam ne zadrži taj oblik. Na crtežu je kao primer izvodjenja prestavljeno pravljenje jednih dečijih kolica i jednog oredmeta čij se prečnik na gore povećava, jer se takvi predmeti često prave od pletera od trske i što se kod takvih predmeta lako može videti s jedne strane teškoća pravljenja prema datom postupku, a s druge strane laku i prosto pravljenje shodno novom postupku. Na crtežu predstavlja 1 okvir predmeta koji u datom slučaju ima u glavnom U oblik i ima u izvesnom odstojanju gornje i donje bočne šipke 2—2’ i 3—3’ koje su napred i oozadi vezane medjusobnim poprečnim šipkama 4 odn. 4’. Ova vrsta okvira upotrebljava se pri fabrikaciji dečijih kolica koja su pozadi otvorena. Da bi se bolje uočile teškoće pravljenja pletera na nosaču na do sad uobičajeni način, opi-saće se pre svega ukratko ovaj postupak. Prema starom postupku učvršćuju se letve na nosaču ili okviru u izvesnom odstojanju duž donjeg dela bočnih delova 1’ i 3' i duž preednjih poprečnih letava 4’. Radi postizavanja izvijenog oblika pletera, prestavljenog na sl. 16, 19, 20, 21 i 25 bilo je potrebno da se letve tako učvrste u bočnim delovima nosača ili okvira, da se one pružaju u glavnom pravougaono od ovoga. Radenik je posle učvršćavanja letava počinjao ozgo i pleo je umetak iznad i ispod letava, dajući istovremeno njiho- vom gornjem delu oblik i zatežući umetak koliko je to potrebno; tako da su se letve postepeno, pošavši od njihovog pravouga-onog položaja, mogle savijati na gore. 1 zaista veoma je teško davati gornjem delu ovih divergentnih letava oblik, održati ih M - podesnom odstojanju i isplesti umetak sa takvom zategnutosti da predmetu daje željeni oblik i-sastav; i to teškoća dolazi usled mnogih promenjivih faktora o kojima se mora voditi računa i koji se moraju uprostiti. Pri pletenju ovde izabranog predmeta prema poznatom postupku obavijaju se umetci isto tako oko delova 2a i 3a i vraćaju se duž iste strane. Drugim rečima umetak uzima put U oblika koji se menja od jednog spoljnjeg kraja do drugog. Težak i zamršen zadatak rešen je na vrlo prost način tako, što su mnogi od promenljivih faktora otklonjeni, a oni koji str -.zaostali mogu se uzimali u obzir pomoću .prostih Tlako razumljivih manipula-cija. Za tu svhu pravi se plater, mesto na nosaču ili na okviru predmeta, koji je obično nepravilnog oblika i koji je u najpovoljnijem slučaju nepodesan za udobno pletenje, shodno pronalasku nezavisno od nosačn na podesan način, pa se zatim -gotov pleter metne na nosač i utvrdi tako, ili mu se na drugi način daje željeni oblik. Pri tome je sigurno slobodno kretanje i olakčanje za vreme pletenja, usled čega se dosedanje teškoće u velikoj meri otklanjaju što će se iz sledećeg videti. Letve se uhvate, odvoje jedna od druge i drže s obzirom na mehanički oblik tako, da potpuno neuk redenik može da napravi pleter prostim pletenjen na najprirodniji način oko kalupa, ili prema istom. Kalup ima takve osobine, da pleter koji je napravljen na istom ima željenu meru, odn. prilago-djava se željenom nosaču ili okviru, ali kalup ne mora imati isti oblik kao željeni predmet odn. okvir preko koga treba pre-vući pleter, jer se pokazalo da se pleteru može davati oblik pošto je već dovršen i na ,taj se način omogućava pokrivanje nosača ili okvira koji se bitno razlikuje po svojoj veličini po obliku i sastavu, Pokazalo se zaista, da je u mnogim slučajevima pletenje znatno olakšano još i na taj načie što se pleter pravi na kružnom ili beskrajnom kalupu; zatim se ra-seče radi skidanja beskrajnog pletara, pa mu se posle da željeni ili potreban oblik za učvršćavanje na okviru. I ako ovaj postupak ne treba da se ograniči na pravljenje pletera na kalupu kao što je u zahtevima navedeno, biće u sledečem opisan pronalazak za pravljenje pletera na jednom takvom kalupu, jer je ovaj postupak često