KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 31 (2) PATENTNI SPIS INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 SEPTEMBRA 1940 BR. 15950 The International Nickel Company of Canada, Limited, Copper Cliff, Kanada. Postupak za neprekidno Ev en j e metala. Prijava od 7 decembra 1938. Važi od 1 oktobra 1939. Naznačeno pravo prvenstva od 20 maja 1938 (Kanada). Ovaj se pronalazak odnosi na neprekidno livenje raznih metala (pod kojim se izrazom ovde podrazumevaju i legure). Pod neprekidnim livenjem ovde se podrazume-va pretvaranje tečnog metala u čvrsti tru-pac koje bilo željene dužine, ograničeno samo količinom rastopljenog metala ko-jom se raspolaže, pri čemu se metal izru-čuje u kalup otvoren na oba kraja i primorava se da se kreče kroz kalup i da se na putu stvrdnjava tako da metal ulazi na jednom kraju kalupa u rastopljenom stanju a na drugom kraju izlazi kao čvrsti trupac. Do sada je bilo učinjeno mnogo pokušaja da se metali neprekidno liju na ovaj način ali se do danas nije razvio nij-e-dan industrijski postupak za ovafcvo livenje trupaca. Jedna od glavnih teškoča sa-stoji se u torne što se stvrdnuti metal lepi za zidove kalupa. Prema ovom ipronalasku lepljenje metala koji se stvrdnjava za kalup sprečava se upotrebom uzdužno podeljenog kalupa 1 poprečnim treperenjima kalupa za vreme prolaza metala kroz kalup. Delovi se mo-raju staviti u treperenja koja su vrlo brza a imaju malu amplitudo tako da je bilo pro-nadeno da se zadovoljavajuči rezultati do-bijaju pri učestanosti od 100 do 1500 ciklusa u minuti sa amplitudom od 0,051 do 1,27 mm. Na ovaj se način ne samo sprečava lepljenje metala za kalup nego ova treperenja, šta više, nasuprot očekivanjima, nemaju nikakvog štetnog uticaja, več na-protiv pokazuju blagotvoran uticaj na iz-gled površine i fizičke osobine stvrdnutog metala. Pronalazak se sa naročitim preimučstvi-ma može primeniti na livenje metala visoke toplotne provodljivosti a iznad svega na bakar. Zaista trupci koji se dobijaju pri livenju bakra imaju ono za šta se misli da je jedna naročito povoljna kristalna grada, lako se delovi kalupa moraju medusobno tako tesno sastaviti da pri zatvorenom položaju izmedu njih ne hude uglavnom nikakvog meduprostora ipak je najbolje da se ovi delovi medusobno ne dodiruju. Ali bez obzira na to što između delova kalupa postoje stalni zazori na dobivenim livenim trupcima ne stvaraju se nikakva rebra. Površine razgraničavanja između delova kalupa stoje prvenstveno paralelno uz-dužmoj osi kalupa. Osovina kalupa treba da bude vertikalna ili približno vertikalna a pri početku iz-ručivanja rastopljenog metala u kalup u do,nji njegov kraj uvlači se pomočni čep ili što slično. Ovaj treba da se tako uvuče i održava da se njegova osa tačno poklapa sa produženjem ose kalupa. Po sebi se razume da se kalup mora hladiti i najradije se hladenje izvodi na taj način što se rashladujuči fluid primorava da protiče kroz kanale u kalupu jednom odredenom brzinom kojom se upravlja. Za-tim se trupac može kretati kroz kalup jednom brzinom koja če zavisiti od brzine izruöivanja metala i brzine hladenja. Pošto se trupac, koji se stvrdnjava, ni-kad ne priljubljuje uz zidove kalupa potrebno je predvideti sredstva koja če ga podržavatl kako nasuprot silama zemljine teže pri upotrebi vertikalnog kalupa tako Din 60.-— isto i nasuiprot svakoj sili koja bi težila da ga pomeri i izvede iz njegove ose u boč-nom pravcu. Ovakva sredstva za podržava-nje mogu sa uspehom da imaju oblik valja-ka čvrsto pritisnutih uz bokove trupca iz-van kalupa. Gubitci na trenje kod ovih va-Ijaka obično su toliko veliki da se obično javlja potreba da se bar jedam od ovih va-Ijaka pokreče prinudno da bi se izvlačenje trupca vršilo željenom brzinom. Sledeča odlika ovog pronalaska sastoji se u rasecanju trupca na željene dužine još prilikom njegovog kretanja. Za ovu se svr-hu na jednim kolicima koja su tako udeše-na da se kreču zajedno sa trupcem može da se namesti kakav podesan uredaj kao što je naprimer motorna