UDK: 001 004 33 GODINA:4 I BROJ:2 I DECEMBAR 2023. ISSN: 2744-1067 MEOUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Visoka škola jljI—J-H modernog biznisa Beograd m Univerza v Novem mestu Veleučilište „Lavoslav Ruzička" u Vukovaru SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET fef y „VITEZ" A A mu SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. UDK: 001 004 33 Sveučilište/Univerzitet „VITEZ" Fakultet poslovne ekonomije Školska 23, 72270, Travnik, Bosna i Hercegovina ISSN: 2744-1067 ^iicl MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS_ INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Godina: 4 Volumen: 4 Broj: 2 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. IMPRESSUM https://unvi.edu.ba/skei-medjunarodni-interdisciplinarni-casopis/ E-mail: skei.j ournal@unvi.edu.ba Sveučilište/Univerzitet „VITEZ" Fakultet poslovne ekonomije Školska 23, 72270, Travnik, Bosna i Hercegovina Izdavači (Publishers): 1. Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Fakultet poslovne ekonomij e, Bosna i Hercegovina 2. Veleučilište „Lavoslav Ružička" u Vukovaru , Vukovar, Republika Hrvatska 3. Visoka škola modernog biznisa, Beograd, Republika Srbija 4. Fakulteta za ekonomijo in informatiko, Univerza v Novem mestu, Novo mesto, Republika Slovenija Glavni i odgovorni urednici (Editors in Chief): Jamila Jaganjac Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Fakultet poslovne ekonomije, Bosna i Hercegovina E-mail: jamila.jaganjac@unvi.edu.ba Čedomir Ljubojevic Visoka škola modernog biznisa, Beograd, Republika Srbija E-mail: cedomi r.ljuboj evic@mbs.edu.rs Malči Grivec Univerza v Novem mestu, Fakulteta za ekonomijo in informatiko,Univerza v Novem mestu, Novo mesto, Republika Slovenija E-mail: malci.grivec@uni -nm.si Željko Sudaric Veleučilište „Lavoslav Ružička" u Vukovaru, Studij Trgovine, Vukovar,Republika Hrvatska E-mail: zeljko.sudaric@vevu.hr Izvršni urednik /Executive editor: Tanja Gavric, Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Fakultet poslovne ekonomije, Bosna i Hercegovina E-mail: tanja.gavric@unvi.edu.ba 3 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. IMPRESSUM Uredništvo (Editorial Board): Amra Macic-Džankovic, Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Bosna i Hercegovina; Mirko Puljic, Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Bosna i Hercegovina; Emir Sudžuka, Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Bosna i Hercegovina; Jasmina Starc, Univerza v Novem mestu, Slovenija; Slobodan Stojanovic, Veleučilište „Lavoslav Ružička" u Vukovaru, Hrvatska; Darijo Jerkovic,Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Bosna i Hercegovina; Slavica Jankovic, Veleučilište „Lavoslav Ružička" u Vukovaru, Hrvatska; Sead Karakaš, Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Bosna i Hercegovina; Goran Šimic, Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Bosna i Hercegovina; Jasmin Azemovic, Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Bosna i Hercegovina; Beata Zofia Filipiak, University of Szczecin, Poljska; K C Mishra, Sabhram Academy of Management Studies, Indija; Daniel Laurentiu Badulescu, The University of Oradea, Rumunjska; Saša Jovanovic, Visoka škola modernog biznisa, Srbija; Nina Maksimovic Sekulic, Visoka škola modernog biznisa, Srbija; Valentin Vasilev, The Higher School of Security and Economics, Plovdiv, Bugarska; Noel M.Muniz, University of Cordoba, Španjolska Uredivački odbor (Editorial Advisory Board): Goran Dašic, Visoka škola modernog biznisa, Srbija; Jelena Lukic Nikolic, Visoka škola modernog biznisa, Srbija; Sanja Gongeta, Veleučilište „Lavoslav Ružička" u Vukovaru, Hrvatska; Mahir Zajmovic, Sveučilište/Univerzitet,,'VITEZ", Bosna i Hercegovina; Semina Škandro, Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Bosna i Hercegovina; Maja Pločo, Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Bosna i Hercegovina; Ibrahim Obhodaš, Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Bosna i Hercegovina; Jelena Ljubas Curak, Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Bosna i Hercegovina; Ismet Kalic, Visoka škola za finansije i računovodstvo FINra, Bosna i Hercegovina; Edin Glogic, Visoka škola za finansije i računovodstvo FINra, Tuzla, Bosna i Hercegovina Tehnički urednik (Technical Editor): Amel Kasumovic Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Fakultet informacionih tehnologija, Bosna i Hercegovina E-mail: tehnicka.podrska@unvi.edu.ba Naklada (Edition): online Časopis izlazi dva puta godišnje. Two issues per year. ISSN 2744-1067 (online) UDK: 001 004 33 4 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. SADRŽAJ/CONTENT PROCJENA KVALITETE I ENERGETSKE VRIJEDNOSTI OBROKA U VRTICIMA I DOMOVIMA ZA LICA TREČE DOBI......................................................................................7 Amir Ibrahimagic, Emilija Hrapovic, Hamid Palalic UTJECAJ TERMALNE VODE NA TJELESNE PARAMETRE KOD OSOBA SA LUMBALNIM BOLNIM SINDROMOM.................................................................................16 Tanja Bavrka DIGITALNA PREZENTACIJA MODELA GRADEVINE....................................................27 Vjekoslav Vujanic, Zlata Dolaček-Alduk MIKROBIOLOŠKA ČISTOČA U OBJEKTIMA KOJI POSLUJU S HRANOM NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO......................................................................................38 Amela Semic, Amina Vukotic DETECTION OF LEGIONELLA SPP. IN THE SWIMMING POOLS IN THE AREA OF CENTRAL BOSNIA CANTON.................................................................................................49 Emilija Hrapovic, Zarema Obradovic, Adna Bešic, Nihada Ahmetovic OPERATIVNI RIZIK U DIGITALNOM POSLOVANJU.....................................................58 Milan Gačevic, Miloš Dragosavac THE IMPACT OF INFORMATION ON EATING HABITS AND FOOD CULTURE......68 Lejla Bajraktarevic, Neira Fazlovic, Adna Bešic, Emilija Hrapovic, Kenan Čaklovica RAZVOJ I PERSPEKTIVE INVESTICIJSKIH FONDOVA U BOSNI I HERCEGOVINI ........................................................................................................................................................76 Dževad Begic, Erdin Hasanbegovic ULOGA I ZNAČAJ POREZNE UPRAVE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE U OTKRIVANJU I DOKAZIVANJU KRIVIČNIH DJELA IZ OBLASTI DIREKTNIH POREZA (TEORIJSKI I PRAKTIČNI ASPEKTI)................................................................90 Senad Hasanspahic, Maja Pločo MY JUMP APLIKACIJA U DIJAGNOSTICI SKOKA.......................................................106 Danijela Šokčevic, Erna Davidovic Cvetko KORIŠTENJE FONDOVA EUROPSKE UNIJE ZA POVEČANJE KVALITETE STUDENTSKOG STANDARDA.............................................................................................116 Sandra Mrvica Madarac, Marijana Krolo, Antun Marinac 5 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. SAMOEFIKASNOST, PERFEKCIONIZAM I RADNI STRES KAO ODREDNICE RADNE ANGAŽIRANOSTI....................................................................................................125 Natalija Smrtič, Mirta Mandarič UNITARNA I REGIONALNA DRŽAVA...............................................................................137 Željko Petrovič PERSPEKTIVE INTEGRISANOG IZVJEŠTAVANJA.......................................................146 Dinel Alič, Edin Glogič PRIJEDLOG RJEŠENJA RAZVOJA INFORMACIONOG SISTEMA BRZE POŠTE -ANALIZA I DIZAJN.................................................................................................................153 Vernes Vinčevič, Ibrahim Obhodaš 6 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Primljeno/Submitted: 25.03.2023. Izvorni znanstveni rad Prihvaceno/Accepted: 20.06.2023. Original scientific paper JEL Classification: I10,119 PROCJENA KVALITETE I ENERGETSKE VRIJEDNOSTI OBROKA U VRTICIMA I DOMOVIMA ZA LICA TRECE DOBI ASSESSMENT OF THE QUALITY AND ENERGY VALUE OF MEALS IN KINDERGARTEN AND NURSING HOMES Amir Ibrahimagic* Emilija Hrapovic ** Hamid Palalic*** SAŽETAK Važan uticaj na rast i razvoj, i usvajanje ispravnih prehrambenih navika imaju upravo jelovnici u dječjim vrticima i u domovima lica trece dobi. Cilj istraživanja bio je ocijeniti kakvocu ishrane u 38 dječjih vrtica i 10 domova za stara lica na području Zeničko-dobojskog kantona. Primjenom standardnih analitičkih metoda analizirano je ukupno 38 cjelodnevnih obroka. Podaci o energetskoj vrijednosti i sadržaju prehrambenih supstanci (bjelančevina, masti i ugljikohidrata), komparirani su s obzirom na 75% dnevnih potreba predškolskog djeteta (bez večere), što korespondira s njegovim prosječnim dnevnim 8-satnim do 10-satnim boravkom u vrticu. U odnosu na preporučenu dnevnu energetsku vrijednost za uzrast od 4 do 6 godina (bez večere - 3809,26 KJ), sedam obroka (18,4%) je pokazalo iznad prosječne preporučene energetske vrijednosti, dok su 22 (57,9%) obroka bila ispod prosječne preporučene vrijednosti. Rezultati energetske vrijednosti za doručak i užinu u odnosu na preporučenu energetsku vrijednosti (2000 KJ), iznose: n=5; 13,2% iznad prosječne i n=20; 52,6% ispod prosječne preporučene vrijednosti. Rezultati energetske vrijednosti za ručak pokazuju odstupanja u odnosu na preporučenu energetsku vrijednosti od približno 1800 KJ (n=8; 21,1% iznad i n=15; 39,5% ispod preporučene vrijednosti). Rezultati dnevne energetske vrijednosti u domovima za stara lica pokazala su odstupanja u odnosu na preporučenu dnevnu energetsku vrijednost koja obuhvata tri obroka doručak, ručak i večeru (8500 KJ) i to kod četiri uzorka iznad prosječne vrijednosti (40%) i četiri uzorka (40%) ispod prosječne preporučene energetske vrijednosti. Kvalitetna ishrana predškolske djece i rano usvajanje zdravih prehrambenih navika, te kvalitetna ishrana lica trece dobi je od javnozdravstvenog značenja, stoga je iz zdravstvenih, ekoloških i etičkih razloga značajna korekcija i kontrola jelovnika, te uvodenje novih namirnica u skladu sa preporučenim vrijednostima. *Prof.dr.sc. Amir Ibrahimagic, Institut za zdravlje i sigurnost hrane, Zenica, Bosnia i Herzegovina, e-mail:ibrahimagic.amir@gmail. com **Mr.sc. Emilija Hrapovic, Sveučilište/Univerzitet "VITEZ", Vitez, e-mail: emilija.hrapovic@unvi.edu.ba ***Doc.dr.sc. Hamid Palalic, Ministarstvo zdravstva i socijalne politike SBK / KSB Travnik, 7 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Ključne riječi: dječji vrtici, domovi za lica trece dobi, energetska i nutritivna vrijednost, jelovnici, prehrana, kvaliteta ABSTRACT Menus in kindergartens and homes for the elderly have an important influence on growth and development, and the adoption of correct eating habits. The research aimed to evaluate the quality of nutrition in 38 kindergartens and 10 homes for the elderly in the area of ZDK. A total of 38 all-day meals were analyzed using standard analytical methods. Data on the energy value and content of food substances (protein, fat, and carbohydrates) were compared concerning 75% of the daily needs of a preschool child (without dinner), which corresponds to his average 8- to 10-hour stay in kindergarten. About the recommended daily energy value for ages 4 to 6 years (without dinner - 3809.26 KJ), seven meals (18.4%) showed above the average recommended energy value, while 22 (57.9%) meals were below the average recommended value. The results of the energy value for breakfast and snacks about the recommended energy value (2000 KJ) amount to n=5; 13.2% above average and n=20; 52.6% below the average recommended value. The results of the energy value for lunch show deviations from the recommended energy value of approximately 1800 KJ (n=8; 21.1% above and n=15; 39.5% below the recommended value. The results of the daily energy value in homes for the elderly showed deviations concerning the recommended daily energy value, which includes three meals breakfast, lunch, and dinner (8500 KJ), in four samples above the average value (40%) and four samples (40%) below the average recommended energy value. Quality nutrition of preschool children and early adoption of healthy eating habits, as well as high-quality nutrition of people of the third age, is of public health importance, therefore, for health, ecological, and ethical reasons, it is important to correct and control the menu, and introduce new foods following the recommended values. Keywords: kindergartens, nursing homes, energy and nutritional value, menus, nutrition, quality UVOD Energetska vrijednost i kvaliteta obroka važni su faktori u održavanju zdravlja i dobrobiti ljudskog tijela. Kako bi se osigurala adekvatna prehrana, posebno u ranoj dobi i u starijoj dobi, ključno je osigurati da su obroci koji se poslužuju u vrticima i domovima za lica trece dobi adekvatni po pitanju energetske vrijednosti i kvalitete (Brown J.et all, 2008). Energetska vrijednost obroka se izražava u kalorijama (kcal) ili kJ i odreduje se prema količini hranjivih tvari u obroku. U vrticima, djeca u različitim dobnim grupama imaju različite energetske potrebe, koje se krecu od 1000 kcal do 2000 kcal dnevno. Stoga, obroci se pripremaju prema nutritivnim smjernicama i propisima koji osiguravaju adekvatnu energetsku vrijednost i uravnoteženost hranjivih tvari. U domovima za lica trece dobi, energetske potrebe se smanjuju, ali je važno osigurati obroke koji ce sadržavati dovoljno hranjivih tvari kako bi se održalo zdravlj e i funkcionalnost organizma (Vučemilovic Lj. Vujic Šisler Lj. 2007). Kvaliteta 8 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. obroka uključuje količinu i raznolikost hranjivih tvari, kao i zdravstvene aspekte hrane. U vrticima, obroci se pripremaju prema smjernicama za zdravu ishranu, koje uključuju raznovrsnost i uravnoteženost hrane, izbjegavanje nezdravih sastojaka i pridržavanje preporučenih količina (Boban-Pejic, 2007). U domovima za lica trece dobi, važno je osigurati obroke koji su lako probavljivi, bogati hranjivim tvarima i prilagodeni prehrambenim potrebama korisnika (Posner HM et all, 1994). 1. MATERIJAL I METODE Istraživanje je provedeno u prethodnoj godini na području Zeničko - dobojskog kantona u okviru redovne kontrole Službe za hemijsku dijagnostiku, Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. U ovom istraživanju provedena je analiza energetske vrijednosti i kvalitete obroka koji se poslužuju u vrticima i domovima za lica trece dobi. U istraživanju je sudjelovalo 38 vrtica i 10 domova za lica trece dobi Zeničko - dobojskog kantona a analiza je obuhvatila ukupno 48 cjelodnevnih obroka. Uzorci hrane su prikupljeni i analizirani u laboratoriju Službe za hemijsku dijagnostiku, Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, radi odredivanja energetske vrijednosti i kvalitete. Statistička analiza dobijenih podataka izvodila se upotrebom osnovnih funkcija MS Excel 2016. Za istraživanje definisanog predmeta koristila se i deskriptivna metoda, koja se oslanja na empirijske činjenice koje su date, pa se uzimaju u obzir pri istraživanju. 1.1. Metode Priprema uzorka Prvobitno izvagati uzorak. Cijela količina hrane se samelje u mikseru, homogenizira i odvaže 15-20 g uzorka u isušenu čašu od 250 ml ili kristalizerku, koja je prethodno izvagana i isušena prazna. Zatim se stavi na vodeno kupatilo da ispari (otprilike 1 sat), a onda u sušnicu na 1050C do konstantne težine. Procenat vode se računa tako što se masa poslije sušenja dijeli sa početnom odvagom prije sušenja i pomnoži sa 100 (In house metoda, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica). masa poslije sušenja %vode = —:-7---—-100 pocetna odvaga prije sušenja 1.2. Odredivanje masti Obavezno pripremiti - sušiti posudice za kristalizaciju i izvagati. Nakon toga se masnoce ekstrahuju kloroformom i to tako da se isušeni uzorak drobi u tarioniku, potom prenese u čašu i prelije sa kloroformom (oko 20 - 40 ml). Ostaviti da se malo zagrije i onda filtrira (bijela traka). Dobro isprani i profiltrirani uzorak sa hloroformom se ostavi u zdjelicama 9 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. za kristalizaciju da ispari preko noči. Suši se do konstantne mase u sušnici na 1050C i izračunava procenat masti (In house metoda, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica): kristalizerka sa masnocom %masti =-----100 masa pocetnog uzorka Zbir % bjelančevina i ugljikohidrata se izračuna tako što se: Zbir % bjel. i ugljik. = 100 — (°%vode + %masti + 1,5) 1,5 - koeficijent koji se odnosi na začine Na kraju preračuna se na dostavljenu količinu uzorka: (g)bjel i uglj u kompletnom uzorku = zbir % bjel i uglj x težina pocetnog dostavljenog uzorka 1.3. Računanje energetske vrijednosti bjelančevina i ugljikohidrata (g) bjel. i uglji. u kompletnom uzorku x 4,1 = energetska u koal x 4,1868 = energetska vrijednost bjel. i uglji. u KJ 1.4. Računanje energetske vrijednosti masti (g) masti u kompletnom uzorku = %masti x težina pocetnog uzorka (g) masti u kompletnom uzorku x 9,3 = energetska u kcal x 4,1868 = energetska vrijednost masti u KJ 9,3 i 4,1 = koeficijenti Ukupna energetska vrijednost = energetska vrijednost masti + energetska vrijednost bjel. i uglji. 10 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. 2. REZULTATI Prosječna ukupna energetska vrijednost obroka u vrticima bila je 1683kJ (401,97 kcal), dok je u domovima za lica trece dobi bila 8893,699 kJ (2124,223 kcal). Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), dnevna potreba za energijom iznosi 2000 - 2500 kcal (8373,6 - 1046,7 kJ) za odraslu osobu i 1200 - 1400 kcal (5024,1 - 5861,5 kJ) - za djecu. Stoga se može zaključiti da obroci u vrticima i u prosjeku ne pokrivaju dnevne energetske potrebe (WHO, 2004). Grafikon 1. Prikaz rezultata zbira obroka (doručak, ručak, užina) bez večere u odnosu na preporučene vrijednosti u vrticima KJ Energ vrijednost 12000,000 0,000 - 1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 33 35 37 Seriesl Series2 Series3 Izvor: autori Od ukupno 38 analiziranih cjelodnevnih obroka 57,8% (22) je ispod preporučenih vrijednosti u odnosu na dob, 18,4% (8) je iznad preporučenih vrijednosti. 11 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Grafikon 2. Prikaz rezultata energeteske vrijednosti ručka u osnosu na preporučene vrijednosti u vrticima KJ Energ vrijednost 6000,000 5000,000 4000,000 3000,000 2000,000 1000,000 0,000 1234567891011121314151617181920212223242526272829303132333435363738 Series1 Series2 Series3 Izvor: autori Od ukupno 38 analiziranih energetskih vrijednosti ručka, 34,2 % (13) je ispod preporučenih vrijednosti u odnosu na dob 18,4 % (7) je iznad preporučenih vrijednosti. Grafikon 3. Prikaz rezultata energetske vrijednosti doručka i užine u odnosu na preporučene vrijednosti u vrticima KJ Energ vrijednost 6000,000 5000,000 4000,000 3000,000 2000,000 1000,000 0,000 12345678 9 10111213141516171819202122 23 2425 26272829303132 33 3435 363738 Series1 Series2 Series3 Izvor: autori Od ukupno 38 analiziranih energetskih vrijednosti doručka i užine, 60,5% (23) je ispod preporučenih vrijednosti u odnosu na dob, 13,1% (5) je iznad preporučenih vrijednosti. 12 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Grafikon 4. Prikaz rezultata zbira obroka (doručak, ručak, užina i večera) u odnosu na preporučene vrijednosti u domovima za stara lica 16000,000 14000,000 12000,000 10000,000 8000,000 6000,000 4000,000 2000,000 0,000 KJ Energ vrijednost 4 5 6 7 •Series! Series2 Series3 9 10 zvor: autori 1 2 3 8 I Od ukupno 10 analiziranih cjelodnevnih obroka 50,0% (5) je ispod preporučenih vrijednosti, a 40,0% (4) je iznad preporučenih vrijednosti. 3. DISKUSIJA Ishrana je temeljni faktor u životu, zdravlju i razvoju osobe i to od začeca do rodenja djeteta i tokom svih perioda života, od prvih dana detinjstva, tokom odrastanja i u svim periodima zrelog života i u starosti. Pravilan izbor hrane i pravilna ishrana ključni su za održavanje života i zdravlja, kako fizičkog tako i psihičkog razvoja, da se ostvare najbolji uslovi za rad svakog organa i cijelog tijela, pa je to moguce reci da je pravilna ishrana osnova razvoja svake osobe i društva u cjelini (Katalinic, 2011). Pravilna ishrana ima za cilj da obezbijedi optimalan rast i razvoj djeteta, da spriječi pojavu pothranjenosti ili gojaznosti, kao i specifične bolesti deficita (bolesti uzrokovane nedovoljnim unosom odredenih sastojaka hrane) pa treba naglasiti da je djetetu potrebna energija za uobičajne procese u organizmu, za rast i razvoj i fizičku aktivnost, i skoropolovina dnevnog energetskog unosa neophodna je za odvijanje uobičajnih reakcija tokom mirovanja (stručnjaci bi rekli bazalni metabolizam), dakle, energija na koju se troši bazalni metabolizam je ujednačena s obzirom na dob djeteta (Bralic i sar., 2012). Energetske potrebe djeteta zavise od spola, tjelesne mase i visine i fizičke aktivnosti i s obzirom da djeca rastu različitom brzinom, njihove energetske potrebe uvelike variraju ovisno o njihovoj dobi. Naravno, djetetu koje provodi više vremena sjedeci je potrebno manje energije u odnosu na njegove fizički aktivne vršnjake ili sportiste. Prosječne energetske potrebe predškolske djece ukazuje na činjenicu da dijete treba 85 kcal (356 kJ) do 100 kcal (418 kJ) 13 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. dnevno po kilogramu tjelesne mase, odnosno ukupno 1.000 kcal ili 4.180 kJ (Bralic i sar., 2012: 144). Prema preporukama Instituta za medicinu Američke akademija nauka - Komiteta za ishranu, za osobe od 51 do 60 godina dnevne energije potrebe muškaraca sa sjedilačkim načinom života iznose do 2.200 kcal, a za žene u istoj starosnoj grupi 1.600 kcal. Energetske potrebe za muškarce starije od 75 godina su smanjeni za 20 do 25% u odnosu na mlade odrasle osobe osobe, odnosno iznose 2.000 kcal (Institute of Medicine, 2002.). Važno je naglasiti da su preporuke za energetske potrebe stanjih osoba samo orijentacijske, zbog značajnih individualnih razlika u fizičkoj aktivnost. Energetski unos treba održavati na nivou što omogucava održavanje standardne tjelesne težine, što znači da ne smije doci do sistematskog sloma tkiva, ali ne i do nakupljanja prekomjerne količine masnog tkiva (The nutrient-based standards, 2005). Istraživanje je pokazalo da je od ukupno 38 analiziranih cjelodnevnih obroka u vrticima Zeničko-dobojskog kantona, 57,8% (22) ispod preporučenih vrijednosti. Osim toga, od ukupnog broja analiziranih cjelodnevnih obroka u domovima za stara lica, 50% (5) je ispod preporučenih vrijednosti. Dječiji vrtici prehranu djece provode prema važecim prehrambenim normativima koji su uredeni Programima higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrticima, a ti su jelovnici na snazi oko tridesetak godina. Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta kantoni su obavezni godišnje usvajati Program zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječijim vrticima, medutim javno svi nisu dostupni. Ono što je dostupno i a što je poslužila kao referenca jeste Program HNK iz 2000.godine gdje je navedeno da je preporuka preporučenih vrijednosti dnevnih količina energije i prehrambenih tvari za djecu od 4 - 6 godina do 7530 kJ. U odnosu na navedene preporuke, rezultati u okviru našeg istraživanja ostale su iste (57,8% ispod preporučenih vrijednosti) (Program zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane u dječijim vrticima HNK, 2000.). Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Federalno ministarstvo zdravstva i zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine je 2012. godine izdalo Smjernice za zdravu ishranu djece predškolskog i školskog uzrasta. U okviru tih Smjernica preporučeni dnevni unos makronutrijenata za djecu je 5861,52 kJ (Smjernice za zdravu ishranu djece predškolskog i školskog uzrasta, 2012.). ZAKLJUČCI Istraživanja su pokazala da u našoj zemlji ne postoji službeni okvir za reguliranje prehrane u vrticima. Ustanove su tako prepuštene same sebi pa njihova ponuda znatno varira, jer ovisi o znanju pojedinaca, financijskim mogucnostima, dobroj volji, pritisku klijenata, sklonostima djece i sl. Iz bivše Jugoslavij e usvoj ene su stare norme koj e su još uvij ek u primj eni u nekim institucijama, naročito javnim, i koje je potrebno hitno revidirati. Istraživanje je pokazalo da je od ukupnog broja analiziranih obroka u domovima za stara lica 50%, a u vrticima 57,8 % ispod preporučenih energetskih vrijednosti. Privatne ustanove izložene su posebnom riziku jer u nedostatku zakonskog okvira moraju udovoljavati željama korisnika usluga. Od toga bi ih zaštitile službene norme i vratile im autoritet odgojitelja zdravih prehrambenih navika kod djece. Uočeni nedostaci u prehrani stanjih osoba uspješno bi se otklonili usvajanjem osnovnih principa nutritivno bogate prehrane. Promjene u ishrani pozitivno bi utjecale na tok i komplikacije hroničnih bolesti kod starijih osoba. Kontrolu 14 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. kvaliteta i ispravnosti dnevnih obroka treba vršiti kroz monitoringe u državnim domovima za stare, kao i u privatnim domovima za istu namjenu. LITERATURA 1. Bandic, N. i sar., (2012). Smjernice za zdravu ishranu djece predškolskog i školskog uzrasta. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Federalno ministarstvo zdravstva, Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo. 2. Boban - Pejic, J. (2007). Za bebe i djecu - cjelovita i organska prehrana od trudnoce do školske dobi. Zagreb: Planetopija. 3. Bralic, I. et al., (2012). Kako zdravo odrastati: Priručnik za roditelje o zdravlju i bolesti djeteta od rodenja do kraja puberteta Zagreb: Medicinska naklada. 4. Brown, Judith E., Isaacs, JS, Krinke, UB, Letchenberg, E., Murtaugh, MA, Sharbaugh C., Splett, PL, Stang, J., Wooldridge, NH., (2008). Nutrition throught the Life Cycle, University of Minnesota, 2008 Wadsworth, Cengage Learning, Fourth edition. 5. In house metoda, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. 6. Institute, of Medicine (2002). Food and Nutrition Board. Dietary Reference Intakes for Energy, Carbohydrates, Fiber, Fat, Protein and Amino Acids (Macronutrients). Washington, DC: National Academy Press; 2002. 7. Katalinic, V., (2011). Temeljno znanje o prehrani. Sveučilišni priručnik, Kemijsko-tehnološki fakultet sveučilišta u Splitu 8. Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK, (2018) Program zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane u dječijim vrticima, Mostar 9. Posner HM, Jette A, Smigelski C, Miller D, Mitchell P (1994). Nutritional risk in New England elders. J Gerontol. 49(3):123-32 10. The nutrient-based standards. Information and support introducing the Government's nutrient-based standards for school lunches. Children's Food Trust, Eat Better Do Better, http://www.childrensfoodtrust.org.uk/the-standards/the-foodbased-standards/final-food-based-standards 11. Vučemilovic, Lj., Vujic, Šisler, Lj. (2007). Prehrambeni standardi za planiranje prehrane djece u dječjem vrticu - jelovnici i normativi. Hrvatska udruga medicinskih sestara, Zagreb. 12. WHO, (2004). Global strategy on diet, physical activity and health, Resolution WHA55.23, dostupno na: file:///C:/Users/DT%20User3/Downloads/9241592222_eng.pdf 15 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Primljeno/Submitted: 18.09.2023. Izvorni znanstveni rad Prihvaceno/Accepted: 20.11.2023. Original scientific paper JEL Classification: I10,119 UTJECAJ TERMALNE VODE NA TJELESNE PARAMETRE KOD OSOBA SA LUMBALNIM BOLNIM SINDROMOM INFLUENCE OF THERMAL WATER THERAPY ON VITAL BODY PARAMETERS OF PERSONS WITH LUMBAR PAIN SYNDROME Tanja Bavrka* SAŽETAK Prirodni ljekoviti čimbenici dio su prirode koja nas okružuje, a pozitivno utječu na očuvanje zdravlja, poboljšanja zdravlja i poboljšanje kvalitete života, a koriste se i u liječenju i rehabilitaciji bolesnika, a mogu biti klimatski, morski i termalni (balneološki). Termomineralne vode imaju temperaturu višu od prosječne godišnje temperature odredenog mjesta i do preko 100°C. Blagotvorni učinak termomineralne vode na ljudski organizam može se zahvaliti fizikalnim svojstvima vode i ljekovitim svojstvima minerala koji smanjuju ukočenost i bolove mišica, potiču cirkulaciju, djeluju protuupalno i opuštajuce na tijelo te na taj način imaju izravan utjecaj na tjelesne parametre. Glavni cilj istraživanja je bio utvrditi da li terapija termomineralnim vodama ima utjecaj na poboljšanje vitalnih funkcija ljudskog organizma. Ostali ciljevi bili su: utvrditi dob i spol ispitanika i utjecaj ova dva parametra na ishod terapije termomineralim vodama te utvrditi kako se terapija termomineralnom vodom odrazila na promjene u vrijednostima pulsa, krvnog pritiska i tjelesne temperature. Istraživanje je provedeno presječnom studijom pomocu anketnog upitnika koji je imao za cilj pracenje osnovne dijagnoze ispitanika, dobi, spola, vrijednosti tjelesne temperature, pulsa i krvnog pritiska. Kroz istraživanje su radena dva mjerenja vitalnih parametara kod 60 ispitanika. Prvo mjerenje je provedeno prije primjene termomineralnih voda, a potom nakon terapijske primjene kako bi se pratile eventualne promjene nastale u vrijednostima vitalnih parametara. Istraživanje je provedeno u SRC „Aquaterm" u Olovu. Dobiveni podaci su analizirani statističkim metodama te ce biti tabelarno i grafički prikazani u radu. Rezultati su pokazali da je vecina ispitanika pripadala dobnoj skupini od 41 do 60 godina sa učešcem od 41,7%. Vecina ispitanika je kao osnovnu dijagnozu imala diskusherniju i to u 32,4% slučajeva, dok je u 24,3% slučajeva osnovna dijagnoza bila lumbosakralni sindrom. Vrijednosti sistolnog krvnog tlaka su nakon terapije termomineralnom vodom bile niže od početnih kod 54,4% ispitanika, dok su vrijednosti dijastolnog krvnog tlaka bile niže od * Studentica, Sveučilište/Univerzitet "VITEZ", Vitez, Fakultet zdravstvenih studija, mail: bavrka.tanja1990@gmail.com 16 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. početnih u 43,9% slučajeva. Sporija frekvenca srčanog pulsa nakon terapije termomineralnom vodom bilježi se u 66,7% slučajeva. Ključne riječi: hidroterapija, termalna voda, zdravlje, vitalni parametri ABSTRACT Natural healing factors are part of the nature that surrounds us and they have a positive effect on improving and preserving health, improving the quality of life, and are also used in the treatment and rehabilitation of patients, and can be climatic, marine and thermal (balneological). Thermomineral waters have a temperature higher than the average annual temperature of a certain place up to over 100°C. The beneficial effect of thermal mineral water on the human body can be attributed to the physical properties of water and the healing properties of minerals that reduce muscle stiffness and pain, stimulate circulation, have an antiinflammatory and relaxing effect on the body, and thus have a direct effect on body parameters. The main goal of the research was to determine whether thermomineral water therapy has an effect on improving the vital functions of the human body. Other goals were: to determine the age and gender of the subjects and the influence of these two parameters on the outcome of thermomineral water therapy, and to determine how thermomineral water therapy was reflected in changes in pulse values, blood pressure and body temperature. The research was carried out as a cross-sectional study with the help of a questionnaire that aimed to monitor the basic diagnosis of the subjects, age, gender, body temperature, pulse and blood pressure. During the research, two measurements of vital parameters were made in 60 subjects. The first measurement was carried out before the application of thermomineral waters, and then after the therapeutic application in order to monitor any changes in the values of vital parameters. The research was conducted at SRC "Aquaterm" in Olovo. The obtained data were analyzed using statistical methods and will be presented tabularly and graphically in paper. The results showed that the majority of respondents belonged to the age group of 41 to 60 years with a participation of 41.7%. The majority of respondents had herniated disk as their basic diagnosis in 32.4% of cases, while in 24.3% of cases the basic diagnosis was lumbosacral syndrome. The values of systolic blood pressure after therapy with thermomineral water were lower than the initial values in 54.4% of subjects, while the values of diastolic blood pressure were lower than the initial values in 43.9% of cases. A slower heart rate after therapy with thermomineral water is recorded in 66.7% of cases. Keywords: hydrotherapy, thermal water, health, vital parameters UVOD Termomineralne vode odredene su povišenom temperaturom i povečanim sadržajem mineralnih tvari u njima. Toplice se nazivaju još i tople vode pogodne za kupanje ili one vode čija je temperatura identična temperaturi ljudskog tijela. Trenutno u Bosni i Hercegovini postoji 15 registriranih lječilišta koja pružaju usluge zdravstvenog turizma. Jedan od takvih je i 17 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Banjsko rekreacijski centar „Aquaterm", koji se nalazi u samom centru mjesta Olovo, pored mjesta gdje se spajaju dvije rijeke (planinske) Stupčanica i Bioštica i tvore rijeku Krivaju (Spahic i Temimovic, 2014). Kemijski sastav termalne vode u Lječilišno-rekreacijskom centru Aquaterm Olovo ukazuje da termalna voda koja se koristi uz ostale fizičke modalitete pripada temperaturnoj izotermi od 34°C. Prema kemijskom sastavu sadrži 323,3 mg/l plemenitih plinova N (dušik-dušik 86,5%), a od mikroelemenata sadrži: Stroncij 0,34 mg/l, BromO 0,06 mg/l, Cink 0,05 mg/l, Fosfor 0,04 mg/l, Aluminij 0,14 mg/l, Litij 0,10 mg/l, Rubidij 0,01 mg/l, Jod 0,02 mg/l s oznakom niske radioaktivnosti od Radona 1,28 Bq/l, Radija 0,01 mg/l, Joda 0,02 mg7l i Urana 0,7 g/l. Zajedničkim djelovanjem povišene temperature vode i mineralnih sastojaka nastaje biološka reakcija organizma. Aktivnost stanica i njihov oporavak se ubrzavaju, takoder dolazi do poboljšane cirkulacije kroz krvne ilimfne žile i jača se imunološki sustav (Vondrak i Vončina, 2019). Indikaciono područje za primjenu termomineralnih voda je široko. Odredeno je medicinskom doktrinom, individualno za svakog pacijenta, poštujuci opšte prihvacene, apsolutne i relativne kontraindikacije. To su sljedeca stanja i bolesti: degenerativne promjene zglobova i kičmenog stuba, neke upalne reumatske bolesti, vanzglobna i degenerativna reumatska oboljenja, različita posttraumatska stanja, stanja nakon pojedinih kirurških intervencija, pojedina neurološka oboljenja, neke kožne bolesti i kronična zapaljenja (Bukvic i sur., 2014). Osnova terapije u Aquatermu je poznata oligomineralna ljekovita voda koja se u terapijskim postupcima koristi na tri načina: kupke, inhalacije i pice. Vrste terapija koje se koriste u liječenju su: hidroterapija, elektroterapija, sonoterapija, magnetna terapija, termoterapija, masaže i kineziterapija (Puška i sur., 2017). 1. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA Istraživanje je provedeno u Lječilišno-rekreacijskom centru Aquaterm Olovo kao presječna studija uz pomoc upitnika koji je imao za cilj pratiti osnovnu dijagnozu ispitanika, dob, spol, tjelesnu temperaturu, puls i krvni tlak. Tijekom istraživanja provedena su dva mjerenja vitalnih parametara kod 60 ispitanika. Prvo mjerenje obavljeno je prije aplikacije termomineralnih voda, a zatim nakon terapijske primjene kako bi se pratile eventualne promjene vrijednosti vitalnih parametara. Podatci koji su dobijeni nadalje su obradeni statističkim metodama te ce u radu biti prikazani tablično i grafički. Primarni cilj istraživanja je utvrditi utječe li terapija termomineralnim vodama na poboljšanje vitalnih funkcija ljudskog organizma. Ostali ciljevi su: (1) utvrditi dob i spol ispitanika te utjecaj ova dva parametra na ishod terapije termomineralnim vodama i (2) utvrditi kako je terapija termomineralnom vodom utjecala na promjene vrijednosti pulsa, krvnog tlaka i tjelesne temperature.U nastavku rada slijede rezultati istraživanja, u kojima su grafički i tabelarno prikazani podaci dobiveni uz pomoc anketnih upitnika u Lječilišno-rekreacijskom centru Aquaterm Olovo. 18 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. 2. REZULTATI ISTRAZIVANJA Broj ispitanika koji je sudjelovao u promatranju utjecaja termalne vode na tjelesne parametre u SRC „Aquaterm" Olovo bio je 60. Najveci udio ispitanika bio je u dobnoj skupini od 41 do 60 godina. Grafikon 1. Dobne skupine ispitanika 41,7 10,0 11,7 26,7 0-20 godina 21-40 godina 41-60 godina 61-70 godina Izvor: SRC „Aquaterm" Olovo 10,0 70+ Najmlada dobna skupina bila je do 20 godina, a udio ispitanika u ovoj skupini iznosio je 10%, kao i u skupini 70+. Grafikon 2. Spol ispitanika Ženski spol Muški spol Izvor: SRC „Aquaterm" Olovo Promatrajuci spol ispitanika, vece učešce imale su žene sa 60% u odnosu na 40% muškaraca. Osnovne dijagnoze promatranih bolesnika, odnosno indikacije za liječenje termomineralnim vodama bile su različite. Medu vodecim dijagnozama bile su: lumbosakralni sindrom (56,8%)) i reumatoidni artritis (10,8%). 19 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Grafikon 3. Osnovne dijagnoze ispitanika Protrasio disci Coxarthrosis Sy Cervicale Sclerosis Multiplex Arthritis rheumatoides Hemiparesis Cerebri Sy L/S 56,8 Izvor: SRC „Aquaterm" Olovo Pojedinačne dijagnoze takoder su uključivale stanja nakon moždanog udara i kronične bolesti poput dijabetesa i hipertenzije. Grafikon 4. Vrijednosti sistolnog krvnog tlaka prije terapije termomineralnom vodom Izvor: SRC „Aquaterm" Olovo Početne vrijednosti sistoličkog krvnog tlaka bile su u fiziološkom rasponu od 100-120 mmHg u 33,3% ispitanika. U 31,6% slučajeva ispitanici su imali hipertenziju, dok je 5,3% ispitanika imalo izrazito povišen sistolički krvni tlak. Vrijednosti dijastoličkog krvnog tlaka prije terapije termomineralnom vodom bile su u rasponu 60-90 mmHg u 54,4%. Blago povišen dijastolički tlak imalo je 42,1% ispitanika, dok je u 3,5% slučajeva dijastolički tlak bio u rangu hipertenzije. 20 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Grafikon 5. Vrijednosti dijastolnog krvnog tlaka prije terapije termomineralnom vodom 54,4 60-90 mmHg 95-100 mmHg >100 mmHg Izvor: SRC „Aquaterm" Olovo U sklopu vitalnih parametara promatrana je i srčana frekvencija ispitanika koja je u 61,7% slučajeva bila u rasponu od 71 do 90 otkucaja u minuti. Grafikon 6. Brzina srčane frekvence kod ispitanika prije terapije termomineralnom vodom 61,7 35,0 60-70 o/m 71-90 o/m >90 o/m Izvor: SRC „Aquaterm" Olovo Kod 35% ispitanika broj otkucaja srca bio je od 60 do 70 otkucaja u minuti, a kod 3,3% ispitanika zabilježen je nešto brži rad srca, te je kod ove skupine ispitanika bio brži od 90 otkucaja u minuti. 21 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Grafikon 7. Vrijednosti tjelesne temperature kod ispitanika prije primjene termomineralne vode 66,7 35.0 - 36.0°C 36.1-36.9 °C Izvor: SRC „Aquaterm" Olovo Sve izmjerene vrijednosti tjelesne temperature kod ispitanika prije upotrebe termomineralne vode bile su u fiziološkim granicama. Ovdje je bitno napomenuti da su za mjerenje tjelesne temperature korišteni i živini i digitalni toplomjeri koji su pokazivali nešto niže vrijednosti tjelesne temperature, koje se u ovom slučaju smatraju fiziološkim. Radi lakšeg promatranja, izmjerene vrijednosti tjelesne temperature podijeljene su u dvije skupine: 33,3% ispitanika imalo je tjelesnu temperaturu u rasponu od 35,0°C do 36,0°C, dok je 66,7% ispitanika imalo izmjerenu tjelesnu temperaturu. U rasponu od 36,1°C do 36,9°C. Svi navedeni parametri izmjereni su nakon primjene terapije termomineralnim vodama kako bi se potvrdila zdravstvena učinkovitost ove vrste terapije. S obzirom da su početne vrijednosti tjelesnih parametara u največem broju slučajeva bile u fiziološkim granicama bez večih odstupanja, rezultati terapije termomineralnom vodom če se u generalnom smislu promatrati kroz smanjenje ili povečanje pojedinih vrijednosti tjelesni parametri. Grafikon 8. Vrijednosti sistolnog krvnog tlaka nakon primjene terapije termomineralnom vodom Niže vrijednosti SKT od Više vrijednosti SKT od Jednake vrijednosti SKT početnih početnih sa početnim Izvor: SRC „Aquaterm" Olovo Promatrajuci sistolički krvni tlak nakon primjene terapije, može se zaključiti da je u 54,4% slučajeva termomineralna voda snizila krvni tlak, dok je kod 35,1% promatranih 22 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. ispitanika došlo do porasta sistoličkog krvnog tlaka u odnosu na vrijednosti izmjereno prije termomineralne vode za terapiju. Kod 10,5% ispitanika nisu zabilježene promjene u vrijednostima sistoličkog krvnog tlaka. Rezultati mjerenja dijastoličkog krvnog tlaka nakon primjene terapije termomineralnim vodama pokazuju slične rezultate kao i kod sistoličkog krvnog tlaka. Grafikon 9. Vrijednosti dijastolnog krvnog tlaka nakon primjene terapije termomineralnom vodom Izvor: SRC „Aquaterm" Olovo Tako je kod 43,9% ispitanika nakon primjene terapije utvrden pad dijastoličkog krvnog tlaka. Kod 17,5% ispitanika došlo je do porasta vrijednosti dijastoličkog krvnog tlaka, a kod 38,6% promatranih slučajeva nije došlo do promjene vrijednosti ovog promatranog tjelesnog parametra. Grafikon 10. Brzina srčane frekvence nakon primjene terapije termomineralnom vodom 23,3 ^^ Sporija frekvenca srčanog pulsa od početne Ubrzanija frekvenca srčanog pusla od početne Jednaka frekvenca srčanog pulsa početnoj Izvor: SRC „Aquaterm" Olovo Terapija termomineralnom vodom povoljno je djelovala i na snižavanje frekvencije otkucaja srca, pa je tako kod 66,7% ispitanika nakon terapije zabilježeno usporavanje rada srca 23 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. u odnosu na početne vrijednosti. Ubrzanija srčana frekvenca nakon terapije zabilježena je u 23,3% ispitanika, au 10% promatranih slučajeva nije došlo do promjene u pulsu u odnosu na početno izmjerene vrijednosti. Grafikon 11. Vrijednosti tjelesne temperature nakon primjene terapije termomineralnom vodom 70,0 Više vrijednosti tjelesne temperature od Niže vrijednosti tjelesne temperature od početnih početnih Izvor: SRC „Aquaterm" Olovo Smanjenje tjelesne temperature nakon terapije, u odnosu na početno izmjerene vrijednosti, bilježi se u vecini promatranih slučajeva i ima učešce od 70%. Kod 30% ispitanika tjelesna temperatura je porasla nakon terapije termomineralnom vodom. Vrijednosti tjelesne temperature prije i nakon terapije nisu ostale iste ni kod jednog od promatranih ispitanika iste. Tablica 1. Razlike u prosječnim vrijednostima mjerenih parametara kod terapije u kadi i bazenu Kada Bazen Prosječna vrijednost sistolnog krvnog tlaka 134 mmHg 129,7 mmHg Prosječna vrijednost dijastolnog krvnog tlaka 87,2 mmHg 78,8 mmHg Prosječna vrijednost frekvence srčanog pulsa 74,5 o/s 73,3 o/s Prosječna vrijednost tjelesne temperature 36°C 35,9°C Izvor: SRC „Aquaterm" Olovo Kod 50% ispitanika terapija termomineralnom vodom provodila se u kadi, dok je kod druge polovine terapija primjenjivana u bazenu. U tablici iznad navedene su prosječne vrijednosti promatranih fizikalnih parametara nakon primjene termomineralne terapije u bazenu i kadi kako bi se utvrdilo postoji li značajna razlika u ishodu terapije. 24 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. 3. RASPRAVA Mnoga istraživanja su potvrdila da je balneoterapija siguran i provjeren tretman, a znanstvenici vjeruju da metode liječenja mineralnom vodom u usporedbi sa sličnim tretmanima nemineralnom vodom imaju bolji i dugotrajniji učinak poboljšanja u pogledu boli, funkcije, kvalitete života te različitih klinčkih parametara (Morer i sur., 2012). Istraživanje iz 2013 godine pod nazivom „Učinci balneoterapije na krvni tlak i puls kod pacijenata s osteoartritisom i hipertenzijom" je za cilj imalo utvrditi utjecaj balneoterapije na promjene u navedenim tjelesnim paramterima. Rezultati istraživanja su pokazala da je prije liječenja srednji periferni arterijski puls kod svih sudionika bio 78,38 ± 4,06 otkucaja po minuti (medijan = 78,25 otkucaja/min; raspon = 63,00-106,00 otkucaja/min). Prije liječenja, sistolički i dijastolički srednji krvni tlak svih sudionika bio je 118,50 ± 9,88 mmHg (medijan = 120,00 mmHg; raspon = 80,00-160,00 mmHg) i 74,09 ± 6,46 mm Hg (medijan = 70,00 mmHg; raspon = 50,00- 110,00 mmHg). Nakon 15 seansi balneoterapijom, srednji puls svih sudionika bio je 78,27 ± 3,58 otkucaja u minuti (medijan = 78,00 otkucaja u minuti; raspon = 56,00-90,00 otkucaja/min); srednji sistolički krvni tlak bio je 116,09 ± 10,06 mmHg (medijan = 120,0 mmHg; raspon = 80,00-150,00 mmHg); a srednji dijastolički krvni tlak bio je 72,48 ± 6,04 mmHg (medijan = 70 mmHg; raspon = 50,00-110,00 mmHg). Studija je otkrila značajno smanjenje posmatranih parametara nakon tretmana balneoterapijom (Umay i sur., 2013). Istraživanje provedeno u Austriji je ispitivalo utjecaj balneoterapije kroz mjerenje 24-satnog krvnog tlaka uz pomoc holtera. Rezultati su pokazali da se 24-satni krvni tlak te nocni krvni tlak i dnevni krvni tlak pacijenata sa srednjim i visokim početnim vrijednostima značajno smanjio (P < 0,05) nakon 3 tjedna balneoterapije, dok pacijenti s niskim krvnim tlakom nisu pokazali gotovo nikakvu promjenu. Uzorak 24-satne varijacije krvnog tlaka pacijenata sa srednjim vrijednostima ostao je gotovo nepromijenjen tijekom balneoterapije (Ekmekcioglu i sur., 2000).Mnoge provedene studije kojima je cilj bio istražiti učinkovitost balneoterapije imaju metodološke nedostatke, što umanjuje njihovu pouzdanost. Potencijalni korisni učinci korištenja termomineralnih voda na zdravlje registrirani u praksi još uvijek nisu dovoljno dokumentirani, uz poštivanje načela medicine utemeljene na dokazima. No brojna istraživanja dokazuju da tretmani u termomineralnoj vodi doprinose prevenciji bolesti suvremenog čovjeka sklonog sjedilačkom načinu života (osteoporoza, vertebralni bolni sindromi, osteoartritis, stres, hipertenzija, pretilost, hiperlipidemija, dijabetes, depresija) (Rendulic-Slivar i Ahmetovic, 2013). ZAKLJUČAK Prirodni ljekoviti čimbenici dio su prirode koja nas okružuje, a pozitivno utječu na poboljšanje zdravlja, očuvanje zdravlja i poboljšanje kvalitete života, a koriste se i u liječenju i rehabilitaciji bolesnika, a mogu biti klimatski, morski i termalni (balneološki). Termomineralne vode imaju temperaturu višu od prosječne godišnje temperature odredenog mjesta i do preko 100°C. Blagotvorni učinak termomineralne vode na ljudski organizam može se zahvaliti fizikalnim svojstvima vode i ljekovitim svojstvima minerala koji smanjuju ukočenost i bol u mišicima, potiču cirkulaciju, djeluju protuupalno i opuštajuce na organizam te na taj način imaju izravan učinak na tj elesne parametre. Glavni cilj istraživanja bio je utvrditi utječe li terapija termomineralnim vodama na poboljšanje vitalnih funkcija ljudskog 25 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. organizma. Ostali ciljevi bili su: utvrditi dob i spol ispitanika i utjecaj ova dva parametra na ishod terapije termomineralnom vodom, te utvrditi kako se terapija termomineralnom vodom odražava na promjene vrijednosti pulsa, krvnog tlaka i tjelesne temperature. Provedeno istraživanje je vrsta presječne studije uz pomoč upitnika koji je imao za cilj pratiti osnovnu dijagnozu ispitanika, dob, spol, tjelesnu temperaturu, puls i krvni tlak. Tijekom istraživanja provedena su dva mjerenja vitalnih parametara u 60 ispitanika. Prvo mjerenje obavljeno je prije aplikacije termomineralnih voda, a zatim nakon terapijske primjene kako bi se pratile eventualne promjene vrijednosti vitalnih parametara. Istraživanje je obavljeno u SRC "Aquaterm" u Olovu. Podatci koji su dobijeni su obradeni statističkim metodama te če u radu biti prikazani tablično i grafički. Rezultati su pokazali da večina ispitanika pripada dobnoj skupini od 41 do 60 godina s udjelom od 41,7%. Večina ispitanika kao primarnu dijagnozu imala je lumbosakralni sindrom i to u 56,8% slučajeva. Vrijednosti sistoličkog krvnog tlaka nakon terapije termomineralnom vodom bile su niže od početnih vrijednosti kod 54,4% ispitanika, dok su vrijednosti dijastoličkog krvnog tlaka bile niže od početnih vrijednosti kod 43,9% slučajeva. Usporen rad srca nakon terapije termomineralnom vodom zabilježen je u 66,7% slučajeva. LITERATURA 1. Spahič, M., i Temimovič, E. (2014). Termomineralne vode Bosne i Hercegovine u funkciji balneološkog turizma. Acta geographica Bosniae et Herzegovinae 2014, 2, 6575. 2. Vondrak, V. i Vončina, M. (2019).Hidrokineziterapija u zdravlju i bolesti s osvrtom na termomineralnu vodu. Hrana u zdravlju i bolesti: znanstveno-stručni časopis za nutricionizam i dijetetiku, Vol. Specijalno izdanje No. 11. Štamparovi dani. 3. Bukvič, D., Sladojevič, I., Ristič, S. (2014). Karakteristike termomineralnih voda Višegradske banje i njihova terapijska primjena. Biomedicinska istraživanja, 2014;5(1):66-70. 4. Puška, A, et al. (2017). Situation and Prospects of Balneo-climatic Treatment in Bosnia and Herzegovina Serbian Journal of Engineering Management Vol. 2, No. 1. 5. Morer, C., Roques, CF., Fran9on, A., et al. (2017). The role of mineral elements and other chemical compounds used in balneology: data from double-blind randomized clinical trial. Int J Biometeorol 2017; 61: 2159-2173. 6. Umay, E. et al. (2013). The Effects of Balneotherapy on Blood Pressure and Pulse in Osteoarthritis Patients With Hypertension. ALTERNATIVE THERAPIES, NOV/DEC 2013, VOL. 19, 6. 7. Ekmekcioglu, C., Blasche, G., Feyertag, J., Klammer, N.,Marktl, W. (2000). The effect of balneotherapy on ambulatory blood pressure. Alternative therapies in health and medicine. 6. 46-53. 8. Rendulič-Slivar, S., Ahmetovič, Z. (2013). Hidrokineziterapija u termomineralnoj vodi. Fakultet za sport i turizam, Novi Sad, TIMS Acta 7, 5-11. 26 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Primljeno/Submitted: 18.03.2023. Prihvaceno/Accepted: 24.05.2023. Izvorni znanstveni rad Original scientific paper JEL Classification: R00 DIGITALNA PREZENTACIJA MODELA GRADEVINE DIGITAL PRESENTATION OF THE BUILDING MODEL Vjekoslav Vujanic* Zlata Dolaček-Alduk** SAŽETAK Europski opservatorij gradevinskog sektora (ECSO) prepoznao je tehnologiju 3D ispisa kao jednu od buducih strategija razvoja digitalne Europe. Uz ubrzanu urbanizaciju, nedostatak resursa i klimatske promjene, tehnologija 3D ispisa predstavlja jedno od mogucih načina za postizanje jeftinijeg i bržeg procesa gradnje. Inherentne karakteristike tehnologije 3D ispisa čine ju prirodno kompatibilnom s gradevinarstvom. Zbog višenamjenske prirode BIM tehnologije, njezina primjena nije samo u vizualizaciji informacijskog modela gradevine, nego i u povezivanju i prikazivanju pripadajucih procesa u različitim fazama projekta. Cilj rada je istražiti mogucnosti povezivanja tehnologije informacijskog modeliranja gradevina (BIM tehnologije) s tehnologijom 3D ispisa te prikazati prednosti i nedostatke integracije navedenih tehnologija. Na praktičnom primjeru prikazat ce se postupak 3D ispisa informacijskog modela gradevine, od pripreme za ispis do realizacije. Ključne riječi: 3D ispis, BIM model, format, datoteka, tehnologija ABSTARCT The European Construction Sector Observatory (ECSO) has recognized 3D printing technology as one of the future strategies of digital Europe development. With accelerated urbanization, lack of resources and climate change, 3D printing technology is one of the possible ways to achieve a cheaper and faster construction process. The inherent characteristics of 3D printing technology make it naturally compatible with civil engineering. Due to the multi - purpose nature of BIM technology, its application is not only in the visualization of the information model of the building, but it also connects and displays the associated processes in different phases of the project. * Student, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Gradevinski i arhitektonski fakultet Osijek, e-mail: vvujanic@gfos.hr ** Prof. dr. sc., Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Gradevinski i arhitektonski fakultet Osijek, email: zlatad@gfos.hr 27 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. The aim of the paper is to research the possibilities of connecting building information modelling technology with 3D printing technology and show the advantages and disadvantages of the integration of the mentioned technologies. A practical example will show the process of 3D printing of an information model of a building, from preparation for printing to realization. Key words: 3D print, BIM model, format, file, technology UVOD Europska unij a aktivno promiče implementaciju tehnologij e 3D ispisa u gradevinarstvu. Posljednjih godina EU je pokrenula različite inicijative te financirala projekte s ciljem istraživanja potencijala primjene tehnologije 3D ispisa u gradevinskoj industriji. Pri tome, ključna strategija je potpora istraživanju i razvoju ovog područja. To uključuje financiranje projekata koji imaju za cilj poboljšanje pouzdanosti, učinkovitosti te isplativosti tehnologije 3D ispisa, kao i projekte s ciljem razvoja novih materijala i metoda gradnje.Osim toga, EU radi na promicanju razvoja standarda tehnologije 3D ispisa u gradevinarstvu kako bi se osigurala sigurnost, pouzdanost i kompatibilnost navedene tehnologije s postoječim gradevinskim procesima, propisima i standardima. Uspješna provedba standardizacije potaknula bi povečanje prihvačanja tehnologije 3D ispisa u gradevinarstvu i potaknula više tvrtki na ulaganje u spomenuto područje.EU promiče primjenu tehnologije 3D ispisa i u obrazovanju s ciljem pripreme sljedeče generacije inženjera i gradevinskih stručnjaka za budučnost u kojoj če tehnologija 3D ispisa igrati važnu ulogu. Opčenito, strategija EU za implementaciju tehnologije 3D ispisa u gradevinarstvu temelji se na potpori istraživanju i razvoju, promicanju standardizacije te povečanju svijesti i kvalitete obrazovanja u ovom području. Na taj način EU nastoji ubrzati proces implementacije te potaknuti inovacije. Republika Hrvatska planira ažurirati svoje strategije istraživanja i inovacija (RIS3) s ciljem nadogradnje onoga što je do sada razvijeno te implementirati poboljšanja regionalnih i nacionalnih inovacijskih ekosustava koji če se financirati putem ERDF-a. Pri tome če se posebna pozornost posvetiti podršci regijama u industrijskoj tranziciji koje poduzimaju korake za proširenje svojih gospodarskih aktivnosti na inovativnija i održiva područja. Jedan od koraka prema ostvarenju Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine je i ulaganje u istraživačke i inovacijske kapacitete te primjenu naprednih tehnologija poput umjetne inteligencije, virtualne stvarnosti, analize velikih skupova podataka ali i tehnologije 3D ispisa. Cilj ovog rada je istražiti mogučnosti povezivanja tehnologije informacijskog modeliranja gradevina (BIM tehnologije) s tehnologijom 3D ispisa te prikazati prednosti i nedostatke integracije navedenih tehnologija. Na praktičnom primjeru prikazat če se postupak 3D ispisa informacijskog modela gradevine, od pripreme za ispis do realizacije. 28 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. 1. PRIPREMA INFORMACIJSKOG MODELA GRADEVINE ZA3D ISPIS Integracija tehnologije informacijskog modeliranja gradevina (BIM tehnologije) i tehnologije 3D ispisa Zonglin (2021) sugerira da se kroz proces prilagodavanja buducem razvoju gradevinske industrije stvorila inovativna i nova teorija i metoda koja učinkovito integrira BIM tehnologiju i tehnologiju 3D ispisa, pri čemu se iskorištavaju prednosti informacijskih tehnologija. Naglašava kako je ključ uspješne primjene BIM tehnologije i tehnologije 3D ispisa potreba za rješavanjem izazova koji se javljaju u njihovoj integraciji. Konkretno, BIM tehnologija pruža informacije o digitalnom modelu gradevine, dok 3D pisači koriste unaprijed definirani algoritam kako bi ispisali odgovarajuci oblik. Medutim, kako bi se podaci iz BIM modela uspješno prenijeli na 3D pisač, potrebna je odredena priprema podataka iz BIM računalnog programa kako bi se pretvorili u odgovarajuci podatkovni kod ili programski jezik koji 3D pisač može razumjeti i koristiti u proizvodnji montažnih gradevinskih elemenata. Ovaj proces zahtijeva suradnju izmedu inženjera, arhitekata i drugih stručnjaka kako bi se osigurao kvalitetan i pouzdan izvor podataka za 3D ispis. Stoga, integracija ovih dviju tehnologija zahtijeva multidisciplinarni pristup i vrlo pažljivo planiranje kako bi se ostvarile sve njihove prednosti i maksimizirao njihov potencijal za daljnji razvoj gradevinske industrije. Nadalje, prema Zonglinu (2021), informacije o komponentama takoder se mijenjaju unutar sustava obrade podataka. Nakon što je definirana putanja ispisa, BIM računalni program koristi te podatke kako bi sastavio trodimenzionalni model od svih grafičkih elemenata. Ovaj model može se vizualizirati u svrhu mogucih izmjena dizajna i pracenja te kontrole procesa ispisa. Uredaj za 3D ispis koristi upravljački sustav koji generira programski kod za ispis, koji navodi alat za nanošenje materijala za ispis po unaprijed definiranoj putanji, odredenim redoslijedom. Slika 1. Informacijski model konstrukcije višestambene zgrade Izvor: vlastita izrada autora u računalnom programu Allplan 2021. BIM tehnologija se proteklih nekoliko godina pokazala kao učinkovita metoda koja olakšava implementaciju 3D ispisa u gradevinskoj industriji. Osim što omogucava brzu 29 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. proizvodnju 3D elemenata bez potrebe za specijaliziranom ili skupom opremom, BIM se razlikuje od konvencionalnih računalnih alata za 3D modeliranje po tome što ne obuhvača samo geometrijske informacije o modelu, več ikarakteristike materijala sadržanih u svakom BIM elementu. Autodesk i drugi poznati proizvodači računalnih programa suraduju s pružateljima usluga 3D ispisa kako bi pojednostavnili postupak 3D ispisa iz BIM-a, ističu Alzarrad i Elhouar (2019). Prema Europskom opservatoriju gradevinskog sektora (ECSO), tehnologija 3D ispisa je prepoznata kao jedna od budučih strategija digitalne Europe.S ubrzanom urbanizacijom, nedostatkom resursa i klimatskim promjenama, tehnologija 3D ispisa može biti jedan od mogučih načina za postizanje jeftinijeg i bržeg procesa gradenja. Zbog svojih inherentnih karakteristika, tehnologija 3D ispisa je prirodno kompatibilna s gradevinskom industrijom (tablica 1). Tablica 1. Poveznica tehnologije 3D ispisa i gradevinske industrije Tehnologija 3D ispisa Gradevinska industrija Precizna proizvodnja zasnovana na 3D modelima izradenim pomoču računala Sve veče oslanjanje arhitekata i projektanata na informacijsko modeliranje gradevina Unikatan dizajn i geometrijski oblici ne ostvarivi konvencionalnim metodama Potražnja investitora za unikatnim dizajnom i sofisticiranim rješenjima Brza i relativna jeftina realizacija složenog dizajna Zahtjevi za smanjenjem troškova i ubrzanje isporuke projekta Autonomna proizvodnja, uz minimalnu uključenost čovjeka Povečana automatizacija zbog nedostatka kvalificirane radne snage u mnogim zemljama Mogučnost rada sa širokim spektrom materijala za ispis Primjena širokog spektra materijala Izvor: vlastita izrada autora Priprema modela i 3D ispis Pri bilo kojem postupku 3D ispisa gradevine, neophodna je prethodna izrada 3D modela pomoču nekog od računalnih programa za informacijsko modeliranje (slika 1). Zatim je model potrebno izvesti u obliku datoteke koja je prikladna za razmjenu 3D podataka. Jedan od najčešče korištenih formata u industriji 3D ispisa je STL (Standard TessellationLanguage format) (slika 2). 30 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Slika 2. Izvoz 3D modela iz BIM računalnog programa u datoteku formata STL Izvor: vlastita izrada autora Osim toga, potrebno je prilagoditi podatke sadržane u STL datoteci te ih prevesti u 3D pisaču razumljivi programski jezik uz pomoč odgovarajučeg računalnog programa. Ovaj proces obično uključuje pretvorbu 3D modela u slojeve, nakon čega se stvara putanja ispisa koju 3D pisač slijedi. Ova putanja obično se sastoji od 2D konturnih linija koje odreduju poziciju alata za ispis i kretanje 3D pisača, kako Alzarrad i Elhouar navode (2019). G-kod je programski jezik koji se koristi za upravljanje 3D pisačem i sadrži naredbe za upravljanje kretanjem dijelova pisača. Naredbe su obično označene kao G i M, a svaka naredba ima funkciju pokretanja ili izvodenja neke radnje. Ultimaker Cura je računalni program za pripremu 3D ispisa korišten pri izradi primjera za potrebe ovog rada. Spomenuti alat automatski generira G-kod iz datoteke u formatu STL koja sadrži 3D model.U postupku pripreme 3D ispisa, prvi korak je odabrati željeni model 3D pisača u računalnom programu, poput Ultimaker Cura. Potom se otvara STL datoteka u istom programu. Nadalje, dimenzije 3D modela se prilagodavaju, a zatim se model pozicionira na odgovarajuči način kako bi se pripremio za 3D ispis (slika 3). 31 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Slika 3. Prostorno pozicioniranjeinformacijskog modela gradevine u računalnom programu Ultimaker Cura Izvor: vlastita izrada autora Nakon što je 3D model uspješno pozicioniran s dimenzijama prilagodenim prostornim ograničenjima pripadajuceg 3D pisača, potrebno je generirati G kod primjenom postupka koji se naziva „rezanje" (eng. slicing) i predstavlja poveznicu izmedu ulazne datoteke i generiranja G koda.Hu (2017) opisuje spomenuti postupak kao proces u kojem dolazi do „rezanja" modela u horizontalu slojeva te generiranja putanje alata za njihovo ispunjavanje. Pri tome računalni program za pripremu 3D ispisa izračunava količinu materijala koju je potrebno otisnuti. U trenutnoj praksi 3D ispisa, najčešca tehnika rezanja je izrada konture podataka iz STL datoteka. STL model se u tom postupku reže, pri čemu se siječe s horizontalnim ravninama, od kojih svaka rezultira komadima linearne konture odsječka modela. 32 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Slika 4. Informacijski model gradevine pripremljen za ispis u računalnom programu Ultimaker Cura © e o e a Izvor: vlastita izrada autora Nakon uspješnog pozicioniranja 3D modela u skladu s ograničenjima prostora odabranog 3D pisača, sljedeci korak je generiranje G koda. Prije početka 3D ispisa, moguce je izvesti probnu simulaciju pomocu prethodno generiranog G koda. Simulacija omogucuje pregled putanj e kretanja 3D pisača u bilo kojem trenutku, kao i predvidanj e vremena potrebnog za dovršetak 3D ispisa. Ova simulacija pomaže u ranom otkrivanju mogucih nepravilnosti i omogucuje pravovremeno ispravljanje eventualnih nedostataka i problema koji bi mogli ugroziti kvalitetu ispisa (slika 5). Slika 5. Simulacija 3D ispisa u računalnom programu Ultimaker Cura 33 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Potrebno je prenijeti "G kod" datoteku, koja je pripremljena na prethodnom koraku, na 3D pisač pomocu USB prijenosnika podataka. Ispis se može pokrenuti izravno s 3D pisača preko zaslona s naredbama (slika 6). Slika 6. Početak3D ispisa na 3D pisaču ArtillerySidewinder X1 i pisač u radu Izvor: vlastita izrada autora 2. FORMATI DATOTEKA Prema Sakin i Kiroglu (2017) STL je format datoteke koji se najčešce koristi za 3D ispis. Naziv STL je akronim koji označava sterolitografiju - popularnu tehnologiju 3D ispisa. Naziva se još i standardnim jezikom teselacije. STL format aproksimira površine čvrstog modela trokutima.Što je dizajn složeniji, koristi se više trokuta i veca je razlučivost. STL je poznat po svojoj sposobnosti prijenosa geometrijskog sastava 3D dizajna. Gotovo svi 3D pisači mogu koristiti i podržavaju STL format datoteke. Buduci da je univerzalno prepoznat, pouzdan je izbor za dizajn i ispis 3D modela i objekata. STL je moguce koristiti za izradu širokog spektra objekata, uključujuci i modele gradevina. Zbog nedostatka boje i teksture, STL datoteke su obično manje, ali se brže obraduju od drugih formata. Iako je STL format izvrstan u 3D ispisu složenih oblika, ima relativno ograničene mogucnosti u drugim područjima, uključujuci boju i teksturu. Iz tog razloga, još uvijek se uglavnom koristi za izradu prototipa, a ne konačnog proizvoda.Nadalje, IFC podatkovni model omogucuje razmjenu BIM podataka neovisno o tome u kojem računalnom programu je model izraden. Temelji se na objektno orijentiranom programskom jeziku za modeliranje podataka EXPRESS, definiranom u standardu ISO 10303, navode O Davtalab, Kazemian i Khoshnevis 34 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. (2018).Unatoč značajnim prednostima integriranja BIM-a s tehnologijom 3D ispisa, O Davtalab, Kazemian i Khoshnevis (2018) ističu kako je opseg istraživanja ovog područja još uvijek mali. Strategije za planiranje procesa 3D ispisa na temelju BIM podataka razvijene su i implementirane.U oba slučaja, IFC format datoteka se koristi za prijenos podataka iz računalnog programa za informacijsko modeliranje u računalni program za pripremu procesa 3D ispisa. O Davtalab, Kazemian i Khoshnevis (2018) predlažu nadopunu BIM modela dodavanjem parametara koji opisuju materijal koji ce se koristiti za ispis i tehničkih karakteristika uredaja za ispis kako bi se osigurali podaci neophodni za planiranje procesa. 