podesniji u toliko, što se kod njega lakše mogu upotrebiti neuki radenici, a pored toga tako napravljeni predmeti imaju ravnomerniju veličinu i oblik no predmeti koji su bez kalupa napravljeni. Na crtežu predstavlja 5 podesan kalup na kome se pleter pravi, i koji u datom slučaju ima donji prsten 6 i gornji prsten 7. Izmedju ova dva prstena poredjano je nekoliko elemenata 8 koji služe kao vodilja, ograničenje ili kao sprava za pridržavanje, na način koji će se docnije tačno opisati. Duvarovi predmeta neka u datom slučaju budu lako izviieni, kao što je to nagovešteno na si. 16 i 25, i za tu svrhu su veličine i položaj vodilja 8 ovde izabrani tako, da bi spojna linija njihovih perif-rija bila kriva linija. Kalup 5 name-šten je — do duše samo ugodnosti radi — tako, da se može obrtati oko nosača 9 na podesan način na pr. pomoću vertikalne osovine 10, koja je učvršćena u sredini kalupa a zalazi u isečke nosača. U donjem prstenu nalaze se nekoliko izbušenih otvora 11 u podesnom odstojanju jedan od drugog; u njima se učvrste letve 15 i one se odatle pružaju u vis kako to si. 6 i 7 pokazuje Ove se letve u pravilnom obliku pružaju na više i opkoljavaju vo-diljne obruče 8. Pod takvim je uslovima za redenika neobično prosto da isplele umetke oko letava, jer se oni sad prosto provlače preko ili ispod letava i oko kalupa, pravilnim linijama ozgo na više ili, po želji ozgo na niže. Pokazalo se u praksi, da je bolje počinjali pletenje dole pa ga produžiti idući na gore. Umetci se zatežu tako, da se letve podešavaju baš prema vodiljama 8 kalupa kao što je to u glavnom naznačeno na si. 10. Prema tome kalup ograničava pokrete letava i zategnulost umetaka, te tako pleter na prirodan način uzima oblik kalupa. Pošto su vodilje 8 srazmerno blizu jedna drugoj to se izbe-vava uvijanje letava preko željene tačke. Na taj način čak i neuk radenik lako može da napravi beskrajan pleter sa podjednakim prugama umetaka. Gotov pleter prestavljen je na si. 11 i 12 na kojima su letve obeležene sa 15 a umetci sa 16. U ovom slučaju pružaju se delovi 17 letava na svakom kraju preko pletera i to iz razloga koji će se u sledečem opisati. Da bi se pleter namestio na okviru ili nosaču, raseče se duž linije x — x (si. 23 i 24) i na taj se način razori njegov beskrajan ili cevast oblik i dobija se traka koju prestavlja si. 25. Pleter zadržava obično svoj kružni oblik i ne upotrebljava se nikakva sila da se pleter ispravi. U takvom se stanju može on lako prevuć preko nekog okvira ili nosača, a pri torne se počinje s tim, da se veliki otvoreni kraj pletera prebaci preko manjeg donjeg kraja okvira. Pošto je pleter namešten na okviru kako je to nagovešteno na sl. 27, učvrsti se na krajevima okvira: treba primetiti da se pod takvim okolnostima pleter pruža preko srednjeg dela bočnih delova okvira ili nosača, a ne dopire sasvim do donjeg dela. To se objašnjava na taj način što su umetci pletera ispleteni u linijama koje teku paralelno, dok je okvir ili nosač u srednjem delu izvijen. Pokazalo se medjutim da se pleter brzo može da prilagodi obliku okvira ili nosača, prosto zatežući pleter, pri čemu krajevi letava služe kao podesne ručice. Donji krajevi letava zatežu se sve dotle, dok se poslednji umetci u glavnom ne poklapaju sa donjim delom okvira, pa se zatim pleter učvrsti ekse-rima ili kakvim drugim podesnim sredstvima. Ako se gornji deo pletera prilagodi donjim delovima okvira, onda se u glavnom gornji deo prilagodi gornjem okviru, kao što si. 15 pokazuje. Na taj način dobijaju pravilne linije umetaka prestavljenu i željenu nepravilnu liniju, koja je potrebna radi prilagodjavanja okviru predmeta. S svim je beznačajno da li se jedan deo pletera pruža preko okvira ili ne, jer se ovaj deo može lako presaviti preko okvira. U izvesnim slučajevima ostavlja se namerno i naročito za tu