testera. Ako se medutim zahtevaju trupci velikih dužina onda se celi izliveni trupac može izručivati pravo u po desne mašine ko je če ga obra-diti i dati mu željeni oblik. Kalupi mogu da imaju svaki željeni, poprečni presek a šuplji trupci mogu da se prave sa istim uspehom kao i pumi. Izraz „trupac“ upotrebljen je u ovom opisu u smislu koji obuhvata stvrdnuti proizvod bez obzira na oblik njegovog poprečnog preseka. Da bi se dobro šuplji trupac u kalupu se mora predvideti odgovarajuče jez-gro koje takode može da bude rasečeno u delove i stavljeno u treperenja. Treperenja delova kalupa mogu da se proizvode na bilo koji podesan način, mehanički, preumatički ili električni. Naj-radije se treperenja proizvode na mehanički način pomoču j e dno g ekscentričnog mehanizma. Pošto je na izlasku iz kalupa trupac još saisvim vreo može da se predvidi naprava za hladenje koja če primiti trupac i koja može da ima jedno spremište za tečnost sa jednim izlaznim otvorom koji če tesno o-kružavati trupac. Najzgodnije ze da cela naprava bude vertikalna, što če reči da osa kalupa stoji vertikalno da se iznad gornjeg kraja kalupa predvide sredstva za neprekidno izru-čivanje metala a da se kalup namesti iznad mehanizma za podržavanje i izvlačenje trupca koji, svojim redom, može da se na-läzi iznad mehanizma za sečenje. Da bi se pronalazak što jasnije razumeo i što lakše sproveo u praksi dačemo opis nekojih naprava u vezi sa ovim pronalas-kom koje če poslužiti kao primer u vezi sa priloženim crtežima koji takođe pnkazuju i kristalnu gradu koja se dobija kada se bakar neprekidno lije u ovakvoj napravi. U ovim crtežima slika 1 pretstavlja do-nekle šematsku vertikalnu projekciju, delom presečenu, jedne naprave. Slika 2 pokazuje deo slike 1 u večoj ra- zmeri i delom presečem po liniji 2-—2 obe-leženoj na sl. 3. Slika 3 pretstavlja izgled delova sa sl. 2 u osnovi. Slika 4 pretstavlja presek po liniji 4— 4 na slici 3 i nacrtana je u krupnijoj razmeri. Slika 5 pretstavlja presek po liniji 5—5 na sl. 4 i nacrtana je u još večoj razmeri. Slika 6 pretstavlja presek sličan ono-me na sl. 5, ali pri drugim položajima delova. Slika 7 i 8 pretstavljaju izgled jednog kalupa u osnovi i sa strane. Slika 9 pretstavlja osnovu drugog kalupa. Slike 10, 11 i lla pokazuju vertikalni presek, osnovu i izgled sa Strane mehanizma za podržavanje i izvlačenje kod naprave pokazane na sl. 1. Slike 12 i 13 pretstavljaju osnovu i vertikalnu projekciju mehanizma za sečenje kod naprave pokazane na sl. 1. Slika 14 prestavlja osnovu jednog dela naprave za livenje šupljih trupaca. Slika 15 pretstavlja presek slike 14 po liniji 15—15, a Slike 16 i 17 pretstavljaju fotomakro-grafije poprečnog i uzdužnog preseka ba-karnog trupca livenog u napravi pokazanoj na slici 1. Cela se naprava uglavnom sastoji iz tri sklopa, koji su na sl. 1 obeleženi slovima A, B i C. Gornji sklop A obuhvata kalup i hapravu za hladenje trupca koji izlazi iz kalupa. Drugi sklop B obuhvata mehani-zam za podržavanje i izvlačenje trupca iz kalupa. Najniži sklop C sadrži mehanizam pomoču kojega se trupac prilikom kretanja seče na komade odredene dužine. U gornjem sklopu A nalazi se peč 1 koja je tako nameštena da se može nagnati u konzolima 2 koje nosi okvir ili ram 3 na prečazi 4. Kada se pomoču metalnog u-žeta 6 ova peč nagne njena se sadržina iz-ručuje preko izručne us nie e 5 u basen 8 u livačkom sudu 7 koga preko stuba 11 i platforme 10 drži okvir 12. U dnu ovog li-vačkog suda 7 napravljen je otvor 9 i ras-topljeni metal iz bazena 8 teče kroz ovaj otvor 9 u gornji kraj kalupa 13. Ovaj kalup je podeljen uzduž tako da se sastoji iz sastavljenih delova 14. Broj delova kao i njihov oblik zavise od veličine i oblika trupca koji treba da se izradi i potpuno za-dovoljavajuči rezultati mogu da se dobiju sa kalupom iz dva dela kao naprimer na sl. 5 i 8 ili pak sa kalupom iz četiri dela kao što je naprimer kalup pokazani na sl. 9. Delovi kalupa izraduju se prvenstveno od materijala sa viSokom toplotnem spro-vodljivošču, kao