3. PREDNOSTI I NEDOSTACI INTEGRACIJE BIM TEHNOLOGIJE I 3D ISPISA Yin, Suo, Lv, Ma, Wang i Zhang (2021) navode kako primjena tehnologije 3D ispisa u gradevinarstvu, u usporedbi s tradicionalnim metodama gradnje, ima brojne prednosti (tablica 2). Tablica 2. Prednosti tehnologije 3D ispisa u gradevinarstvu Prednost Tumačenje Ušteda materijala Materijah: gradevine izradene pomocu 3D pisača mogu se formirati odjednom, bez izrade oplate, što smanjuje otpad betonskih materijala i poboljšava stopu iskorištenja materijala. Vrijeme gradenja: u usporedbi s tradicionalnom tehnologijom, 3D ispis uvelike poboljšava učinkovitost proizvodnje, što može smanjiti vrijeme potrebno za izgradnju za 50% i skratiti rok povrata investicije. Zaštita okoliša Proces 3D ispita smanjuje buku, oslobadanje prašine i jake vibracije. Preciznost Prema unaprijed definiranoj putanji ispisa u računalnom programu, gradevina se izraduje sloj po sloj, pri čemu je moguce u velikoj mjeri izbjeci faktor ljudske pogreške te osigurati kvalitetu gotovog proizvoda. Neposrednost Gradevine ispisane 3D pisačem skracuju razdoblje od izrade do isporuke gotovog proizvoda. Primjena u ekstremnim vremenskim uvjetima Ekstremni uvjeti odnose se na okruženje u kojem tradicionalne gradevinske tehnike nisu više primj enjive, a vanjski uvjeti otežavaju ljudski rad, kao na primjer bestežinsko stanje ili ekstremna hladnoca. Medutim, zbog činjenice da se 2D CAD tehnologija još uvijek smatra glavnom metodom izrade projekata u gradevinskoj industriji, za stvaranje digitalnih modela za 3D ispis potrebno je uložiti dodatni trud i vrijeme. Korištenje tradicionalnih metoda za pretvorbu 2D projektne dokumentacije u 3D modele donosi brojne probleme, kao što su niska kvaliteta i relativno niska učinkovitost, navode Alzarrad i Elhouar (2019). U tehnologiji informacijskog 35 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. modeliranja se komunikacija, razmjena informacija i kolaboracija svih sudionika u projektu odvija preko platformi za kolaboraciju, kao što su Volum3, Asana i slično. Medutim, trenutno na tržištu ne postoji softverska podrška koja bi omogucila povezivanje BIM-a i tehnologije 3D ispisa. Razlog tome je što postoje različite vrste podatkovnih datoteka koje se koriste izmedu različitih BIM platformi, kao i izmedu platformi na razini primjene, odnosno ispisa. Stoga, za sada, postoji isključivo jednosmjerni način procesa ispisa BIM modela. Zonglin (2021) zaključuje kako je potrebno uložiti dodatan trud u istraživanje i razvoj softvera i hardvera te platformi za interoperabilnost BIM-a i tehnologije 3D ispisa s ciljem postizanja integracije ovih tehnologija. Prema navedenom autoru, jedinstvenost i kontinuitet informacija izmedu BIM-a i 3D ispisa mogu se postici samo kroz uvodenje i primjenu standarda koji bi povezali ove dvije tehnologije. ZAKLJUČAK Iz svega navedenog može se zaključiti kako ce implementacija tehnologije 3D ispisa u gradevinarstvu vjerojatno nastaviti rasti u buducnosti. Mogucnost stvaranja složenih i specifičnih elemenata, smanjenje otpada materijala i pojednostavljenje procesa gradnje čine integraciju tehnologije 3D ispisa i BIM tehnologije privlačnom opcijom za mnoge gradevinske projekte.Integracija s BIM tehnologijom nudi značajne prednosti, poput vece točnosti u planiranju i vizualizaciji buduce gradevine, poboljšane komunikacije izmedu sudionika u projektu i mogucnosti otkrivanja i rješavanja potencijalnih problema u najranijim fazama životnog vijeka projekta. Medutim, prisutni su odredeni nedostaci koje je potrebno uzeti u obzir. Visoki troškovi opreme i materijala za 3D ispis mogu ograničiti njegovu upotrebu u manjim projektima ili pri izradi manjih specijaliziranih elemenata. Takoder, tehnologija 3D ispisa je još uvijek relativno nova i vjerojatno ce zahtijevati dodatna istraživanja i razvoj standarda kako bi se u potpunosti optimizirao njen potencijal i učinkovita primjena u gradevinarstvu. Zaključno, integracijatehnologije 3D ispisa i BIM tehnologije ima potencijal razvoja u učinkovitu i pouzdanu metoduprojektiranja, planiranjaterealizacije gradevinskih projekata, ali to zahtjeva pažljivu procjenu troškova i opce koristi implementacije, individualno za svaki projekt. LITERATURA 1. Alzarrad, A., i Elhouar, S. (2019). 3D PrintingApplicationsin Construction from The Past and into The Future. Creative Construction Conference 2019, CCC 2019. Budapest, Hungary. str.775-759. 2. Adobe. STLfiles. https://www.adobe.com/creativecloud/file-types/image/vector/stl-file. html, (pristupljeno 28.10.2022.) 3. European Construction SectorObservatory. (2019): Integratingdigitalinnovationsin the construction sector The caseof 3D Printing and Dronesin construction, https://ec.europa.eu/docsroom/documents/34517/attachments/1/translations/en/renditi ons/native, (pristupljeno 28.10.2022.) 36 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. 4. EU zakonodavstvo (2021): Uredba (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Viječa od 29. travnja 2021. o uspostavi programa Digitalna Europa te o stavljanju izvan snage Odluke (EU) 2015/2240. Službeni list Europske unije 2021, pp. 1-34, https://www.notarius.hr/EU-zakonodavstvo/EU721S3C32021R0694, (pristupljeno 28.10.2022.) 5. Hrvatski sabor (2023): Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine. Narodne novine 2023, pp. 26, https://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_01_2_17. html, (pristupljeno 28.10.2022.) 6. Hu, J. (2017). Study on stl-basedslicingprocess for 3D printing. Department ofMathematical and StatisticalSciences. ReviewedPaper: Denver: University of Colorado Denver, str. 885-895. 7. JianYin, J., Suo1,Y., Lv, T., Ma, K., Wang, X., Zhang, Z. (2021). Applicationof 3D Printing Technology in the Construction Industry and Its Development Prospects. AtlantisHighlightsinIntelligent Systems: Proceedingsof the 2021 International conference on Smart Technologies and Systems for Internet ofThings , str. 1-8. 8. OmidDavtalab, A. Kazemian, B. Khoshnevis, B. (2018). Perspectives on a BIM-integrated software platform for robotic construction throughContourCrafting. Automationin construction. 89, str. 13-23. 9. Zonglin, J. (2021): Research on the applicationof 3D printing and BIM technologyin the directionofbridges, https://www.researchgate.net/figure/BIM-bridge-design-drawing-Image-from-Dasso-system_fig1_351521958,(pristupljeno 4.10.2022.) 10. https://www.notarius.hr/EU-zakonodavstvo/EU721S3C32021R0694, https://ec.europa.eu/docsroom/documents/34517/attachments/1/translations/en/renditi ons/native 11. https://www.notarius.hr/EU-zakonodavstvo/EU721S3C32021R0694 , https://ec.europa.eu/docsroom/documents/34517/attachments/1/translations/en/renditi ons/native 12. https://www.notarius.hr/EU-zakonodavstvo/EU721S3C32021R0694 , https://ec.europa.eu/docsroom/documents/34517/attachments/1/translations/en/renditi ons/native 13. https://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023 01 2 17.html 14. https://www.adobe.com/creativecloud/file-types/image/vector/stl-file.html https://www.adobe.com/creativecloud/file-types/image/vector/stl-file.html 37 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Primljeno/Submitted: 02.04.2021. Prihvačeno/Accepted: 15.05.2021. Izvorni znanstveni rad Original scientific paper JEL Classification: I10,111 MIKROBIOLOŠKA ČISTOČA U OBJEKTIMA KOJI POSLUJU S HRANOM NA PODRUCJU KANTONA SARAJEVO MICROBIOLOGICAL HYGIENE IN FOOD RELATED FACILITIES ON THE TERRITORY OF THE CANTON OF SARAJEVO SAŽETAK Odgovarajuci stepen mikrobiološke čistoce okruženja u kojem se hrana priprema, proizvodi, pakuje, transportuje, skladišti, poslužuje ili prodaje bitno ce doprinijeti da hrana koja dode do krajnjeg potrošača bude zdravstveno ispravna. Provodenjem higijenskih mjera na osnovu važecih propisa u objektima koji posluju s hranom, edukacijom i uvidom u zdravstveno stanje lica koja manipulišu hranom, svi rizici u objektima koji doprinose mikrobiološkom onečišcenju ce se svesti na minimum. Cilj ovog rada bio je ispitati higijenske uvjete s aspekta mikrobiološke čistoce u objektima koji posluju s hranom na području Kantona Sarajevo. Istraživanje je provedeno u 34 objekta koja posluju s hranom na spomenutom području. Analizirana su 104 uzorka, a uzorkovanje je vršeno metodom vlažnog brisa. Analizirani uzorci su bili s drvenih i metalnih površina te ruku zaposlenika u objektima. Od ukupno 104 analizirana uzorka, 79 ili 76% je bilo odgovarajuce prema važecim propisima, a 25 ili 24% nije odgovaralo smjernicama važecih propisa. Ključne riječi: hrana, higijenske mjere, mikrobiološka čistoca, kontaminacija, edukacija. ABSTRACT The right degree of microbiological hygiene of the environment in which food is prepared, produced, packed, transported, stored, served or sold will very much contribute to the fact, that food, when reached the final consumer will be healthy. By implementing hygiene measures based on valid regulations in food related facilities, education measures and insight on the health status of the person dealing with food, every risk in the facilities which contributes * AS Holding d.o.o., Direkcija za osiguranje kvaliteta i standardizaciju /interna kontrola. Sarajevo: Bosna i Hercegovina. e-mail: amela.semic@asholding.ba ** Sveučilište /Univerzitet „VITEZ". Vitez: Fakultet zdravstvenih studija. e-mail: vukoticamina@gmail.com Amela Semič* Amina Vukotič** 38 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. microbiological pollution will be reduced to a minimum. The goal of this doctoral thesis was the research of the hygienic conditions from the point of view of microbiological cleanliness of the food related facilities on the territory of Kanton Sarajevo. The research was conducted in 34 feeding establishments in the mentioned area. 104 samples were analyzed through wet smear. The analysed samples were taken from wood surfaces, metal surfaces and from the hands of the facility employees. Out of a total of 104 samples 79 (76%) were valid according to the norms of the applicable regulations and 25 samples (24%) did not meet the norm. Key words: food, hygiene measures, microbiological hygiene, contamination, education. UVOD Mikrobiologija kao veoma mlada naučna disciplina počinje nagli razvoj u posljednjih stotinjak godina, koji se temeljio i dogradivao na osnovu mnogobrojnih naučnih dokaza. Oduvijek je čovjeka okruživao mikrobni svijet kojeg nije bio svjestan, kako koristi tako ni štete, koju mogu prouzrokovati mikroorganizmi. Prema Kalenic i saradnici (2013) u prehrambenom lancu mikroorganizmi imaju veliki značaj. Hrana odnosno namirnica je ,,svaka materija ili proizvod, preraden, djelimično preraden ili nepreraden, a namijenjen je upotrebi od strane ljudi ili se može očekivati da ce ga ljudi konzumirati" (Obradovic, Žilic, Ferhatovic i Bungur, 2013). Uvjeti u kojima se hrana priprema, proizvodi, pakuje i poslužuje, skladišti i transportuje su važni elementi kako bi od početka do kraja hrana bila deklarisana kao zdravstveno ispravna i kao takva stigla do potrošača. Sve što je spomenuto ne može se klasifikovati na bitne ili manje bitne faze, one podjednako podliježu nadzoru, jer u svim navedenim segmentima hrana se može kontaminirati i dovesti do incidentne situacije. Neosporive su činjenice da zdravstveno neispravna hrana može ugroziti zdravlje velikog broja ljudi. Ljudi koji manipulišu hranom su ključni faktor u svim procesima vezanim za hranu, odnosno njihovo znanje o provodenju higijenskih mjera, odgovornost i zdravstveno stanje (Obradovic i saradnici, 2013). Prema Uzunovic (2016) glavni izvori iz kojih mikroorganizmi dospiju u hranu jesu okoliš, sirovine koje se koriste u proizvodnji i uslovi u kojima se manipuliše s hranom. Prema Obradovic i saradnici (2013) hrana i ostaci hrane pogoduju brzom rastu i razmnožavanju raznih mikroorganizama, što može dovesti do različitih, teških oblika oboljenja koja se javljaju sporadično ili u formi epidemije, s velikim brojem oboljelih. Najčešci uzrok kontaminacije hrane je indirektna unakrsna kontaminacija, te je stoga kao preventivna mjera higijena ruku ljudi koji manipulišu hranom veoma bitna. Prema Uzunovic (2016) veoma je važno identificirati mikroorganizme koji se nalaze na površinama koje dolaze u kontakt s hranom. Higijensku ispravnost ovih površina moguce je održavati redovnim kontrolama na prisutnost mikroorganizama. Zakonom o hrani („Službeni glasnik BiH", br. 54/04) utvrdeni su svi propisi koji mogu utjecati na zdravstvenu ispravnost hrane i kvalitet hrane. Jasno je precizirano da svu odgovornost snosi subjekt u poslovanju s hranom (SPH) i da hrana koja dolazi do krajnjeg potrošača mora biti zdravstveno ispravna. Samokontrola je mjera koja ce ukazati na eventualne rizike, a vrši se analizom uzoraka hrane i s predmeta koji dolaze u dodir s hranom ili su potencijalni kontaminanti. Pravilnikom o higijeni hrane („Službeni glasnik BiH", 4/2013) 39 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. poslovanje s hranom usmjereno je u skladu s principima analize rizika i kritičnih kontrolnih tački (HACCP), primjenom dobre higijenske prase (GHP) i primjenom smjernica iz standardizovanih vodiča shodno djelatnosti, a obaveza SPH je da osigura odgovarajuči objekat, opremu, odgovarajučom dinamikom i odgovarajučim sredstvima provodi higijenske mjere, redovno edukuje zaposlenike i organizuje zdravstvene preglede. Prema Smječanin i suradnici (2022) kako bi do krajnjeg potrošača stigla zdravstveno sigurna hrana, ključno je poštovati zakonsku obavezu i poslovati u skladu s HACCP sistemom kontrole, kao i organizovati edukacije za lica koja rade s hranom. Pravilnikom o mikrobiološkim kriterijima za hranu („Službeni glasnik BiH", 11/13) odreduju se mikrobiološki kriteriji, kriteriji za odredene mikroorganizme u hrani i pravila koja subjekti u poslovanju s hranom moraju poštovati prilikom provodenja opčih i posebnih higijenskih mjera. Kontrolom mikrobiološke čistoče i higijenskih uvjeta okruženja u svim procesima če se osigurati zdravstveno ispravna hrana (Rodrigues, Silva i Aleixo, 2012). Prema Uzunovič (2016) javno zdravstvo treba biti usmjereno ka prevenciji bolesti koje su povezane s hranom. Nadgledanjem, pračenjem i istraživanjem mogu se otkriti nove bolesti koje dolaze iz hrane, te odrediti specifični izvor i primijeniti najbolje metode manipulisanja hranom kako bi je zaštitili od kontaminacije. Važno je brzo detektovati epidemiju, a ključno je izvještavati o neuobičajenim oblicima bolesti i sve informacije razmjenjivati unutar države. Trovanja hranom izazivaju bakterije koje stvaraju egzo i endotoksine (Bojanič-Rašovič, 2016). Prema Uzunovič (2016) od posebnog javnozdravstvenog interesa i prioriteti za brzo reagovanje su supredominantni patogeni iz hrane Salmonella spp., Campylobacter jejuni/coli, Escherichia coli O157:H7, Toxoplasma gondii, Cryptosporidium parvum, Norwalk-virus. Prema Berič (2016) Listeria monocytogenes može uzrokovati ozbiljan oblik listerioze, a najčešči je izvor zaraze konzumirana hrana bez prethodne obrade. Prema Obradovič (2013) najčešči uzrok pojave infekcije salmoneloza je kontaminirana hrana. Svaka društvena zajednica ima obavezu da osigura stanovništvu zdravstveno ispravnu hranu kao treči uvjet života (Jusupovič, Pašalič, Rudič, Avdič i Novakovič, 2013), te se tako utječe na troškove koji mogu biti na društvenom nivou, nivou SPH i potrošača. Prema Uzunovič (2016) veliki problem u cijelom svijetu predstavljaju bolesti koje nastaju konzumiranjem hrane koja sadrži patogene mikroorganizme, a prema Obradovič (2013) od ukupnog broja svih zaraznih oboljenja u svijetu, 20% otpada na bolesti koje se prenose hranom. Na osnovu iznesenog, osnovni cilj je bio ispitati higijenske uvjete kada je riječ o mikrobiološkoj čistoči u objektima koji posluju s hranom na području Kantona Sarajevo. Ostali ciljevi su bili: 1. Ustanoviti održavaju li lica koja manipulišu hranom higijenu ruku na zadovoljavajučem nivou; 2. Izvršiti klasifikaciju neodgovarajučih uzoraka i povezati s prisustvom patogena; 3. Utvrditi zastupljenost objekata koji nemaju zadovoljavajuče higijenske uvjete kada je riječ o mikrobiološkoj čistoči na području Kantona Sarajevo; 4. Odrediti prevalenciju uzoraka iz objekata a koji nisu odgovarali važečim propisima. 40 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. 1. METODE I MATERIJALI Istraživanje je provedeno na području Kantona Sarajevo 2021. godine. Istražena su 34 objekta koja posluju s hranom, metodom slučajnog uzorka, uz saglasnost odgovornog lica. Istraženo je šesnaest trgovina sa prehrambenim proizvodima, dvije mesnice, tri pekare, jedna buregdžinica, jedan objekt brze hrane, jedna čevabdžinica, jedna kolektivna kuhinja, jedna kafe-slastičarna, jedna picerija, šest restorana i jedna mesna industrija. Do rezultata u pogledu mikrobiološke čistoče se došlo na osnovu uzorkovanih i analiziranih briseva iz objekata. Brisevi su uzorkovani s radnih površina i ruku zaposlenika metodom slučajnog uzorka, te predati na analizu u preporučenom vremenskom roku. Laboratorija u kojoj je radena analiza uzoraka je akreditovana BAS EN ISO/ISO IEC 17025:2018. Metoda uzorkovanja briseva vršila se prema medunarodnoj, standardnoj metodi BAS EN ISO 18593:2019, metodom vlažnog brisa. Analiza se vršila na osnovu Pravilnika o mikrbiološkim kriterijima za hranu („Službeni glasnik BiH", br. 11/3), pravilnikom definisanih parametara prema metodama za aerobne mezofilne bakterije BAS EN ISO 4833 i Enterobacteriacea 21528. Rezultati su očitavani kako za aerobne mezofilne bakterije tako i za Enterobacteriacea u skladu s normativima mikrobiološke čistoče za predmete, površine i ruke koje dolaze u dodir s hranom. U 33 objekta su uzeta po tri uzorka brisa, u svakom objektu po jedan uzorak s drvenih površina, jedan uzorak s metalnih površina i jedan uzorak s ruku zaposlenika, dok je u jednom objektu uzorkovano pet briseva, jedan uzorak s drvenih površina, jedan s ruku zaposlenika i tri uzorka s metalnih površina, što ukupno iznosi 104 uzorka u 34 objekta. Rezultati istraživanja su prikazani tabelarno i/ili grafički putem apsolutnog broja i procenta. Za testiranje razlika je korišten hi-kvadrat test uz nivo pouzdanosti od 95% te su rezultati testiranja uz p<0.05 smatrani statistički značajnim. Korišten je hi-kvadrat kalkulator i analiza je uradena pomoču statističkog paketa za biomedicinska istraživanja MedCalcv 12.3 (Antwerp, Belgium). 2. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Od ukupnog broja istraženih objekata (n=34), u 15 objekata (44,1%) detektovane su aerobne mezofilne bakterije, u 12 objekata (35,3%) detektovane su Enterobacteriacae, a u sedam objekata (20,6%) nisu detektovani patogeni (Tabela 1). Tabela 1. Prevalencija patogena u objektima koji posluju sa hranom Broj objekata % Objekti u kojima su detektovane aerobne mezofilne bakterije 15 44,1 Objekti u kojima su detektovane Enterobacteriacae 12 35,3 Objekti u kojima nisu detektovani patogeni 7 20,6 Ukupno 34 100 Izvor: Autor na osnovu istraživanja, MS excel 41 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. U Tabeli 2. prikazana je distribucija uzoraka prema vrsti materijala. Od ukupno analizirana 104 uzorka, 34 (32,4%) su analizirana sa drvenih površina, 36 (34,6%) sa metalnih površina i 34 (32,4%) uzoraka sa ruku zaposlenika (Tabela 2). Tabela 2. Distribucija uzoraka prema vrsti materijala Uzorci N % Drvo 34 32,4 Metal 36 34,6 Ruke 34 32,4 Ukupan broj uzoraka 104 100 Izvor: Autor na osnovu istraživanja, MS excel Grafikon 1. Zastupljenost patogena u objektima koji posluju sa hranom ■ Odgovoarajuci uzorak ■ Aerobne mezofilne bakterije ■ Enterobacteriacae ■ Obje Izvor: Autor na osnovu istraživanja, MS excel Od ukupno 104 analizirana uzorka, 79 (76,0%) je odgovaralo važečim zakonskim legislativama, dok 25 (24,0%) nije odgovaralo. Medu 25 uzoraka koji nisu udovoljavali kriterijima, kod 11 uzoraka (10,6%) izolovane su aerobne mezofilne bakterije, Enterobacteriacae u pet uzoraka (4,8%) i kombinacija aerobnih mezofilnih bakterija i Enterobacteriacae devet uzoraka (8,7%) (Grafikon 1). 42 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Grafikon 2. Zastupljenost patogena u analiziranim uzorcima i distribucija prema vrsti materijala 120 33 Neodgovarajuci Odgovarajuci Neodgovarajuci Odgovarajuci Aerobne mezofilne bakterije Enterobacteriacae ■ Drvo ■ Metal ■ Ruke Izvor: Autor na osnovu istraživanja, MS excel U grafikonu 2. je prikazano da od ukupno 104 analizirana uzorka, 20 uzoraka je neodgovarajucih, tj.izolovane su aerobne mezofilne bakterije u vecem broju od maksimalno dozvoljenog, definisanog Smjernicama za tu kategoriju uzorka. Svim propisima važecih legislativa odgovarala su 84 uzorka. S drvenih površina bilo je sedam neodgovarajucih uzoraka (20,6%), dok je odgovarajucih bilo 27 (79,4%). S metalnih površina 12 uzoraka (33,3 %) nije odgovaralo, a 24 uzorka (66,7%) su odgovarala, dok je s ruku zaposlenika bio jedan neodgovarajuci uzorak (2,9%), a 33 odgovarajuca uzorka (97,1%). Od ukupno 104 analizirana uzorka, 14 uzoraka bilo je pozitivno na prisustvo Enterobacteriacae u vecem broju od maksimalno dozvoljenog, definisanog Smjernicama za tu kategoriju uzorka, dok je 90 uzorka odgovaralo svim propisima važecih legislativa. S drvenih površina bilo je sedam neodgovarajucih uzoraka (20,6%), dok je odgovarajucih bilo 27 (79,4%). S metalnih površina četiri uzorka (11,1%) nisu odgovarala, a 32 uzorka (88,9%) su odgovarala, dok su s ruku zaposlenika bila tri neodgovarajuca uzorka (8,8%), a 31 uzorak (91,2%) bio je odgovarajuci. 43 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Grafikon 3. Prevalencija uzoraka u objektima koji nisu odgovarali važecim propisima 35 30 25 20 15 10 11 32,4% 11 32,4% 0 0,0% Aerobne mezofilne bakterije Enterobacteriacae ■ 1 neodgovarajuci uzorak ■ 2 neodgovarajuca uzorka ■ 3 neodgovarajuca uzorka Izvor: Autor na osnovu istraživanja, MS excel Od ukupno 34 istražena objekta, prisustvo aerobnih mezofilnih bakterija zabilježeno je u 11 objekata (32,4%) u jednom uzorku, tri objekta (8,8%) u dva uzorka i u jednom objektu (2,9 %) tri uzorka nisu odgovarala. Prisustvo Enterobacteriacae je u 11 objekata (32,4%) u jednom uzorku, u jednom objektu (2,9%) tri uzorka nisu odgovarala, a objekata koji su imali dva neodgovarajuca uzorka nije bilo. (Grafikon 3) 1 5 3. RASPRAVA Bolesti koje se prenose hranom predstavljaju teret, kako u evropskoj regiji tako i na globalnom nivou. Procjena Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) da su u 2015. godini u evropskoj regiji oboljela 23 miliona ljudi zbog kontaminirane hrane, a 5 000 završilo letalnim ishodom, dok je u 2010. godini na globalnom nivou oboljelo 600 miliona ljudi, a 420 000 ljudi umrlo, medu kojima je bilo 125 000 djece uzrasta do pet godina, ukazuje na alarmantnu situaciju i ozbiljan pristup. Takoder je procijenjeno da su uobičajene opasnosti i uzročnici bolesti povezanih s hranom Salmonella spp., Campylobacter spp. i L. monocytogenes (SZO, 2017). Ulična prodaja hrane predstavlja opasnost za ljude koji je konzumiraju, jer se hrana prodaje u lošim higijenskim uvjetima, a higijena prodavača, kao i znanje o opasnostima povezanim s hranom su na niskom nivou. Spomenute činjenice su iznesene na osnovu istraživanja provedenog u Pernambucu (Brazil), a istraženo podneblje je u 2015. godini imalo 673 prijavljena slučaja izbivanja bolesti povezanih s hranom (90,5% uzročnici su bili Salmonella, E. Coli i S. aureus). S obzirom na to da 2.5 biliona ljudi dnevno konzumira uličnu hranu, neophodan je nadzor i zabrana prodaje bez odgovarajucih sanitarno-tehničkih uvjeta koji sinergij ski utj eču na higijenske uvjete u svim objektima (Silva, Santos i Silva Viana, 2018). Ukupan broj analiziranih uzoraka s drvenih daski za rezanje je bio 259, od kojih je 20,7% 44 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. uzoraka nije odgovaralo važečim propisima, a 98 uzoraka je analizirano s radnih površina, od kojih je 9,6% bilo neodgovarajuče, što su pokazali rezultati nacionalnog mikrobiološkog istraživanja (Nacionalno mikrobiološko istraživanja, 2006). Rezultati istraživanja koje je provedeno u Poljskoj, takoder nisu pokazali zadovoljavajuče stanje. Ukupno je analizirano 3 277 uzoraka, od kojih 837 (25%) nije odgovaralo važečim propisima. Ispitivana je mikrobiološka čistoča radnih površina koje dolaze u kontakt s hranom i higijena ruku osoblja. Največi broj neodgovarajučih uzoraka je bio s ruku osoblja (36,1%) i opreme za proizvodnju hrane (28,5%) (Konecka Matyjek i saradnici, 2012). Ovim istraživanjem su bile obuhvačene zdravstvene ustanove, a izneseni podaci su zabrinjavajuči. Utjecajem na potencijalne rizike u takvim ustanovama, rizike za nastanak nozokomijalnih infekcija moguče je svesti na minimum. U Hrvatskoj, kada je riječ o mikrobiološkoj čistoči, izvršena je kontrola u objektima u kojima se posluje s hranom (20022006). Od ukupnog broja, 80 718 analiziranih uzoraka, na osnovu normativa za mikrobiološku čistoču je bilo 15,2% neodgovarajučih uzoraka. U objektima namijenjenim za prehranu zdravstveno najosjetljivije populacije, pokazali su se najbolji rezultati (Ljevakovič-Musladin, 2007). U poredenju s rezultatima istraživanja u poljskim bolnicama neuporedivo je bolja situacija i pokazuje da se u tim objektima provode mjere u skladu s dobrom higijenskom praksom. Rezultati istraživanja u Srbiji pokazali su da je največi broj neodgovarajučih uzoraka s radnih površina i ruku zaposlenika. Ispitano je 1469 uzoraka briseva radnih površina, opreme, pribora, ambalaže i ruku zaposlenika i utvrdeno je da 12,45% uzoraka briseva nije odgovaralo važečim propisima (Kalaba, Golič, Kalaba i Marijanovič-Balaban, 2018). Istraživanje koje je provedeno na području Kantona Sarajevo, a analizirani su uzorci s radnih površina i ruku zaposlenika (495), pokazalo je da je u 2019. godini, od ukupnog broja analiziranih uzoraka, 362, neodgovarajučih bilo 69 (19,1%), a u 2020. godini od ukupnog broja analiziranih uzoraka, 133, neodgovarajučih je bilo 29 (22%) (Bešič i Hrapovič, 2021). Podaci do kojih se došlo nisu pohvalni, uzimajuči u obzir činjenicu da je iz godine u godinu na istom području u objektima u kojima se posluje s hranom broj neodgovarajučih uzoraka po pitanju mikrobiološke čistoče u porastu. Od ukupnog broja analiziranih uzoraka (n=104) 25 uzoraka (24%) nije odgovaralo važečim propisima. Dosadašnja istraživanja čiji su rezultati prikazani ukazuju da je dosta prihvatljivija situacija u istraženim područjima kada je riječ o mikrobiološkoj čistoči u odnosu na rezultate istraživanja s područja Kantona Sarajevo. U proteklom desetlječu je naglo povečan broj objekata koji na bilo koji način posluju s hranom, a sve zbog potreba stanovništva, jer je životni tempo ubrzan i veliki broj ljudi često posječuje restorane, picerije, kafeterije, najbliže trgovine i sl., što se može uzeti u razmatranje, a u vezi s lošim higijenskim uvjetima u objektima koji posluju s hranom na području Kantona Sarajevo. Takoder, možemo loše higijenske uvjete u objektima u kojima se posluje s hranom povezati i s nedovoljnim nadzorom, a u nastavku su prikazane činjenice koje na to ukazuju. Kanton Sarajevo na ukupan broj stanovnika (446 853) u 2014. godini zapošljava osam sanitarnih inspektora, a preporuka SZO prema broju stanovnika jeste zaposliti 30 sanitarnih inspektora, što ukazuje da u Kantonu Sarajevo nedostaju 22 sanitarna inspektora (Žilič, 2017). Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (ZJZFBiH) iz 2021. godine medu deset vodečih zaraznih bolesti je enterooolitis aouta, te je analizirajuči period 2016-2020. godine, od ukupnog broja prijavljenih epidemija, bilo 13 alimentarnih 45 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. epidemija. U Kantonu Sarajevo, naročito u toku ljeta, veliki broj ljudi kupuje hranu kod uličnih prodavača koji nemaju odgovarajuce higijenske uvjete i tako ugrožavaju zdravlje ljudi koji je konzumiraju. Na osnovu rezultata istraživanja iz Brazila, te rizika kupovine hrane na takvim mjestima bilo bi neophodno poduzeti potrebne mjere na području Kantona Sarajevo. U Federaciji Bosni i Hercegovini postojece i važece legislative su širokoobuhvatne kada je riječ o hrani, a nadzor nad istim je neophodan. ZAKLJUČAK Na osnovu analiziranih rezultata istraživanja na području Kantona Sarajevo (2021) izvedeni su sljedeci zaključci: 1. U 15 objekata (44,1 %) detektovane su aerobne mezofilne bakterij e, Enterobacteriacae u 12 objekata (35,3%) od ukupnog broja istraženih objekata (34), a u sedam objekata (20,6%) rezultati analiza su pokazali zadovoljavajuce stanje. 2. Od ukupnog broja analiziranih uzoraka (104), 25 uzoraka (24,0%) nije odgovaralo važecim zakonskim propisima, a 79 uzoraka (76%) je bilo odgovarajuce. 3. Uzorkovana su 34 brisa s ruku lica koja posluju s hranom, od kojih su prisutne aerobne mezofilne bakterije u jednom uzorku (2,9%), a Enterobacteriacae u tri uzorka (8,8%). 4. Aerobne mezofilne bakterije su najzastupljenije na metalnim površinama, prisutne su u 12 uzoraka (33,3%) od ukupnog broja analiziranih uzoraka (36) s metalnih površina. 5. Enterobacteriacae su najzastupljenije na drvenim površinama, prisutne su u sedam uzoraka (20,6%) od ukupnog broja analiziranih uzoraka (34) s drvenih površina. 6. Od ukupnog broja istraženih objekata (34), najčešce prisutne aerobne mezofilne bakterije i Enterobacteriacae su u jednom uzorku. Zdravstveno stanje stanovništva u FBiH, a u vezi s bolestima koje se prenose hranom, indicira da je neophodno provodenje preventivnih mjera kako bi se postigli zadovoljavajuci higijenski uvjeti u objektima u kojima se posluje s hranom. Adekvatno provodenje higijenskih mjera uvjetuju sanitarno-tehnički uvjeti i edukovani ljudski resursi. LITERATURA 1. Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine (2012). Smjernice za uzorkovanje i mikrobiološko ispitivanje hrane u okviru službenih kontrola, ISO 18593: Mikrobiologija hrane i hrane za životinje - Horizontalne metode za tehnike uzorkovanja s površina uz korištenje kontaktnih ploča i briseva, Mostar https://www.fsa.gov.ba/old/images/izdavacka/bs- Smjernice za uzorkovanje i mikrobiolo%C5%A1ko ispitivanje hrane u okviru sl u%C5%BEbenih kontrola.pdf, (pristupljeno 03.12.2022.) 2. Bešic, A. i Hrapovic, E. (2021). Higijenski uslovi subjekata u poslovanju s hranom (SPH) na području Kantona Sarajevo u periodu 2019-2020. Skei-medunarodni interdisciplinarni časopis.Vol. 2, No.1, str. 6-15. https://hrcak.srce.hr/262876 pristupljeno (02. 01. 2023.) 46 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. 3. Bojanič-Rašovič, M. (2016). Opšta mikrobiologija. Podgorica: Univerzitet Crne Gore, Biotehnički fakultet. https://www.ucg.ac.me/skladiste/blog 20668/objava 74138/fajlovi/OPSTA%20MIK ROBIOLOGIJAnovaA4PDF%20 1 .pdf, (pristupljeno 16. 12. 2022.) 4. Da Silva, LE., Da Silva Ferreira dos Santos, W. i Silva Viana, MG. (2020). Microbiological analysis of the hands of food handlers. file:///C :/Users/PC%20user/Downloads/12905-Texto%20do%20Artigo-62186-1-10-20200316.pdf, (pristupljeno 27. 01.2023.) 5. Berič, Z. (2016). Mikrobiologija hrane-primjena novih kriterija. Zenica: Institut za zdravlje i sigurnost hrane. 6. Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine (2018). Opšti zahtjevi za kompetentnost ispitnih i kalibracionih laboratorija. https://www.isbih.gov.ba/standard/305987, (pristupljeno 16. 12. 2022.) 7. Jusupovič, F., Pašalič, A., Rudič, A., Avdič, D. & Novakovič, B. (2013). Zdravstvena ekologija i higijena radne sredine. Sarajevo: Fakultet zdravstvenih studija. 8. Kalenič, S. & saradnici (2013). Medicinska mikrobiologija. Zagreb: Medicinska naklada. 9. Konecka-Matyjek, E. i saradnici (2012). National monitoring study on microbial contamination of food - contact surfaces in hospital kitchens in Poland. Annals of Agricultural and Environmental Medicine 2012. Vol. 19, No. 3, str. 457-463. https://www.aaem.pl/pdf-71803- 9029?filename=National%20monitoring%20study.pdf, (pristupljeno 15. 12. 2022.) 10. Kalaba, V., Golič, B., Kalaba, D. i Marjanovič-Balaban, Ž. (2018). Ispitivanje mikrobiološke kontaminacije površina koje dolaze u kontakt sa hranom. V medunarodni kongres, Inženjerstvo, ekologija i materijali u procesnoj industriji. https://www.researchgate.net/profile/Bojan- Golic/publication/325897033 ISPITIVANjE MIKROBIOLOSKE KONTAMINACI JE POVRSINA KOJE DOLAZE U KONTAKT SA HRANOM/links/5b2b8d2f45 85153d2b7b72b2/ISP pristupljeno (18. 12. 2022.) 11. Ljevakovič - Musladin, I. (2007). Mikrobiološka čistoča objekata koji posluju s hranom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji od 2002. do 2006. godine. Hrvatski časopis za javno zdravstvo. Vol. 3, Broj 10, 7. travnja 2007. https://hcjz.hr/index.php/hcjz/article/view/1452 pristupljeno ( 15. 01.2023.) 12. Obradovič, Z., Žilič, A., Ferhatovič, N. i Bungur, A. (2013). Priručnik za sticanje osnovnih znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i predmeta opšte upotrebe i ličnoj higijeni osoba koje rade u proizvodnji i prometu životnih namirnica i predmeta opšte upotrebe. Sarajevo: Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo. 13. Obradovič, Z. (2013). Primijenjena epidemiologija u okolinskom zdravlju. Sarajevo: Fakultet zdravstvenih studija, univerzitetsko izdanje. 14. Pravilnik o higijeni hrane („Službeni glasnik BiH", 2013).https://uip-zzh.com/files/zakoni/73/4- 13b.pdf, (pristuplj eno 12. 12. 2022.) 15. Pravilnik o mikrobiološkim kriterijima za hranu („Službeni glasnik BiH", br. 11/13). http://www.sluzbenilist.ba/page/akt/5rC0A9eZvTA (pristupljeno 01. 01. 2023.) 47 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. 