svrhu da izvesan deo pletera prelazi preko oftvira. Jasno je prema tome da se pleter može napraviti tako da umetci uzimaju pravilne linije i da se pleter može metnuti na okvir jednog predmeta koji bi iziskivao — ako bi se pleter pravio na samom okviru — da radenik isplele umetke nepravilno i ne u paralelnim položajima. Jasno je da se krajevi 18 rasečenog pletera presa-vijaju preko delova 2a — 3a okvira i pričvrš-ćuje se za njega pomoću podesnih sprava kao što si. 15 pokazuje. Neka bude tom prilikom još spomenuto, da bočni zidovi predmeta, posmatrani u preseku, mogu biti različito iskrivljeni a to se postizava na taj način, što se pleter duž dna i duž gornje tvice učvrsti, pa se pritegne sa više ili manje snage te je više ili manje zategnut. Shodno si. 20 presavijen je znatan deo pletera preko okvira, a pleter sam je medjutim delovima u glavnom zategnut Na taj način se na bočnim zidovima dobija samo laka krivina, a da bi se postigla veča krivina može se postupati kao što se vidi na si. 19, prema tome se pleter ne zategne tako jako i ne presavije tako mnogo preko okvira, usled čega se postizava veći luk i veća krivina pletera. Još veći luk i još veća krivina postizava se pomoću postupka prema si. 21. U ovom slučaju pleter nije znatno presavijen preko delova okvira, već samo učvrščen duž bokova, usljed čega je deo pleter rasporedjen medj delovima okvira i dobija veći luk ili veću krivinu te se prema tome smanjuje napon. Na taj se način jednim odredjenim pleterom može postići čitav niz različitih dejstava. SI 15 prestavlja snimak na kome je pleter od trske prosto učvršćen na okvir, a krajevi letava koji prelaze nisu još presavijeni da nagrade ivicu. Ako pleter od trske ne treba pričvrstiti, onda se njemu stalno daje na sledeči način željeni oblik. Da bi se dobio eliptičan oblik sohdno si. 28—29 pritiskuje se na bočne zidove pletera koji je prvobitno u preseku bio kružan postaje sad u preseku eliptičan, kao što to pokazuju si. 28 i 29, Jasno je naravno da, radi dobijanja predmeta drugog oblika, mora da se vrši pritisak na onim mestima na kojima je on baš potreban da bi se dobio željeni oblik. Pokazalo se, da se pleteru na različit način može stalno davati oblik, pri čemu je jedan postupak za izvesne predmete zgodniji no drugi i u nekoliko zavisi od upotrebe kojoj je predmet podvrgnut. Tako se na primer pokazalo da, kad se na predmet dejstvuje prosto pritiskom, da bi mu se dao oblik, on taj oblik zadržava i nema težnju da se vrati u prvobitan oblik: dalje se pokazalo da sposobnost pletera da zadrži dati mu oblik unekoliko zavisi od osobine pletera, t. j. od prirodne trske, vlaknaste trske i t. d. Kod izvesnih pletera je potrebno da se oni izvesno vreme drže u datom obliku da bi taj oblik stalno zadržali. Kod takvih pletera koji se za vreme davanja oblika moraju držati izvodi se to pomoću sprava prestavljenih na st. 32 i 33. Kod ovih slika prestavlja 100 jedan blok istog oblika kao što predmet treba docnije da zadrži, i koji je u datom slučaju eliptičan i nešto malo manje od eliptičnog predmeta koji treba da se napravi. 101 prestavlja drugi takav kalup sličnog oblika, ali koji je dovoljno veliki da kalup 100 može u njega da se uvuče, a medju oba ta dela ostaje dovoljno prostora za pleter. Na taj se način može gotovom i na si. 11 i 12 prestavljenom pleteru davati oblik, navući ga na kalup 100, pa se preko pletera prevuče drugi deo kalupa 101, usled čega pleter ostaje u obliku koji odgovara kalupu 100. U ovom položaju ostaje pleter izmedju oba dela kalupa sve dok nije stalno zauzet taj oblik, pa se onda skine sa kalupa. Vreme koje je za to potrebno ne može se tačno odrediti, jer ono zavisi od naročitih osobina materijala koji se upotrebljava. Pošto je pleter dobio željeni oblik skine se sa kalupa i ako se vidi da on još ima tendenciju da