naprimer srebro, ili sre- brne legure ili bakar ili bakarne legure. U-nutrašnje površine kalupa moraju da budu galvanizirane ili inače pravučene tako se naprimer kalup izradeu od bakarno - kad-miumove legure može da bude prevučen po površini bromom. Naprava prikazana na slikama od 1 do 4 sagrcdeiia je za dvodeljni kalup. Ova dva dela rnogu da sačinjavaju medusobno kvadrat kao na sl. 3 i 9 ili krug kao na sl. 7. Iznutra su u ovim delovima napravljeni Kanali 15 u koje dolazi voda ili drugi fluid za hladenje koji ulazi kroz ulazne otvore 16 a izlazi kroz izlazne otvore 17. Pošto se oba dela nalaze u veoma brziiim treperenji-ma priključci za dovođenje rashlađujućeg fluida moraju, razume se da budu savitljivi. Gumene cevi pokazale su se kao podesne. Svaki deo kalupa 14 učvrščen je zavornji-ma 19 za jaram 18 koji je tako namešten da se može kretati pravolinijskim povratnim kretanjem po vodečim šipkama 20 o-slonjenim na postolja 21 na okviiru 12 i snabdevenim gl-avom 22 na jednom kraju i navrtkom sa osiguravajučom navrtkom, 23 i 24, na drugom kraju (sl. 3). Ustrojstvo j,e takvo da kada se jarmovi i delovi kalupa najviše približe jedan drugome jarmovi se ne dodiruju a delovi kalupa tek žto se ne dodiruju jedan s drugim. Delovi kalupa prvenstveno se izrežu kao kod 25 tako da ostanu samo uski rubovi 26 koji sačinjavaju stvarno saistavljene površine. Jarmovi sa njihovim delovima kalupa pokreču se pravolinijskim povratnim kretanjem preko kretača 29 pomoču ekscen-tarskog mehanizma 27 (sl. 4) smeštenog u aklopima 28 koji su pomoču zavrtanja 42 učvrščeni za okvir 12. Svaka kretača spojena je sa svojim jarmom pomoču ukrsne glave 30 i pomočnog rukavca 31 a drugim svojim krajem ulazi u naglavak na glavi ekscentra 32. Svaki kraj poluge kretače osiguran je pomoču osiguravajučih navrt-ki 33. Spoljni venac 34 loptaistog ležaja 35 drži se u glavi 32 pomoču prstenaste ste-zaljke 36 učvrščene pomoču zavrtanja 37 i pokrivene pločom 38. Gklop 28 i ekscen-tarska glava 32 snabdeveni su na naspram-nim površinama prstenastim grebenima i oiucima, pri čemu su oluci dovoljno širi od grebena da bi se omogučilo kretanje eks-centarske glave u kojem bilo horizontal-nom pravcu. Ekscentarski mehanizmi 27 dobijajiu pogon preko vratila 37 od kojih svako ulazi u oklop 28 kroz donji poklopac 40 koji se sastoji iz ploče 40a, prstena 40c i zap-tivajučeg prstena 40b koji se drži izmedu ploče i prstena pomoču zavrtanja 40d dok se sec poklopac drži pomoču zavrtanja 41. Svako od vratila 39 ima greben 43. Osigu-ravajuča navrtka 44 drži unutrašnji. prsten 45 loptastog ležaja 46 pritiskujuči ga uz donju stranu grebena 43 dok spoljni prsten 47 ovog loptastog ležaja ulazi u oklop 28. Gornja strana grebena 43 nosi unutrašnji prsten 48 loptastog ležaja 35 u kojem se nalazi ekscentrični prsten 49 sa obodom koji se drži pomoču koluta 50 pričvršče-nog za kraj 51 vratila 39 pomoču zavrtanja 50a. Deo 51 ovog vratila ekscentričan je u odnosu na osu vratila a unutrašnji. i spoljni zidovi prstena 49 ekscentrični su jedan u odnosu na drugi. Ovo je šematski pokazano na sl. 5 na kojoj je stepen ekscentričnosti nešto preuveličan i na kojoj se središte ekscentarskog prstena 49 nalazi u 49c, središte vratilla 39 nalazi u 39c a središte dela vratila 51 nalazi se u 51c. Lako je uvideti da se obrtanjem prstena 49 u odnosu na vratiilo 39, tako da delovi naprimer dodu u uzajamni položaj pokazan na slini 6, može da se menja amplituda po-vratnog kretanja izazvanog pomoču ukr-snih glava 30. Ekscentarski prsten 49 može da se osigura u svakom željenom položaju u koji se podesi, pomoču položajnog zavrtnja 52 koji se može provuči kroz kolut 50 i staviti u jedan od više otvora u gornjem prstenu 49. Vratila 39 dobijaju kretanje od električ-nog motora 53 preko elastične spojnice 54, vratila 55 i zupčanika 57 i 56 koji su na-mešteni u komori 58 zatvorenoj zaptivači-ma za ulje 60 i snabdevenoj ležištima 59 za ova vratila. Ako se kalup umesto dva sastoji iz četi-ri dela, ustrojstvo pokazano na slici 