16. Rodrigues, KL., Silva, JA. i Aleixo, JAG. (2012). Effect of the implementation of the Hazard Analysis Critical Control Point (HACCP) prerequisite program in an institutional foodservice unit in Southern Brazil. Cienc. Tecnol. Aliment., Campinas, 32(1): 196-200, jan.-mar. 2012. https://www.scielo.br/j/cta/a/NMhwfbiBDTtq39WKz6wKM6R/?format=pdf&lang=e njpristupljeno 25. 12. 2022.) 17. Smječanin, E. i saradnici (2022). Znanje i stavovi o HACCP sistemu medu zaposlenicima zaposlenim u restoranima sa i bez implementiranim HACCP-om. Knowledge International Journal. Vol. 53, No. 4, str. 703-709. file:///C:/Users/PC%20user/Downloads/KN0WLEDGE+AND+AmTUDES+TOWA RDS+HACCP+SYSTEM+AMONG+FOODHANDLERS+EMPLOYED+IN+RESTA URANTS+WITH+AND+WITHOUT+IMPLEM 18. Third Trimester National Microbiological Survey 2006 (06NS3). Examination of the Microbiological Status of Food Preparation Surfaces. https://www.fsai.ie/uploadedfiles/food prep surfaces.pdf, (pristupljeno 15.12. 2022.) 19. Uzunovic, S. (2016). Kontrola mikroorganizama u vodi i hrani. Zenica: Univerzitet u Zenici, Zdravstveni fakultet. 20. World Health Organization (2017). The burden of foodborne diseases in the who European region. https://www.euro.who.int/ data/assets/pdf file/0005/402989/50607-WH0-Food-Safety-publicationV4 Web.pdf, (pristupljeno 16. 12.2022.) 21. Zavod za javno zdravstvo FBiH (2021). Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena zaštita u Federaciji Bosne i Hercegovine 2020., Sarajevo. https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/files/Pregled%20podnesenih%20izvie%C5%A1%C4%87a,%20informac ija%20i%20akata%20glede%20informisanja/IZVJESTAJ ZDRAVSTVENO STANJ E BOS.pdf, (pristupljeno 15. 12. 2022.) 22. Zakon o hrani („Službeni glasnik BiH", br. 54/04). https://fsa.gov.ba/wp-content/uploads/2021/10/hr-Zakon-o-hrani-50-04.pdf (pristupljeno 12.12. 2022.) 23. Žilic, A. (2017). Uloga sanitarne inspekcije u sprečavanju i suzbijanju zaraznih bolesti. Knjiga sažetaka: 1. Simpozij sanitarnog inžinjerstva s medunarodnim učešcem. Sarajevo: Hotel Hills, str. 14. file:///C:/Users/PC%20user/Downloads/957912.KNJIGA-SAZETAKA-Simpozij-sanitarnog-inzinjerstva2017%20(11).pdf, (pristupljeno 16. 12. 2022.) 48 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Primljeno/Submitted: 20.09.2023. Izvorni naucni rad Prihvaceno/Accepted: 15.11.2023. Original scientific paper JEL Classification: I10,118 DETECTION OF LEGIONELLA SPP. IN THE SWIMMING POOLS IN THE AREA OF CENTRAL BOSNIA CANTON DETEKCIJA LEGIONELLA SPP. U BAZENSKIM KUPALISTIMA SREDNJOBOSANSKOG KANTONA Emilija Hrapovic* Zarema Obradovic** Adna Besic*** Nihada Ahmetovic**** ABSTRACT Legionella bacteria are microorganisms found in water and moist soil. They are especially favored by moisture and heat, especially in different types of swimming pools where these bacteria reproduce and survive even for several months. Legionella spp. cause human diseases if they are introduced into the body through the respiratory tract. This most often happens by inhalation of aerosols, and less often by microaspiration of water contaminated with Legionella. The research aims to examine the presence of Legionella spp. bacteria in pool waters and the factors that influence their maintenance in these waters. Water samples were taken from 13 swimming pools that were registered for swimming and recreation in the Central Bosnian Canton in 2022. The presence of legionella was tested, and temperature, pH values (metod BAS EN ISO 10523:2013), and residual chlorine concentrations were measured. The temperature was measured by immersing the probe with a calibrated thermometer until the stabilization of temperature values on the display was reached. The free residual chlorine was measured by the standard colorimetric technique - the N, N-diethyl-phenylenediamine method (HANNA Instruments 96701, Rhode Island, USA). Descriptive statistics and Chi-square test will be used for data analysis. Statistical analysis of the obtained data will be performed using the basic functions of MS Excel and GraphPad Prism. Of the total number of analyzed samples (n = 13), the presence of legionella was confrmed in 4 samples (31 %). The average water temperature of the samples taken was 30.21 0C and the average residual chlorine value was 0.43 mg/L, while the average pH value in the tested water samples was 6.48. There is a signifcant statistical diference temperature, free residual chlorine * Faculty of Health study, University "VITEZ", Školska 23, 72270 Travnik, Bosna and Herzegovina ** Faculty of Health Science, University Sarajevo, Stjepana Tomica 1, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina *** Public Health Institute of the Federation of Bosna and Herzegovina, Maršala Tita 9, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina **** Agency for Anti-Doping Control of Bosnia and Herzegovina, University "VITEZ", Školska 23, 72270 Travnik, Bosna and Herzegovina 49 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. concentration, and pH value with the presence of Legionella spp. The correlation between water temperature and the number of isolated bacteria was negative, i.e. as the water temperature increases, the number of isolated bacteria decreases. The correlation between residual chlorine and isolated bacteria indicates that there is a moderate negative association between these two variables. The presence of Legionella spp. in the pools in the investigated area is evident. The values of temperature, residual chlorine, and pH values that positively affect its growth and reproduction. To prevent the occurrence of diseases, it is important to regularly monitor and test the hygienic correctness of pool water, including the detection of Legionella. Keywords: Swimming pool, Legionella, Microbiological correctnes SAŽETAK Bakterije Legionella spp. su mikroorganizmi koji se nalaze u vodi i vlažnom tlu. Posebno im pogoduju vlaga i toplina, posebno u različitim vrstama bazena gdje se ove bakterije razmnožavaju i preživljavaju čak i nekoliko mjeseci. Legionella spp. izazivaju bolesti ljudi ako se u organizam unesu kroz respiratorni trakt. To se najčešce dešava udisanjem aerosola, a rjede mikroaspiracijom vode kontaminirane legionelom. Istraživanje ima za cilj ispitati prisustvo Legionella spp. bakterije u vodama bazena i faktori koji utiču na njihovo održavanje u tim vodama. Uzeti su uzorci vode sa 13 bazena koji su registrovani za kupanje i rekreaciju na području Srednjobosanskog kantona u 2022. godini. Testirano je prisustvo Legionella spp., te su utvrdena temperatura, pH vrijednosti (metod BAS EN ISO 10523:2013), te koncentracije zaostalog hlora. izmjereno. Temperatura je mjerena uranjanjem sonde sa kalibriranim termometrom dok se ne postigne stabilizacija vrijednosti temperature na displeju. Slobodni rezidualni hlor mjeren je standardnom kolorimetrijskom tehnikom - N,N-dietil-fenilendiamin metodom (HANNA Instruments 96701, Rhode Island, SAD). Za analizu podataka koristit ce se deskriptivna statistika i Hi-kvadrat test. Statistička analiza dobijenih podataka vršit ce se korištenjem osnovnih funkcija programa MS Excel i GraphPad Prism. Od ukupnog broja analiziranih uzoraka (n = 13), prisustvo Legionella spp. je utvrdeno u 4 uzorka (31 %). Prosječna temperatura vode uzetih uzoraka iznosila je 30,21 0C i prosječna vrijednost rezidualnog hlora 0,43 mg/L, dok je prosječna pH vrijednost u ispitivanim uzorcima vode iznosila 6,48. Postoji značajna statistička razlika u temperaturi, koncentraciji slobodnog ostatka hlora i pH vrijednosti uz prisustvo Legionella spp. Korelacija izmedu temperature vode i broja izoliranih bakterija bila je negativna, odnosno kako temperatura vode raste, broj izoliranih bakterija se smanjuje. Korelacija izmedu rezidualnog hlora i izolovanih bakterija ukazuje da postoji umjerena negativna povezanost izmedu ove dvije varijable. Prisustvo Legionella spp. u bazenima na istraživanom području je evidentno. Vrijednosti temperature, rezidualnog hlora i pH vrijednosti koje pozitivno utiču na njegov rast i reprodukciju. Kako bi se spriječila pojava bolesti, važno je redovno pratiti i testirati higijensku ispravnost bazenske vode, uključujuci i otkrivanje legionele. Ključne riječi: bazen, Legionella, mikrobiološka ispravnost 50 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. INTRODUCTION After the first recognition of legionellosis in 1976, when 221 participants of the annual convention of the American Legion contracted pneumonia, and 34 of them died, surveillance systems for these diseases were developed and implemented in a large number of countries (Springston, Yocavitch, 2017). Legionella spp. are widespread microorganisms that live - both in natural aquatic environments (ie lakes, rivers, groundwater, thermal waters) and in man-made aquatic environments, such as water systems of hospitals, hotels, and private houses (Borella et al.2005), cooling towers (Wasler et al. 2014). water systems of dental chairs (Žilic et al. 2019), and recreational (Donati et al. 2015) or therapeutic (Leoni et al. 2015) facilities. Any system or equipment that contains, stores, or recirculates non-sterile water that can be sprayed can be a route of transmission of Legionella (Leoni et al. 2015). The risk of exposure to legionella is often associated with recreation in swimming pools, especially in those with hot water and equipped with hydromassage systems that generate aerosols. The role of these recreational facilities is becoming even more significant due to the growing popularity of private hot tubs as well as the increasing number of people visiting public pools. More recent work shows that 14% of reported legionellosis outbreaks from 2006 to 2017 were associated with swimming pool use (Hamilton et al. 2018). Legionella disease (LD), which is manifested by symptoms of pneumonia, and Pontiac fever (PF), which has a milder clinical picture similar to flu (Borella et al. 2005). Legionnaires' disease is a severe form of pneumonia, and L. pneumophila serogroup 1 is considered the most virulent of all species and serogroups and causes about 75% of all legionella infections (Springston et al. 2017). So far, more than 52 different Legionella species with at least 73 different serogroups have been described, of which about 20 species can cause human disease. For the disease to occur, Legionella must enter the body through the respiratory system by inhaling an aerosol containing the Legionella bacteria. Most often, it is about droplets with a diameter of less than 5 p,m (~90% of the aerosol that is created during a shower) that can come into contact with the lower respiratory tract (Darquenne,C.,Prisk, G.K. 2004). Average incubation ranges from 2-10 days, and in rare cases, it can be longer, up to 16-20 days (Seenivasan et al. 2003). Legionnaires' disease has a high mortality rate of 10%-15%. Legionnaires' disease is often associated with travel, that is, it is most often detected in travelers who become infected in the country they visit, but the symptoms of the disease, due to the long incubation period, appear after returning to the country of residence where the disease is diagnosed and reported. (Mouchtouri, Rudge, 2015). Access to clean and safe drinking water is crucial for a healthy life and to prevent the spread of infectious diseases (Zucceri, Asproulis, 2012). Hygienic and clear water is also essential for swimming pools. Although swimming pools are typically filled with drinking water that meets hygiene standards, impurities and microorganisms can enter the water from the surrounding environment. The warm water temperature of the pool (between 20°C and 30°C) provides an ideal environment for fungi and bacteria to thrive, making it important to maintain proper hygiene and cleanliness. The presence of impurities in the water can interfere with the effectiveness of disinfectants, making it critical to keep the water clean and free of contaminants, particularly for preventing the growth and spread of Legionella. 51 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. The aim of the work: Test for the presence of Legionella spp. in pool waters in the area of SBK and assess the epidemiological risk for the occurrence of legionellosis. 1. MATERIAL AND METHODS The water samples were taken from 13 swimming pools (open and closed) in the in the Central Bosnia Region 2022. The average daily turnover of people in the pools is 50-70. Water samples (1 L) were taken in sterile glass bottles to which, before sterilization, 0.1 mL of standard sodium thiosulfate solution, concentration 0.1 mol/l, was added. Variable parameters were determined at the point of sampling: free residual chlorine and water temperature. After sampling, the samples were stored and transferred in a portable cooler to the laboratory for microbiological and chemical analysis as soon as possible. All steps for quality assurance of laboratory performance for microbiological analyzes are implemented and recorded. The analysis of the presence of Legionella in water samples was carried out using the method BAS EN ISO 11731:2018 Water quality - Detection and counting of Legionella: membrane filtration method for water with a low number of bacteria. In addition to legionella detection, the following parameters were measured: temperature, pH values, and measured concentrations of residual chlorine. The temperature was measured by immersing the probe with a calibrated thermometer until stabilization of the temperature value was achieved. The pH value was measured using the BAS EN ISO 10523:2013 method. Free residual chlorine was measured using a standard colorimetric technique - the N, N-diethyl-phenylenediamine method (HANNA Instruments 96701, Rhode Island, USA). Since there is no valid legislation in the area of SBK that regulates the presence of Legionella spp. in water for bathing and recreation, as reference values were used as part of the Rulebook on Amendments to the Rulebook on Sanitary-Technical and Hygienic Conditions of Swimming Pools, and on the Healthiness of Pool Water from 2014, where the reference values are specified both microbiological and physical and chemical indicators of pool water quality. The data obtained from the analysis of samples for the presence of legionella were statistically analyzed with appropriate methods, using the GraphPad Prism 9.3.1 computer program. The existence of statistically significant differences in the frequency of positive and negative samples concerning temperature, residual chlorine, and pH value of pool water was tested. 52 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. 2. RESULTS AND DISCUSSION Among 13 samples, Legionella spp. were detected in 31% (Graph 1). Graph 1. Presentation of positive and negative samples for the presence of Legionella spp in 2022 Negative I Positive Source: authors Table 1 will present the values of observed statistical indicators and isolated Legionella of the total number of samples in the observed period. Table 1. Overview of the values of basic statistical indicators of the total number of samples in 2022 Sample Water temperature (°C) Free residual chlorine (mg/l) pH value Isolated legionella 1 32 0.21 7 0 2 28 0.1 7.2 0 3 29 0.6 6.8 0 4 21.3 0.23 7.42 + 5 21.3 0.23 7.42 + 6 30 0.1 6.22 + 7 27.6 0.17 6.2 + 8 31 0,14 7 0 9 32 1.46 7 0 10 35.5 0.47 7 0 11 34 0.35 7 0 12 35.5 0.5 7 0 13 35.5 1.01 7 0 Source: authors 53 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. The results showed the presence of Legionella spp. in 4 pools. The measured water temperature ranged from 21.3 to 35.5 °C, with an average temperature of 30.21 °C, with a standard deviation of 4.8 °C. The average residual chlorine value was 0.43 (±0.4), while its values ranged from 0.1 to 1.46. The average pH value is 6.48 (±1.9). Table 2. Presents the correlation between observed statistical indicators and samples in which Legionella spp. was detected. Table 2: Correlation between temperatures, residual chlorine, pH value, and number of isolated bacteria Variable Positive samples for the presence of Legionella spp Water temperature (°C) -0,744 Free residual chlorine (mg/l) -0,425 pH value -0,424 Source: authors The correlation between water temperatures and the number of isolated bacteria is negative (-0.744), which means that there is a tendency for increasing the water temperature to decrease the number of isolated bacteria and decreasing the water temperature to increase the number of isolated bacteria. This would be consistent with common knowledge that high temperatures can inhibit bacterial growth. The correlation between residual chlorine and isolated bacteria of -0.425 indicates that there is a moderate negative relationship between the two variables, indicating that the higher the concentration of residual chlorine in the water, the lower the number of isolated bacteria in the water. This may indicate that residual chlorine has antibacterial properties and may be useful in maintaining water purity. According to the results of the research, Bešic et al. on the influence of free residual chlorine on the presence of Legionella showed that there were no statistically significant differences in the number of positive and negative results. Legionella spp. 8.82% of water samples taken from fountains, pools, and cooling and heating systems were detected (Bešic et al. 2017), which differs from the results of this research. It has been proven that there is a moderate negative relationship between these two variables. Rakic et al. [14] proved a correlation between temperature and the presence of L.pneumophila in water. The average temperature at which the bacterium was present was 47.9 °C compared to the mean temperature of 53.8 °C in waters where Legionella spp.was not detected. The correlation between the mentioned two variables was also proven within this research. The optimal temperature for the growth and development of Legionella spp. ranges from 32 °C to 42 °C. Other factors favoring the development of Legionella spp. are water stagnation, the presence of biofilms or nutrients, and the presence of other microorganisms. These are the risk factors that are examined to assess the risk of legionellosis (Obradovic et al. 2014). The research carried out in Sveti Martin Spa, Croatia showed that a total of 53 (15.27%) samples were considered defective, of which (4.32%) were due to microbiological defects. (Capan, 2011). The pH value and isolated bacteria have a negative 54 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. correlation of -0.424. A correlation between pH value and isolated bacteria of -0.424 means that there is a negative relationship between these two variables. This means that when the pH value increases, the number of isolated bacteria decreases, and when the pH value decreases, the number of isolated bacteria increases. However, it is important to keep in mind that correlation does not indicate a causal relationship between variables, i.e. we cannot conclude that a change in pH value causes a change in the number of isolated bacteria. A two-way t-test was used to determine whether there is a statistically significant difference between the isolated bacteria when it comes to water and air temperature, residual chlorine, and pH values, for a significance level of a=0.05. Table 3 will present the difference between the mean values of the tested parameters of the samples in which the presence of Legionella spp was detected and the samples that were negative. Table 3. The difference between the mean values of the investigated parameters Water temperature (°C) Free residual chlorine (mg/l) pH value Positive samples for the presence of Legionella spp 25.05 (±4.43) 0.1825 (±0.061) 5.31 (±3.44) Negative samples for the presence of Legionella spp 32.5 (±2.83) 0.54 (±0.44) 7(±0.1) t value -3.39 -3.686 -2.725 P value 0.0056 0.003 0.017 Source: authors The water temperature of the samples in which Legionella spp. was detected ranged from 21.3-30°C, i.e. with an average temperature of 25.5°C, the concentration of residual chlorine ranged from 0.1-0.23 mg/l and the average pH value was 6. 81. The average temperature value for negative samples is 32.5°C, the residual chlorine concentration is 0.54 mg/l, and the pH value is 7. Research by Borello et al. showed that higher temperatures and lower concentrations of residual free chlorine promote the growth of L. pneumophila. Legionella species are more resistant to chlorine than other bacteria (Borella et al., 2004). Based on the data from we can conclude that there are statistically significant differences between samples with isolated and non-isolated bacteria for water temperature, residual chlorine, and pH value, with p-values less than 0.05. Based on the results obtained related to the presence of legionella and other characteristics of water in pools that are suitable for their growth and reproduction, and based on data on pool users, an attempt was made to make a rough assessment of the epidemiological risk for the occurrence of legionellosis in SBK/KSB. All pools are open throughout the year, but the highest frequency of users is recorded during January and from June to September, that is, during the school holidays. in the school year. The average daily frequency of bathers per pool is 50-70. The capacity of the spa is 500 users, but not all users of the spa use the pool. When assessing the risk, it is important to pay attention to the characteristics of the users, because the risk is not the same for healthy people who use the pools for recreational purposes and those who are immunocompromised, who are in a spa for rehabilitation, and who have 55 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. some previous illnesses. In our case, the risk of legionellosis is evident because among the users there is a large number of immunocompromised people. The presence of biofilm, as well as other microbiological parameters, were not investigated in this research, which will be the subject of future research. CONCLUSIONS - Legionella spp.were detected in 31% of pool water samples in the SBK area in 2022. - The average temperature of the examined samples in which Legionella spp.was detected is 25.5°C. - The average residual chlorine concentration of the samples in which Legionella spp. was detected is 0.54 mg/l. - The average pH value of the samples in which Legionella spp. was detected was 6.81. - The correlation between temperature and positive samples for the presence of Legionella spp. is negative. - The correlation between residual chlorine concentration and positive samples for the presence of Legionella spp. is moderately negative. - The correlation between pH values and positive samples for the presence of Legionella spp. is negative. - It is necessary to intensify pool water quality tests while simultaneously raising awareness of all risks and prevention measures. LITERATURE 1. BAS EN ISO 10523:2013 - Water quality - Determination of pH 2. BAS EN ISO 11731:2018 - Water quality - Enumeration of Legionella 3. Besic, A., Obradovic, Z., Dautbegovic, A., & Obradovic, A. (2017). The effect of temperature and chlorine residual on the presence of Legionella spp. in water systems of public and tourist facilities. Journal Of Health Sciences, 7(1), 50-58. doi: 10.17532/jhsci.2017.413 4. Borella, P., Montagna, M.T., Stampi, S., Stancanelli, G., Romano Spica, V., Triassi, M., Marchesi, I., Bargellini, A., Tato, D., Napoli, C., et al. (2005) Legionella contamination in hot water of Italian hotels. Appl. Environ. Microbiol.71:5805-5813. doi: 10.1128/AEM.71.10.5805-5813.2005. [PMC free article] [PubMed] [CrossRef] [Google Scholar] 5. Capan, D. (2011). Mikrobiološka analiza vode Toplica Sveti Martin. Retrieved 23 March 2022, from https://repozitorii.pmf.unizg.hr/islandora/object/pmf4140 6. Darquenne, C.; Prisk, G.K. (2004) Aerosol deposition in the human respiratory tract breathing air and 80:20 Heliox. J. Aerosol Med. Off. J. Int. Soc. Aerosols Med. 17, 278-285. doi: 10.1016/j.ijheh.2013.08.002. [PubMed] [CrossRef] [Google Scholar] 7. Donati, M., Cremonini, E., Di Francesco, A., Dallolio, L., Biondi, R., Muthusamy, R., Leoni, E. (2015) Prevalence of Simkania negevensis in chlorinated water from spa swimming pools and domestic supplies. J. Appl. Microbiol. 118:1076-1082. [PubMed] [Google Scholar] 56 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. 8. Hamilton, K.A., Prussin, A.J., Ahmed, W., Haas, C.N. (2018) Outbreaks of Legionnaires' Disease and Pontiac Fever 2006-2017. Curr. Environ. Health Rep. 5:263-271. [PubMed] [Google Scholar] 9. Leoni, E., Dallolio, L., Sanna, T., Stagni, F., D'Alessandro, G., Piana, G. (2015) Impact of a risk management plan on Legionella contamination of dental unit water. Int. J. Environ. Res. Public Health. 12:2344-2358. doi: 10.3390/ijerph120302344. [PMC free article] [PubMed] [CrossRef] [Google Scholar] 10. Mouchtouri, V.A., Rudge, J.W. (2015) Legionnaires' Disease in hotels and passenger ships: A systematic review of evidence, sources, and contributing factors. J. Travel Med. 22:325-337. [PubMed] [Google Scholar] 11. Obradovic, Z., Balta, S., Mešic, S., Pašagic, S. (2014): Legionellosis - risk assessment, Zbornik Radova: 26. Znanstveno - Stručno - Edukativni Seminar DDD i ZUPP 2014. Djelatnost dezinfekcije, dezinsekcije, deratizacije i zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda, Split, 25. do 28. ožujka 2014. p. 189-197. 12. Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima bazenskih kupališta te o zdravstvenoj ispravnosti bazenskih voda, Službeni glasnik 50/14. 13. Rakic, A., Peric, J., Foglar, L. (2012): Influence of temperature, chlorine residual and heavy metals on the presence of Legionella pneumophila in hot water distribution systems. Ann. Agric. Environ. Med.19:431-436. [PubMed] 14. Springston, J.P., Yocavitch, L. (2017) Existence and control of Legionella bacteria in building water systems: A review. J. Occup. Environ. Hyg.14:124-134. doi: 10.1080/15459624.2016.1229481. 15. Srinivasan, A., Bova, G., Ross, T., Mackie, K., Paquette, N., Merz, W., & Perl, T. (2003). A 17-Month Evaluation of a Chlorine Dioxide Water Treatment System to Control Legionella Species in a Hospital Water Supply. Infection Control & Hospital Epidemiology, 24(8), 575-579. doi:10.1086/502254 16. Walser, S.M., Gerstner, D.G., Brenner, B., Holler, C., Liebl, B., Herr, C.E. (2014) Assessing the environmental health relevance of cooling towers—A systematic review of legionellosis outbreaks. Int. J. Hyg. Environ. Health.217:145-154. 17. Zucceri, G., Asproulis, N. (2012): Detection of Pathogens in Water using Micro and NanoTechnology 18. Žilic, A., Obradovic, Z., Maestro, D., Bešic, A., Smječanin, E. (2019). PRISUSTVO LEGIONELLA SPP. U VODNIM SISTEMIMA STOMATOLOŠKIH STOLICA., MEDNARODNI DNEVI SANITARNEGA INŽENIRSTVA 2019 / Zbornik povzetkov, dostupno na: https://www.researchgate.net/publication/340687160 PRISUSTVO LEGIONELLA SPP U VODNIM SISTEMIMA STOMATOLOSKIH STOLICA 57 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Primljeno/Submitted: 03.03.2023. Prihvaceno/Accepted: 17.05.2023. Pregledni rad Review paper JEL Classification: G10, G21 OPERATIVNI RIZIK U DIGITALNOM POSLOVANJU OPERATIONAL RISK IN DIGITAL BUSINESS Milan Gačevic* Miloš Dragosavac ** SAŽETAK U dosadašnjem toku funkcionisanja banaka najvece probleme u poslovanju su im predstavljali tržišni ili kreditni rizici ali dolaskom modernizacije i pojavom digitalizacije jedan rizik dolazi do sve češceg pomena a to je operativni rizik. Predmet analize je operativni rizik pa možemo reci da se definicija operativnog rizika odnosi na mogucnost nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke koji su posledica propusta u radu zaposlenih, neodgovarajucih internih procedura i procesa, neadekvatnog upravljanja informacionim i drugim sistemima, kao i usled nepredvidivih eksternih dogadaja. Bankama je uvek bilo važno da pokušaju da spreče prevare, održe integritet unutrašnjih kontrola, smanje greške u obavljanju transakcija. U tom smislu sve više organizacija dolazi do zaključka da programom upravljanja operativnim rizikom osigurava sigurnost i zdravlje banke, te stoga napreduju u bavljenju operativnim rizikom kao posebnom klasom rizika na sličan način na koji tretiraju ostale rizike. U radu ce se pažnja posvetiti vrstama operativnog rizika i njihovom uticaju na digitalno poslovanje. Postoji nekoliko modela za merenja rizika a oni predstavljaju: interne i eksterne baze podataka o rizicima, samoocenjivanje, ključni indikatori rizika, scenario analiza i sistem interne kontrole. Cilj rada je da se daju preporuke za unapredenje upravljanja operativnim rizicima. Ključne reči: operativni rizik, digitalno poslovanje, merenje rizika, verovatnoca. ABSTRACT In the current course of functioning of banks, the biggest problems in their operations were market or credit risks, but with the advent of modernization and the emergence of digitalization, one risk is being mentioned more and more often, and that is operational risk. The subject of the analysis is operational risk, so we can say that the definition of operational risk refers to the possibility of negative effects on the bank's financial results and capital that are a consequence of employee failures, inadequate internal procedures and processes, inadequate management of information and other systems, as well as due to unpredictable * Student, Visoka škola modernog biznisa Srbija, e-mail: milan.gacevic@mbs.edu.rs ** Doc. dr. sc., Visoka škola modernog biznisa, Srbija, e-mail: milos.dragosavac@mbs.edu.rs 58 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. external events. It has always been important for banks to try to prevent fraud, maintain the integrity of internal controls, and reduce transaction errors. In this sense, more and more organizations come to the conclusion that the operational risk management program ensures the safety and health of the bank, and therefore progress in dealing with operational risk as a special class of risk in a similar way as they treat other risks. The paper will focus on types of operational risk and their impact on digital business. There are several models for risk measurement and they represent: internal and external risk databases, self-assessment, key risk indicators, scenario analysis and internal control system. The aim of the paper is to give recommendations for the improvement of operational risk management. Keywords: operational risk, digital business, risk measurement, probability. UVOD U menadžmentu rizika se obično govori o tri grupe rizika, a to su kreditni, tržišni i operativni. Dok se sa prva dva rizika upravlja u okviru sektora finansija, poslednji je uglavnom vezan za centralizovano upravljanje, ali može biti i rasprostranjen na nekoliko odeljenja, poput IT odeljenja koje vodi računa o riziku informacionih tehnologija, ili HR-a koji se stara o riziku ljudskih faktora (Cerovič, 2008). Discipline upravljanja ovim rizikom relativno su mlade, pa su iskustva i znanja iz ove oblasti od izuzetnog značaja za reformisanu bankarsku industriju Srbije, koja se ubrzano približava evropskim standardima i pristupa definisanju strategija upravljanja najvažnijim vrstama rizika (Dragosavac, 2012). Funkcija rizika je u protekloj deceniji zabeležila značajan rast troškova. Digitalizovana funkcija rizika, pruža bolji nadzor, kontrolu i efikasnije uskladivanje sa propisima. Praksa je pokazala da se strukturne promene potrebne za umanjenje troškova i povečanje efikasnosti upravljanja rizikom mogu izvesti slično kao i digitalne transformacije u drugim delovima kompanije. Prvo, eksperti za rizike u mnogim regulatornim jurisdikcijama bili su pod pritiskom da ispune sve veče regulatorne zahteve i nisu imali vremena za druge aktivnosti. Drugo, rukovodioci za rizike bili su na oprezu u pogledu načina testiranja i učenja specifičnih za digitalnu transformaciju, jer troškovi koje nose finansijski rizici mogu biti neprihvatljivo visoki. Krajnji rezultat je da napredak u digitalizaciji procesa rizika teče veoma sporo (Dragosavac, 2021). Globalni lideri počinju da shvataju kako se značajna vrednost može otključati ciljanom digitalnom agendom za rizik koji sadrži modularne pristupe koji odgovaraju svrsi. Pored cilja prikupljanja vrednosti, ova agenda uključuje i ciljeve specifične za rizik. Ovo uključuje osiguravanje stalne efikasnosti kontrolnog okruženja i pomaganje funkciji rizika da primeni tehnologiju za bolje ispunjavanje regulatornih očekivanja u ključnim oblastima, kao što su merenja rizika i izveštavanje (Mihajlovič, 2015). U radu če se pažnja posvetiti vrstama operativnog rizika i njihovom uticaju na digitalno poslovanje. Primena modernih teorijskih znanja če uticati na smanjenje rizika, čime če ojačati pozicije banaka, stvarajuči zdrav bankarski sistem, koji direktno utiče na stabilnost nacionalnog finansijskog sistema. 