KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 21 (1) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 MAJA 1938. PATENTNI SPIS BR. 14021 International Standard Electric Corporation, Delaware, U. S. A. Radio sistemi za odredjivanje pravca. Prijava od 14 novembra 1935. Važi od 1 novembra 1937. Naznačeno pravo prvenstva od 20 novembra 1934 (Francuska). Ovaj se pronalazak odnosi na usavršavanja u napravi osetljivoj prema pravcu širenja elektromagnetskih talasa, a posebno radiogoniometre. Vrlo poznat tip sabirnika elektromagnetskih talasa za određivanje pravca jeste Adcock-ov sabirnik. Ovaj sabirnik udružen sa radiogoniometrijskim određivačem pravca omogućuje da se obrtanjem ovog određivača dobija kriva za određivanje pravca slična krivoj dobivenoj pomoću prijemne okvirne antene. Jedna od prednosti sistema Adcock sastoji se u činjenici da je on neosetljiv prema elektromagnetskim talasima sa širenjem u vertikalnom pravcu ili prema elektromagnetskim poljima sa širenjem u kojem bilo pravcu, ako je električno polje horizontalno. Kod radiogoniometra ovakvog tipa ne zapažaju se noću toliko velike greške u prijemnoj radiogoniometriji kao kod okvirne antene. Ovakve greške poznate su pod imenom »uticaj noći«. Veruje se da ove greške potiču od promene između dnevnih i noćnih karakteristika He-visajdovog sloja ili polusprovodnog sloja visoke atmosfere. Sama okvirna antena obično je u većini slučajeva osetljiva prema talasima odbijenim visokom atmosferom, dok se Adcock-ov sabirnik može učiniti skoro nezavisnim od polja sa širenjem u vertikalnom pravcu ili od polja kod kojih je pravac vektora električnog polja horizontalan, n. pr. upotrebom sredstava, koja će učiniti da se energija polja prima isključivo vertikalnim delovima antene, a da se naročito ne prima n. pr. predajnim vodo- vima od kojih svaki vezuje četiri antene sa radiogoniometrijskom stanicom. U ovom cilju predlagani su razni sistemi. U ovim uređajima pokušavano je da' se prijem na jednoj od žica predajnog voda poništi uravnotežavanjem pomoću prijema na drugoj žici istog voda. Ovakvo uravontežavanje je naročito teško izvesti, ako se uzme u obzir sledeće: Maksimalni prijem kod četiri antene jednog sistema Adcock dat je dole navedenim obrascem, u kojem je E prijem u jednoj anteni, D razmak antena, k talasna dužina. R = 2 E Sin -^D Na primer, ako je D = 30 m, a L 3000 m, kojeficient R biće oko 0,06 E. Ako je prijem na žicama predajnik vodova približan E, a antene su visoke 15 metara, vidi se da ako se između žica A i B postigne uravnotežavanje od oko 6°/o, prijem na ovim žicama biće veličina istoga reda kao i u kombinaciji vertikalnih antena i sabirnik neće imati nikakvog dejstva protiv gore navedenih goniometrijskih pa-razitnih polja. Da bi se postigao dobar prosečan prijem sa ostatkom prijema parazitnih polja od 10°/o potrebno bi bilo uravnotežavanje žica A i B do 0,006, a da bi se dobio rezultat sa ostatkom od l°/o potrebno bi bilo uravnotežavanje do 0,0006. Jedan od predmeta ovog pronalaska jeste otklanjanje ove teškoće i uklanjanje potrebe za gore navedenim uravnotežava- Din. 50.