3 menja se naprimer utoliko što se moraju predvideti još dva ekscentarska mehanizma sa pripadajučim delovima i što ise vratila 55 moraju postaviti približno paralelno bobovima okvira 12 da bi mogli da gone četiri vratila 39. Rad naprave počinje na taj način što se delovi kalupa 14 dovedu u položaj mini-mainog zazora a glava čepa uvuče se približno do trečine višine kalupa računajuoi odozdo posle čega se u kalup pusti rastop-Ijeni metal. Kada se metal koji se prvo pusti u kalup stvrdne oko zavornja ili t. sl. na glavi čepa delovi kalupa 14 stavljaju se u treperenja. Tada se čep postepeno povla-či naniže i livenje se nastavlja pri čemu delovi kalupa neprekidno trepere za sve vreme rada naprave. Najbolje je da se i metal neprekidno izručuje u kalup. Pri prolazu kroz kalup metal se stvrd-njava u trupac koji je još uvek vrlo vruč na izlazu iz kalupa. Prema torne on se pro-pušta kroz' napravu za hladenje 61 koja se nalazi na nosaču 67 i sastoji se iz spremi- sta 62 čije je dno 63 napravljeno od gume, gumiranog azbesta ili drugog elastičnog materijala koji če staj ati u dobro m dodiru sa trupcem koji prolaizi ikroz otvor u ovom dnu. Voda se neprekidno dovodi u spremi-šte 62 pomoču cevi 64 pri dnu a na vrhu se izliva u prelivni basen 65 i odvodi se pomoču cevi 66. Da bi se trupcima pružio o-sionac u bočnom pravcu mogn se u napravi za hladenje predvideti oslonci u vidu va-ijaka. Sada trupac prelazi u sklop B. Ovaj se sklop sastoji iz okvira 68 na kojem počiva okvir 12 a na ovom okvir 113 sklopa C. Okvir 68 ima prečage 71 ko je sačinjavaju platformu kroz koju prolazl trupac i na čiju je gornju stranu namešten mehanizam za podržavanje i izvlačenje 69 dok je na donju stranu namešten mehanizam za podržavanje 70. Oba mehanizma 69 i 70 identični sol kužev samo to što mehanizam 69 ima jedan valjak sa prinudnim pogonom i što je mehanizam 70 obrnut u odnosu na mehanizam 69. U cilju ilustrovanja podr-žavajuči i izvlačeči mehanizam 69 pokazan je na sl. 1 i 2 pod pravim uglom prema po-državajučem mehanizmu 70. Odgovarajuči deiovi u jednom i drugom mehanizmu obeleženi su istim oznakama. Svaki mehanizam sadrži; uglavnom dva pokretna okvira 80 i 81 (sl. 10, 11 i 1 la) koji se mogu klatiti oko vratila 76 učvrščenih pomoču stezaljki 77 u okviru 72 koji se sastoji iz horizontalne ploče 73 dva uspravna stuba 74 i prečaga 75. Svaki se okvir sastoji iz bočnih ploča 78 i razmak-Ijivih delova 79 i drži valjak 83 na rukav-cima 82. Rukavci 82 oslonjeni su u ležišnim poiklopcima 84 i spojeni su spojnim polu-gama 85 pričvrščenih pomoču kolutova 85a i zavrtanja 85b sa ukrsnom glavom 83 koja se vodi u vertikalnem pravcu u okviru 72 pomoču vodica 87 sa presekom u obliko la-stinog repa, napravljenih u uspravnim de-lovima .74. Ova veza obaju ki at n ih okvira sa ukrsnom glavom obezbeduje skladno kretanje jednog i drugog valjka prema trupcu i od njega. Valjci su primorani da stoje u dodiru sa trupcem pomoču lisnate opruge 98 koja primorava jedan i drugi klatni okvir 80 i 81 da se nagim ju jedan prema drugom. Ovo se postizava pomoču spojnih poluga 88 koje spajaju okvir 80 sa uzengijama 99 koje drže oprugu. Spojne poluge 88 spojene su zglobovima sa vrati-lom 89 koje prolazi kroz nastavke 90 bočnih ploča 78. Spojne poluge nameštene su na vratilo 89 tako da se nalaze izmedu ru-kava 92 i navrtki 93 na kraju i prorezane su kod 97 da bi se tu propustili krajevi vratila 91. Ovo vratilo sačinjava deo okvira 81 i slično je vratilu 89 a može da se kre- de kroz proreze 97 u odnosu na spojne poluge 88 koje prolaze izmedu rukava 94, sli-čnog rukavu 92 i navrtki 96 na krajevima. Sa rukava 94 pruža se pod pravim uglom iznutra narezani rukav 95 u koji dolazi za-vrtanj za podešavanje 100 koji se pomoču ručnog točka 103 može ob rt ati u glavi 101 sa kojom je pomoču šipke 101a i zavrtanja 101b labavo spojena opruga 98 i koja može da klizi po poprečnoj šitpci 102. Na taj način opruga 98 pritiskuje vratilo 91 preko glave 101 i zavrtnja 100 i potiskuje ga prema slici 11 udesno, što