59 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. 1. DEFINISANJE OPERATIVNOG RIZIKA Rizik se može definisati kao verovatnoča da če se desiti neki nepovoljan dogadaj, koji če se negativno odraziti na poslovanje (ispunjenje ciljeva) (Fabis, 2006: 63). On predstavlja odredenu neizvesnost u vezi sa očekivanim ishodom neke poslovne aktivnosti. Neizvesnost je sumnja u mogučnost ostvarenja odredenih budučih dogadaja. Kada rizik postoji, postoje bar dva moguča ishoda. S jedne strane postoji mogučnost ostvarenja gubitka, dok s druge strane dobitak može biti manji od očekivanog. Rizici u poslovanju banaka su karakteristika svakog bankarskog posla, tako da ni neutralni bankarski poslovi nisu bez rizika. Iz tog razloga, upravljanje rizicima je sastavni deo poslovne politike banke. To je disciplina novijeg datuma i može se definisati kao funkcija banke za osiguranje od rizika. Upravljanje rizikom u bankarstvu ima dva osnovna cilja. Prvi cilj jeste izbegavanje nesolventnosti banke, a drugi cilj je da se maksimizira stopa prinosa na kapital uz korekciju za rizik. Banka je dužna da identifikuje, meri i procenjuje rizike kojima je izložena u svom poslovanju i da upravlja tim rizicima u skladu sa Zakonom o bankama, drugim propisima i svojim aktima. Operativni rizik predstavlja rizik od gubitaka koji nastaju zbog neadekvatnih procedura i neuspelih internih procesa, ljudskog faktora, sistemskih ili eksternih dogadaja. Ova definicija operativnih rizika je ugradena u Novi okvir kapitalne adekvatnosti - Bazel II i rezultat je duže debate vodene izmedu regulatora i industrije iz više različitih jurisdikcija na temu obuhvatnosti pojma operativnih rizika (Bankfor International Settlements, 2009). Iako je Bazelski komitet za bankarski nadzor objavio svoju definiciju operativnog rizika, ipak je ostavio nacionalnim regulatorima i centralnim bankama mogučnost da sami postave svoju definiciju operativnog rizika. Tako je Narodna banka Srbije svoje shvatanje operativnog rizika uobličila na sledeči način: „Operativni rizik je mogučnost nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke usled propusta u radu zaposlenih, neodgovarajučih unutrašnjih procedura i procesa, neadekvatnog upravljanja informacionim i drugim sistemima u banci, kao i usled nepredvidivih eksternih dogadaja." Takva definicija uključuje pravni rizik koji predstavlja mogučnost gubitaka usled kazni i sankcija proisteklih iz sudskih sporova po osnovu neispunjavanja ugovornih i zakonskih obaveza, kao i usled sankcija izrečenih od strane regulatornog tela, a isključuje reputacioni rizik koji predstavlja mogučnost nastanka gubitaka usled negativnog uticaja na tržišno pozicioniranje banke, i isključuje strateški rizik koji predstavlja mogučnost gubitka usled nepostojanja dugoročne razvojne komponente u upravljačkom i rukovodečem timu banke (Pavičevič, 2007). U jednoj od definicija operativnog rizika se navodi da operativni rizik predstavlja rizik koji se javlja usled grešaka ili nepredvidenih dogadaja nastalih u toku izvršavanja poslovnih aktivnosti kompanija. Izvori ovog rizika mogu biti vrlo široki: prevara, pravni rizici, okruženje, teroristički napadi itd (Vukovič, 2009). Termin operativni rizik je definisan u poslednjih nekoliko godina. Vratimo se na definiciju samog rizika. Naime, rizik se ponekad definiše kao opasnost ili negativni efekt kojima potencijalne buduče aktivnosti mogu rezultirati. Ova definicija ukazuje na to da banka ne prihvata rizik samo kao sudbinu, več se suočava s njim aktivno, po sistemu „bolje sprečiti, nego lečiti". Rizik se meri kao verovatnoča i uticaj negativnih devijacija. 60 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. To proizlazi iz definicije da je rizik mogucnost. British Bankers' Association, International Swaps and Derivatives Association i Robert Morris Associates, definišu rizik neutralno, tako da uključuje i negativne i pozitivne devijacije. To nije relevantno za operativni rizik. Za razliku od kreditnog ili tržišnog rizika, operativni rizik ne generiše veci prihod. Ova definicija, što je jako važno istaci, ne klasifikuje svaki gubitak kao rizik, vec samo neočekivani gubitak. Uzmimo primer pozajmica: samo oni zajmovi za koje se očekuje da ce biti s gubitkom, smatraju se rizičnima. Ranija iskustva uglavnom igraju glavnu ulogu. Druga definicija je takode značajna za razumevanje rizika: on nije samo razlika izmedu ,,očekivanih" i ,,neočekivanih" gubitaka koji su značajni, vec je i razlika izmedu ,,prihvatljivih" i ,,neprihvatljivih" gubitaka. Ova dva termina ukazuju na sposobnost banke da upravlja rizikom. Prihvatanje neočekivanih gubitaka se odreduje ne samo kao ekonomski, vec u velikoj meri i kao sociološki i psihološki element. Nastojanja za validnom definicijom operativnog rizika u bankarstvu su povečana u poslednjih nekoliko godina. Za razliku od industrije, upravljanje rizicima u bankama se u prošlosti uglavnom odnosilo na kreditni i tržišni rizik, gde su matematičko modeliranje i merenje imali veliku ulogu. Poslednjih nekoliko godina traži se osnovni koncept operativnog rizika. Mnogi pristupi govore o gubicima, i o direktnim finansijskim gubicima, a i o indirektnim, onima koji se pojavljuju zbog gubitka reputacije banke i gubitkom njene pozicije na tržištu. Jedna od najboljih definicija operativnog rizika jeste ona koju je dala Britanska Bankarska Asocijacija: „Operativni rizik je rizik direktnog ili indirektnog gubitka koji nastaje zbog neadekvatnih ili neuspešnih internih procesa, kadrova ili sistema ili zbog spoljašnjih dogadaja". Kada se ova definicija adaptira opštoj definiciji rizika, dobija se sledeca definicija: „Operativni rizik je izraz opasnosti od direktnih ili indirektnih gubitaka koji su rezultat neadekvatnih internih procesa, ljudi i sistema ili zbog spoljašnjih dogadaja". Najznačajnije karakteristike ove definicije jesu da je fokusirana na interne aspekte koje banka može i treba da stvori i na njih utiče (to su uglavnom neuspešne aktivnosti banke i njenog osoblja; ovi rizici su jasno odvojeni od tržišnih i kreditnih rizika), zatim značaj orijentacije ka procesima u konceptu operativnog rizika. Operativni rizici u bankarskom sektoru su sličniji rizicima u industriji, nego tržišnim i kreditnim rizicima. Presudnu ulogu igra ljudski faktor i greške koje pri tome nastaju. Postoje tri tipa operativnog rizika u ovom kontekstu: rizici, greške i konflikti. Takode, spoljašnji incidenti su prirodni, politički ili vojni dogadaji, gubici ili deficiti tehničke infrastrukture, kao i promene i problemi sa zakonskim, poreskim i drugim sistemima, svi oni se dogadaju van oblasti kreditnog i tržišnog rizika. Značajnu ulogu igra sistem unutrašnje kontrole, kao i pravila koja su poznata i prihvacena tokom prethodnih godina, ali se često zaboravljaju ili negiraju tokom perioda restrukturiranja proizvoda i inovacije procesa. Mnogi od poznatih gubitaka u nedavnoj istoriji bankarstva, mogli su biti izbegnuti ili ublaženi da su pravila poštovana (Vukovic, 2009: 43). Jedan od primera, kada se nepredvideni operativni dogadaji dogode i kada se ostvare veliki gubici, je kriza NASDAQ-a iz 1987. i 1994. godine, kao i kriza CitiGroup-a u 2004. godini. 61 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. 2. UPRAVLJANJE OPERATIVNIM RIZIKOM Upravljanje operativnim rizikom nije nova praksa. Bankama je uvek bilo važno da pokušaju da spreče prevare, održe integritet unutrašnjih kontrola, smanje greške u obavljanju transakcija, itd. Medutim, relativno je nov pogled na upravljanje operativnim rizikom kao na sveobuhvatnu praksu. U prošlosti su se banke u upravljanju operativnim rizikom gotovo u potpunosti oslanjale na mehanizme unutrašnjih kontrola svojih poslovnih aktivnosti, koje su bile dostupne funkcijom revizije. Iako su ti mehanizmi i dalje važni, u poslednje vreme su se pojavile specifične strukture i procesi kojima je cilj upravljanje operativnim rizikom. U tom smislu sve više organizacija dolazi do zaključka da programom upravljanja operativnim rizikom osigurava sigurnost i zdravlje banke, te stoga napreduju u bavljenju operativnim rizikom kao posebnom klasom rizika na sličan način na koji tretiraju ostale rizike (Basel Committee on Banking Supervision, 2003: 3). Ciljevi upravljanja operativnim rizikom: ■ prevencija od potencijalnog dogadaja kojim se manifestuje operativni rizik, ■ ublažavanj e efekata koji su nastali u okviru operativnog rizika i smanjenj e njegovog udara, ■ adekvatna kontrola nastale štete u slučaju manifestacije operativnog dogadaja (Bank for International Settlements, 2009). Ključne funkcionalnosti upravljanja operativnim rizikom uključuju samoocenjivanje, rizik i sistem interne kontrole, ključne indikatore rizika kao i internu bazu podataka o gubicima. Samoocenjivanje - dobro strukturiran način da se identifikuju rizici i oceni izloženost riziku; Rizik i sistem interne kontrole - rizici bivaju ocenjeni zajedno sa respektivnim sistemom interne kontrole, slabosti preko sistema interne kontrole bivaju registrovane, upravlj ane i izveštavane; Slika 1. Četiri segmenta za upravljanje operativnim rizikom Izvor: www.ubs-asb.com, l3.0l.l0l3. 6l SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Ključni indikatori rizika - definicija i registrovanje internih indikatora za odredeni operativni rizik, cilj je uspostavljanje sistema ranog upozorenja, izveštaja o ključnim indikatorima rizika; Interna bazapodataka o gubicima - skupljanje i pravljenje interne baze podataka o gubicima (greškama) pomaže banci da poboljša svoje procese i TQL, izbegne mnoge gubitke, obuhvati sve relevantne informacije za upravljanje operativnim rizikom, kao preduslov za mnogo kompleksnije pristupe tima AMA (Advanced Measurement Approach). 3. TRETIRANJE RIZIKA I MERENJE REZULTATA Prvi korak je da se utvrdi da li je sprovedena pravilna identifikacija, analiza i procena finansijskih rizika. Ukoliko bilo koji od ovih preduslova nedostaje, efikasnost postupanja sa rizicima (tretiranja rizika) če verovatno biti ugrožen.Važno je znati o kojim rizicima se radi i odrediti koji deo organizacije je ugrožen tim rizicima. Isto tako potrebno je ustanoviti koji rizik predstavlja prioritet za delovanje ka njegovom smanjenju. Da bi tretiranje rizika bilo efikasno, moraju da budu ispunjeni odredeni kriterijumi: • Prikladnost - na osnovu uticaja rizika, nivo tretiranja treba biti tačno odreden. • Isplativost - troškovi tretiranja trebaju biti utvrdeni, tako da količina utrošenog vremena, truda i novca ne bude veca od samog rizika. • Delotvornost - obim i vreme delovanja trebaju biti utvrdeni. Neki rizik ce zahtevati neposredno delovanje, a neki mogu biti ostavljeni za kasnije delovanje. • Ostvarljivost - nema smisla definisati tretiranje rizika ukoliko to tretiranje nije realistično ili izvodljivo (tehnički/ljudski faktor). • Merljivost - predložena tretiranja trebaju imati mogucnost merenja njihove efikasnosti delovanja. • Odobreno - svako tretiranje mora biti unapred odobreno od strane borda direktora ili top menadžmenta. Nekoliko je strategija tretiranja rizika, shodno tome da li su to rizici sa negativnim ili pozitivnim uticajem. Četiri su strategije tretiranja rizika sa negativnim uticajem: izbegavanje, transfer, smanjenje i prihvatanje. Strategije za tretiranje rizika sa pozitivnim uticajem su: iskorišcenje, povečanje i prihvatanje (Singh, 2020). Izbegavanje rizika je strategija kojom se otklanja neizvesnost. Ovu strategiju je moguče realizovati direktno i indirektno. Ako je rizik nastao zbog nedovoljnog znanja, rizik se može tretirati direktno. Ovakva tretiranja obuhvataju povečanje komunikacije, definisanje ciljeva, dobijanje informacija, učenje, sprovodenje istraživanja, razvoj. Alternativni način direktnog tretiranja obuhvata uklanjanje izvora rizika, čime se direktno eliminiše neizvesnost. Indirektna izbegavanja obuhvataju promenu okolnosti pod kojim je rizik nastao. Ukoliko je rizik nastao zbog zastarelosti tehnologije, nabavkom nove tehnologije i sam rizik se uklanja. Strategija transfera ima cilj da kompanija odgovornost sa sebe prenese na neko treče lice. Sposobnost da se prenese odgovornost za odredeni rizik je atraktivan za mnoge organizacije, i mnoge pokušavaju da koriste ovu strategiju kad god je to moguče. Primena je ograničena na finansijski rizik. Strategija transfera uvek nosi sa sobom i plačanje premije rizika. Transfer rizika sadrži osiguranje, gde plačanje premije omogučuje isplatu odredene 63 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. sume novca ukoliko osigurani rizik nastane. Pored osiguranja postoje i drugi finansij ski derivati za transfer rizika. Alternativne strategije transfera jesu koriščenje ugovora kao sredstva za prenos odgovornosti. Za bilo koji tip strategije transfera rizika važno je da se rizik prenosi kao deo aranžmana, gde pored prenosa odgovornosti, prenosi se i vlasništvo rizika. Ovom strategijom rizik ne nestaje, več se jednostavno prenosi na treče lice. Smanjenje rizika je strategija koja se može upotrebiti za večinu rizika, za razliku od strategija transfera i izbegavanja. Svrha strategije smanjenja je da se smanji uticaj rizika do nivoa koji je prihvatljiv. Da bi se strategija smanjenja rizika upotrebila, potrebno je odrediti nivo prihvatljivog rizika. Nivo prihvatljivog rizika može biti visok, srednji, nizak ili po nekom drugom sistemu vrednovanja. Ova strategija se koristi da se smanji verovatnoča nastanka rizika i/ili da se smanji uticaj rizika ukoliko on nastane. Preventivna tretiranja rizika su bolja od tretiranja kada rizik nastane, jer dovode do izbegavanja rizika. Preventivna tretiranja se bave uzrocima nastanka rizika. Ukoliko se uzrok nastanka identifikuje, on se može tretirati u cilju smanjenja verovatnoče njegove pojave. Tamo gde nije moguče smanjiti verovatnoču nastanka rizika, strategija smanjenja se fokusira na smanjenje njegovog uticaja. Rano delovanje na zaštitu od najgorih efekata rizika može učiniti taj rizik prihvatljivim. Prihvatanje je strategija gde menadžment odlučuje da prihvati rizik i ne čini ništa dok rizik ne nastane. Ta strategija se koristi kada nije moguče tretirati rizik na drugi način. Iskoriščenje je strategija koja se koristi kod rizika sa pozitivnim uticajem gde organizacija želi da bude sigurna da če se šanse iskoristiti. Ova strategija teži da otkloni nesigurnosti povezane sa mogučim pratečim rizikom pri koriščenju šansi. Povečanje je strategija koja se koristi da se poveča verovatnoča iskoriščenja šansi i njihovog pozitivnog uticaja. Prihvatanje jeste strategija gde se šanse ne traže, več se jednostavno prihvate ukoliko se pojave. Nakon primene odgovarajuče strategije, merenje rezultata je konačan korak u procesu upravljanja rizicima. Ovaj proces sprovodi kontrolne aktivnosti uključujuči ponovne procene rizika nakon sprovedene strategije. Konstantno pračenje politika, procedura i poslovnih procesa omogučuje menadžmentu da sagleda efikasnost primenjenih strategija za tretiranje rizika. 4. MODEL ZAŠTITE OD OPERATIVNOG RIZIKA - RCSA Večina banaka je kroz svoju poslovnu politiku utvrdila da se procenjivanje operatiuvnog rizika uspostavlja RCSA koji se uglavno usmerio na tačno utvrdivanje profila ovog rizika. Ovaj metod stavlja posebno akcenat na koncept lokalnog zaduženja za upravljanje rizikom. (Wirtz, 2019). Metodologija RCSA se strikno i dosledno sprovodi na nivou cele banke i njen je cilj da se indetifikuju operativni rizici; • Procene operativni rizici i njihovo okruženje; • Utvrdi profil operativnog rizika i njegova izloženost putem kvantitativnog pristupa. Svaka banka ima za cilj da: • Naglasi kritične rizike i predloži aktivnosti za otklanjanje istih; Pruži osnovu za: • Pračenje profila operativnog rizika na nivou jedinica/odeljenja; • Poredenje profila operativnog rizika u okviru organizovanih j edinica/ odelj enja; 64 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. • Procenu efikasnosti celog okvira za upravljanje operativnim rizikom. Sam proces se zasniva na tipologiji operativnog rizika banke i tu uključuje sledece elemente: • Model aktivnosti i procesa; • Indetifikaciju operativnog rizika; • Procenu operativnog rizika; i • Utvrdivanje glavnih rizika. Posto se obavi utvrdivanje glavnih rizika, banka planira odredene poslovne aktivnosti za njihovo smanjenje i rešavanje indetifikovanih pitanja koji su za njih vezani. Banke vrše definisanje i opisivanje rizika na osnovu standardne tipologije rizika banke i istovremeno osposobljavajuci okvir za analiziranje izloženosti banke operativnim rizicima. Prve aktivnosti RCSA sastoje se od beleženja i dokumentovanja svih aktivnosti banke na jedan sveobuhvatan način uz obezbedenje potpune pokrivenosti aktivnosti procesa u banci. Sve se radi da se omoguci utvrdivanje glavnih rizika banke. Čitav pristup RCSA je podržan sa više principa (Ivanovic, 2009): • RCSA je proces samoocenjivanja i izražava svoja gledišta nosioca rizika u pogledu • operativnih rizika sa kojima se suočava; • RCSA proces treba da se zasniva na ukupnom i sveobuhvatnom, doslednom modelu • procesa koji obuhvata sve poslove banke; RCSA se obavlja u radionicama u kojima učestvuju svi nosioci i vlasnici rizika. Nosioci rizika treba da indetifikuju i ocenjuju operativne rizike, a na osnovu saznanja i indetifikacije potencijalnih dogadaja koji proizvode rizik; • Kod procenjivanja rizika posebno se obuhvata procenjivanje verovatnoce; • Procena rizika se odnosi i na rezidualni rizik; i • Na osnovu utvrdenih glavnih rizika prave se planovi kako i na koji način popraviti i • ublažiti izloženost riziku. Sam proces indetifikacije rizika treba da uključi radionice gde ce se naci i vlasnik rizika te uz podršku svih zaposlenih, sa ciljem da se obezbedi, potpuno razumevanje problema i ugroženosti u pogledu postizanja poslovnih ciljeva i pomogne usmeravanje na indetifikaciju rizika ka ključnim rizicima. Cilj radionica jeste da se indetifikuju rizici koji su usko povezani sa svakim procesom rada koji obavlja jedinica/ odeljenje i da se tačno formulišu i definišu. Jačina operativnog rizika bliže se odreduje kao kombinacija vorovatnoce i uticaja. Praksa banaka poznaje najmanje tri nivoa jačine rizika i to: • Velika jačina - vlasnik rizika pravi i predlaže akcioni plan za preduzimanje mera i dostavlja ga nadležnim organima na odobrenje. Vlasnik rizika uspostavlja kontrolu i indetifikuje ključne pokazatelje rizika i dalje ih, sa aspekta izloženosti banke riziku, kontroliše; • Srednje jačine - Uz opreznost i diskreciju, vlasnik rizika dostavlja akcioni plan Organima za odobravanje. Vlasnik rizika može da uspostavi ključne pokazatelje rizika u nivo najozbiljnijih rizika koji ce se desiti u bliskoj buducnosti; • Male jačine - kod ovakve male jačine operativnog rizika nece se osmišljavati ni jedan akcioni plan niti isticati ključni pokazatelj rizika. 65 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. ZAKLJUČAK Osnovno načelo strategije upravljanja rizicima je optimizacija rizičnog profila banke, kroz kontinuiran fokus zasnovan na sledečem: • Jasna unutrašnja organizacija i kompletna podela dužnosti u okviru risk nadležnosti sa jasno definisanim, transparentnim i konzistentnim linijama odgovornosti; • Sveobuhvatna integracija u sve poslovne aktivnosti banke; • Uspostavljanje visokih standarda upravlj anja rizicima; • Adekvatno upravljanje i optimizacija kreditnog procesa na nivou pojedinačnog plasmana; • Sveobuhvatan i dosledan fokus na kvalitet portfolija u svim segmentima kroz izveštavanje o odstupanjima/ciljevima/strukturi sa proaktivnim pristupom; • Dosledna primena politika i procedura upravlj anja rizicima; • Jačanje organizacije i procesa naplate problematičnih plasmana; • Kontinuirano unapredenje alata i metoda u oblasti operativnog i tržišnog rizika; • Racionalno koriščenje kapaciteta i održavanj e fleksibilne organizacij e koja omogučava brzo uskladivanje u skladu sa regulatornim i standardnim poslovnim potrebama; • Sprečavanje neželjenog odliva kadrova, jačanje kapaciteta zaposlenih, profilisanje ključnih kadrova i jačanje timskog duha; Upravljanje rizikom zloupotreba u kreditnom procesu kroz prevenciju, detekciju i istragu. Preporuka je da banka primenjuje standardizovani pristup u kalkulaciji minimalnih kapitalnih zahteva za pokriče gubitaka izazavanih operativnim rizikom. U uspostavljenom sistemu, Banka se koristi odredenim kvalitativnim i kvantitativnim alatima/tehnikama za identifikaciju, merenje, kontrolu operativnih rizika i to kroz sledeče procese: • Identifikacija postoječih i potencijalnih izvora rizika koji mogu nastati kako u postoječim tako i uvodenjem novih poslovnih proizvoda, sistema ili aktivnosti, ili • Njihovim poveravanjem trečim licima u skladu sa organizacijom i poslovnim aktivnostima Banke. Procena rizika metodom samoprocenjivanja sprovodi prema vrsti dogadaja, frekvenciji pojavljivanja i finansijskog uticaja na poslovanje banke, sprovodenje scenario analiza i pračenje ranih indikatora rizika evidentiranje gubitaka OpRisk-a vrši se u bazi podataka, koja služi kao osnova za statističku obradu analize rizika, tj. merenja izloženosti OpRisku. Za sve uočene potencijalne ili več ostvarene rizike utvrduje se da li je moguče primeniti korektivne mere za ispravljanje trenutno nastale situacije kao i preventivne mere za ublažavanje mogučih negativnih posledica, tj. koje omogučavaju da se sličan rizik ne ponovi. LITERATURA 1. Basel Committee on Banking Supervision (2006). International Convergence of Capital Measurement and Capital Standards, preuzeto 2. 5. 2012, http://www.bis.org/publ/bcbs128.pdf. 2. Cerovič I. (2008) Rizik menadžment u elektronskom bankarstvu, Montenegrin journal of economics, No 7, Fakultet za pomorstvo u Kotoru, Crna Gora. 66 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. 3. Dragosavac M., (2012) „ Operativni rizici", Škola biznisa, br. 4, Novi Sad, dostupno na linku: http://www.vps.ns.ac.rs/SB/2012/12.7.pdf) 4. Dragosavac M., (2021) Analiza i upravljanje finansijskim rizicima u digitalnom poslovanju, Okrugli sto Uticaj digitalizacije na poslovni sektor, Zbronik radova, Visoka škola modernog biznisa Beograd, ISBN - 978-86-87677-27-2; COBISS.SR-ID -50213385,(123-131) 5. Fabris, N. (2006). Centralno bankarstvo u teoriji i praksi. Podgorica: Centralna banka Crne Gore. 6. Mihajlovic M. (2015) Upravljanje rizicima elektronskog poslovanja, FBIM Tranasactions, Vol. 3 No. 2 pp. 67-74. 7. Pavicevic, Ž. (2007).Basel II, preuzeto 5.5.2012, http://www.take- action.in.rs/DOKUMENTI/Basel_2.pdf. posecen (24.02.2023) 8. Radivojevic T. (2010) Uticaj elektronskog bankarstva na pojavu novih rizika u poslovanju, Zbronik radova Sinergija VI naučni skup sa medunarodnim učešcem, Univerzitet Singidunum,Beograd 9. Singh A. (2020) Business model for the internet economy,Society Publishing,Canada 10. Vukovic, V. (2009). Rizici u bankarstvu sa posebnim osvrtom na operativni rizik -magistarski rad. Beograd: Univerzitet Singidunum. 11. Vunjak, N., Kovačevic, L. (2006). Bankarstvo - bankarski menadžment. Bečej: Proleter; Subotica: Ekonomski fakultet Subotica. 12. Vunjak N.,Radakovic M., Dragosavac M., & Antonijevic T.(2020) Korporativne performanse banaka, IRC - Centar za ekonomska istraživanja Subotica, Visoka škola modernog biznisa Beograd, Fakultet poslovne ekonomije Bijeljina 13. Vunjak N., Radovic M., Vitomir J., Dragosavac M., Radakovic M., & Antonijevic T.(2021) Menadžment finansijskih tržišta, IRC - Centar za ekonomska istraživanja Subotica, Visoka škola modernog biznisa Beograd, Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske Banja Luka, DLM Consulting Temerin. 14. Wirtz B., (2019) Digital Business Models, Concepts, Models, and the Alphabet Case Study, Springer 67 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Primljeno/Submitted: 18.05.2023. Prihvaceno/Accepted: 25.07.2023. Pregledni rad Review paper JEL Classification: I10,112 THE IMPACT OF INFORMATION ON EATING HABITS AND FOOD CULTURE UTJECAJ INFORMACIJA NA PREHRAMBENE NAVIKE I KULTURU ISHRANE Lejla Bajraktarevic* Neira Fazlovic** Adna Bešic*** t-* ■ i ' ■ t t • r 'H'H'H'H Emilija Hrapovic Kenan Čaklovica' ABSTRACT For an organism to function normally, it must maintain a proper diet. Many factors impact the eating habits of the population, including information about food. Information comes from many sources, but the population is mostly informed through media and food declarations. This study aims to uncover the difference between informed and uninformed respondents and determine the impact of media on the eating habits of the population. The research was conducted using an online questionnaire in which 225 responders participated. Our results confirm that there is no statistically significant difference between the eating habits of informed and uninformed consumers. The impact of media on choices of sweets and fast food was also confirmed, as well as the direct impact of advertisements for sweets and fast food on food choices and consumer awareness. Keywords: information; eating habits; uninformed/informed consumers SAŽETAK Da bi organizam normalno funkcionirao mora se pravilno hraniti. Mnogi čimbenici utječu na prehrambene navike stanovništva, uključujuci informacije o hrani. Informacije dolaze iz više izvora, no stanovništvo se uglavnom informira putem medija i deklaracija na hrani. Ovo istraživanje ima za cilj otkriti razliku izmedu informiranih i neinformiranih ispitanika te utvrditi utjecaj medija na prehrambene navike stanovništva. Istraživanje je provedeno putem online * Lejla Bajrakterevic; Institute for public health, BPC Gorazde, e-mail: leilabairaktarevic966@gmail.com ** Neira Fazlovic; University of Sarajevo, Veterinary Faculty, Department of Food Safety & Environmental Protection, e-mail: neira.fazlovic@vfs.unsa.ba *** prof.dr.sc. Adna Besic; Institute for public health FB&H, e-mail: adnabesic0212@gmail.com **** mr.sc. Emilija Hrapovic, University "VITEZ", e-mail:emilija.hrapovic@unvi.edu.ba ***** prof.dr.sc. Kenan Caklovica, University of Sarajevo, Veterinary Faculty, Department of Food Safety & Environmental Protection, e-mail: kenan.caklovica@vfs.unsa.ba 68 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. upitnika u kojem je sudjelovalo 225 ispitanika. Naši rezultati potvrduju da ne postoji statistički značajna razlika izmedu prehrambenih navika informiranih i neinformiranih potrošača. Potvrden je i utjecaj medija na izbor slastica i brze hrane, kao i izravan utjecaj reklama za slatkiše i brzu hranu na izbor hrane i svijest potrošača. Ključne riječi: informacija; prehrambene navike; neinformirani/informirani potrošači INTRODUCTION Eating habits are defined as the conscious and repetitive way a person eats, including types of food, quantities, and the timing of consumption, in response to cultural and social influence (Mahmood et al, 2021). Many factors impact eating habits, including individual tendencies, differences in tastes, interest in nutrition, physiology, life habits, environmental factors, and safety perceptions of food products (Šaric, Zima, Marketanovic, Hadžic, 2017). Food choices are also impacted by age, gender, mental health, food that people like or dislike, economic opportunities, tradition and religion, environmental factors, price, and food availability (Odžakovic et al, 2016, Reddy & Anitha, 2015). However, nutritional information and information from the media have also been observed to influence eating habits. The impact of media is the most pronounced in children and adolescents (Dalton et al 2017), but it is necessary to differentiate between correct information, which is the result of scientific studies, and disinformation which are incomplete, unfounded, and wrong information (Krešic 2012). Information and disinformation that people get about food mostly come from the media and food labeling, but they can rest on traditional-based beliefs (Krešic, 2012). An excessive amount of information increases the risk of consumer overload, but more information about the product should be offered to consumers for balanced and stable nutrition (Soederberg, Kasadijab, 2015). Food declaration is any label, trademark, mark, image, and other descriptive material, written, printed, patterned, inserted, embossed, or attached to a food container or food product (Krešic, 2012; Rayner et al., 2021). The occurrence of disease connected with nutrition is the main reason for nutrition labeling (Sproesser et al., 2019; Kneževic, Rimac & Brnčic, 2021). Nutritional information are important to prevent chronic non-infection disease, but consumers tend not to use them. To decrease the occurrence of chronic diseases, food labeling suggesting which food is a better choice has been introduced. Nutritional information such as sugar, fats, and salt content are marked with red (unhealthy or high levels), yellow (somewhat healthy or medium levels), or green (healthy or low levels) (Zhang et al., 2020). Based on research in the USA (Persoskie et al., 2017) it was concluded that many people didn't understand nutrition labels. Respondents in the research in South Africa said that 24,7% always read nutrition information, 42,0% read them sometimes, while 33,3% never did (Jacobs, De Beer & Larney, 2011). The same study (Jacobs, et al., 2011) reported that 46,5% of respondents in the same study stated that have difficulty reading nutrition labels. Many authors wrote about the impact of media on eating habits. Most advertised food has high levels of sugar, fats, and salt (Zalma, Safiah, Ajau, Anuar & 2015). Famous brands try to encourage appetite through advertisements (Klassen et al., 69 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. 2018) while other studies (Qutteina et al., 2022.) showed that social media changes behaviour and affects the choice of less desirable food. This study will investigate the possible difference in eating habits between informed and uninformed respondents, as well as those who understand nutrition information and those who don't. In addition, the study will explore the impact of media, as a means of information, on the eating habits of respondents. This topic has not been researched in Bosnia and Hercegovina, which makes this research necessary. 1. METHODS The survey was conducted between 09.07.2021 and 02.08.2021, using an online form (Google Forms) and it involved 225 subjects, 152 women and 73 men, in the age range between 15 and 67 years old. The study was conducted with the standardized Eating Habits Questionnaire (EHQ) with corrections. The responders were chosen at random, but with their consent. The quantitative, descriptive method and transversal type of survey were used. Statistical analysis The analysis results are shown in tables, along with the presentation of descriptive statistics for the variables that are the subject of analysis: percentage, arithmetic means with standard deviation and minimum and maximum values of the observed variables. The Kolmogorov-Smirnov test was used to test the distribution of the data. Testing of differences between the observed groups was performed by chi-square test, while impact testing was performed by Spearman's rank correlation coefficient. The results of all these tests were considered statistically significant at a level of reliability of 95%, ie. with p values <0.05. The analysis was performed using the IBM Statistics SPSS v 25.0 statistical package. 