— njem. Prema ovom pronalasku u radio uređaju za određivanje pravca tipa Adcock antene razmeštene u izvesnom međusobnom rastojanju spregnute su sa predajnim vodovima koji se protežu do pokazujuće naprave, pomoću stezajućih transformatora, pri čemu su predajni vodovi i spreza-jući transformatori potpuno zatvoreni u metalne zaštitne oklope. Prema drugoj odlici ovog pronalaska predajni vodovi od antena razmeštenih u izvesnom međusobnom rastojanju u radio uređaju za određivanje pravca opisanog tipa, protežu se do odvoda na kružnom otpornom potenciometru, koji sačinjava deo naprave udešene za pokazivanje pravca u kojem se nalazi otpremnik. Prema sledećoj odlici pokazujuća naprava radio uređaja za određivanje pravca smeštena je u tački geografski udaljenoj od središta razmaknutih antena. Prema još jednoj odlici u radio uređaju za određivanje pravca opisanog tipa predviđa se jedna dopunska vertikalna antena radi pretvaranja diagrama za određivanje pravca u kardioidni oblik čime se sama po sebi isključuje neodređenost pri čitanju od 180°. Pronalazak će se bolje razumeti iz sledećeg podrobnog opisa i priloženih crteža, u kojima: SI. 1. pretstavlja poznati oblik radio-goniometrijskog sistema Adcock u kojem predajni vodovi nisu oklepljeni tako da je potrebno uravnotežavanje. SI- 2. pretstavlja sistem antena sa transformatorima i oklepljenim linijama kojima uravnotežavanje nije potrebno; SI. 3. pretstavlja radiogoniometrijski sistem u kojem je sprezanje predajnik linija sa prijemnikom izvršeno pomoću otpornog sistema; SI. 4. pretstavlja krivu za određivanje pravca u obliku osmice. Slika 4A pokazuje istu krivu za određivanje pravca ali sa nepotpunim iščezavanjem prijema u minimumu. SI. 5. pretstavlja trofazni radiogonio- metar sa vertikalnim antenama. SI. 7. pretstavlja namotaje naprave za određivanje pravca kod trofaznog radio-goniometra sa vertikalnim antenama. SI. 8. pretstavlja otpornu napravu za određivanje pravca za trofazni radiogonio-metar sa vertikalnim antenama. SI. 9. pokazuje dva sistema za upravljanje amplitudom oscilacija koje dolaze od jedne antene. SI. 10. pretstavlja radiogoniometar sa četiri vertikalne antene sa tako zvanom srednjom repernom antenom, kod kojeg su radiogoniometrijska naprava za odre- đivanje pravca i prijemnik postavljeni izvan središta sistema antena za određivanje pravca. Sl. 11A pretstavlja primarni namotaj oklopljenog transformatora. Sl. 11B pretstavlja presek oklopljenog transformatora sa primarnim namotajem i izolacionim slojem preko istog. Sl. 11C pretstavlja transformator sa nameštenim prvim bakarnim trakama, koje sačinjavaju deo oklopa. Sl. 11D pokazuje kako se oklop upotpunjuje dodavanjem drugih traka odvojenih od prvih slojem izolacije. Sl. 11E pokazuje sekundarni namotaj namotan preko izolacionog sloja koji o-motava oklop. Sl. 12A pretstavlja raspored sekundarnog namotaja obrazovanog iz dva paralelno vezana namotaja. Sl. 12B pretstavlja isti raspored sa tri paralelno vezana namotaja. SI. 13 pretstavlja način na koji se transformator može staviti u potpuni o-klop tako da između jednog namotaja ili priključaka jednog namotaja i drugog namotaja ne može da postoji nikakav elek-trostatički uticaj. SI. 14. pretstavlja jedan od sprezaju-ćih sastavnih delova radiogoniometrijske indukcione naprave, za određivanje pravca. SI. 15. pokazuje šematski radiogoniometrijski uređaj za određivanje pravca sa antenom za isključivanje neodređenosti od 180° u cilju dobijanja kardioidne krive. SI. 16. pretstavlja otpornu napravu za određivanje pravca sa električnim kolom udruženim sa srednjom antenom za isključivanje neodređenosti od 180°. SI. 17. pokazuje jedan uređaj u kojem je sistem nepokretnih antena zamenjen sistemom samo dveju antena, čija se ravan može obrtati pomoću pogodnog mehaničkog sredstva. SI. 18. pokazuje