ponova zauze prvobitan oblik on se odmah može ponova da metne na kalup za duže vreme. Opitima je utvrdjeno da predmet bolje sadržava oblik koji mu je dat na taj način, što se pleter, pošlo mu je dat oblik, premaže sa jednim ili više slojeva, tutkala, na primer. Za tu svrhu može se korisno upotrebiti još i šelak. Da bi predmet zadržao dati mu oblik za vreme upotrebe ovog materijala za prema-zivanje, mogu se oko predmeta obaviti podesna sredstva za pridržavanje, na primer pantljike, žice i torne slično. Poprečne žice 105 i 106 učvrščene su gore i dole na predmetu elipitičnog oblika, da bi mu održale taj oblik, što se vidi na sl. 28 i 29. Ova sredstva za pridržavanje ne utiču znatno na stavljanje prevlake koja treba predmetu da da stalan oblik, i ova sredstva ostaju na predmetu sve dok se materijal nije osušio, pa se onda sklone. Najzad se pleteru može davati oblik još i u vezi sa spravama koje su prestavljene na slikama 32 i 33; u njima on ostaje sve dok ne zadrži željeni oblik, zatim se skine i primaže se onim sredstvom koje mu daje stalan oblik, a pri tome se ne pri-mećuje vraćanje predmeta u prvobitni oblik. Pleter se može predhodno unosii u paru, što olakšava samo davanje oblika i pošto se zetim osuši u oblikn koji mu je dat, zadržava stalno taj oblik. Iz toga izlazi da se pleteru na najrazliči tiji način može davati oblik i može se preraditi tako, da stalno zadržava taj oblik koji mu je jednom dat; gore navedeni primeri izvodjenja dovoljni su da nagoveste te puteve. Jasno je da su umetci nagradjenog pletera rasporedjani tako da im položaji teku pravilno. Ako treba napravili izvijen predmet ili u opšte predmet sa nepravilnom površinom, takav na primer, kao što je na si. 13 prestavljen sa strane, onda se predmet napravi na gore opisan način sa umetcima u pravilnim položajima, zatim se pleteru po želji daje oblik, pa se duž ivice razvuče u željeni položaj, potom se na pleter dejstvuje na gore opisan način da bi stalno zadržao oblik koji mu je jednom dat. Na taj se način menja pravac umetak, što se jasno vidt pri posma-tranju si Ili 13. Tom prilikom neka bude upozoreno na to, da se tako isto različita dejstva mogu postići većim ili manjim presa-vijanjem ivica pletera iz njhovih ravni. Na si. 18 presavijen je znatan deo 16 ivice, dok je na si. 17 presavijen manji deo ivice, a na si. 28 ivica uopšte nije znatno presavijena, usljed čega se postižu tri različita oblika ili dejstva što slike pokazuju. Prestavljeni primeri izvodjenja dovoljni su da nagoveste različite mogućnosti do kojih se može doći ovim postupkom. Ivice pletera mogu se dovršiti na različite načine, ali je na si. 17 i 18 prestavljen samo jedan postupak. Krajevi 17 letava saviju se pod pravim uglom, kao što je to naznačeno na si. 17, pri čemu svaki kraj prelazi preko susedne a iza iduće letve, i na taj se način dobije gotova ivica 15, kao što to si. 16 pokazuje. Ivice pletera mogu se naravno na taj način završiti još pre no što je pleter metnut na okvir, no pokazalo se da je podesnije ako letve prvo prelaze, pa se ivica završi tek posle kad je pleter već učvršćen na okviru. Na ovom mestu treba napomenuti da se prilikom pravljenja proslavljenog predmeta do sada uobičajenim postupkom moraju upotrebiti mnogi kratki umetci, koji se moraju uplesti na onim mestima gde pleter odstupa od op-šteg oblika ili od pravilne linije, dok se prema novom postupku pletenje može izvesti umetcima u celoj njihovoj dužini, pri čemu se ovi ispletu jedan za drugim u pravilnim linijama. Ako se umetak može dobiti u beskrajnoj dužini, kao što je to na primer slučaj kod šnura od harlije, onda se može upotrebiti jedan jedini umetak za pravljenje celog pletera. Na taj se način postizava velika ušteda kako u vremenu tako i u materijalu. Stručnjaci će bez daljeg objašnjenja razumeti preimućstva ovog