če reči potiskuje okvir 81 po satnoj skazaljci prema sl. 10. Gore opisana medusobna veza jednog i drugog okvira primorava okvir 80 da se naginje nasuprot satnoj skazaljci ka-. da se okvir 81 naginje po satnoj skazaljci. Lako je razumeti da brzina kojom se trupac izvlači iz kalupa zavisi od brzine kojom se goni ganjeni valjak mehanizma 69. U mehanizmu 69 desni valjak 83 koji se vidi na sl. 10 i 11 ima prinudan pogon raznim brzinama pomoču električnog motora 104 koji se nalazi na konzoli 105. Ovaj motor ima vratilo 112 sa zupčanikom 111 koji je spregnut sa zupčanikom 110 uklinjenim na vratilu 108, na kojem se opet nalazi zupčanik 107 spregnut sa zupčanikom 106 učvrščenim na vratilu valjka. Vratilo 108 oslonjeno je u jednom od uspravnih stubo-va 74 i u drugom upravnem stubu 109. Ako se želi mogu oba valjka da imaju prinudan pogon. Brzina kojom se trupac izvlači mora da bude u skladu sa brzinom kojom se on lije a obe ove brzine upravljaju se prema sposobnosti hladenja u ovoj napravi. U praksi se bakarni trupci mogu praviti brzinom od 30 do 60 mm. u minuti u kalupu sličnom onom koji je pokazan na sl. 3 sa površinom poprečnog preseka od 26 kv. cm. U kalupima čija površina poprečnog preseka iznosi 58 kv. cm. brzina može da bude od 23 do 36 mm. u minutu, ali se mora imati u vidu da se ove brojke ovde na-vode jedino u cilju ilustracije. Kao specifičan primer jedna šarža žila-vog tržišnog bakra u iznosu 1065 kgr. pri-pravljenog u električnoj peči bila je izlive-na pomoču dvodelnog bakarnog kalupa sa livačkom šupljinom 7,6 X 7,6 cm, u preseku a oko 23 cm. dužine u toku 78,7 minuta da bi se dobio trupac dužine oko 2133 cm. Delovi kalupa bili su stavljeni u trepe-renja sa učestanošču oko 1020 ciklusa u minutu sa amplitudom od oko 0,2 mm. i minimalnim zazorom izmedu delova kalupa 0,1 mm. Voda za hladenje ulazila je u kanale za hladenje u delovima kalupa sa temperaturom 2° C. a isticala je sa tempe- raturom oko 9° C. Količina proticanja vode iznosila je oko 90 litara u minutu. Sklop C sadrži veš pomenutu konzolu 113 i mehanizam za sečenje trupca na komade odredene dužine. Ovaj se mehanizam sastoji iz kolica 114 (sl. 12 i 13) sa vertikalnim rubovima 115 koji klize u olucima u okviru 113. Mehanizam sa motornom testerom 116 namešten je na kolka 114 i sastoji se iz okvira 117 koji klizi horizontalno po vodicama 118. Električni motor 119 učvrščen je navrtkama 121 za vertikalne delove 120 okvira 117 a njegovo vra-tilo ima kaišnik 122. Kaiševi 125 spajaju ovaj kaišnik sa drugim kaišnikom 123 koji se nalazi na vratilu 124 na kojem se na-lazi i beskrajni zavrtanj 126 spregmut sa zupčanikom 127 na vertikalnom vratilu 128. Ovo je vratilo zupčankima spojeno sa drugim vertikalnim vratitom 129 i to po-moču zavojnih zupčanika 132 i 131. Na vratilu 129 nalazi se sečivo testere 130 tako da se testera obrče kad god se i motor okreče. Ceo okvir 117 može da se pomera duž vodica 118 prema trupcu i natrag po-moču ručnog točka 136 naimeštenog na vratilu 137 na kojem se nalazi beskrajni zavrtanj 138 koji je spregnut sa zavojnim zupčanikom 139 na vratilu ma kojem se nalazi zavrtanj 133. Ovaj zavrtanj ulazi u na-vrtku 135 na okviru 117. Vreteno zavrtnja 133 i vratilo 137 leže u postolju 134. Na kolicima 114 nalazi se sem toga mehanizam pomoču kojeg se kolica mogu stegnuti uz trupac koji se kreče. Ovaj se mehanizam stavlja u rad pomoču ručnog točka 142 koji se nalazi na vratilu 141. Dva kraka 140 na gornjem kraju postolja 134 sačinja-vaju ležišta za vratilo 141 narezano su-protnim zavojima, naime desnim zavojem 143 i levim zavojem 144 koji ulaze u od-govarajuče navrtke 148 i 149 koje se na-laze na kracima za stezanje, 145. Ovl su krači učvrščeni zglobovima 146 u ušima 147 za postolje 134. Pri obrtanju ručnog točka 142 krači za stezanje 145 moraju da se vrte u svojim zglobovima približavajuči se ili udaljavajuči se. Krači za stezanje sna-bdeveni su zamenljivim čeljustima 150 koje imaju takav oblik da mogu da uhvate trupac i prema torne njihov otvor treba da