izmenjeni oblik u kojem se za jednu ravan antena upotrebljava samo jedan predajni vod. SI. 19. pokazuje primenu potenciome-trijske naprave za izravnanje amplituda struja primljenih na suprotnim antenama, pri čemu je ova naprava smeštena blizu i adiogoniometrijske sprave za određivanje pravca. Sl. 1 pretstavlja uređaj Adcock koji sadrži četiri antene Al, A2, A3 i A4 spojene sa radiogoniometrijskim nalazačem CH pomoću predajnih vodova TI, T2, T3 i T4. Pokretni kalem radiogoniometrijskog na-lazača CH spojen je sa prijemnim uređajem R. Kada elektromagnetski talasi pristižu sa izvesnim nagibom prema vertikali oni u jednom ovakvom sistemu inđukuju para- žitne struje u predajnim vodovima Tl, T2, T3 i T4 koje u znatnoj meir čine pokazivanja dariogoniometra pogrešnim. Jedan od predmeta ovog pronalaska jeste izbegavanje ovih teškoća kao, što će se to videti iz sledećeg opisa. SI. 2 pokazuje šematički kako se može izvesti usavršeni sistem prema ovom pronalasku. Antene Al, A2, A3, A4 od kojih su na crtežu pokazane samo dve, Al i A3, imaju impedansu prilagođenu impedansi prodajnih vodova TI, T2, T3, T4 pomoću transformatora Pl,' SI koji su zatvoreni u metalnim oklopnim sudovima El, E3 itd. i imaju elektrostatičke oklope El’ E3’ itd. između namotaja. Sudovi El, E3 itd. su spojeni za oklopnu prevlaku predajnik vodova Tl, T3 itd. tako da su transformatori i predajni vodovi potpuno zatvoreni. Na drugom kraju predajnik vodova TI, T2, T3, T4 impedansa voda prilagođena je impedansi prvog oscilatornog kola pomoću transformatorskog uređaja koji o-buhvata radiogoniometar. Oklop nije potreban između pojedinih primarnih namotaja te transformatorske naprave, ali može biti predviđen između tih primarnih namotaja i pokretnog sekundarnog namotaja ili kalema za traženje. U tom slučaju primarni kalem CH, koji je spregnut za predajne vodove Tl i T3 zajedno sa" jednim sličnim primarnim kalemom spojenim za drugi par predajnik vodova T2 i T4 sme-šten je u jednom oklopnom omotaču spojenom za navlaku za predajne vodove. Ovaj oklopni omotač je tako udešen da služi kao elektrostatični oklop između primarnih namotaja i sekundarnih namotaja ili kalema za traženje, ali omogućava induktivno sprezanje između ovih namotaja. liduktivna sprega između radiogonio-metrijske naprave za određivanje pravca i kalema za traženje može biti zamenjena vezom preko otpora. Jedno izvođenje pokazano je na si. 3. Vodovi TI.........T4 koji dolaze od antena napajaju odgovarajuće susedne međusobno vezane parove otpora Rl, R2, R3, R4, a prijemni sistem priključen je preko voda TR pomoću dirki fl, f2, kolektorskih prstenova BI i B2 i dirki Fl, F2 ka suprotnim tačkama ovog otpornog kola. Otpori u koje se prazne vodovi TI........T4 su preimućstveno ta- kve veličine da se prilagode impendansa-ma vodova. Pri radu dirke Fl, F2 obrću se ručno pomoću dugmeta za rukovanje dok se ne postigne položaj koji odgovara minimumu prijema. Ovaj položaj koji može biti označen na jednoj skali pokazuje na poznat način pravac prijemne stanice u odnosu na otpremnik. U ovakvom sistemu isključivanje neodređenosti od 180° može biti izvedeno na jedan od sledečih načina: Srednja antena A5, si. 2, spregnuta je pomoću transformatora C5 istovetnog sa transformatorima drugih antena Al. . . ,A4. Ovaj transformator C5 spojen je sa predajnim vodom T sličnog drugim predajnim vodovima i priključen je ka otporu r, si. 15, uključenom otočno ka pokretnom kalemu radiogonometrijskog određivača