2. RESULTS AND DISCUSSION Most of the responders in our research said they consume sweets and fast food every other day (73 responders or 32.4%) and once per week (72 responders or 32%) (Table 1). Table 1. Influence of advertising content on food consumption Have you ever been How often do you eat this type of food? prompted by advertising content to buy this food? I don't eat Once a week Two or more times a week Every day Total Fruit1 Yes 1 (0,6%) 12 (7,2%) 72 (43,4%) 81 (48,8%) 166 (100%) No 0 9 (15,3%) 18 (30,5%) 32 (54,2%) 59 (100%) Total 1 (0.4%) 21 (9,3%) 90 (40,0%) 113 (50,2%) 225 (100%) Vegetables2 Yes 2 (1,2%) 11 (6,6%) 83 (50,0%) 70 (42,2%) 166 (100%) 70 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. No 1 (1,7%) 3 (5,1%) 26 (44,1%) 29 (49,2%) 59 (100%) Total 3 14 109 99 225 (1,3%) (6,2%) (48,4%) (44,0%) (100%) Yes 7 54 47 58 166 Sweets and (4,2%) (32,5%) (28,3%) (34,9%) (100%) fast food3 No 8 18 26 7 59 (13,6 %) (30,5%) (44,1 %) (11,9%) (100%) Total 15 72 73 65 225 (6,7%) (32,0%) (32,4%) (28,9%) (100%) ^2=5,417, p=0,144, r=0,011, p=0,869; 2x2=1,043; p=0,79, r=0,060; p=0,374; 3x2=17,108; p=0,00, r=-0,180; p=0,007 Fewer responders (65 or 28.9%) said they consume these types of food daily, while 15 respondents (6.7%) never consume them. Other results of similar research (Nakic, Simunic -Cvrtila, Sosic, 2017.) obtained suggest that media influences eating habits, especially in children. The results of the research indicate that advertising content only influenced the choice of sweets and fast food, which agrees with the results of a study from Brazil (18) that states that advertising content is often repeated and based on emotional factors. Due to the frequency of processed food advertising, many studies show a connection between the media, i.e. watching TV, and obesity (Dalton et al 2017.; Kresic 2012.), (6) points to the spread of misinformation due to celebrities advertising certain products. Other research (Silva et al 2021.) found that children asked parents to buy the foods they saw in the advertisement, most often food with high sugar content. Table 2. Influence of advertising content on meat consumption What do you consume the most? Total Red meat Chicke n Fish Meat product None of the above Have you ever been prompted by advertising content to buy a certain food item?1 Yes 31 (18,7%) 114 (68,7%) 4 (2,4%) 14 (8,4%) 3 (1,8%) 166 (100%) No 15 (25,4%) 38 (64,4%) 0 5 (8,5%) 1 (1,7%) 59 (100%) Total 46 (20,4%) 152 (67,6%) 4 (1,8%) 19 (8,4%) 4 (1,8%) 225 (100,0) Do you understand the nutritional information on the declaration (energy value, Yes 30 (17,6%) 119 (70,0%) 3 (1,8%) 15 (8,8%) 3 (1,8%) 170 (100%) No 16 (29,1%) 33 (60,0%) 1 (1,8%) 4 (7,3%) 1 (1,8%) 55 (100%) 71 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. sugar, fat content)?2 Total 46 (20,4%) 152 (67,6%) 4 (1,8%) 19 (8,4%) 4 (1,8%) 225 (100%) 1x 2=2,512, p=0,642, r=-0,071, p=0,290; 2 x2=3,397; p=0,494, r=-0,101; p=0,131 Analysis of the impact of understanding nutritional information on product labels on beverage consumption (Table 3) shows that respondents who state that they understand nutritional information consume water significantly more often (49.1%), and respondents who said they did not understand nutritional information more often consumed coffee (20.6%), tea (2.9%) and carbonated juices (5.9%). Table 3. The influence of understanding nutritional information on the consumption of different types of food How often does he eat this type of food? Do you understand the nutritional information on the declaration (energy value, sugar, fat content) I don't eat fruit Once a week Two or more times a week Every day Total Fruit1 Yes 0 10 (5,9%) 66 (38,8%) 94 (55,3%) 170 (100%) No 1 (1,8%) 11 (20,0%) 24 (43,6%) 19 (34,5%) 55 (100%) Total 1 (0,4%) 21 (9,3%) 90 (40,0%) 113 (50,2%) 225 (100%) Vegetables2 Yes 3 (1,8%) 10 (5,9%) 84 (49,4%) 73 (42,9%) 170 (100%) No 0 4 (7,3%) 25 (45,5%) 26 (47,3%) 55 (100%) Total 3 (1,3%) 14 (6,2%) 109 (48,4%) 99 (44,0%) 225 (100%) Sweets3 Yes 12 (7,1%) 56 (32,9%) 58 (34,1%) 44 (25,9%) 170 (100%) No 3 (5,5%) 16 (29,1%) 15 (27,3%) 21 (38,2%) 55 (100%) Total 15 (6,7%) 72 (32,0%) 73 (32,4%) 65 (28,9%) 225 (100%) ^2=15,768, p=0,001, r=-0,222, p=0,001; 2x2=1,411, p=0,703, r=0,036, p=0,590; 3x2=3,129, p=0,372, r=0,091, p=0,173 Labelling of the nutritional or nutritional value of food aims to inform the consumer about the energy value of food and the content of certain nutrients, fats, saturated fatty acids, carbohydrates, sugars, proteins, salts, vitamins, minerals, and other nutrients (Kresic 2012.; Sokolovic et al., 2015). Nutritional labelling is the key factor in informing consumers 72 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. (Carbonneau et al., 2015). A good understanding of information on food products can prevent the occurrence of obesity (Sproesser et al., 2019.; Zhang et al., 2020), but also the occurrence of allergies and other illnesses. The results obtained by Sokolovic et al. (2015) show that 51% of respondents partially understand nutritional information, while 26% say they fully understand it, and 24% that they do not understand nutritional information. Table 4. Influence of advertising content on beverage consumption What type of drink do you consume the most? Total Coffee Tea Water Carbonat edjuices Still juices Have you ever been prompted by advertising content to buy a certain food item?1 Ye s 42 (25,3%) 4 (2,4% ) 105 (63,3%) 13 (7,8%) 2 (1,2% ) 166 (100%) No 9 (15,3%) 3 (5,1% ) 40 (67,8%) 7 (11,9%) 0 59 (100%) Total 51 (22,7%) 7 (3,1% ) 145 (64,4%) 20 (8,9%) 2 (0,9% ) 225 (100%) Do you understand the nutritional information on the declaration (energy value, sugar, fat content)?2 Ye s 35 (20,6%) 5 (2,9% ) 118 (69,4%) 10 (5,9%) 2 (1,2% ) 170 (100%) No 16 (29,1%) 2 (3,6% ) 27 (49,1%) 10 (18,2%) 0 55 (100%) Total 51 (22,7%) 7 (3,1% ) 145 (64,4%) 20 (8,9%) 2 (0,9% ) 225 (100%) ^2=4,587, p=0,332, r=0,086, p=0,201; 2x2=11,772, p=0,019, r=-0,333, p=0,015 Of the total number of respondents, 170, or 75.6% said they understood nutritional information (Table 4). Among these respondents, there is a statistically significant influence on daily water and fruit consumption, while there was no statistical significance for other types of consumers. 73 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. CONCLUSION It is assumed that people who understand nutritional information, including the contents of sugar, salt, fat, and the like, will not consume this type of food. However, our research did not confirm this. Our research has shown that eating habits are mostly influenced by media information, but that there is no statistically significant difference in eating habits of the informed and uninformed part of the population (Table 4). We also found no association between nutritional information on the product label and the eating habits of the population. In this regard, we conclude that for this sample we can confirm that ignorance does not affect eating habits and eating culture, so there is no significant difference in the eating habits of the informed and uninformed population. LITERATURE 1. Zalma, A. R., Safiah, M. Y., Ajau, D., & Khairil Anuar, M. I. (2015). Reliability and validity of television food advertising questionnaire in Malaysia. Health promotion international, 30(3), 523-530. https://doi.org/10.1093/heapro/dat072 2. Dalton, MA., Longarce, MR., Drake, KM., Cleveland, LP., Hariss, JL., Hendricks K, at all. (2017). Child-target fast-food television advertising exposure is linked with fast food intake among pre-school children. Public Health Nutr. 20 (9): 1548-1556. DOI: 10.1017/S1368980017000520 24.08.2021 3. Jacobs, S., De Beer, H., Larney, M. (2011). Adult consumers' understanding and use of information on food labels: A study among consumers living in the Potchefstroom and Klerksdorp regions, South Africa. Public Health Nutrition, 14(3), 510-522. doi:10.1017/S1368980010002430 4. Klassen, KM., Borleis, ES., Brennan, L., Reid, M., McCaffrey, TA., Lim, MS. (2018). What People „Like": Analysis of Social Media Strategies Used by Food Industry Brands, Lifestyle Brands, and Health Promotion Organizations on Facebook and Instagram. J Med Internet Res.20 (6). DOI: 10.2196/10227 23.08.2021 5. Kneževic, N., Rimac-Brnčič, S. (2014). Označavanje hranjive vrijednosti na deklaraciji prehrambenih proizvoda Nutrition Labelling on Food Products. Zagreb: Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizma. 9 (1-2), 17-25. 21.08.2021 6. Krešic, G. (2012). Trendovi u prehrani. Udžbenik Sveučilišta u Rijeci. Opatija: Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. 3-7, 29-34, 42-44, 67-70, 84-87, 120-122, 309-314, 345-357 7. Mahmood, L., Flores-Barrantes, P., Moreno, L. A., Manios Y., Gonzalez-Gil, E. M. (2021). The Influence of Parental Dietary Behaviors and Practices on Children's Eating Habits. Nutrients [online]. 13 (4): 1138, http://dx.doi.org/10.3390/nu13041138 8. Nakic, M., Šimunic-Cvrtila, R., Šošic, D. (2017). Utjecaj masovnih medija na prehrambene navike u djece od jedanaest do četrnaest godina - analiza slučaja. Zagreb: Ekonomski pregled. 68 (3), 319-337. 9. Odžakovic, B., Grujic S., Todorovic N. (2016). Promocija specifičnog nutritivnog kvaliteta hrane i deklarisanje nutritivnih izjava. Banja Luka: Univerzitet u Banja Luci Tehnološki faklutet. 412-427. 23.08.2021. 74 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. 10. Persoskie, A., O'Brien, E.K., Nguyen, A.B., Tworek C. (2017). Measuring youth beliefs about the harms of e-cigarettes and smokeless tobacco compared to cigarettes Addictive Behaviors, 70 pp. 7-13, 10.1016/j.addbeh.2017.01.033. 11. Qutteina, Y., Hallez, L., Raedschelders M., De Backer, C., Smits, T. (2022). Food for teens: how social media is associated with adolescent eating outcomes. Public Health Nutr.Feb;25(2):290-302. doi: 10.1017/S1368980021003116. 12. Rayner, M., Wood, A., Lawrence, M., Mhurchu CN, Albert, J., Barquera, S., at al. (2014). Monitoring health-related food labeling. Obes Rev, 14:70-81. Dostupno na: https://doi.org/10.1111/obr.12077 22.08.2021. 13. Reddy, S, Anitha, M. (2015). Culture and its Influence on Nutrition and Oral Health. Biomed Pharmacol J 2015; 8 Oct. Dostupno na: http://biomedpharmajournal.org/?p=3340> 22.08.2021 14. Saric, T., Zima, D., Marketanovic, Hadzic, M. (2017). Utjecaj mediteranske prehrane i tjelesne aktivnosti u odrzavanju zdravlja. Naucni rad. Pozega: Veleucilista u Pozegi Poljoprivredno-prehrambena skola.doi: 613.2:796.035 15. Silva, JMD., Rodrigues, MB., Matos, JDP., Mais, LA., Martins, APB., Claro, RM., at al. (2021). Use of persuasive strategies in food advertising on television and on social media in Brazil. Preventive Medicine Reports. Vol 24, 101520. Dostupno: ScienceDirect 16. Soederberg-Miller, M.L., Cassady, L.D. (2015). The effects of nutrition knowledge on food label use. Apetit. Vol 92, No 1, str. 207-216. https://doi.org/10.1016/j.appet.2015.05.029 09.09.2021 17. Sokolic, D., Kolaric, Kravar, S., Batinic, Sermek, M., Colic, Baric, I. (2015). Razumijevanje informacija na hrani i stav za potrosaca o bacanju hrane... te nekoliko korisnih savjeta za potrosace. Osijek: Hrvatska agencija za hranu. 18. Sproesser, G., Ruby, M.B., Arbit, N. et al. (2019). Understanding traditional and modern eating: the TEP10 framework. BMC Public Health 19, 1606. https://doi.org/10.1186/s12889-019-7844-4 19. Zhang, X., Liu, Y., Gu, Y., Wang, S., Chen, H. (2020). Red for "Stop": "Traffic-Light" Nutrition Labels Decrease Unhealthy Food Choices by Increasing Activity and Connectivity in the Frontal Lobe. Nutrients.12(1): 128. Dostupno na: http://dx.doi.org/10.3390/nu12010128 06.09.2021 75 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Primljeno/Submitted: 15.05.2023. Pregledni rad Prihvačeno/Accepted: 20.07.2023. Review paper JEL Classification: G11 RAZVOJ I PERSPEKTIVE INVESTICIJSKIH FONDOVA U BOSNI I HERCEGOVINI DEVELOPMENT AND PERSPECTIVES OF INVESTMENT FUNDS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA Dževad Begič* Erdin Hasanbegovič** SAŽETAK Investicijski fondovi predstavljaju jednu iznimno bitnu kariku na cjelokupnom finansijskom tržištu. Njihovo osnivanje i poslovanje u BiH je pravno uredeno po entitetima i pod nadzorom regulatora tržišta vrijednosnih papira. U Republici Srpskoj dominiraju otvoreni fondovi, dok u FBiH još uvijek egzistiraju zatvoreni investicijski fondovi. S obzirom na šokove koji su izazvani finansijskom krizom i pandemijom, entitetske Komisija za hartije od vrijednosti, kao ključni regulatori, redovno preispituje poslovanje fondova, kako bi se povečao stepen zaštite investitora, a ujedno vratilo povjerenje u tržište kapitala na području BiH. U tom smislu, ovaj rad se bavi analizom stanja i perspektiva razvoja investicijskih fondova u BiH na osnovu njihovih ostvarenih rezultata i finansijskog položaja. Cilj ovog rada je istražiti dostignuti stepen razvoja investicijskih fondova u BiH,te njihov doprinos razvoju finansijskog tržišta. Rezultati istraživanja govore o malom prometu i skromnom finansijskom rezultatu fondova, što upučuje na neatraktivnost investicionih fondova za potencijalne investiture. Razloge takvog stanja treba tražiti u rizicima sa kojima se suočavaju investitori prilikom donošenja odluke o investiranju ili u aktivnostima samih društava za upravljanje u procesu upravljanja fondovima, što bi trebalo biti predmet jednog od narednih istraživanja. Ključne riječi: investicijski fondovi, finansijsko tržište, Bosna i Hercegovina * Student I ciklusa Fakulteta poslovne ekonomije Sveučilišta/Univerziteta "VITEZ" Vitez email: dzevadbeg@yahoo.com ** Prof. dr. sc., Fakultet poslovne ekonomije, Sveučilište/Univerzitet "VITEZ", Vitez email: erdin.hasanbegovic@unvi.edu.ba 76 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. ABSTRACT Investment funds represent an extremely important link in the entire financial market. Their establishment and operations in Bosnia and Herzegovina are legally regulated by entity and under the supervision of the securities market regulator. Open funds dominate in the Republic of Srpska, while closed investment funds still exist in FBiH. Given the shocks caused by the financial crisis and the pandemic, the entity's Securities Commission, as key regulators, regularly reviews the operation of funds, in order to increase the level of investor protection, and at the same time restore confidence in the capital market in BiH. In this sense, this paper deals with the analysis of the state and prospects of the development of investment funds in BiH based on their achieved results and financial position. The aim of this paper is to investigate the achieved level of development of investment funds in Bosnia and Herzegovina, and their contribution to the development of the financial market. The research results speak of low turnover and a modest financial result of the funds, which points to the unattractiveness of investment funds for potential investors. The reasons for such a situation should be sought in the risks that investors face when making investment decisions or in the activities of the management companies themselves in the process of fund management, which should be the subject of one of the following studies. Keywords: investment funds, financial market, Bosnia and Herzegovina UVOD Insvesticijski fondovi postojali suod 1868. godine u Velikoj Britaniji, kada je osnovan prvi zatvoreni fond, poznat kao Foreignand Colonial Investment Trust. Nakon toga skoro pola vijeka kasnije, 1931.godine kompanija M&G je osnovala prvi fond otvorenog tipa, takode u Velikoj Britaniji. Navedena dva fonda su vremenom postala veoma značajne I velike finansijske grupacije koje upravljaju velikim brojem investicijskih i penzionih fondova, te životnim osiguranjima diljem svijeta. 1924. godine u Americi osnovani su prvi otvoreni investicijski fondovi koji su od svog osnivanja do danas ostvarili veliki uspjeh, što svjedoči i podatak da danas posjeduje udjele u investicijskim fondovima oko 83 miliona Amerikanaca. U današnje vrijeme, investicijski fondovi igraju značajnu ulogu na finansijkim tržištima (Vunjak, Kovačevič, 2015) i povečavaju likvindost tržišta, dok u našoj zemlji se tek očekuje da to postanu u narednom periodu. Broj investicijskih fondova se pomalo povečava, te mogucnosti za investiranje koje fondovi nude, mogu zadovoljoti brojne investirore. U našoj zemlji, nastank i razvoj investicij skih fondova se veže za sam proces privatizacije, jer su fodnovi u tom periodu nastali kao Privatizacijski zatvoreni investicijski fondovi, koju su poslije transformisani u zatvorene investicij ske fondove. Investicijski fondovi su institucionalni investitori koje, prethodnim odobrenjem od strane Komisije za vrijednosne papire, osnivaju društva za upravljanje fondovima, na način tako da prikupljenja novčana sredstava putem emitovanja dionica ili izdavanjem udjela ulažu i investiraju u različite vrste vrijednosnih papira ili nekretnina, depozite i ostale instrumente na tržištu novca i kapitala, sa ciljem da ulagačima ostvare što je moguče veči prinos, naravno, uz prihvatanje doze rizika na ulaganje. Za investicione fondove kao vrstu finansijske institucije 77 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. možemo reči da uzimaju sredstva od manjih investitora, kojima u vrijednosti tih sredstava vrše emisiju dionica. Sredstva koja su prikupljena na ovaj način, putem investicionih fondova se ulažu na domačim i stranim finansijskim tržištima u različite vrste vrijednosnih papira, te se tako stvara diversifikovani investicioni portfolio (Erič, Hanič, 2012). Portfolio investicijskih fodnova je dobro planiran i sastavljen je od različitih finansijskih instrumenata, poput raznih dionica, obveznica, depozita, nekretnina i sl., s ciljem ostavrenja zarade i profita uz maksimalnu disperziju rizika ulaganja. Investicioni fondovi za svoje ulagače smanjuju investicioni rizik kroz efekat diversifikacije, što je takode dostupno i malim dioničarima, jer u velikom broju slučajeva imaju nizak donji prag ulaganja. 1. PERSPEKTIVA RAZVOJA TRŽIŠTA KAPITALA I OTVORENIH INVESTICIJSKIH FONDOVA U BIH Perspektiva otvorenih fondova u BiH je vezana na globalna kretanja na finansijskom tržištu u svijetu. Otvorenim investicijskim fondovima koji su ranije osnovani, kao i investicijskim fondovima koji če se u budučnosti osnivati prijete veliki rizici i opasnosti, ali takode, pruža im se i velika šansa i razne mogučnosti koje bi trebali iskoristiti, u svrhu razvoja industrije fondova, te sopstvenog razvoja raznovrsnom ponudom instrumenata koje če privuči veči broj novih investora. Omjer ulaganja u investicijske fondove u odnosu na pojedinačne dionice ili obveznice iz godine u godinu je sve više u korist fondova. Danas nisu rijetki niti fondovi koji ulažu isključivo u druge fondove. To podvlači najvažniji razlog za ulaganje u investicijske fondove: raznolikost (diverzificiranost) ulaganja osigurava manji ukupan rizik investicije. Investicijski fondovi omogučavaju da čak i «mali» investitori «rasporede» svoj novac na desetke, pa i stotine kompanija istovremeno. Perspektivu i šansu za razvoj, investicijki fodnovi vide u okviru reforme penzionog sistema u BiH, koja još nije započela, iako su se radile odredene pripreme vezane za ovu reformu, koja če fondovima pružiti priliku da dobrovoljnim penzijskim osiguranjem mogu prikupiti dodatna sredstva koja če investirati i ulagati na tržištu. Reformom penzionog sistema očekuje se dalji razvoj tržišta kapitala u BiH, te možemo očekivati nastanak i razvoj različitih fondova, kao što su obveznički, dionički, nekretninski i sl. Otvoreni fondovi bi trebali posvetiti veliku pažnju na edukaciju stanovništa, i informisati gradane i prezentovati im mogučnosti koje im se pružaju ulaganjem u otvorene investicijske fondove. Takode, bi trebali obrazložiti način na koji fondovi ulažu prikupljena sredstva od investitorai donose odluku o investiranju i kupovini vrijednosnih papira koji čine portfolio fonda, umanjujuči rizike disperzijom, te očekivanim prinosima od ulaganja (Šošlič, 2012). Posmatrajuči regionalne, pa i evropske ili svjetske trendove, te trenutno stanje na tržištu Bosne i Hercegovine, segment otvorenih investicijskih fondova ima perspektivu za razvoj u budučem periodu. Vrlo značajan podatak koji opravdava gore navedenu perspektivu razvoja fondova jeste, da je ukupan iznos depozita privatnih preduzeča i stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH, krajem prvog kvartala 2022. godine, iznosio približno 19,5 milijardi KM. Takode, to nas dovodi do zaključka, da je u periodu inflacije koja je pogodila večinu zemalja, pa i Bosnu i Hercegovinu, novac koji nije bio adekvatno uložen i investiran izgubio svoju vrijednost, te se može potvrditi teza da ima dovoljno prostora i potencijala za 78 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. razvoj tržišta fondova u BiH. Penzioni fondovi u Bosni i Hercegovini nisu reformisani i oni se još uvijek ne pojavljuju na tržištu kapitala. Penzioni fondovi su značajan finansijski potencijal i važno je na koji način če se isti uključiti na tržište kapitala. U isto vrijeme ovi fondovi su izloženi i največim rizicima, te regulativa, koja se odnosi na penzione fondove kao investitore, treba biti dobro regulisana, a ulaganja zaštičena. Iskustva drugih zemalja su različita i najčešče se primjenjuju višestepeni sistemi. Uglavnom se susreču obavezni i dobrovoljni penzioni fondovi. Regulativa kod obaveznih fondova je uvijek strožija, a kod dobrovoljnih fleksibilnija i nosi veče rizike. Tržište kapitala za svoj rast treba penzione fondove, kao što i penzioni fondovi trebaju tržište kapitala za svoj vlastiti razvoj (Erič, Hanič, 2012). Reforma penzijskog sistema podrazumijevat če uvodenje novih oblika osiguranja, kao što su dobrovoljna osiguranja. Na ovaj način bi fondovi kontinuirano prikupljali nova „svježa" novčana sredstva koja bi investirali na tržištu, što bi rezulitiralo boljom likvidnošču i daljim razvojem samog tržišta kapitala u BiH. Osnivanje dobrovoljnih penzijskih fondova če značajno doprinijeti razvoju i produblj ivanju tržišta kapitala, jer penzij ski fondovi opčenito spadaju u največe institucionalne investitore na tržištima kapitala s dugoročnim horizintom ulaganja. Penzijski fondovi doprinose stvaranju primarnog i održavanju sekundarnog tržišta državnih, lokalnih i korporativnih vrijednosnih papira. Razvoj tržišta kapitala če posljedično privuči i nove investitore u razne grane ekonomije. Pored navedenog, iskustva susjednih zemalja pokazuju da su penzijski fondovi, zajedno s bankama, največi ulagači u državne obveznice, te vrlo značajni ulagači u domače dionice (Erič, Hanič, 2012). 2. TRANSFORMACIJA ZATOVORENIHINVESTIJSKIH FONDOVA U OTVORENE INVESTIJSKE FONDOVE U BIH Priča sa investicionim fondovima u Republici Srpskoj počela je 2002. godine u procesu privatizacije. Značajan broj kompanija je otišao u stečaj, nisu se ispunila predvidanja oporavka i rasta ekonomije, što je na kraju loše uticalo na investijske fondove koji su generisali velike gubitke. Nakon toga, fondovi su pretpjeli nekoliko transformacija, najprije su iz privatizacijskih transformisani u zatvorene,te na kraju su transformisani u otvorene investicione fondove. Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske je rješenjem odobrila preoblikovanje zatvorenih u otvorene fondove sa javnom ponudom. Fondovi koji su tranformisani su: Aktiva invest fond, Kristal invest fond, VIB fond, Zepter fond, Privrednik invest, Polarainvest, Jahorina, Euroinvestment fond, Balkan investment fond, te BORS invest fond. Izmjenom i dopunom Zakona o investicionim fondovima omogučena je tranformacija fondovima. Namjera zakonodavca je bila da se potakne veči promet sa dionicama koje fondovi imaju u svojim portfeljima,te na taj način da omoguče Društvima da mogu restruktuirati svoje porfelje. Takode, cilj zakonodavstva je bio i da se omoguči postoječim dioničarima da mogu prodati svoje udjele po znatno povoljnijoj cijeni jer su fondovi imali značajno veču neto vrijednost po dionici u odnosi na cijenu koja se kretala na berzi, kao i da smanje nelikvidnost i nedostatak potražnje za tim dionicama koje su bile u periodu prije transformacije. 79 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Tabela 1. Pregled DUF-ova i IF-ova kojim upravlja svaki od DUF u RS,na dan 31.12.2021. godine. Fond Naziv društva Vrsta Maximus fund Kristal invest Otvoreni mješoviti Future fund Kristal invest Otvoreni mješoviti Invest nova Bijeljina Invest Nova Otvoreni mješoviti Adriatic Balanced Polara Invest Otvoreni akcijski Profit plus Management Solutions Otvoreni akcijski VB fond Management Solutions Otvoreni mješoviti Euroinv.fond Euroinvestment Otvoreni akcijski Balkan investment fond Management Solutions Otvoreni mješoviti Bors Invest Management Solutions Otvoreni akcijski VIB fond Management Solutions Otvoreni akcijski Polara Adriatic Polara Invest Otvoreni akcijski Privrednik Invest Polara Invest Otvoreni mješoviti Jahorina Koin Polara Invest Otvoreni akcijski Aktiva Invest Management Solutions Otvoreni akcijski WV Premium WVP Fund Management Otvoreni akcijski WV Balanced WVP Fund Management Otvoreni mješoviti Izvor: Banjalučka berza, www.blberza.com (05.11.2022.) 3. DRUŠTVA ZA UPRAVLJANJE INVESTICIJSKIM FONDOVIMA U FBIH U obavljanju djelatnosti upravljanja investicijskim fondovima, društvu za upravljanje namece se čitav niz ograničenja u preduzimanju odredenih poslova sa kojima bi se mogli ugroziti interesi imatelja udjela, odnosno dioničara investicijskog fonda čija je imovina povjerena društvu na upravljanje. Pri tome, značajnu ulogu ima depozitna banka, koja daje odobrenje za preduzimanje odredenih pravnih poslova društvu za upravljanje, te zastupa interese imatelja udjela, odnosno dioničara investicijskih fondova u eventualnim sudskim postupcima koji se vode protiv društva za upravljanje (Juric, 2008). Pravni osnov društva za upravljanje investicijskim fondovima podrazumijeva sljedece: 1. Društvo za upravljanje investicijskim fondovima je pravna osoba koje organizira, osniva i upravlja investicijskim fondovima. 2. Investicijski fond nije pravna osoba, vec samo institucija u okviru koje se prikupljaju novčana sredstva članova fonda. Zbog toga ne može samostalno poslovati. 3. Društvo za upravljanje investicijskim fondovima upravlja fondom tako što vodi investicijsku politiku, donosi investicijske odluke, vodi evidenciju o članovima fonda i vrijednosti njihovih udjela u fondu, i obavlja druge zakonom predvidene poslove u ime fonda. 4. Društva za upravlj anje investicij skim fondovima predstavlj aju društva kapitala koja osnivaju i upravljaju investicijskim fondovima. 80 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. 5. Imovina investicijskog fonda je u vlasništvu članova investicijskog fonda, i to razmj erno njihovom učešču u fondu i odvojena je od imovine društva za upravlj anje tim fondom. 6. Poslovanje investicijskih fondova je regulirano Zakonom o investicijskim fondovima, a nadzor društava za upravljanje vrši Komisija za vrijednosne papire. Poslovnu 2021. godinu u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema izdatim dozvolama, završilo je 10 društava za upravljanje fondovima (DUF-ova), 11 zatvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom (ZIF-ova) i pet otvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom. Od 10 DUF-ova njih sedam upravlja sa jednim ili dva ZIF-a, dva upravljaju i ZIF-om i OIF-om, a samo jedan DUF upravlja isključivo OIF-ima. Tabela 2. Pregled DUF-ova i IF-ova kojim upravlja svaki od DUF-ova na dan 31.12.2021. godine. Društvo za upravljanje fondovima Investicijski fond ABDS d.o.o. Sarajevo ZIF BIG d.d. Sarajevo ZIF BOSFIN d.d. Sarajevo BLAGO d.o.o. Sarajevo ZIF prevent d.d. Sarajevo EURO - INVESTMENT d.d. Tuzla ZIF HERBOS FOND d.d. Tuzla SME INVEST d.o.o. Mostar ZIF CROBIH FOND d.d. Mostar OIF SME BH EQUITY PROF IN d.o.o. Sarajevo ZIF PROF PLUS d.d. Sarajevo MRAKET INVESTMENT GROUP d.o.o. Sarajevo ZIF MI GROUP d.d. Sarajevo NAPRIJED INVEST d.o.o. Sarajevo ZIF NAPRIJED d.d. Sarajevo ZIF EUROFOND - 1 d.d. Sarajevo ŠIB AR INVEST d.o.o. Sarajevo ZIF BONUS d.d. Sarajevo LILIUM ASSET MENAGMENT d.o.o. Sarajevo ZIF FORTUNA FOND d.d. Sarajevo OIF LILIUM GLOBAL RAIFFEISEN INVEST d.d. Sarajevo OIF RAIFFEISEN CASH OIF RAIFFEISEN BALANCE OIF RAIFFEISEN BOND Izvor: Godišnji izvještaj Komisije za vrijednosne papire u FBiH. www.komvp.gov.ba (05.11.2022.) 4. POSLOVANJE INVESTICIJSKIH FONDOVA U BIH Na osnovu ostvarenih realizovanih prihoda i rashoda, tri OIF-a i dva ZIF-a ostvarili su pozitivan finansijski rezultat, dok su dva OIF-a i devet ZIF-ova poslovali negativnou 2021. godini. Finansijski rezultat IF-ova u 2021. godini je realizirani neto gubitak u iznosu od 8.754.059 KM, s tim da je finansijski rezultat ZIF-ova neto realizirani gubitak u iznosu od 11.853.287 KM, dok su OIF-ovi realizirali neto dobit u iznosu od 3.099.228 KM. Finansijski rezultat IF-ova, prema rezultatima koji uključuje i podatke o neto nerealizranom dobitku/gubitku u 2021. godini je neto gubitak u iznosu od 2.064.247 KM, s tim da su ZIF-ovi ostvarili neto gubitak u iznosu od 4.545.557 KM, a OIF.ovi neto dobit u iznosu od 2.481.310 KM (www.komvp.gov.ba). 81 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Tabela 3. Analitički pregled rezultata poslovanja investicionih fondova u FBiH u 2021. godini, po pojedinim kategorijama PRIHODI RASHODI Finansijski NAZIV IF-a Poslovni prihodi Realizovana dobit Finansijski prihodi Ukupno Poslovni rash od i Reali20vani gubici Finansijski rashodi Ukupno rezultat Realizovana dobitak/gubitak BIS SO. 374 107.593 0 187.967 2.369.947 1.835.900 O 7.204 947 ■7 016.980 PREVENT 949.567 507.555 0 1.457.222 760019 12.021 0 772.043 685.179 EUROFOND1 27.252 29.421 0 56.673 252.356 92.952 O 345.308 -288.635 BOS FIN 0 38.461 0 38.461 870.167 291.271 O 1.161438 -1.122.977 C ROBIH FOND 684.487 305.491 0 989.978 884.702 0 O 105.276 -542.230 PROF PLUS 1.111.554 21.477 0 1.133.031 1.369876 0 O 1.369 876 -258.322 HERBOS FOND 379.752 302.021 0 681.773 630.638 672 0 631.310 50.463 Ml GROUP 240.055 174.979 5.S65 420.599 528.100 1.898.075 O 2.726 175 -2.305.576 NAPRIJED 23.842 163.471 0 187.313 941.202 98.032 O 1.039 234 -851.921 FORTUNA FOND 205.212 82.326 0 287.538 446.199 15.158 O 451.357 173.919 BONUS 568.958 18 53 569.029 592.685 2 294 2.419 597.398 -28.369 UKUPNO ZIF-OVi 4.271.053 1.73Z.913 5.618 6.909.584 9.944.991 7.246.378 Z. 419 16.414.362 11.853.287 SME BIH 69.478 26.959 0 96.437 38 478 58.622 O 97.100 -663 LILIUM GLOBAL 10.113 23.497 0 33.610 153.555 31.153 453 185.161 -151.551 RAIFFEISENCA.SH 4.975.030 147.527 0 5.122.556 2.969.233 510.201 0 3.479 434 1.643.223 RAIFEISEN BALANCE 40.938 140.382 0 181.320 99,067 945 687 100.700 80.621 RAIFFEISEN EURO BOND 3.SS2.734 436.194 0 3.988.927 2.200.171 261.157 1 2.461329 1.527.598 UKUPNO OIF-Ovi 8.648.293 774.659 0 9.422.950 5.460.504 862.078 1.141 6.323.724 3.099.228 UKUPNO IF-ovi 12.919346 2.507.572 5.618 15.432.534 15.405.495 8.108.456 3.560 22.738.086 -8.754.059 Izvor: Godišnji izvještaj Komisije za vrijednosne papire u FBiH www.komvp.gov.ba (05.11.2022.) Grafikon 1. Bruto realizovanifinansijski rezultat ZIF-ova u FBiH, u 2021. godini Ftruto realizovani finansijski rezultat ZIF-ova u 2021. go Ulogu i značaj Porezne uprave FBiH kao neizostavnog učesnika u predistražnom i istražnom postupku kod otkrivanja i dokazivanja poreznih krivičnih djela, ali i u postupcima finansijskih istraga, važnost „all in one" koncepta Porezne uprave; > Incijalni osnov sumnje o počinjenju krivičnog djela iz oblasti poreza, - „imamo djelo" šta dalje?; > Komunikacija i korodinaciju na relaciji službena lica-ovlaštena službena lica-tužilac kako u fazi otkrivanja tako i u fazi dokumentovanja poreznih krivičnih djela - „pišem ti, pišeš mi" od problema do rješenja; U skladu s naprijed navedenim, nakon iščitavanja transkripta intervjua, metodom interpertacijske analize prikupljenih podataka izdvojene su najvažnije teme odnosno ključna opažanja ispitanika koja su sistemskim procesom klasifikacije objedinjena u odgovore i predstavljeni su rezultati proistraživanja. 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Iako postoječa zakonska regulativa odreduje položaj i ulogu Porezne uprave FBiH u postupcima otkrivanja i dokazivanja poreznih krivičnih djela, provedenim kvalitativnim istraživanjem su iz „ugla prakse" traženi odgovori o ulozi i značaju Porezne uprave FBiH u smislu proaktivnog i reaktivnog djelovanja kada je u pitanju otkrivanje i dokazivanje ovih krivičnih djela, ali i o načinu saznanja odnosno komunikaciji i korodinaciji svih učesnika u postupku te kvalitetu informacija odnosno izvještaja o počinjenom krivičnom djelu i učiniocu. Postavljena pitanja posmatrana su iz više različiti uglova prakse obzirom na samu strukturu ispitanika. 96 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Tabela 2. Pregled sažetka odgovora na pitanje broj 1 Pitanje 1. Kakva je uloga i značaj Porezne uprave FBiH u smislu proaktivnog i reaktivnog djelovanja kada je u pitanju otkrivanje i dokazivanje poreznih krivičnih djela? Sif.ispitanika Odgovor 001 - Porezna uprava je prva „na izvoru informacija" kada su u pitanju porezna krivična djela; - Nadležnosti i organizaciona struktura daje velike mogucnosti kako proaktivnog tako i reaktivnog djelovanja kada je u pitanju detekcija poreznih krivičnih djela. 002 - Podaci iz baza kojima raspolaže Porezna uprava su dragocjeni svim istražnim organima koji su uključeni u odredeni predmet; - Iako ponekad podaci u bazama nisu „ažurirani" daju dobru osnovu za vršenje prvih preliminarnih provjera; - Ukoliko se provodi ili planira provoditi istraga i/ili finansijska istraga, Porezna uprava predstavlja „condicio sine qua non" za bilo kakvo dalje postupanje tužilaštva. 003 - Utvrdivanje porezne obaveze u upravnom postupku je odličan indikator osnova sumnje o počinjenom krivičnom djelu; - Ponekad odredene činjenične situacije iako impliciraju osnov sumnje o počinjenju poreznog krivičnog djela zahtijevaju provedbu inspekcijskog nadzora „post festum" kako bi se eventualno potvrdio osnov sumnje. 004 - Obzirom da Porezna uprava raspolaže podacima o legalno stečenom prihodu fizičkih i pravnih lica, otvaraju se velike mogucnosti proaktivnog djelovanja; - Jednostavnom usporedbom prihoda i stila života odredenih lica kroz operativni rad može biti indikacija za osnov sumnje o počinjenju nekog krivičnog djela ne samo poreznog; - Kombinacija znanja iz kriminalistike, ekonomije i prava koja se zahtijeva je ponekad „hendikep" jer istražiteljima nedostaju potrebna znanja npr. iz ekonomije. 