odgovara otvoru samog kalupa. Kolica 114 uravnotežena su pomoču pretega 151 spojenih sa njima pomoču uža-di 152 koja prelazi preko koturača 153. Kada od trupca želimo da otsečemo komad odredene dužine prvo okrečemo ručni točak 142 tako da, čeljusti 150 jako stegnu trupac zatim se pusti motor 119 i obrta-njem ručnog točka 136 proteruje se sečivo testere 130 kroz trupac. S (obzirom na vezu stegnutih čeljusti sa trupcem cela če se ko- lica kretati naniže zajedno sa trupcem na-suprot tegovima 151, tako da nista neče ometati rad testere. Kada se od trupca od-seče željena dužina okvir 117 vrača se u njegov prvobitni položaj a zatim se čeljusti oslobode tako da se pomoču tegova 151 cela kolica ponovo mogu podiči. Slike 14 i 15 pokazuju izmenjeni kalup i mehanizam koji če se upotrebiti u izradi šupljih cilindričnih trupaca. U kalupu 13 predvideno je jezgro 213 koje se sastoji iz dva dela 214 koji strče odozgo iz kalupa. Delovi 214 stoje jedan naspram drugog u istoj ravni kao i delovi 14 samog kalupa i mogu, ako se to želi, da budu snabdeveni kanalima za prolaz vode za hladenje, iako ovi kanali nisu na slici pokazani. Svaki deo jezgra 214 učvrščen je za glavu nosača 218 koji klizi u ležištu 220. Na drugom kraju nosač 218 spojen je pomoču rukavca 231 sa ukrsnom glavom 230 koja je, svojim redom, spojena pomoču poluge kretače 229 sa ekscentarskom glavom 232 pri čemu je položaj poluge kretače osiguran osigu-ravajučim navrtkama 233. Ekiscentarska glava 232 sačinjava deo ekscentarskog mehanizma 227 koji je sličan ekscentarskom mehanizmu 27. Na ekscentarskoj glavi 232 napravljeno je jedno uporište na kojem leži spoljni prsten 234 toptastog ležaja 235, koji se zadržava na njegovom mestu pomoču poklopca 236 i zavrtanja 237. Eks-centričan deo 51 vratila 39 nastavlja se kao deo vratila 251 u mehanizmu 227 i ulazi u ekscentarski prsten 249 koga obuhvata u-nutrašnji prsten 248 loptastog ležaja 235. Ovaj se prsten zadržava pomoču koluta 250 pričvrščenog pomoču zavrtnja 250a za kraj dela vratila 251. Položajni zavrtanj 252 upotrebljava se za osiguravanje ekscentarskog prstena 249 u svakom željenom položaju u odnosu na deo vratila 251. Sre-dište ovog dela vratila pomereno je za 180° u odnosu na središte 51c dela vratila 51 ali u ostalim pogledima medusobni odnos de-lova 251 i 249 je isti kao i kod delova 51 i 49. Prema torne obrtanje vratila 39 primorava poluge kretače 29 i 229 da se kreču povratnim kretanjem sa razlikom u fazi od 180°. Kod ovakvog ustrojstva delovi kalupa 14 stoje u položaju najmanjeg zazo-ra onda kada su delovi jezgra 214 najviše udaljeni jedan od drugog i obrnuto. Pomoču ovog pronalaska mogu da se proizvode bakarni trupci velike gustine i vrlo dobre kakvoče a njihovu kristalnu gradu prikazu ju slike 16 i 17. Makrostruk-tura trupca odlikuje se uskom pantljikom ekviaksnih (ravnoosovnih) „kokilnih kristala“, 't.'j. kristala istog oblika u ma kojem aksialnom preseku, oblašču „zračnih“ kristala ili radialnih kristalnih agregata ko- ji rastu u vidu s tub a prema središtu hlade-nja odlevka i središnom oblašću malih dimenzija, koja se sastoji iz stubova kristala l^pji rastu u „zračnim“ ili radialnim stubo-vima 'duž uzdužne ose trupca ili odlevka. Radialni stubovi kristala rastu približno u-pravno na susednu stranu odlevkai. Bez obzira na dužinu trupca njegova struktura je Uglavnom jednolika po celoj dužini, pri čemu presek skiciran na sl. 17 pretstavjja ti-pičnu makrostrukturu uzdužnog preseka trupca, po osovini. Prosečna gustina žila-vog tržišnog bakra livenog prema ovom pronalasku iznosi oko 8,83 dok gustina pri liyenju u obionim vertikalnim kalupima iznosi oko 8,73 a pri livenju u obionim horizontalnim kalupima oko 8,5. laiko mehanizam pojava do kojih se do-lazi u ovom pronaglasku nije bio u potpu-nosti odreden veruje se da se moguče ob-jašnjenje obrazovanja strukture livenih šipki prema ovom pronalasku može sasto-j^ti u torne, da pošto ovde pri vrhu odlevka p kalupu uvek imamo izvesnu količinu iji jzvrnuti konus rastopljenog