pravca CH ako je ovaj poslednji spregnut magnetski. Ako je određivač pravca CH naprotiv jedan otpor tipa pokazanog na si. 2, vod od srednje antene A5 biće spregnut magnetskom spregom CM, kao što je pokazano na si. 16. U stvari između faza elektromotornih sila indukovanim u oscilatornom prijemnom kolu od strane četiri antene za određivanje pravca i elektromotorne sile indu-kovane srednjom antenom u istom kolu mora da postoji pomeranje od 90° da bi se izravnalo normalno pomeranje od 90° koje postoji između ovih dveju elektromotornih sila. Kada je normalno pomeranje od 90° izravnalo, elektromotorna sila koja dolazi od srednje antene može biti automatski dodana ili oduzeta od elektromotorne sile koja dolazi od sistema za određivanje pravca, što daje normalnom diagramu za određivanje pravca u obliku osmice, kao što je pokazano na si. 4, kar-dioidni oblik pokazan na slici 5, koji ima jedan jedini maksimum, koji omogućuje da se pravac otpremanja odredi bez ikakvog dvoumljenja. S druge strane, da bi se izravnao ostatak prijema čiji se uticaj ispoljava u tome, što u minimumu (vidi sl. 4A) prijem ne iščezava potpuno, i da bi se obezbedilo da ovo iščezavanje bude u koliko je to moguće potpuno, jedan mali deo elektromotorne sile primljene srednjom antenom upotrebljava se bez izmene u fazi, što će reći da se ista pusti da dejstvuje u prijemnom kolu na sličan način kao i elektromotorna sila koja dolazi od sistema za određivanje pravca. Drugim rečima ova elektromotorna sila deluje induktivno u slučaju radiogoniometrijskog određivača pravca sa magnetskom spregom, a paralelno sa otporom u slučaju radiogoniometrijskog nalazača sa otpornom snagom. Pošto je faza ostatka prijema pomere-na za 90n u odnosu na fazu elektromotorne sile koja normalno potiče od sistema za određivanje pravca, to će ovaj ostatak biti izravnat (poništen) elektromotornom silom sa suprotnom fazom, koja potiče od srednje antene. Adcock-ov sabirnik sa četiri antene može biti zamenjen trofaznim sistemom sa 3 antene, kao što je pokazano na si. 6 bez promene u uređaju srednje antene. Tri an- tene Al, A2, A3 udružene su preko spre-zajućih naprava Cl, C2, C3 1 predajnik vodova El, E2, E3 sa radiogoniometrijskom napravom CH. Ove antene najradije se postavljaju pod međusobnim ugaonim razmakom od 120:| jedna od druge. Još jedna reperna antena A4 predviđena je u izve-snom otstojanju od međusobno udaljenih antena Al, A2, A3 pri čemu se njene izlazne struje preko sprezajuče naprave C4 i voda predaju jednom uređaju, koji će niže biti opisan. Radiogoniometrijski određivač pravca sadrži tri sprezajuće induktanse, kao što je pokazano na si. 7. Ova je ovde prikazana onako kako se vidi gledana s jednog kraja i sadrži cilindričan kostur od izoli-rajućeg materijala na kojem se nalaze tri namotaja I, 11 i 111 goniometrijskog sistema. Namotaj 1 počinje u tački d, ide izvodnicom cilindra, prelazi preko prednjeg kraja cilindra, ide drugom izvodnicom d1, prelazi preko prednjeg kraja cilindra, ide izvodnicom dž itd. preko izvodnica d3. ... ....dl7 do predajnog voda TI. Drugi na- motaji II i III namotani su na sličan način. Na slici 7 radi veće jasnoće namotaji su pokazani kao da sadrže nekoliko zavo-jaka, ali u stvari je broj zavojaka izabran tako, da obezbedi najpogodnije sprezanje sa obrtnim kalemom za traženje koji na slici nije pokazan. Namotaji mogu biti raspoređeni i onako kako će to docnije biti opisano u vezi sa slikom 14. Srednje ravni zavojaka