005 - Proaktivno djelovanje porezne uprave u smislu poštivanja poreznih zakona vrlo često generiše osnov sumnje o počinjenom krivičnom djelu; - Svi pravosnažno okončani krivični predmeti kako iz oblasti poreza tako i kada je u pitanju pranje novca, ali i nekih drugih krivičnih djela su „tražili" aktivno učešce Porezne uprave; - Kadrovska (ne) popunjenost je ozbiljan „kočioni mehanizam" za još efikasnije djelovanje. 006 - Porezna uprava provodi postupak inspekcijskog nadzora kako pravnih tako i fizičkih lica iz kojeg proističu dodatne porezne 97 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. obaveze koje vrlo često upucuju da je počinjeno neko od poreznih krivičnih djela; - Veliki broj incijativa za provedbu inspekcijskog nadzora dolazi od strane drugih istražnih organa što ponekad „usporava" rad Porezne uprave u smislu provedbe plana redovnih kontrola. 007 - Istražni organi zahtijevaju provedbu inspekcijskog nadzora u relativnom kratkom vremenskom roku; - Kadrovska „potkapacitiranost" posebno kada su u pitanju porezni inspktori koji provode postupak nadzora je vrlo često uzrok sporosti i nemogucnosti okončanja postupka nadzora u predvidenom roku čime se stvara slika neefikasnoti Porezne uprave. Izvor: Podaci iz transkripta intervjua Slijedom sažetaka dobijenih odgovora od strane ispitanika zaključuje se da je Porezna uprava FBiH obzirom na svoje nadležnosti i organizacionu strukturu prva „na izvoru informacija" o mogucim nepravilnostima iz oblasti poreza. Taj aspekt „prvog u cilju" daje velike mogucnosti prije svega proaktivnog, a kasnije i reaktivnog djelovanja. Najčešce osnov sumnje o počinjenom krivičnom djelu iz oblasti poreza dolazi kao rezultat provedenog inspekcijskog nadzora fizičkog ili pravnog lica. Pored ove „dinamičke" uloge Porezne uprave FBiH svakako je nezanemariva i „statička" uloga kada Porezna uprava ne generiše osnov sumnje o počinjenom krivičnom djelu nego je svojevrstan „support" u odredenom predistražnom ili istražnom postupku pri čemu podaci iz baza Porezne uprave FBiH predstavljaju dragocjena saznanja kako za istragu koja se odnosi na konkretno krivično djelo tako i za finansijsku istragu. Posmatrano s ovog aspekta uloga Porezne uprave je neizostavna kada se traga za protivpravno stečenom imovinskom koristi koja se treba oduzeti, a što bi trebao da bude cilj svakog postupka kada je imperativ u kontekstu generalne prevencije i slanja poruke da se „kriminal ne isplati". Ispitanici su ovom dijelu ukazali i na problem kadrovske „potkapacitiranosti" posebno u dijelu koji se odnosi na provedbu upravnog postupka čime se stvara slika neefikasnosti Porezne uprave. Nadalje u kontekstu kadrovske strukture kada je u pitanju otkrivanje i dokazivanje poreznih krivičnih djela od strane dijela ispitanika ukazano je i na potrebu primjene kombinacije znanja iz oblasti prava, ekonomije i kriminalistike što u odredenim sitaucijama izostaje jer dio istražitelja posjeduju kriminalistička i pravna „znanja", ali ne i ekonomska, s druge strane oni koji vrše inspekcijski nadzor posjeduju ekonomska „znanja", ali im nedostaje pravnih i kriminalističkih. Prevazilaženje navedenog problema je moguce riješti kombinacijom timova različitih profila što opet nije uvijek moguce ako se uzme u obzir sistematizacija radnih mjesta unutar Porezne uprave FBiH. 98 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Tabela 3. Pregled sažetaka odgovora na pitanje broj 2 Pitanje 2. Incijalni osnov sumnje o počinjenju krivičnog djela iz oblasti poreza, krivično djelo ili prekršaj - „imamo djelo" šta dalje? Sif.ispitanika Odgovor 001 - Da bi se odredena činjenična situacija iz oblasti poreza mogla okarakterisati kao krivično djelo potrebno je da se ispuni niz uslova; - Kod Porezne utaje prm, radi nije svaka utvrdena obaveza krivično djelo; - Potrebno je utvrditi kako materijalno pravne pretpostavke tako i suštinske. 002 - Vrlo često odredene činjenične situacije upucuju na izvršenje krivičnog djela, ali nema subjektivne komponente učinioca; - Preliminarni osnov sumnje o počinjenju krivičnog djela trebaju dati lica koja rade nadzor ili istražitelji; - Ponekad nedostaje kvalitetna procjena; - Nekvalitetna procjena od strane istražitelja i otvaranje predmeta rezultira „prazan hod" koji najčešce završava Naredbom o neprovodenju istrage. 003 - Ako postoji osnov sumnje ne izdavati prekršajni nalog, ukoliko se izda prekršajni nalog amnestirali ste učinioca po načelu „ne bis in idem"; - Ako postoji osnov sumnje, a detektovan je u kontroli potrebno je odmah obavijesiti istražitelje; - Pravovremene informacije daju najbolje rezultate; - Zakašnjele informacije odnosno informacije po okončanju postupka usložnjavaju dalje vodenje istrage; - ZUP predvida i prekid postupka u slučajevima postojanja krivičnog djela. 004 - Osnov sumnje najčešce prizilazi iz postupka inspekcijskog nadzora; - Istražitelji moraju postupiti po saznanju da je učinjeno krivično djelo; - Informacije od strane organizacionih jedinica Porezne uprave su često neselektivne. 005 - Istražitelji ne raspolažu potpunim informcijama iz kontrole; - Često se dostavljaju upravni akti kao osnov sumnje u prilogu kojih nema niti jedan materijalni dokaz; - Protokol o saradnji izmedu Porezne uprave i tužilaštva je umnogome riješio pitanje neselektivnog prijavljivanja. 006 - U toku inspekcijskog nadzora kad postoji sumnja na počinjenje krivičnog djela u skladu sa procedurama obavještavamo 99 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. istrage; - Iako neke situacije ne upucuju na počinjenje poreznog krivičnog djela ali imaju obilježja drugog krivičnog djela opet obavještavamo nadležni odsjek za istrage; - Nekoliko situacija je bilo da se shodno odredbama ZUP-a prekinuo postupak i obavijestilo tužilaštvo ti predmeti i sada stoje u „statusu quo". 007 - Nakon što odredena činjenična situacija indicira osnov sumnje ista se dostavlja odsjeku za istrage na ocjenu da li ima elemenata krivičnog djela; - Često dugo takve informacije „stoje" i dostavi se povratna informacija da se istraga nece sprovoditi kada je vec nastupila zastara i za prekršajno kažnjavanje, tako obveznik ostaje nekažnjen po bilo kojem osnovu. Izvor: Podaci iz transkripta intervjua Postavljenim pitanjem „Incijalni osnov sumnje opočinjenju krivičnog djela iz oblasti poreza, krivično djelo iliprekršaj - „imamo djelo" šta dalje?" namjera je bila da se od strane ispitanika „isprovociraju" odgovori na osnovu kojih ce se dobiti što potpuniji podaci o „početku procesa". S tim u vezi ispitanici iz reda tužilaštva su fokus stavili na pravni aspekt, dok su ispitanici iz reda istražitelja svoje odgovore temeljili na operativnom za razliku od poreznih inspektora čiji su odgovori bili čisto proceduralni. No bez obzira na sam aspekt datih odgovora može se konstatovati da bi postojalo neko krivično djelo iz oblasti poreza potrebno da se ispune odredene zakonske pretpostavke. Pored toga svakako posebno pitanje koje se uvijek namece kada su u pitanju prezna krivična djela jeste i pitanje namjere učinioca koja kod ovih krivičnih djela mora postojati, uvijek se traži „direktni umišljaj" kod učinioca. Sam osnov sumnje o počinjenju krivičnog djela iz oblasti poreza se generiše najčešce iz postupka inspekcijskog nadzora. Postupak nadzora eventualnog počinioca krivičnog djela prema slovu zakona uvijek uvodi u odredena prava, da prigovara na zapisnik i da se žali na prvostepeno rješenje. To otvara nova pitanja i dileme u kontekstu krivičnog postupka. Žalba na rješenje odlaže izvršenje, o žalbi odlučuje drugostepeni organ Federalno ministarstvo finansija. Taj postupak odluke po žalbi traje i po nekoliko godina. U takvim situacijama je moguce da se pokrene krivični postupak, a da upravni bude riješen kasnije ili u toku krivičnog postupka gdje hipotetički rezultat može biti da je poništeno prvostepeno rješenje, samim tim i obaveze koje su bile osnov sumnje da je počinjeno krivično djelo. Slijedom navedenog ispravnije bi bilo prekinuti upravni postupak do okončanja krivičnog. No problem koji ispitanik navodi jeste i tromost tužilačkog kapaciteta posebno ako se posmatra i odgovor da je bilo prekinutih postupaka i da su i danas u statusu quo. 100 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Tabela 4. Pregled sažetaka odgovora na pitanje broj 3 Pitanje 3. Kakav je kvalitet komunikacije i korodinacije na relaciji službena lica-ovlaštena službena lica-tužilac u fazama otkrivanja i dokazivanja poreznih krivičnih djela? Sif.ispitanika Odgovor 001 - U periodu do 2020.godine komunkacija je bila svedena na „suhoprano" dopisivanje; - Veoma često su dostavljanje „sirove" informacije bez provedenih dodatnih provjera; - Rezultati su bili najčešce Naredbe o neprovodenju istraga uz odredene izuzetke. 002 - Prije dostavljanja bilo kakave informacije zbog specifičnosti poreznih krivičnih djela potrebno je predhodno ostvariti komunikaciju za tužilaštvom; - Saradnja istražitelja PU FBiH i tužioca neophodna je vec od najranije faze rada na odredenom predmetu, jer samo kvalitetna i iskrena saradnja doprinosi kvalitetnijim izvještajima o učinjenim krivičnim djelima. 003 - Komunikacija i korodinacija je posebno značajna zbog zakonitog prikupljanja dokaza; - Važnost konstantne komunukacije posebno u fazi zakonitog prikupljanja dokaza, a onda i u analizi dogadaja sa aspekta paralelizma vodenja prekršajnog i krivičnog postupka i opasnosti pojave načela „ne bis in idem"; - Kod sačinjavanja nekih „opštih" informacija često nedostaje analitički pregled podataka; - Tužilac ne može izvuci zaključke o odredenoj stvari ako je samo od strane Porezne uprave taksativno naveden obrazac bez pojašnjenja šta isti predsavlja. 004 - Ovlaštena službena lica istražitelji postupaju u skladu sa ZKP- u i shodno tim pravilima komuniciraju sa tužiocem; - Istražitelj je vezan dobijenom informacijom iz postupka nadzora i po zaprimanju iste bez obzira na njen kvalitet mora ostavriti komunikaciju sa tužiocem odnosno obavijestiti ga o istom; - Načini obavještavanja nisu decidno propisani osim što zakon kaže dužan je obavijestiti; - Najčešca obavještenja su pismenim putem. 005 - Kada je u pitanju komunikacija i koordinacija sa tužilaštvom do potpisivanja protokola skoro svaka informacija je pismenim putem dostavljanja tužilaštvu; - Nakon potpisivanja protokola praksa komunikacij e i korodinacij e 101 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. se promijenila, tako da po zaprimanju informacije o eventualnom osnovu sumnje ista se ili usmeno na sastanku prezentira tužiocu ili pismeno putem e maila; - Primječuje se dobar napredak u komunikaciji jer su protokolom predvideni tužioci kao „kontakti" što do tada nije bila praksa; - Jasno odredeno ko kada postupa; - Istražitelji imaju adekvatne sugovornike za diskusiju jer su u pitanju tužioci koji rade u odjelu za privredni kriminal. 006 - Organizaciona struktura Porezne uprave i propisi odreduju komunikaciju sa ovlaštenim službenim licima; - Komunikacija sa ovlaštenim službenim licima prilikom dostavljanja informcije dosta usporava okončanje postupka nadzora. 007 - Kada se postupa po zahtjevu drugih istražnih organa komunikacija se uspostavlja po okončanju nadzora; - Često se zahtijeva da se kontrola izvrši samo o odredenom segmentu pri čemu je potrebno komunicirati šta je utvrdeno i šta bi bilo važno još kontrolisati prije okončanja nadzora odnosno sačinjavanja zapisnika/donošenja rješenja. Izvor: Podaci iz transkripta intervjua Nakon detaljne analize i induktivne kategorizacije odgovora ispitanika na postavljeno pitanje može se zaključiti da cjelokupan proces otkrivanja i dokazivanja poreznih krivičnih djela umnogome zavisi od kvalitetne komunikacija i korodinacija svih učesnika u postupku oktrivanja i dokazivanja poreznih krivičnih djela. Izbjegavanje suhopranog dopisivanja po principu „pišem ti, pišeš mi" doprinosi kvalitetnijim izvještajima o učinjenim krivičnim djelima, ali i neosovanim prijavama kao i nepotrebnom trošenju resursa kako tužilačkih tako i istražnih kapaciteta Porezne uprave. Ispitanici su saglasni da su Protokoli o medusobnoj saradnji u otkrivanju i procesuiranju krivičnih djela izmedu Porezne uprave FBiH i Kantonalnih tužilaštava u FBiH umnogme riješili pitanje komunikacije jer se potpisivanjem istih komnukacija i koordinacija dosta poboljšala. Precizirane su aktivnosti i postupci po kojima če u odredenim fazama postupati Porezna uprava i Kantonalno tužilaštvo. Jasno odredenje: ko, kad, kako i na koji način izvršava odredene aktivnosti treba da ima za rezultat kvalitetnije procesuiranje krivičnih djela iz oblasti poreza što če doprinositi efikasnijem vodenju krivičnog postupka, sankcionisanju počinilaca takvih djela, ali i preventivno uticati i na sve druge porezne obaveznike ukoliko se odluče na nepoštivanje poreznih i drugih zakona. 102 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. ZAKLJUČAK Aktuelni konceptualni pogled kroz prizmu ovog istraživanja, teoretski i praktično determinira ulogu i značaj Porezne uprave Federacije BiH u postupcima otkrivanja dokazivanja i procesuiranja poreznih krivičnih djela. Naime, opštom metodom generalizacije odgovora svi ispitanici su saglasni da je Porezna uprava neizostavan faktor te da njena, uloga i značaj predstavlja „uslov bez kojeg se ne može" kada je u pitanju otkrivanje i dokazivanje kako poreznih krivičnih djela tako i drugih protivpravnih ponašanja u kojima učinioci krivičnih djela ostvaruju protivpravnu imovinsku korist. Kada je u pitanju osnov sumnje o počinjenom krivičnom djelu treba razlikovati postupanje poreznih organa na otkrivanju krivičnih djela u skladu sa zakonskim propisima kojima se propisuje temeljni rad poreznih istražitelja i poreznih inspektora, od procesne uloge tužioca na otkrivanju krivičnih djela. Tužilac poduzima potrebne mjere na otkrivanju krivičnog djela isključivo temeljem postojanja osnova sumnje da je krivično djelo izvršeno. Prikupljanje i pronalazak saznanja i dokaza koji čine osnove sumnje da je izvršeno porezno krivično djelo je isključivo nadležnost poreznog organa u okviru svojih nadležnosti. Znači da otkrivanje krivičnog djela koje obavlja tužilac predstavlja dogadajno usmjereno otkrivanje krivičnog djela, odnosno dodatno razotkrivanje krivičnog djela na temelju vec stečenog saznanja da postoji dogadaj koji u sebi nosi osnov sumnje da je počinjeno krivično djelo, za razliku od poreznog otkrivanja krivičnog djela gdje je otkrivanje osnova sumnje da je krivično djelo izvršeno suštinska posljedica redovnih aktivnosti koje nisu bile usmjerene na dogadaj koji u sebi nosi osnov sumnje da je počinjeno krivično djelo. Kako je fokus istraživanja bio na stavovima i mišljenjima ispitanika u pogledu uloge i značaja Porezne uprave FBiH prije i poslije potpisivanja Protokola o medusobnoj saradnji u otkrivanju i procesuiranju krivičnih djela izmedu Porezne uprave FBiH i Kantonalnih tužilaštava u FBiH svi ispitanici su saglasni da su istim riješena odredena važna pitanja koja se prvenstveno odnose na sam momenat prijavljivanja odnosno postojanja osnova sumnje gdje se prije podnošenja zvaničnog izvještaja o počinjenom krivičnom djelu predhodno vrše potrebne konsultacije sa postupajucim tužiocem. Posebna intencija je bila da se smanji broj nekvalitetnih prijava, a da sve one činjenične situacije za koje postoji osnov sumnje da je počinjeno krivično djelo budu adekvatno procesuirane. Ispitanici su dalje potvrdili da su umnogome otklonjeni problemi u postupanju koji su bili prisutni. Posebno jer se Protokolom nalaže da se u toku inspekcijskog nadzora (inspektori koji postupaju u upravnom postupku) kada se „uvidi" da jedan dogadaj ima obilježja krivičnog djela odnosno osnova sumnje o počinjenom krivičnom djelu porezne utaje, informacija dostavlja Odsjeku za obavještavanje i istrage koji dalje preduzimajuju mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju provjera prikupljanja dodatnih informacija i u konačnici obavještavaju tužioca o tim tzv. početnim osnovama sumnje. Kada je u pitanju komunikacija i koordinacija ispitanici su potvrdili da se ovakvim postupanjem izbjegao momenat „neargumetovanog" suhopranog dopisivanja. Ovakvom koordinacijom je otvoren prostor za provjere bez da je donesena bilo kakva naredba o provodenju istrage, čime se u početnom stadiju izbjeglo „formiranje predmeta" dok se ne dode do konkretnih činjenica koji zaista upucuju da je počinjeno krivično djelo. Dakle, na ovaj način su otvoreni kanali konstatne komunikacije i koordinacije na relaciji Porezna uprava - Tužilaštvo koji trebaju dati rezultat u smislu daljeg 103 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. pravca djelovanja. Ako se posmatraju prethodna postupanja prije Protokola onda se može uočiti ogroman napredak. Ovim načinom komunikacije se eliminiše sačinjavanje izvještaja o počininjenom krivičnom djelu isključivo na osnovu upravnih akata. U ovim slučajevima i nema nikakav upravni akt iz inspekcijskog nadzora, prisutno je jedno svojevrsno „upadanje" u postupak kontrole. Ukoliko se nakon provjera utvrdi da konkretna činjenična situacija ne sadrži elemente krivičnog djela iz oblasti poreza inspektori okončavaju postupak inspekcijskog nadzora shodno pravilima Zakona o poreznoj upravi FBiH (Zakona o upravnom postupku). U suprotnom detaljnim „pretresanjem" činjenične situacije priprema se kvalitetan teren za sačinjavanje izvještaja o počinjenom krivičnom djelu pod nadzorom tužioca i u takvim situacijama rezultat ne bi trebao biti upitan. Rezultat potpisanog Protokola se direktno reflektirao na naprijed navedene (ne)efikasnosti u smislu da je broj Naredbi o neporovodenju istrage od strane tužilaštava sveden na minimum, da se bespotrebno ne opterecava kako tužilački tako ni istražni kapacitet Porezne uprave FBiH, a da se navedenim „rasterecenjem" otvara prostor za kvalitenije istrage čiji je rezultat konačno procesuiranje učinilaca ovih krivičnih djela. LITERATURA 1. Antic, D. (2013). "Multilevel fiscal system in Bosnia and Herzegovina: evolution and coping with economic crisis", Financial Theory and Practice, 280-306; 2. Babic, M., i dr., (2005) Komentari krivičnih zakona u Bosni i Hercegovini, Vijece Evrope i Evropska komisija. 3. Bajgoric, N., Somun-Kapetanovic, R; Resic, E., Turulja, L. (2019) Uvod u metodologiju NIR-a (drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje), Ekonomski fakultet u Sarajevu. 4. Bedi, D. (2012) Ocjena učinkovitost u suzbijanju poreznih kaznenih djela, Polic. sigur. (Zagreb), broj 2, str. 357-373; 5. Buljan, I. (2021) Izvještavanje o rezultatima kvalitativnih istraživanja, Zdravstveni glasnik, Medicinski fakultet u Splitu broj 7. str. 1-10; 6. Isovic, Š. (2018.) "Reforma poreznog sistema Bosne i Hercegovine". Dostupno na: http://pufbih.ba/v1/public/upload/publications/Reforma_poreznog_sistema_Bosne_i_ Hercegovine.pdf (pristupljeno: 30.06. 2023.); 7. Jovaševic, D. (2017) Poreska evazija i poreska utaja u republici Srbiji-oblici ispoljavanja i mjere suzbijanja, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Tuzli; 8. Klier, D. (2007) Aktualna problematika otkrivanja, prijavljivanja i procesuiranja utaja poreza... Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 14, broj 2, str. 785800; 9. Mužic, V. (1999). Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Educa. 10. Smieliauskas, Wally; Ye, Minlei; Zhang, Ping. (2020) Auditing and Society: Research on Audit Practice and Regulations 1st Edition; 11. Šantic, Ž. (2019). Porezni sustav BiH, Sveučilište u Mostaru, Ekonomski fakultet; 12. Šimovic J., Rogic Lugaric T., Cindori S. (2007) Utaja poreza u Republici Hrvatskoj, 104 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 14, broj 2. str. 591-617; 13. Vranko, A. (2015) Sprečavanje porezne utaje i izbjegvacnje plačanja poreza, Porezni vijesnik 7-8; 14. Zakoni: 15. Zakon o poreznoj upravi FBiH "Službene novine FBiH", br. 33/2002, 28/2004, 57/2009, 40/2010, 29/2011 - odluka US, 27/2012, 7/2013, 71/2014, 91/2015 i 44/2022; 16. Zakon o krivičnom postupku FBiH Službene novine Federacije BiH, br. 35/2003, 56/2003 - ispravka, 78/2004, 28/2005, 55/2006, 27/2007, 53/2007, 9/2009, 12/2010, 8/2013, 59/2014 i 74/2020); 17. Krivični zakon FBiH "("Sl. novine FBiH", br. 36/2003, 21/2004 - ispr., 69/2004, 18/2005, 42/2010, 42/2011, 59/2014, 76/2014, 46/2016, 75/2017 i 31/2023). 18. Ostalo: 19. Protokoli o medusobnoj saradnji u otkrivanju i procesuiranju krivičnih djela izmedu Porezne uprave FBiH i Kantonalnih tužilaštava u FBiH (2020) (protokol potpisan od strane Porezne uprave FBiH i Kantonalnog tužilaštva Sarajevo; 20. Priručnik za inspekcijski nadzor, (2021) - Porezna uprava FBiH. 105 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Primljeno/Submitted: 25.06.2023. Pregledni rad Prihvačeno/Accepted: 24.07.2023. Review paper JEL Classification: I10, Z20 MY JUMP APLIKACIJA U DIJAGNOSTICI SKOKA MY JUMP APPLICATION IN JUMP DIAGNOSTICS Danijela Šokčevic * Erna Davidovič Cvetko ** SAŽETAK Vertikalni skok uobičajena je mjera u sportskoj dijagnostici, ali i u procjeni razine zdravstvene kondicije u opčoj populaciji kroz cijeli život. Indirektan je pokazatelj mišične snage donjih ekstremiteta. Vertikalni skok posebno je važna mjera u sportu, gdje se koristi za procjenu i poboljšanje učinkovitosti trenažnog procesa, odredivanje eksplozivne snage i pračenje neuromuskularnog zamora. S pojavom novih tehnologija, uz tradicionalno korištene skupe i teške za transport instrumente za mjerenje vertikalnog skoka pojavljuju se mobilne aplikacije koje čine dijagnostiku skoka jednostavnijom, jeftinijom i praktičnijom za rad na terenu. Aplikacija My Jump jedna je od najviše korištenih i validiranih aplikacija za dijagnostiku skokova kod sportaša i opče populacije. Ovaj pregledni rad predstavlja mogučnosti aplikacije i kako je koristiti, kao i njenu točnost i valjanost, kroz pregled validacijskih studija. Ključne riječi: My Jump aplikacija, dijagnostika, vertikalni skok, zdravstveni fitnes ABSTRACT Vertical jump is a common measure in sports diagnostics, but also in assessing the level of health related fitness in the general population. It is an indirect indicator of the muscular strength and power of the lower limbs. Vertical jump is particularly important measure in sports, where it is used to evaluate and improve effectiveness of a training process, determinate neuromuscular strength output, and monitor neuromuscular fatigue. With the rise of the new technologies, along traditionally used, expensive and not easy to transport, instruments for measuring vertical jump a new mobile applications appeared and made jump diagnostic simpler, cheaper and more practical for field measurements. The My Jump application is one of the most used and most validated applications for jump diagnostic in athletes and in the general population. This narrative review presents the application's * Studentica, Specijalistički diplomski stručni studij Preventivna fizioterapija, Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru, e-mail: danijelasokcevicO 103 @gmail. com ** Dr. sc., v.pred., Odjel za zdravstvene studije, Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru, e-mail: erna.davidovic@vevu.hr 106 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. capabilities and how to use it, as well as its accuracy and validity, through an overview of validation studies. Key words: My Jump application, diagnostics, vertical jump, health related fitness UVOD Vertikalni skok sastavni je dio sportova u kojima je prisutno brzo trčanje, udarci, skokovi, a ti sportovi su: nogomet, odbojka, borilački sportovi, atletika itd. Testiranje vertikalnog skoka važan je način provjere razine muskuloskeletnog fitnesa i u opčoj populaciji u svim životnim dobima. U djetinjstvu se uobičajeno koristi za pračenje neuromuskularnih karakteristika i procesa razvoja djece, te se može koristiti kroz cijeli život sve do starosti, kada je dobar prediktor funkcionalne sposobnosti i rizika od pada. Indirektan je pokazatelj mišične snage donjih ekstremiteta. Posebno je važna mjera u sportu, gdje se koristi za procjenu i poboljšanje učinkovitosti trenažnog procesa, odredivanje eksplozivne snage i pračenje neuromuskularnog zamora. Dijagnostika vertikalnog skoka primjenjuje se u sportovima radi procjene razine mišične jakosti i snage donjih ekstremiteta koja ima važnu ulogu prilikom brzog trčanja, u važnim trenucima tijekom utakmica timskih sportova kroz skokove, udarce, sprinteve ili tijekom obrane i napada u borilačkim sportovima (Kons i sur., 2018). Podaci vertikalnog skoka pokazatelj su eksplozivne snage sportaša. Counter movement jump (CMJ) najpouzdaniji je test za procjenu eksplozivne snage (Rodriguez-Rosell i sur., 2017). "U sportskoj znanosti postoji stalna potreba za razvojem mjernog alata koji je pristupačan, prenosiv i jednostavan za uporabu"(Bogataj i sur., 2020). U skorije vrijeme testovi za procjenu sposobnosti i karakteristika važnih za uspješnost izvedbe u sportovima teže digitalizaciji, kako bi bili lakši za transport i korištenje u terenskim uvjetima i tako dostupniji i korisniji u direktnoj procjeni sportaša i njihove pripremljenosti. My Jump aplikacija popularna je i inovativna metoda mjerenja skokova kod sportaša, ali ne samo kod njih več i kod nesportaša, djece i osoba starije životne dobi te se koristi u svrhu pocjene sportskih sposobnosti i fizičke spremnosti (Yingling i sur., 2018). Lako je dostupna i jeftina metoda u procjeni i dijagnostici sportaša i nesportaša. Aplikacija se može pronači na Trgovina play aplikaciji ili App Store aplikaciji koje su sastavni dio pametnih telefona ili Iphone-a, te u sebi ima širi izbornik i modela mjerenja vertikalnog skoka, a to su ponavljajuči skok, asimetrični skok, horizontalni skok itd. Laka dostupnost pametnih telefona i tableta omogučuju ispitivačima bržu i lakšu provedbu mjerenja jer se time izbjegava korištenje i transport laboratorijskih uredaja. Efikasnost i laka dostupnost aplikacije nisu jedine bitne karakteristike, jer aplikacija treba zadovoljavati kriterije koji osiguravaju točnost i pravovaljanost dobivenih rezultata tijekom mjerenja kako bi rezultati bili korisni i točni (Turan i sur., 2022). Cilj ovog rada je pregledom istraživanja prikazati mogučnosti i valjanost My Jump aplikacije kroz prikaz validacijskih studija koje su ispitivale valjanost i točnost rezultata dobivenih korištenjem aplikacije. 107 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. 1. MY JUMP APLIKACIJA Vertikalnim skokom mjeri se funkcionalna izvedba sportaša i nesportaša na jeftin i efikasan način pomocu My Jump aplikacije. Aplikacija se služi kamerom kojom se proizvodi video pomocu kojeg se vidi faza leta kojom se očitava vrijeme leta i visina skoka. Aplikacija nudi mogucnost unošenja tjelesne težine ispitanika, te se može odrediti snaga koja je bila potrebna za dobivene rezultate mjerenja. Aplikacija omogucava upisivanje i mjerenje neograničenog broja ispitanika koje se može pratiti longitudinalno, a sami rezultati mogu se podijeliti putem e-maila, i društvenih mreža (Stanton i sur., 2015). Do aplikacije se dolazi na jednostavan način putem Trgovine Play na android mobilnim uredajima ili putem App Store aplikacije na Iphone mobilnim uredajima. Samo mjerenje vrlo je jednostavno jer je potrebno pomocu kamere ugradene u mobilni uredaj snimiti osobu koja izvodi skok (moguce je raditi analize različitih vrsta skokokva) te na osnovu tog videa u aplikaciji se mogu dobiti podaci važni za dijagnostiku skoka. CMJ, odnosno Counter Movement Jump najčešca je birana metoda u dijagnostici koja se koristi u My Jump aplikacij. CMJ dijagnostički je test kojim se procjenjuje snaga mišica donjih ekstremiteta, najčešce kod sportaša te se test pomaže pri prilagodbi intenziteta trenažnog procesa i pracenja zamora (Rago i sur., 2018). Osim CMJ mjere se i DJ-drop jump, SJ-squat jump, CMJAJ-vertikalni skok sa slobodnim rukama. Slika 1. My Jump aplikacija - način provedbe testa i prikaz rezultata Izvor: http://www.mviumplabpro.com/ Medu aplikacijama koje su razvijene za dijagnostiku skoka My Jump prednjači svojim performansama i validiranošcu, što je posebno važno za potencijal njenog korištenja u znanstvenom radu. Pored ove aplikacije u validacijskim studijama pojavljuje se i What's My Vert aplikacija koja ipak pokazuje nešto manje mogucnosti za primjenu. Usporedba My Jump aplikacije s What's My Vert aplikacijom ne daje velike razlike jer analizom daju iste ili približno iste rezultate i mjerenja izvode sličnim principom (Montalvo et al, 2021.). Prednosti My Jump aplikacije su mogucnost mjerenja različitih vrsta skokova, a ne isključivo vertikalnog skoka, te mogucnost stvaranja timova s njihovim karakeristikama (ime, visina, tjelesna masa, 108 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. duljina donjih ekstremiteta). Kvaliteta obje aplikacije jest mogucnost ponavljanja mjerenja, odnosno ponovljena analiza istog videa te mogucnost spremanja podataka u brojčanim iznosima. What's My Vert aplikacija omogucava usporeni snimak ukoliko se korsiti iOS te samim time povečava preciznost analize snimka. Podaci koji se dobiju kroz analizu putem obje aplikacije mogu se iskoristiti kao mjerilo spremnosti ili nespremnosti sportaša za motoričke izvedbe kroz pojedini sport koji zahtjeva snažan i visok skok kao što je primjer skok u košarci. Obje aplikacije podržavaju samo jedan skok koji se analizira te se rezultati vežu samo za njega, te bi bilo korisno kada bi osoba mogla vertikalno skočiti do tri puta te da se provede analiza svih skokova koji se vežu jedan za drugi u nizu. 2. PREGLED VALIDACIJSKIH STUDIJA Za potrebe ovog pregleda pretražena je literatura korištenjem izvora: "Google znalac" i "PubMed" s ključnim riječima:my jump app, vertical jump, validity and reliability. Radovi koji su uvršteni u ovaj pregled su validacijske studije probrane prema svojoj metodološkoj kvaliteti, koje usporeduju rezultate dijagnostike skoka pomocu ispitivane aplikacije sa rezultatima opce poznatih i priznatih metoda koje se koriste u sportskoj dijagnostici za analizu vertikalnog skoka uz jedan rad koji je ispitivao razlike rezultata pri različitim položajima ispitivača, tj mobitela kojim se rade mjerenja. Prikazani radovi starosti su do 10 godina od kojih je 70% radova starosti do 5 godina. U tablici su prikazane odabrane validacijske studije. Tablica 1. Validnost My Jump aplikacije prema validacijskim studijama AUTORI GODINA USPOREDBA UZORAK ZAKLJUCAK Stanton, 2017. Platforma za 29 Rezultati R., mjerenje sile (19 žena i 10 aplikacije u Wintour, S. muškaraca) visokoj A., & korelaciji s Kean, C. platformom (r > O. 0.99), visoka pouzdanost (ICC=0.99) Haynes, T., 2019. Platforma za 14 muškaraca My Jump Bishop, C., mjerenje sile Studenti sportaši aplikacija Antrobus, valjana je i M., & pouzdana Brazier, J. metoda mjerenja vertikalnog skoka i vremena potrebnog za kontakt s 109 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. poglogom (i=0.98) Carlos- 2016. Platforma za 40 muškaraca My jump Vivas J., mjerenje sile Študenti sportaši aplikacija je Martin- validna Martinez dijagnostička J.P., metoda za Hernandez- mjeienja Mocholi veitikalnog M.A., skoka. Perez- (ICC=0.996) Gomez J. Montalvo, 2021. Optojump, Push- 30 My Jump2 S., Band 2.0 i (17 muškaraca i 13 aplikacija pruža Gonzalez, What'sMyVert žena) valjane podatke M. P., Osobe starije od 18 o mjeienju Dietze- bez ozljeda skokova. (za Hermosa, kralježnice, zglobova i visinu skoka za M. S., mišicno-koštanog CMJ (ICC > Eggleston, sustava 0.98), SQJ (ICC J. D., & > 0.98), DJ Dorgo, S. (ICC > 0.94) Driller, M., 2017. Ploča za mjerenje 61 My Tavares, sile (30 muškaraca i 31 Jump aplikacija F., žena) je valjana McMaster, Rekreativni sportaši (srednja D., & pogreška = 0.9 O'Donnell, S. cm, r= 0.96) Bogataj, S., 2020. OptoJump instrument 48 My Jump Pajek, M., (26 dječaka i 22 aplikacija valjan Hadžic, V., djevojčice) je način Andrašic, Osnovnoškolska djeca mjeienja visine S., Padulo, veitikalnog J., & skoka djece Traj kovic, osnovnoškolske N. razine. (za SJ i = 0.97, za CMJ i = 0.97, za CMJAM i = 0.99) 110 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Jimenez- 2022. Mjerenja My Jump 39 Mjerenje Olmedo, J. aplikacijom s (25 mušakaraca i 14 vertikalnog M., Pueo, različitih visina žena) skoka osobe s B., Mossi, Sportaši rekreativci visine od 90cm J. M., & daje sukladne Villalon- rezultate onima Gasch, L. koji su dobiveni iz niže pozicije od 30cm od poda. (ICC=0.993) Izvor: autori U ovom pregledu prikazana su provedena istraživanja koja su se temeljila na realizaciji validacije „My Jump app" i „My Jump2 app". My Jump aplikacija objašnjena je i validirana u svakom navedenom radu u tablici kroz razlike i sličnosti u dobivenim rezultatima s drugim mjernim instrumentima, ili usporedivanjem rezultata različitih načina mjerenja aplikacijom. Stanton i suradnici 2017. godine proveli su studiju presjeka s 