metala kristali koji sačinjavaju čvrst odlevak i koji rgstu mogu se neprekidno snabdevati čistim nretalom potrebnim za raščenje. Sem toga neprekidno dovodenje rastopljenog metala za vreme skupljanja rastučih kristala usled hladenja obezbeduje otsustvo šup-Ijina ili diskontinuiteta u kristalno j strukturi. Usled dovodenja rastopljenog metala u obliku uvek neprekidnog mlaza nivo ra-stppljenog metala u kalupu održava se u-glavnom na stalnoj višini otklanjajuči. na taj način svaku moguonost hladnog skupljanja, tragpva raspljuskavanja i drugih nedostataka. Sledeča posledica neprekidnog i jednakog dovodenja metala u kalup spstoji se u torne što ono omgučuje da se pored zidova kalupa stvori postojani me-piskug preko kojeg se metal neprekidno dovodi po meri hladenja donjeg dela meniskusa uz zidove kalupa. Na ovaj se način sjvara jednolika, glatka i neprekidna kora skoro bez ikakvih nedostataka pri čemu metal lako teče iz središta kalupa napolje prema zidu kalupa preko meniskusa i do-cnije postaje spoljna površina ili kora od-Levka. Mikroskopsko ispitivanje strukture ži-lavog tržišnog bakra livenog prema ovom Pfpnalasku otkriya prisustvo vrlo tanke „kože“ ili kore na površini trupca, hoja se spstpji iz malih kristala bakra opkoljenih eptektikom Cu—CmO. Debljina kore o-bipnp iznosi oko 0,2 mm, ali- se može menjati od nešto manje veličine do 1.0 mm. Sadržina jriseonika u ovoj kori približava se nekojim 0,159/o. Neposredno ispod kore sadržina kiseonika naglo opada do jedne vrednosti, koja se može smatrati praktično nepromenljivom u celom poprečnem preseku, iako nešto teži ka povečanju u bližini uzdužne ose odlivka. Medutim prosečna sadržina kiseonika kod trupaca prema ovom pronalasku manja je od presečne sadržine običnih šipki za izradu žica iz-livenih u vertikalnom položaju od istog materijala. Prisustvo oblasti nešto manje gustine u uskoj pantljici uz spoljnu površinu i oblasti največe gustine u središtu trupaca pret-stavlja povoljnu odliku pošto normalno iz-livene šipke imaju manju gustinu preko ce-log poprečnog preseka a naj manju u sred-njoj oblasti. Dobro je poznato da se pri obradivanju metala do manjih dimenzija naprimer kovanjem, valjanjem i izvlače-njem metal blizu spoljne površine obično obraduje u vedem obimu nego li u sredini. Trupci prema ovom pronalasku, u kojima se oblast nešto manje gustine praktično poklapa sa oblašču koja se obično najviše obraduje obezbeduju dobre obradene proizvode sa potpuno zadovoljavajučom gusti-nom. Opisivanje postignutih rezultata bilo je ovde uveliko ograničeno na bakar ali se pomoču naprave i postupka prema ovom pronalasku mogu se liti- i drugi metali i legure. Tako se -naprimer na isti način mogu liti žuti mesing, bronza, nikl, nikl-ba-karne legure, razne vrste Čelika i t. d. Pri ovome se imaju izvršiti i-zvesne promene u dužini kalupa, brzini izvlačenja odlevka, količini vode za hladen-je koja se dovodi kalupu i t. sl. da bi se uzele u obzir razlike u tački topljenja, skrivenoj toploti, to-plotnoj sprovodljivosti raznih metala i le-gura i t. sl. Patentni zahtevi 1. Postupak za neprekidno livenje metala, naznačen time, što je kalup podeljen uzduž na delove i što se njegovi delovi za vrerrie prolaza metala kroz kalup stavljaju u poprečna treperenja. 2. Postupak prema zahtevu 1, naznačen time, što naspramne ivice podeljenog kalupa nikada ne dolaze u dodir je dna sa drugem. 3. Postupak prema zahtevu 1 ili 2, naznačen time, što delovi kalupa trepere S3 učestanošču od 100 do 1500 ciklusa u mi-nutu sa amplitudom od 0,051 do 1,27 mm. 4. Postupak prema kojem bilo pretho-dnom zahtpvu, naznačen time, što su gra-nične ivičpe linije izmedu delova kalupa paralelne uzdužnoj osi kalupa. 5. Postupak prema kojem bilo pretho-dnom, zahteyu, naznačen time, što se ka- lup hladi proticanjem fluida za hladenje, kojim se proticanjem upravlja, a liveni tru-pac kreće se kroz kalup brzinom koja za-visi od brzine izručivanja metala u kalup i brzine hladenja. 