triju namotaja XX’, YY’ i ZZ’ zaklapaju međusobni ugao približno od 120°. Kod nalazača pravca sa sprezanjem pomoću otpora priključci ka otporima nalazača raspoređenim u obliku prstena prema načelnoj šemi pokazanoj na slici 3, svode se onda na tri para, raspoređena pod uglom od 120° kao što je pokazano na si. 8. Povećavajući broj sprezaju-ćih kalemova ili broj priključaka na otporima može se urediti sabirni sistem sa 5, 6, 7, 8.....n antena, povećavajući na taj način tačnost sistema, ako su antene dobro uravnotežene. Pošto je visina antene sa ove tačke gledišta zaista od presudnog značaja predviđeno je udešavanje jačine prijema svake antene pomoću promenljivog otpora r, si. 9, priključenog u otoci primarnog namotaja Pl transformatora ili pomoću promenljivog otpora rl priključenog u otoci svakog sekundarnog namotaja SI ili u otoci primarnog i u otoci sekundarnog namotaja. Posle postavljanja ovaj se otpor pažljivo podesi i omogućuje dobijanje veoma tačnog iščezavanja prijema koje određuje pravac. Prijem u ulaznom kolu prijemnika koji određuje pravac može biti uravnotežen malim induktivnim sprezanjem male dopunske srednje antene sa nedovoljno oklepljenim kolom. U postrojenju je predviđen takođe i prijemni sistem na vodovima 7 koji je međutim smešten u proizvoljnom mestu i u proizvoljnoj udaljenosti od sabirnika za određivanje pravca, kao što je pokazano na si. 10 pod oznakom RG. Potrebno je jedino da vodovi od antena budu iste dužine ili da se razlika dužina izravna veštač-kim vodovima. Slika 18 pretstavlja sistem četiri antene sa srednjom antenom u kojem se elektromotorne sile, koje potiču od antena koje se nalaze u istoj ravni koja prolazi kroz središte sistema međusobno suprotstavljaju, na primer u priključenoj komori, pre no što će biti prenete na otstojanje pomoću uređajnih vodova. Lako je uvideti da u uređaju na si. 10 jedna ravan antena zahteva dva predajna voda, dok je na si. 18 za jednu ravan antena potreban samo jedan. U poznatim ra-diogoniometrijskim uređajima sa nepokretnim antenama, antene koje su postavljene u istoj ravni udešene su tako da im se elektromotorne sile nalaze u opreci, što se postizava odgovarajućim priključivanjem predajnik vodova, koji vode od sprezajućih transformatora, kao što su Cl, C2 na si. 6. U uređaju pokazanom na si. 10 ova suprotnost elektromotornih sila postignuta je pomoću transformatora, ali je ovaj smešten u proizvoljnom pogodnom otstojanju od geometrijskog središta sistema antena. U uređaju pokazanom na si. 18, da bi se s jedne strane uštedelo na dužini kabla, a da bi se s druge strane olakšalo podešavanje uređaja elektromotorne sile koje su u pitanju suprotstavljene su jedna drugoj u sprezajućoj napravi BC, smešte-noj između dve antene Al i A3 koje se nalaze u istoj ravni, vodovi Tl, T3 priključeni su sprezajućoj napravi BC i združeni su pomoću jednog jedinog kabla 3, koji vodi ka kalemu za traženje koji može biti smešten u proizvoljnom otstojanju od sistema antena, pri čemu, ako je potrebno, u vodu 3 mogu biti predviđeni pojačavači. Na sličan način antene A2, A4 spojene su vodovima T2, T4 sa napravom BC, a jedan jedini kabl 6 proteže se do kalema za traženje CH. Najzad je i reperna antena A5 priključena također ka uređaju CH preko predajnog voda TR. Ovakav raspored o-mogućuje da se kratki predajni vodovi TI........T4 uravnoteže na jednostavan način, dok bi bilo mnogo teže uravnotežiti dugačke predajne vodove koji bi se protezali od antena