postupka. Nazivajući pleter ili njegove elemente ,,trskom“ treba u opisu ili zahtevima ograničiti pronalazak na pletere čiji se elemente ponašaju kao om gore opisani, čije su letve i umetci napravljeni od trske, ali se ovde podrazumeva i drugi materijal od prirodne trske, šnura od hartije ili dr. kad ovaj materijal samo ima opšte osobine trske. Za izvesne predmete upotrebljavaju se kalupi ili mehaničke vodilje različitih dimenzija, oblika i različitog sastava, no jasno je, da je ovaj postupak okarakterisan time, što se pleter pravi na jedan način koji je zgodan za pletenje, a po potrebi mu se daje oblik i učvrsti za okvir ili nosač predmeta, za razliku od do sada uobičajenog postupka pletenja na način nezgodan, spor i mučan i koji zavisi od velike sposobnosti radenika. Prema ovom postupku a primenivši samo nekoliko kalupa raznih dimenzija i oblika, mogu predmete od pletere praviti u velikom izboru brzo čak i nekfalifikovani padnici i to sa srazmerno malo troškova. Pošto je opisom stručnjacima objašnjeno nekoliko postupaka kojima se mogu postići bitni ciljevi pronalaska, to će se pronalazak ograničiti samo koliko je to potrebno shodno pridodatim zahtevima i to samo na naročiti način rada i na naročite stupnjeve postupka ili na njihov red koji je naznačen u opisu. Panentni zahtevi: 1. Postupak za pravljenje predmeta od pletera naznačen time, što se pleter od trske pravi u obliku koji se sazhknje od nosača ili okvira predmeta, pa se tek posle stalno pričvrsti za okvir. 2. Postupak shodno zahtevu 1, naznačen time, što se pleter od trske napravi kao beskrajni pleter i da mu se oblik koji odstupa od oblika predmeta koji treba napraviti pa mu se tek posle da oblik. 3. Postupak shodno zahtevu 1, naznačen time, što se pleter od trske napravi beskrajan ili u obliku cevastom. 4. Postupak shodno zahtevima 1 i 3, naznačen time, što se pleter od trske pravi u obliku cevi, pa se posle raseče i dobije na taj način traka od pletera koja se zatim učvrsti na nosaču ili okviru. 5. Postupak shodno zahtevu 2, naznačen time, što se pleter pravi na jednom kalupu koji ima drugačiji oblik no predmet koji treba napraviti. 6. Postupak shodno zahtevu 2 i 5, naznačen time, što se ivica pletera, pošto mu je dat oblik, više ili manje presavije. 7. Postupak shodno zahtevu 2, 5 i 6 naznačen time što ce pleter pravi kao beskrajna traka ili u obliku cevi na kalupu, pa se posle zaseče pre no što mu se da oblik. 8. Postupak zahtevu 2 i 5—7, naznačen time, što £se beskrajni pleter posle pletenja razvuče. 9. Postupak shodno zahtevu 2, naznačen time, što se pleter pravi tako, da mu je presek kružan, pa mu se tek posle da takav oblik da presek odstupa od kružnog oblika. 10. Postupak shodno zahtevu 2 i 5--9, naznačen time, što se pleter, pošto mu je dat željeni oblik, premaže nekim podesnim sredstvima, da bi stalno zadržao dati mu oblik. 11. Postupak shodno zahtevu 2 i 10, naznačen time, što se pleter — pošto mu je dat oblik — premaže tutkalom ili šelakom, a pre tog premazivanja održava se predmet u željenom obliku pomoću pantlika, šica ili t. si. 12. Postupak shodno zahtevu 2, naznačen time, što se na pleter, pre no što mu se da oblik, dejstvuje parom, zatim mu se da oblik, pa se onda suši. 13. Postupak shodno zahtevu 2, naznačen time, što se pletar prevuče preko jednog dela kalupa, pa se na pleter natakne drugi deo kalupa, te pleter ostaje u tom položaju izme-dju kalupa, sve dok nije dobio željeni oblik; potšo se skine sa kalupa može se po želji prevući oblogom od (utkala, šelaka ili t. si. 14. Postupak shodno zahtevu 1 i 2, naznačen time, što se umetci pletera provlače kroz letve u glavnom paralelno. 4' /la/ patent h roj 2617. /d <~rrr Č. „ 11 n \/ /7 7?ur7 ^ -J® d ^Fić/.Jz jfji .fi^r'J¥„ mmu • /7/ / _/7 ^ -MS 3 Adpatent broj 26/t. * A d patent bno/ 26tL Adpatent brof 261/.