6. Postupak prema kojem bilo prethod-nom zahtevu, naznačen time, što se trupac izvan kalupa podržava i vuče iz kalupa. 7. Postupak prema kojem bilo prethod-nom zahtevu, naznačen time, što se trupac još za vreme kretanja seče na komade od-redene dužine. 8. Postupak prema kojem bilo prethod-nom zahtevu, naznačen time, što se liju šuplji trupci i što se u kalupu nalazi jez-gro. 9. Postupak prema zahtevu 8 naznačen time, što je jezgro rasečeno i treperi sa delovima kalupa. 10. Naprava za neprekidno livenje metala, naznačena time, što ima uzduž podeljeni kalup otvoren na oba kraja i sredstva pomoču kojih se delovi kalupa stavljaju u treperenja poprečno na njihovu osu. 11. Naprava prema zahtevu 10, naznačena time, što se delovi kalupa stavljaju u treperenja pomoču ekscentarskog mehanizma. 12. Naprava pema zahtevu 11, naznačena time, što su delovi kalupa učvrščeni za jarmove koji su tako namešteni da mogu da klize po vodicama i pomoču poluga kre-tača spojeni su sa ekscentrima. 13. Naprava prema kojem bilo zahtevu od 10 do 12, naznačena time, što su u delu kalupa napravljeni prolazi za fluid za hladenje i što su izmedu ovih prolaza i dovodne i odvodne cevi za fluid predvidene savitljive veze. 14. Naprava prema kojem bilo zahtevu od 10 do 13, naznačena time, što je u kalupu predvideno livačko srce da bi se time omogučila izrada šupljih trupaca. 15. Naprava prema zahtevu 14, naznačena time, što su predvidena sredstva pomoču kojih se srce stavlja u treperenja. 16. Naprava prema kojem bilo zahtevu od 10 do 15, naznačena time, što se u njoj nalazi naprava za hladenje koja ima spre-mište za tečnost za hladenje sa izlaznim o-tvorom koji tesno obuhvata trupac i ova naprava prima trupac iz kalupa. 17. Naprava prema kojem bilo zahtevu 'Od 10 do 16, naznačena time, što se tru- pac izvan kalupa hvata mehanizmom za podržavanje i izvlačenje iz kalupa, koji ima valjke od kojih bar jedan ima prinu-dan pogon. 18. Naprava prema zahtevu 17, naznačena time, što se valjci nalaze na zglobovima pričvrščenim delovima koji se elastično pri-tiskuju uz valjak i što su tako namešteni da se u medusobnom skladu kreču ili prema trupcu ili od njega. 19. Naprava prema kojem bilo zahtevu od 10 do 18, naznačena time, što sadrži na-pravu za sečenje trupca na komade raznih dužina koja je nameštena na kolica koja su tako uredena da se mogu kratati zajedno sa trupcem. 20. Naprava prema zahtevu 19, naznačena time, što se na kolicima nalaze ste-zaljke koje su tako nameštene da mogu da uhvate trupac tako da se posle toga kolica kreču zajedno sa trupcem. 21. Naprava prema zahtevu 19 i 20, naznačena time, što kao naprava za sečenje trupca služi motorna testera, koja je tako nameštena na kolica da se može pomerati poprečno na trupac a zajedno sa kolicima može da se kreče duž trupca. 22. Naprava prema kojem bilo zahtevu od 19 do 21, naznačena time, što se kolica kreču zajedno sa trupcem nasuprot dejstvu pretega koji služe za vračanje kolica u po-četni položaj posle otsecanja izvesnog komada od trupca. 23. Naprava prema zahtevu 10, naznačena time, što je tako udešena da se metal kreče kroz nju vertikalno naniže, pri čemu se kalup nalazi iznad mehanizma za podržavanje i izvlačenje, koji opet svojim radom stoji iznad mehanizma koji je tako udešen da se može kretati zajedno sa trupcem i još za vreme kretanja otsecati od njega komade razne dužine. 24. Naprava prema zahtevu 23, naznačena time, što je između kalupa i mehanizma za izvlačenje nameštena naprava za hladenje. 25. Bakarni liveni trupac naznačen time, što u poprečnem preseku pokazuje kristalna strukturu koja se sastoji iz spoljne oblasti malih kristala, srednje oblasti koja sa-činjava veči deo trupca i sastoji se iz kristalnih agregata koji se pružaju radialno i središne oblasti koja se sastoji iz kristalnih agregata koji se pružaju aksialno. ■ S V A . -4-- -i * fOG !______________________ % z rv "• . I ' i--• 1-vA- >v\------/lOi, Ad pat. br. 15950 r' ^ f- v\ \ *V ••S 's Ü ^ s. 9/ 97 äo SOZ I 93 97 * r /Jž A rv .A3 3 —V \- - ŽrL Ad pat. hr» 15^50 15 /J /J - /5 ■ 'J 230