neposredno do uređaja CH. Na slici 17 obrtanje sistema dveju ante- na Al, A2 može biti upravljen^ na otsto-janju kroz isti predajni vod, koji prenosi visoko učestane struje antena. U ovu svrhu na samom predajnom vodu za visoke uče-stanosti može 'biti predviđen dopunski kanal za struje upravljanja, na sličan način kao što se to radi pri višestrukom prenosu kroz vodove. Oklepljeni sprezajući transformatori za visoke učestanosti Cl, C2 itd. sagrađeni su kao što pokazuju slike 11A do 11E i omogućuju postizavanje visokog sačinioca sprezanja uprkos oklopu umetnutom između primarnog i sekundarnog namotaja. Primarni namotaj 2 (strana antene) izrađen je od zavojaka tanke žice na izolacionoj cevi 1, pri čemu je celishodnije da odnos dužine prema prečniku cevi bude veći od 1:9. Zatim se oko namotaja 2 (sl. 11B) stavi izolirajući sloj 3 male debljine pa se prvi oklop, obrazovan bakarnim trakama 5 stavi duž izvodnica cilindra (si. 110). Preko prvog oklopa stavi se tada izolirajući sloj 8. Ovaj sloj ne stiže do samih krajeva cevi 1. Drugi oklop istovetan sa prvim obrazuje se od bakarnih traka 9 koje pokrivaju međuprostore nepokrivene trakama 5 prvog oklopa. Na krajevima cevi trake se povežu međusobno na odstojanju od krajeva kale-mova najmanje jednakom prečniku. Zatim se preko drugog sloja stavi još jedan izolirajući sloj 10 i sekundarni namotaj 11 (strana voda) od debele žice namota se tako da tačno pokrije primarni namotaj 2 (sl. 11E). Da bi se dobila što bolja raspodela magnetnog strujanja u kalemu i da bi se obezbedio veći sačinilac sprezanja između primarnog i sekundarnog namotaja mogu se upotrebiti jedno ili drugo ustrojstvo prikazano šematski na slici 12, u kojem su namotaji obrazovani većim brojem otočno uključenih sekcija (si. 12A, dve sekcije, Sl. S2 i sl. 12B tri sekcije: SI, S2, S3). Transformator se stavlja u metalan oklop 15, si. 13, izrađen sa otvorom 16 kroz koji prolazi vod od antene. Izlazni sprovodnici sekundarnog namotaja 11 transformatora prolaze kroz cev 17 pričvršćenu sa starne oklopa ka oklopnom predajnom vodu koji se sastoji iz dvo-žilnog kabla pokrivenog olovom, armiranog čelikom i slavljenog na ili u zemlju. Da bi se u radiogoniometrijskom odre-divaču pravca povećao sačinilac sprezanja između primarnog i sekundarnog kola mogu se upotrebiti uređaji šematski pokazani na si. 14, na kojoj je primarna in-duktansa namotana na cilindričan kostur 1, pri čemu se žica sastoji iz četiri upore-dne žice 2’, 2”, 2”', 2””, pri čemu je broj ograničen jedino razmakom između dva uzastopna zavojka osnovnog namotaja. Na primer četiri uporedne žice i deset spreza-jućih zavojaka sprezajuća induktansa iz-gledaće kao kalem sa 40 zavojaka, dok njena, induktansa biće sokro jednaka in-duktansi samo 10 zavojaka. Posle namo-tavanja paralelne žice dovode se do ta-čaka 3, koje pretstavljaju krajeve namotaja. Slika 14 pokazuje samo jedan namotaj. Namotaj namenjen sekundarnom antenskom sistemu biće namotan upravo na poznati način. Slika 19 pokazuje način izvršenja podešavanja amplitude struja primljenih u svakoj anteni u tački bliskoj radiogonio-metrijskoj napravi na određivanje pravca. Predajni vod TI završava se na potenciometru Pe čije podešavanje u jednom ili drugom pravcu dozvoljava izravnavanje amplituda elektromotornih sila iz dveju suprotnih antena. Pri ovakvom ustrojstvu faza pomenute elektromotorne sile daleko je manja podložna uticajima nego u sistemu pokazanom na slici 9. Sprezajuća induktansa