KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
KLASA 80 (4).
PATENTNI SPIS
INDUSTRISKE SVOJINE
IZDAN 1 JUNA 1940
BR. 15682
Lundholm Josef Enar, Sodertalje, Švedska.
Postupak za izradbu umjetnog kamena iz pjenjave šljake.
Prijava od 20 februara 1939.	Važi od 1 avgusta 1939.
U izradbi umjetnih ploča ili kamena za gradnje poznata je upotreba šljake pomiješane sa cementom kao hidrauličnom sastavinom.
Još je naročito poznata izradba blokova lahke težine, ploča i si. iz kompozicije, koja sadrži velike komade porozne šljake sa vezivim materijalom, koji se sastoji iz šljakinog pijeska sa ili bez dodatka vapna, cementa ili drugog sredstva za vezanje nego što je fina donja šljaka. Veliki porozni komadi separiraju se od finijeg šljakinog materijala i miješaju se onda sa cementom, vapnom ili sl. i s vodom. Načinjena se masa onda oblikuje u blokove, ploče ili si. i također se preporučuje, podvrći ove blokove, ploče itd. skoro iza formiranja ili prešanja djelovanju vrele vodene pare ili ugljične kiseline radi pospješenja njihovog otvrdnjivanja.
Predmetom je nazočnog pronalaska proizvađanje lakih građevnih ploča ili si., koje sadrže barem 50% lahke porozne pjenjave šljake, te koje, unatoč slabosti ovog materijala, posjeduju veliku mehaničku jakost.
Prema pronalasku barem 50% težine vrlo porozne pjenjave šljake pomiješa se sa hidrauličnom smjesom, koja se sastoji iz fino usitnjenog pepela od škriljevca ili vapna od škriljevca ili pijeska i vapna, koja se mješavina poznatim načinom formira u blokove ili ploče i zatim podvrgava procesu otvrdnjivanja pomoću pare. Kod ovoga se procesa izvorna slaba pje-njava šljaka pretvara u materijal velike
mehaničke jakosti, a da se ne mijenja njen visokoporozni karakter.
Visokoporozna pjenjava šljaka može se načiniti škropljenjem vode na vrelu šljaku iza njenog izlaženja iz visoke peći, protivno od obične metode, prema kojoj se šljaka sasvim uroni u vodu i zasiti s ovom i kod koje se dobiva granulirana šljaka.
Ploča ili kamen, izrađeni prema pronalasku, vrlo su jeftini u izradbi, pošto se glavne sastavine sastoje od otpadaka ili takovog materijala, koji se može dobiti za vrlo nisku cijenu. Ploče imaju praktično sva svojstva, tražena kod gradnje modernih kuća, kao relativno visoku sposobnost izolacije, veliku jakost i otpornost, dugu trajnost, konstantnost volumena, lahku težinu i dobru adheziju za mort. Visoka sposobnost izolacije dolazi od relativno velike sadržine visokoporozne pjenjave šljake.
Umjetna ploča, izrađena prema ovom pronalasku, može se upotrijebiti praktično za sve vrsti gradnja kuća, za vanjske i u-nutarnje zidove, dimnjake i si. Općenito, ploče ili kameni, načinjeni za unutarnje zidove imaju nosivost od 40 do 50 kg na kvadratni centimetar, premda se može dobiti i mnogo veća jakost, a sposobnost izolacije i lahkoća pokazale su se mnogo povoljnijima nego kod bilo kojeg drugog poznatog umjetnog materijala jednake jakosti.
Preporučuje se izradba novih ploča ili kamenova slijedećim načinom:
Pjenjava šljaka, koja se mora upotrijebiti, treba najprije da se usitni na veličinu od po prilici 1 do 20 mm. Hidraulična
Din 5.—
sastavina dodaje se onda pretpostavilo u fino pulveriziranom stanju i pomiješa se sa pjenjavom šljakom i vodom. Sada se tako dobivena masa meće u kalupe i podvrgava poznatim načinom tlaku. Ovako dobivene ploče ili kameni otvrdnjuju se onda postupanjem s parom, n. pr. tako, da se umetnu u parnu peć (autoklave) gdje se podvrgavaju tlaku pare od 6 do 12 atm. kroz 6 do 12 sati kod temperature od barem 150° C.
Pretpostavilo se kao hidraulična smjesa uzimlje t. zv. pepeo od škriljevca ili vapno Od škriljevca. Pepeo od škriljevca ili vapno od škriljevca je odpadak, koji se dobiva kod pečenja vapnenog kamena pomoću škriljevca, pa prema tomu on sadrži stanovitu količinu vapna, što je bitno kod hidrauličnog sastava. Nadalje bilo kakav materijal, koji sadrži silikate, kao obična šljaka ili pijesak iz visokih peći, može se upotrijebiti u kombinaciji ili s pepelom od škriljevca ili sa običnim gašenim vapnom. Količina vapna (Ca O) treba da bude barem 12“/o od cjelokupne hidraulične smjese.
Kako je već rečeno, procenat pjenjave šljake mora biti barem 50%, pa konzek-ventno postotak hidraulične primjese ne može da bude veći od 50% cijele težine suhe mješavine. Unutar ovih granica može ali procenat temeljne komponente i hidraulične primjese po volji varirati. Da se ali dobije dobar proizvod, nesmije mjera hidraulične primjese biti veća od 15% cjelokupne suhe mješavine.
Patentni zahtjev:
Postupak za izradbu umjetnog kamena iz pjenjave šljake, naznačen tim, da se fino uprešana, visokopor.ozna pjenjava šljaka pomiješa sa kod visoke temperature vezi-vajućim sredstvom, koje se sastoji iz pepela od škriljevca ili pijeska i vapna, u takovoj proporciji, da je težina pjenjave šljake veća od one Vezivajućeg sredstva, te da se smjesa iza dodavanja vode oblikuje i za tim u autoklavima postupanjem sa parnim tlakom kod temperature od barem 150° C stvrdnjuje.