naprave za određivanje pravca CH spojena je sa srednjim tačkama vodova TI i T3. Preko voda T3 uključen je drugi promenljivi ili stalni potenciometar Pe’. Ceo uređaj zajedno sa predajnim vodovima Tl, T3 i potenciometrima Pe, Pe’ zatvoren je u oklop E, TE. Patentni zahtevi: 1) Radio uređaj za određivanje pravca takvog tipa koji sadrži veći broj vertikalnih međusobno udaljenih otvorenih antena, spregnutih sa pokazujućim napravama pomoću vodoravnih predajnih vodova, naznačen time, što su pomenute međusobno udaljene antene spregnute sa pomenutim predajnim vodovima pomoću sprezajućih transformatora, pri čemu se ovi sprezajući transformatori i predajni vodovi potpuno zatvoreni u metalne oklope. 2) Radio uređaj za određivanje pravca prema zahtevu 1, naznačen time, što su između primarnog i sekundarnog namotaja sprezajućih transformatora predviđeni elektrostatički oklopi. 3) Radio uređaj za određivanje pravca prema zahtevu 2, naznačen time, što se pomenuti elektrostatički oklopi sastoje iz dva sloja metalnih traka razdvojenih slojem izolirajućeg materijala, pri čemu su trake svakog sloja razmaknute, a trake jednog sloja postavljaju se preko međuprostora traka drugog sloja. 4) Radio uređaj za određivanje pravca prema zahtevu 1, naznačen time, što su pomenuti transformatori udešeni tako da impendansu antena prilagodavaju impe-danci predajnik vodova. 5) Radio uređaj za određivanje pravca prema zahtevu 1, naznačen time, što se upotrebljavaju tri otvorene vertikalne antene raspoređene u trouglu. 6) Radio uređaj za određivanje pravca prema zahtevu 5, naznačen time, što se predajni vodovi iz pomenutih antena završavaju u radiogoniometrijskim kale-movima koji su namotani na zajedničkom cilindričnom kosturu, pri čemu zavojci ovih kalemova idu po izvodnicama ovog cilindra, a srednje ravni zavojaka triju kalemova raspoređene su pod međusobnim uglom od 120°. 7) Radio uređaj za određivanje pravca prema zahtevu 1, naznačen time, što je u otoku primarnog ili sekundarnog ili i jednog i drugog namotaja svakog transformatora uključen jedan promenljivi otpor u cilju podešavanja jačine prijema svake antene. ■8) Radio uređaj za određivanje pravca prema zahtevu 1, naznačen time, što se 'predajni vod završava u potenciometrij-skom otporniku snabdevenom promenlji-vim odvodima radi podešavanja prijema od odgovarajuće antene. 9) Radio uređaj za određivanje pravca prema zahtevu 1, naznačen time, što se sistem dveju mehanički spregnutih antena obrće pomoću sredstava, kojima se upravlja preko predajnog voda, koji se proteže od ovih antena do pomenutog pokažuju-ćeg ustrojstva. 10) Radio uređaj za određivanje pravca prema kojem bilo prethodnom zahtevu, naznačen time, što su goniometrijski ka-lemovi, u kojima se završavaju pomenuti predajni vodovi takođe zatvoreni u o-klope. 11) Radio uređaj za određivanje pravca takvog tipa koji sadrži veći broj vertikalnih međusobno udaljenih otvorenih antena, spregnutih sa pokazujućom napravom preko horizontalnih predajnih vodova, naznačen time, što se pomenuti predajni vodovi protežu do odvoda na kružnom otpornom potenciometru, koji sačinjava deo uredjaja udešenog za davanje podataka o pravcu u kojem se nalazi otpremnik. 12) Radio uređaj za određivanje pravca prema zahtevu 11, naznačen time, što su pomenuti predajni vodovi priključeni ka simetrično raspoređenim odvodima na po-menutom otpornom potenciometru i što je jedan par obrnutih diametralno suprotnih dirki priključenih ka prijemnom uređaju udešen da klizi po ovom potenciometru, pri čemu su ove dirke mehanički spregnute sa napravom za pokazivanje pravca otpremnika. 13) Radio uređaj za određivanje pravca prema zahtevu 11, naznačen time, što su otpori u koje se prazne predajni vodovi preimućstveno takve veličine da mogu prilagođavati impedansi pomenutih vodova. 14) Radio uređaj za određivanje pravca prema zahtevu 11, naznačen time, što su u njemu upotrebljene četiri antene raspoređene u pravougaoniku, pri čemu su predajni vodovi od nasuprot-stojećih antena priključeni na dva diametralno suprotna odvoda pomenutog potenciometra, dok su predajni vodovi od drugih dveju antena priključeni na dva druga diametralno suprotna odvoda pomerena u odnosu na prve odvode za 90°. 15) Radio uređaj za određivanje pravca prema zahtevu 11, naznačen time, što su u njemu upotrebljene tri antene raspoređene u trouglu, pri čemu su predajni vodovi od ovih antena priključeni ka odgovarajućim parovima diametralno suprotnih odvoda pomenutog potenciometra, a ovi odvodi pomereni su jedan u odnosu na drugi za 120°. 16) Radio uređaj za određivanje pravca takvog tipa, koji se sastoji iz većeg broja vertikalnih međusobno udaljenih otvorenih antena spregnutih sa pokazujućom napravom preko horizontalnih predajnih vodova, naznačen time, što je ovaj pokazujući uređaj smešten u tački geografski udaljenoj od središta pomenutih međusobno udaljenih antena. 17) Radio uređaj za određivanje pravca prema zahtevu 16, naznačen time, što se elektromotorne sile jednog para antena čije se dejstvo želi iskoristiti suprotstavljaju u sprezajućoj napravi smeštenoj između pomeutih antena i što je predviđen zajednički predajni vod koji se proteže od rečene sprezajuće naprave do naprave za pokazivanje. 18) Radio uređaj za određivanje pravca takvog tipa koji se sastoji iz većeg broja vertikalnih međusobno udaljenih otvorenih antena spregnutih sa uređajem za pokazivanje preko horizontalnih predajnih vodova, naznačen time, što je predviđena jedna dopunska vertikalna antena radi 17) Radio uređaj za određivanje pravca u kardioidni oblik i automatskog otklanjanja neodređenosti u čitanju za 180°. 19) Radio uređaj za određivanje pravca premaza htevu 18, naznačen time, što se jednim delom elektromotorne sile primljene ovom dopunskom antenom napaja prijemno kolo radi izravnanja ostatka prijema, koji ima to dejstvo da kod minimalnog prijema ne nastupa potpuno iščeki- vanje prijema. 20) Radio uređaj za određnvanje pravca prema zahtevu 19, u kojem pokazujuća naprava sadrži kalem za traženje magnetski spregnut sa radiogoniometrijskim |calemovima spregnutim sa , pomenutim predajnim vodovima, naznačen time, što je u otoku predajnog voda od pomenute dopunske antene uključen otpor, koji je ceo ili samo jednim delom uključen u po-menuto prijemno kolo. 21) Radio uređaj za određivanje pravca prema zahtevu 20, u kojem pokazujuća naprava sadrži otporni potenciometar, naznačen time š,to je predajni vod od pomenute dopunske antene magnetski spregnut sa pomenutim prijemnim kolom. T7M4 ■ ■ • . ' ; r : - . . i ' 3 b Fig. 10. m ii Fig. Ha. — -j 2 ""'TJ' 'H f>r> o 'J o o n n n Fig. 1 Ib. "J 7 "> s s s-2 . s~s / f s 'T s yTz s / jss/v ; / / / y~ / /~7~s / //////// / >--i < ♦ y1/ S ' / s , y s / / / > ,/ x < / / / s ' S~7~7*. /s s s / / s Fig. Uc, 8- — . (jL£/_s-/y2£/S-/y-// .i yy-££yy/-££jA jrrrr^r/ rs ^/r 7 i ~rrrr . \ Fig. Ud. tUJ 111 lUl I ! Fig U d Fig. 12 a Fig. 12b. \__________Q(X]CO&OOOOCOC