29 ispitanika. Mjereni su counter movement jump (CMJ) i drop jump (DJ) na platformi za mjerenje sile i pomocu My Jump aplikacije. Pouzdanost podataka provjerili su u dva navrata u razmaku od 7 dana. Razlike izmedu aplikacije i ploče za mjerenje sile bile su minimalne, stoga je studija dokazala značaj, valjanost i pouzdanost My Jump aplikacije (Stanton i sur., 2017). Haynes i suradnici 2019. godine proveli su studiju validacije sa 14 muških ispitanika, studenata sportaša (starost: 29,5±9,9) koji su tri puta skočili s visine od 20 cm i 40 cm (84 skoka ukupno) uz dijagnostiku skoka instumentima: My Jump app i platforma za mjerenje sile. Mjerenje je uključivalo visinu skoka, vrijeme kontakta s podlogom, srednju snagu i indeks relativne snage. Korišteno je više statističkih testova u mjerenju sukladnosti rezultata (-ICC-intraclass correlation, Pearsonov koeficijent korelacije - r, Cronbachov alfa - a, koeficijent varijacije - CV i Bland-Altman dijagram). Na osnovu svih prikazanih rezultata zaključeno je da My Jump aplikacija daje validne i pouzdane rezultate po pitanju procjene performansi skoka i vremena potrebnog za kontakt s tlom s dvije različite visine (Haynes i sur., 2019). Carlos-Vivas i sur., 2016. godine proveli su istraživanje s 40 ispitanika, svi su bili muškarci, studenti sportaši (starost: 21,4±1,9) s ciljem usporedivanja My Jump aplikacije za pametne telefone s drugim metodama koje su skuplje i jasno postavljenih normi, a to su: platforma za mjerenje sile, kontaktna prostirka, Vertec, akcelerometri, kamere velike brzine i infracrvene kamere. CMJ bio je ispitivan te su ispitanici skočili 5 puta, sveukupno na cijelu skupinu provelo se 200 skokova te su se rezultati računali pomocu ICC-a. Razlika je bila minimalna i kretala se oko 0,78%. Rezultat istraživanja je pozitivan s krajnjim zaključkom da je My Jump aplikacija validna u mjerenju CMJ-a (Carlos-Vivas i sur., 2016). Montalvo i sur., 2021. godine proveli su istraživanje s 30 ispitanika, 17 muškaraca i 13 žena (starost: 23,37±1,87). Kriterij uključenja bio je da su osobe starije od 18 bez ozljeda kralježnice, zglobova i mišicno-koštanog sustava. Mjerenje je provedeno na način da je svaka osoba skočila 5 puta iduce skokove: CMJ, DJ i SQJ. Mjerni instrumenti bili su: My Jump2 aplikacija, Whats's My Vert, OptoJump i Push-Band 2.0. My Jump i What's My Vert pokazale 111 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. su se kao validne aplikacije. Optojump i Push-Band 2.0 pokazale su proporcionalnu i sistemsku pristranost, stoga se My Jump2 aplikacija i What's My Vert aplikacija preporučuju u procjeni skokova (Montalvo i sur., 2021). Driller i sur., 2017. godine proveli su istraživanje s 61 ispitanikom od kojih je bilo 30 muškaraca i 31 žena koji pripadaju skupini rekreativnih sportaša (starost:20±4). Mjerenje je provedeno na način da je svaki od njih proveo 3 CMJ-a, ukupno na broj ispitanika 183 skoka. Analiza se provela pomocu My Jump aplikacije te je korišten mobilni uredaj iPhone 6. Mjerena je visina vertikalnog skoka i vrijeme leta. Zbog mobilnog uredaja postojala je srednja pogreška od 0,9 cm i tipična greška od 1,4 cm. Zaključak istraživanja jest da je My Jump aplikacija validna, isplativa i pouzdana metoda za mjerenje performansi CMJ-a bez potrebe za uporabom skupe opreme (Driller i su., 2017). Bogataj i sur., 2020. godine proveli su istraživanje s 48 ispitanika od kojih je bilo 26 dječaka i 22 djevojčice, pripadnika osnovnoškolske razine (starost:11-14). Usporedivani su mjerni instumenti My Jump aplikacija i OptoJump instrument. Proveli su se CMJ, SJ i SMJAM- skok suprotnog pokreta slobodnih ruku. Testiranje je provedeno dva puta u periodu od dva tjedna radi ispitivanja ponovljivosti i pouzdanosti rezultata. Bland-Altmanov dijagram pokazao je da su razlike rezultata unutar granice slaganja izmedu My Jump2 aplikacije i OptoJumpa s rezultatom od 95% podudarnosti (unutar 2 standardne devijacije). Rezultat istraživanja potvrduje pouzdanost i validnost My Jump2 aplikacije u dijagnostici skoka (Bogataj i sur., 2020). Jimenez-Olmedo i sur., 2022. proveli su studiju s 39 ispitanika koji su bili sportaši rekreativci koji sudjeluju u različitim sportovima, kao što su: trčanje, veslanje, biciklizam i timski sportovi kao što su nogomet i košarka, od kojih je bilo 25 muškaraca i 14 žena (starosti od 20 do 25 godina). Mjeren je CMJ putem My Jump2 aplikacije na mobilnom uredaju iPhone 7 s dvije različite visine, jedna je bila 30 cm od podloge tako što je ispitivač bio u klečečem položaju te je dobiven kut mjerenja od 11,5°, dok je druga visina bila 90 cm dok ispitivač stoji i dobiven je kut mjerenja od 36,9°. Prije mjerenja provedene su vježbe zagrijavanja u trajanju od 10 minuta s minutom odmora prije mjerenja. Mjerenje je provedeno u sagitalnoj ravnini s početnim položajem od 90° čučnja s podbočenim rukama. Korišteno je više korelacijskih koeficijenata te su dobivene razlike rezultata bile minimalne. Rezultat rada je pokazao da je aplikacija My Jump validna metoda mjerenja čak i s više pozicije ispitivača koji je u stoječem položaju. Stoječi položaj smatra se alternativnom metodom za mjerenje visine vertikalnog skoka sportaša zbog lakoče izvodenja i zbog validnih rezutata (Jimenez-Olmedo i sur., 2022). Iz svih prikazanih rezultata validacijskih studija može se vidjeti da su validacijske studije radene uglavnom na mladoj populaciji u različitim dobima od djece do kraja dvadesetih godina života, te su sve studije dobile vrlo dobre rezultate vezane uz točnost i pouzdanost rezultata My Jump aplikacije. Slični rezultati prikazani su u sustavnom pregledu Sekuliča i suradnika, te u meta analizama nastalim na osnovu validacijskih studija My Jump aplikacije. Sekulič i sur., 2022. godine napisali su sustavni pregled u kojem je od ukupno 16 radova izabrano 6 najkvalitetnijih radova koji su ukupno imali 278 ispitanika, 193 muškaraca i 85 žena sportaša, rekreativaca od kojih su ispitanici punoljetni osim jednog rada u kojem su uključena djeca u starosti od 11-14 godina od kojih je bilo 26 dječaka i 22 djevojčice. U istraživanjima usporedivana je My Jump aplikacija s OptoJump-om, Vertec-om, i platformom za mjerenje sile. Mjereni su CMJ i MJ. Zaključak ovog sustavnog prikaza je da je My Jump aplikacija 112 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. praktična metoda mjerenja visine vertikalnog skoka, no ukoliko bi se primjenjivala u profesionalnom sportu potrebno je više istraživanja (Sekulic i sur., 2022). Sharp i sur., (2019) proveli su meta analizu sa 6 pregledanih studija s ukupno 185 ispitanika od kojih je bilo 117 muškaraca i 68 žena (starost: 22,5±5,4). U 5 istraživanja ispitanici su bili sportaši rekreativci, dok je 1 rad imao ispitanike elitne sportaše. Ispitanicima su mjereni CMJ, SJ, skok s visine od 30 cm i skok s visine od 40 cm. Autori su naglasili razliku koju daju različiti modeli pametnih telefona te kako je bitan uredaj na kojem se provodi mjerenje i sam napredak aplikacije kako bi se adekvatno i validno koristila u profesionalnom sportu. Autori potvrduju kvalitetu i validnost same aplikacije te potiču korištenje My Jump i My Jump2 aplikacije (Sharp i sur., 2019). Turan i sur., 2022. godine proveli su meta analizu s 12 pregledanih studija s ukupno 490 ispitanika. Rezultati pokazuju gotovo savršenu podudaranost prema ICC My Jump aplikacije što podupire napredak i češce korištenje aplikacije u dijagnostičke svrhe u sportu. Prema rezultatima provedenih istraživanja u kojima autori iznose podatke kojima se potvrduje validnost, pouzdanost, i praktičnost My Jump aplikacije i njezinih noviteta (My Jump2 app) ova metoda predstavlja vrlo korisno unaprjedenje dijagnostike skoka. Sugestija korištenja My Jump aplikacije je takva da se koristi prema pravilima iz niže pozicije, no opisani radovi dokazuju praktičnost i pouzdanost iz modificiranih položaja ispitivača, točnije podržava se korištenje i mjerenje ispitanika i iz stojeceg položaja. Validacijske studije pokazuju da je metoda pouzdana za različite dobne skupine od dječje do mlade odrasle dobi, što svakako i odražava ciljanu populaciju za koju je i namijenjena aplikacija, te takoder za sve od elitnih sportaša do rekreativaca, što je svakako pozitivna osobina ovog načina mjerenja jer omogucuje vrlo široku primjenu. Iako još uvijek ima prilično mali broj validacijskih studija, dokazi meta analiza pokazuju da su rezultati studija prilično ujednačeni i nema zabilježenih loših rezultata validacije aplikacije My Jump. To govori u prilog pouzdanosti ove metode mjerenja karakteristika skoka i dijagnostičkih podataka koji se dobivaju mjerenjima korištenjem aplikacije. Mjerenja su uz pomoc ove aplikacije jednostavna, za razliku od do sad korištenih uredaja kao platforme za ispitivanje skokova, za koje je potrebna praksa i obuka za korištenje i interpretacij u rezultata. Aplikacija My Jump predstavlja pojednostavljenje i pristupačan način za sve kojima su podaci koji se mogu dobiti testiranjem skokova važan pokazatelj sposobnosti i mjera osobina važnih za sportaša, ali i rekreativca u pojedinim sportovima. ZAKLJUČAK My Jump aplikacija ne zaostaje kvalitetom rezultata od vec provjerenih metoda i uredaja koji se koriste u svrhu mjerenja skokova, te daje minimalne razlike u usporedbi s provjerenim metodama. Stoga se ovakav način dijagnostike skoka smatra validnim i mjerodavnim u dijagnostici skokova kao što su CMJ, DJ, SQJ, CMJAJ. Validacijske studije opisane u ovom pregledu potvrduju mogucnosti aplikacije, te govore u prilog korištenju aplikacije My Jump u dijagnostici skoka kod različitih populacija od sportaša do rekreativaca, od dječije do odrasle dobi. My Jump aplikacija dokazala se kao kvalitetan način provedbe dijagnostičkog mjerenja skoka koji svojim rezultatima daje dokaz o pripremljenosti sportaša na provedbu skokova koji su potrebni u samoj sportskoj izvedbi. Rasprostranjenost uporabe 113 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. ove aplikacije je prilično mala zbog slabe promocije od strane samog kreatora. Iako daje rezultate koji ne zaostaju po točnosti za uredajima koji se smatraju zlatnim standardom u dijagnostici skoka, njezina uporaba medu sportašima i trenerima nije još zaživjela u potpunosti. Kroz širu uporabu aplikacije lakše bi se mogle procijeniti i njene mogucnosti i ograničenja, te bi se mogla poboljšavati uvodenjem novih elemenata koji bi doprinijeli njenoj praktičnosti. Za takva poboljšanja ipak je potreban značajan broj korisnika, koji se u raznim aspektima bave dijagnostikom skoka i koji bi dali najkorisnije savjete za razvoj i unaprjedenje same aplikacije. Stoga su potrebna daljnja promoviranja aplikacije zbog lakše dijagnostike i primjene aplikacije u trenažnom i natjecateljskom procesu. LITERATURA 1. Bogataj, Š., Pajek, M., Hadžic, V., Andrašic, S., Padulo, J., & Trajkovic, N. (2020). Validity, reliability, and usefulness of My Jump 2 App for measuring vertical jump in primary school children. International journal of environmental research and public health, 17(10), 3708. Dostupno na: https://bj sm.bmj.com/content/49/17/1157 2. Carlos-Vivas, J., Martin-Martinez, J. P., Hernandez-Mocholi, M. A., & Perez-Gomez, J. (2016). Validation of the iPhone app using the force platform to estimate vertical jump height. The Journal of sports medicine and physical fitness, 58(3), 227-232. 3. Driller, M., Tavares, F., McMaster, D., & O'Donnell, S. (2017). Assessing a smartphone application to measure counter-movement jumps in recreational athletes. International Journal of Sports Science & Coaching, 12(5), 661-664. 4. Haynes, T., Bishop, C., Antrobus, M., & Brazier, J. (2019). The validity and reliability of the My Jump 2 app for measuring the reactive strength index and drop jump performance. The Journal of sports medicine and physical fitness. 5. Jimenez-Olmedo, J. M., Pueo, B., Mossi, J. M., & Villalon-Gasch, L. (2022). Reliability of My Jump 2 Derived from Crouching and Standing Observation Heights. International Journal of Environmental Research and Public Health, 19(16), 9854. 6. Kons, R. L., Ache-Dias, J., Detanico, D., Barth, J., & Dal Pupo, J. (2018). Is vertical jump height an indicator of athletes' power output in different sport modalities?. The Journal of Strength & Conditioning Research, 32(3), 708-715. 7. Montalvo, S., Gonzalez, M. P., Dietze-Hermosa, M. S., Eggleston, J. D., & Dorgo, S. (2021). Common vertical jump and reactive strength index measuring devices: A validity and reliability analysis. The Journal of Strength & Conditioning Research, , 35 (5), 1234-1243. 8. Rago, V., Brito, J., Figueiredo, P., Carvalho, T., Fernandes, T., Fonseca, P., & Rebelo, A. (2018). Countermovement jump analysis using different portable devices: implications for field testing. Sports, 6(3), 91. 9. Rodríguez-Rosell, D., Mora-Custodio, R., Franco-Márquez, F., Yáñez-García, J. M., & González-Badillo, J. J. (2017). Traditional vs. sport-specific vertical jump tests: reliability, validity, and relationship with the legs strength and sprint performance in 114 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. adult and teen soccer and basketball players. The Journal of Strength & Conditioning Research, 31(1), 196-206. 10. Sekulic, D., Todorovic, N., Stajer, V., Andjelic, B., Ranisavljev, M., Santibanez, A., & Fernandez-Landa, J. IS FITNESS APP'My Jump'RELIABLE AND VALID?.Dostupno na: https://www.researchgate.net/profile/Dorde-Sekulic-2/publication/362238706 Is Fitness App My Jump Reliable And Valid/links/62e 1a8827782323cf18032da/Is-Fitness-App-My-Jump-Reliable-And-Valid.pdf [8.3.2023.] 11. Sharp, A. P., Cronin, J. B., & Neville, J. (2019). Using smartphones for jump diagnostics: A brief review of the validity and reliability of the my jump app. Strength & Conditioning Journal, 41(5), 96-107. 12. Stanton, R., Kean, C. O., & Scanlan, A. T. (2015). My Jump for vertical jump assessment. British Journal of Sports Medicine, 49(17), 1157-1158. 13. Stanton, R., Wintour, S. A., & Kean, C. O. (2017). Validity and intra-rater reliability of MyJump app on iPhone 6s in jump performance. Journal of science and medicine in sport, 20(5), 518-523. 14. Turan, M., Ulupinar, S., Ozbay, S., Ge^oglu, C., Sava§, B. £., & ince, i. (2022). Validity and reliability of "My Jump app" to assess vertical jump performance: A meta-analytic review. 15. Yingling, V. R., Castro, D. A., Duong, J. T., Malpartida, F. J., Usher, J. R., & Jenny, O. (2018). The reliability of vertical jump tests between the Vertec and My Jump phone application. PeerJ, 6, e4669. 115 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Primljeno/Submitted: 25.09.2023. Pregledni rad Prihvačeno/Accepted: 10.11.2023. Review paper JEL Classification: I20, I30 KORISTENJE FONDOVA EUROPSKE UNIJE ZA POVEČANJE KVALITETE STUDENTSKOG STANDARDA USE OF EUROPEAN UNION FUNDS FOR INCREASE STUDENT STANDARD QUALITY Sandra Mrvica Madarac* Marijana Krolo** Antun Marinac*** SAŽETAK Fondovi Europske unije su financijski instrument kojim Europska unija pruža brojne mogučnosti zemljama članicama i zemljama kandidatkinjama za razvoj javnog i privatnog sektora. Pružanjem financijskih poticaja zemljama članicama Europska unija nastoji poboljšati kvalitetu života, povečati zaposlenost, unaprijediti infrastrukturu, povečati digitalizaciju, razviti poduzetništvo i potaknuti održivi razvoj zemalja članica. Primjer dobre prakse je projekt pod nazivom „Izgradnja zgrade, infrastrukture i okoliša studentskog paviljona u sveučilišnom kampusu u Osijeku" kojim je osječko Sveučilište znatno doprinijelo povečanju kvalitete studentskog standarda studentima koji borave u tom smještaju. Cilj projekta je povečati kvalitetu života studenata osječkog sveučilišta. Študentski standard obuhvača smještaj, subvencioniranu prehranu, subvencije školarina, prijevoz, studentske poslove, Internet za studente, prijevoz studenata s invaliditetom. Projekt je važan za Sveučilište „Josipa Jurja Strossmayera" u Osijeku jer uz postoječi kapacitet studentskog doma u Sveučilišnom kampusu, a novi studentski paviljon je financiran sredstvima Europske unije. Za potrebe rada je provedeno istraživanje putem anketnog upitnika medu studentima koji borave u Novom paviljonu. Rad istražuje stavove studenata o povečanju kvalitete studentskog standarda u domeni smještajnih kapaciteta. Cilj istraživanja je ukazati na važnost korištenja sredstava fondova s ciljem rasta hrvatskog gospodarstva s posebnim naglaskom na sustav i kvalitetu obrazovanja i studentskog standarda. Ključne riječi: fondovi Europske unije, studentski smještaj, projekt, kvaliteta studentskog standarda * Doc. dr. sc., Veleučilište „Lavoslav Ružička" u Vukovaru, e-mail: smrvica@vevu.hr ** Bac. oec., Studentski centar u Osijeku, e-mail: marijana.krolo@gmail.com *** Dr. sc., Fakultet turizma i ruralnog razvoja u Požegi, e-mail: amarinac@ftrr.hr 116 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. ABSTRACT European Union funds are a financial instrument through which the European Union provides numerous opportunities to member and candidate countries for the development of the public and private sector. By providing financial incentives to member countries, the European Union seeks to improve the quality of life, increase employment, improve infrastructure, increase digitization, develop entrepreneurship and encourage sustainable development of member countries. An example of good practice is a project entitled "Construction of the building, infrastructure and environment of the student pavilion in the university campus in Osijek", through which the University of Osijek significantly contributed to the increase in the quality of the student standard for students staying in that accommodation. The goal of the project is to increase the quality of life of students at the University of Osijek. The student standard includes accommodation, subsidized meals, tuition subsidies, transportation, student affairs, Internet for students, transportation of students with disabilities. The project is important for the University "Josip Juraj Strossmayer" in Osijek, because it adds to the existing capacity of the student dormitory on the University campus, and the new student pavilion is financed with funds of the European Union. For the purposes of this paper, research was conducted through a questionnaire among students staying in the New Pavilion. The paper research the attitudes of students about increasing the quality of student standards in the domain of accommodation capacities. The goal of the research is to point out the importance of using EU funds with the aim of growing the Croatian economy, with special emphasis on the system and quality of education and student standards. Keywords: European union funds, financial incentives, project, quality of student standard UVOD Fondovi Europske unije su financijski instrument kojima se pruža mogucnost financiranja zemljama članicama za razvoj gospodarstva, javne uprave i drugim dionicima ovisno o vrsti fonda i ciljevima fianciranja. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku je dobar primjer institucije koja je uz sredstva fondova Europske unije ostvarila višegodišnji milijunski projekt izgradnje Novog studentskog paviljona s 404 nove sobe. Cilj projekta je povecati kvalitetu života studenata osječkog sveučilišta. Za potrebe rada je provedeno istraživanje anketnim upitnikom medu studentima Novog paviljona o tome koliko je zadovoljstvo studenata s novim smještajem tj. koliko je smještaj u Novom paviljonu utjecao na njihovu kvalitetu života. Kroz analizirane podatke se navodi primjer dobre prakse korištenja EU fondova u obrazovanju za povecanje kvalitete studentskog standarda. 1. FINANCIJSKI OKVIR FONDOVA EUROPSKE UNIJE 2021 - 2027. GODINE Europska komisija je sa Strategijom Europa 2020 postavila sedam glavnih inicijativa čiji je cilj bio ubrzati napredak u okviru pametnog, održivog i uključivog rasta (Maletic et. al., 2016): 117 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. 1) unija inovacija - cilj je poboljšati dostupnost financiranja za istraživanje i inovacije kako bi se ideje pretvorile u proizvode/usluge i potaknule gospodarski rast kao i povečanje broja radnih mjesta 2) mladi u pokretu - cilj je povečati učinak obrazovnih sustava i mladima olakšati pronalazak prvog radnog iskustva 3) digitalni program za Europu - cilj je omogučiti uslugu brzog interneta u svim dijelovima Europske unije kako bi se potaknulo digitalno tržište 4) resursno učinkovita Europa - cilj je razdvojiti ekonomski rast od korištenja resursa, modernizirati sektor transporta i koristiti obnovljive izvore energije 5) industrijska politika za globalizacijsko doba - cilj je osuvremeniti poslovno okruženje, osobito za mala i srednja poduzeča pomažuči im postiči konkurentnost na globalnoj razini 6) program za nove vještine i radna mjesta - cilj je modernizacij a tržišta rada i osnaživanje ljudi razvojem njihovih kompetencija kako bi se uravnotežila ponuda i potražnja na tržištu rada te osigurala mobilnost radne snage 7) europska platforma protiv siromaštva - cilj je omogučiti dostojanstven život, socijalnu uključenost i aktivno sudjelovanje u društvu svim gradanima. Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI fondovi) su financijski instrumenti čiji je temeljni cilj osigurati ekonomsku i socijalnu koheziju na europskom tržištu (Vojnovič, 2008). Kohezijska se politika se financira iz tri glavna fonda, no postoje još dva koja se nazivaju Strukturni fondovi, a svi oni zajedno čine Europske strukturne i investicijske fondove, odnosno ESI fondove. Kohezijska politika ulaže u sve regije na osnovi tri kategorije: manje razvijene, tranzicijske i razvijene regije. Značajan dio proračuna EU, gotovo trečina, izdvaja se za Kohezijsku politiku. Fondovi Europske unije su namijenjeni smanjivanju regionalnih različitosti izmedu država članica i država kandidatkinja, jačanju državnih institucija s ciljem bržeg integriranja u sustav Europske unije i pripremi za korištenje strukturnih i kohezijskih fondova nakon pristupanja Uniji (Šoštar, Devčič, 2011). Sedmogodišnja financijska perspektiva Europske unije iznosi ukupno 1.824,3 milijarde eura, a za Republiku Hrvatsku to znači nova prilika za korištenje 25 milijardi eura sredstava iz fondova Europske unije (MRRFEU, 2021). Sredstva koja države članice imaju na raspolaganju iz novog financijskog okvira su iz Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) i iz Next Generation izvora (NGEU). VFO je dugoročni proračun EU-a kojim se postavljaju ograničenja za potrošnju EU kao cijeline i za različita područja djelovanja za razdoblje od sedam godina. VFO predstavlja ulagački proračun koji udružuje sredstva država članica kako bi se financirale aktivnosti koje države članice mogu učinkovitije financirati zajednički. Proračunom EU-a se financira široki raspon aktivnosti i djelatnosti u interesu svih gradana EU-a (npr. u području istraživanja, infrastrukture, energetike, područjima energetike, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, klimatskih promjena). Proračun se dijeli u „naslove" koji odgovaraju prioritetima i područjima djelovanja EU-a. VFO 2021.-2027. godine se sastoji od 7 proračunskih naslova koji obuhvačaju ukupno 17 političkih područja (MRRFEU, 2023). Dodijeljena sredstva iz VFO-a iznose 1.074,3 milijardi eura, a 750 milijardi eura se financira iz instrumenta NGEU-a. Od 750 milijardi eura, u sklopu NGEU, 390 milijardi eura se odnosi na bespovratna sredstva dok se 360 milijardi eura odnosi na zajmove državama 118 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. članicama. Sredstva dodijeljena Republici Hrvatskoj za financijsko razdoblje 2021-2027 u tekučim cijenama iznose više od 14 milijardi eura iz VFO-a te nešto više od 11 milijardi eura iz NGEU (MRRFEU, 2021). Europska komisija novom financijskom perspektivom osim što je povečala sredstva, teži pojednostavljivanju broja financijskih instrumenata s ciljem osiguranja veče koherentnosti i stvaranja jasnijih ciljeva koji su u skladu s vrijednostima Europske unije. Posebna pozornost usmjerava se na fleksibilnost. Novim financijskim okvirom se omogučuje ne samo korištenje, nego i ponovno korištenje neiskorištenih sredstava kako bi se odgovorilo na promjenjive okolnosti s ciljem iskorjenjivanja siromaštva i promicanja stabilnosti, mira i dakako održivog razvoja i zelene ekonomije. Buduči da su prethodne godine znatno usporile gospodarski rast na razini cijele Europske unije, Komisija je 312,5 milijardi eura bespovratnih sredstava i 360 milijardi eura zajmova namijenila upravo za oporavak zemalja od krize uvjetovanoj COVID pandemijom. Nova financijska perspektiva, u odnosu na prethodnu, pojednostavljuje kombiniranje bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata kako bi se privukao veči broj privatnih investitora s ciljem povečanja privatnog kapitala. Poseban naglasak se stavio na povezivanje država članica u komunikaciji o pozitivnim učincima kohezijske politike. Pojačana komunikacij a je obveza svake države članice. Europska unij a stavlja naglasak na tu povezanost kroz brojne projekte i dogadanja koje objavljuje na društvenim mrežama potičuči sve članice na razvoj digitalne pismenosti svih generacija. 2. PRIMJER KORISTENJA SREDSTAVA IZ EUROPSKOG FONDA ZA REGIONALNI RAZVOJ NA PRIMJERU PROJEKTA „IZGRADNJA ZGRADE, INFRASTRUKTURE I OKOLIŠA STUDENTSKOG PAVILJONA U SVEUČILIŠNOM KAMPUSU U OSIJEKU" Projekt „Izgradnja zgrade, infrastrukture i okoliša studentskog paviljona u sveučilišnom kampusu u Osijeku" je uspješan primjer korištenja sredstava Europske unije za poboljšanje kvalitete života studenata. Opci cilj projekta je osiguranje pristupa visokom obrazovanju za studente slabijeg socio-ekonomskog statusa uz unaprjedenje infrastrukture studentskog smještaja u cilju povečanja konkurentnosti obrazovne infrastrukture Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a specifični cilj projekta je osiguranje studentskog smještaja u Osijeku izgradnjom zgrade i infrastrukture studentskog paviljona u sveučilišnom kampusu s novih 796 kreveta prema europskim standardima čime če biti dostupan smještaj za ukupno 12% nedomicilnih studenata koji žele studirati u Osijeku, a osobito za studente u nepovoljnom položaju (Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, 2023). Svrha izgradnje Novog paviljona je bila poboljšanje obrazovanja te završetak studija za studente u nepovoljnom položaju i povečanje smještajnog kapaciteta za studente u Osijeku čime se značajno doprinosi smanjenju razlika izmedu razina razvijenosti različitih regija i smanjivanju zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju posebno zbog izloženosti ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškočama ovog područja (Poduka, 2016). 119 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Ovaj projekt je posebno važan za Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku jer uz postojecu zgradu studentskog doma u sveučilišnom kampusu novi studentski paviljon financiran sredstvima Europske unije danas broji 796 ležaja koji su rasporedeni u 404 sobe. Posebna važnost se usmjerila na energetsku učinkovitost što ce doprinijeti smanjenju troškova energije i održavanja. Vrijednost investicije projekta „Izgradnja zgrade, infrastrukture i okoliša studentskog paviljona u sveučilišnom kampusu u Osijeku" je 196,16 milijuna kuna od čega su 174,30 milijuna kuna bespovratna sredstava financirana iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Preostala sredstva osigurali su Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, 2023). 3. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA Za potrebne rada je provedeno istraživanje putem anketnog upitnika sa 11 pitanja. Prvi dio pitanja je vezan uz demografske karakteristike ispitanika, a drugi dio pitanja je vezan uz temu istraživanja tj. zadovoljstvo ispitanika studentskim standardom zbog izgradnje Novog paviljona. Pitanja su bila zatvorenog tipa sa ponudenim odgovorima. Istraživanje je provedeno putem Google obrasca te su ispitanici u uvodnom djelu bili upoznati sa svrhom istraživanja. Anketni upitnik je dostavljen putem poveznice studntima koji su smješteni u Novom paviljonu čija je izgradnja financirana sredstvima iz fonda Europske unije. Istraživanje je provedeno od 15. - 30. lipnja 2022. godine, a u njemu je sudjelovalo 105 ispitanika - studenata smještenih u Novom paviljonu. Cilj istraživanja je bio utvrditi poboljšanje studentskog standarda izgradnjom Novog paviljona sredstvima financiranim iz fonda Europske unije. Rezultati istraživanja su analizirani deskriptivnom statistikom. U skladu se teorijsko-metodološkim pristupom postavljaja se hipoteza: Hi - Ispitanicima je Novi paviljon povecao kvalitetu studentskog standarda. 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA U istraživanju je sudjelovalo: 41 % muških ispitanika i 59 % ženskih ispitanika; najveci broj ispitanika ima od 21 do 23 godine njih čak 51 %, ispitanika, u dobnoj skupini od 18 do 20 godina ima 44 % ispitanika, a ispitanici koji imaju od 24 do 26 godina najmanje su zastupljena skupina u analiziranoj anketi i čine 5 %. U anketi nisu zastupljeni studenti s 27 godina i više. Najveci broj ispitanika je iz okolnih županija; iz Požeško-slavonske županije i Vukovarsko-srijemske s podjednakim brojem ispitanika njih 20 % za svaku županiju, Brodsko-posavska županija s 18 %, Bjelogorsko-bilogorska s 11 %, iz Virovitičko-podravske županije 10 % ispitanika, 4 % ispitanika su iz Karlovačke županije, 3 % ispitanika iz Krapinsko-zagorske, a ispitanici iz preostalih županija zastupljeni su u rezultatima ankete ispod 3 %. Najveci broj ispitanika pohadaju 3. godinu preddiplomskog studija tj. 32 %. Sljedeca najveca skupina jesu studenti 2. godine preddiplomskog studija (29 %). Studenti 1. godine diplomskog studija (IV. godina) u anketi su zastupljeni s 20 %. Najmanji broj ispitanika studenti su 1. godine preddiplomskog studija (11 %) i studenti 2. godine diplomskog studija (V. godina) (8 %). Najveci broj ispitanika (15 %) pohada Ekonomski fakultet, 11 % ispitanika studira na Poljoprivrednom fakultetu, po 10 % ispitanika studira na Pravnom fakultetu u Osijeku, Filozofskom fakultetu, Fakultetu za odgojne i 120 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. obrazovne znanosti i na Gradevinskom i arhitektonskom fakultetu, 9 % ispitanika studira na Medicinskom fakultetu u Osijeku, 7 % na Fakultetu elektronike, računalstva i informacijskih tehnologija, 7 % na Odjelu za biologiju, 5 % ispitanika studira Kemiju, 3 % ispitanika studira na Kineziološkom fakultetu u Osijeku, 3 % na Odjelu za matematiku (takoder 3 ispitanika), 2 % ispitanika studira na Odjelu za fiziku u Osijeku. Može se zaključiti kako su gotovo trečina ispitanika studenata studenti Ekonomskog fakulteta u Osijeku i Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Prije smještaja u Novi paviljon 44% ispitanika su bili smješteni u privatnom smještaju koji su plačali isključivo vlastitim sredstvima.; 36 % ispitanika su bili smješteni u privatnom smještaju uz subvenciju Ministarstva znanosti i obrazovanja. To se prema dosadašnjem iskustvu odnosi na studente koji su ostvarili tu prednost temeljem kriterija iz A kategorije - izvrsnosti, B - kriterija mjesečnog prihoda obitelji koji u prethodnoj godini po članu ne prelazi 60 % proračunske osnovice te temeljem kriterija C - ukoliko je student dijete roditelja koji su umrli, nestali ili nepoznati te ukoliko su im roditelji razvedeni, a preminuo je onaj kojemu su sudski dodijeljeni ili ako su bili smješteni u domove ili udomiteljske obitelji te studenti s invaliditetom. 16 % ispitanika su prethodno boravili u Studentskom domu K.P. Svačiča; 6 % ispitanika je boravilo u Studentskom domu Ivan Goran Kovačič. Ispitanici su dali su prosječnu ocjenu prethodnom smještaju u kojem su boravili prije useljenja u Novi paviljon (37 % ). Ispitanika koji su dali ocjenu „2" prethodnom smještaju je 25 %; 22 % ispitanika je svoj prethodni smještaj ocijenilo sa „4", a samo 6 % ispitanika su bili u potpunosti zadovoljni prethodnim smještajem. Takoder 6 % ispitanika dali su ocjenu „1" prethodnom smještaju". Ocjena zadovoljstva ispitanika prethodnim smještajem se vidi iz Grafikona 1. Grafikon 1. Udio ispitanika prema ocjeni zadovoljstva smještajem prije useljenja u Novi paviljon Izvor: izrada autora rada Ispitanici su (58 %) ocijenili kvalitetu svog studentskog života prije izgradnje Novog paviljona srednjom ocjenom „3"; 15 % ih je dalo ocjenu „2" i „4", 10 % ispitanika se izjasnilo kako su u potpunosti bili zadovoljni kvalitetom života dok su boravili u prethodnom smještaju, 2 % ispitanika su se izjasnili ocjenom „1". Iz Grafikona 2. se vidi ocjena ispitanika o kvaliteti života prije izgradnje Novog paviljona. 121 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Grafikon 2. Ispitanici prema ocjeni kvalitete života prije izgradnje Novog paviljona ■ 1 ml b3 ■ 4 m5 1 1 Izvor: izrada autora rada Ocjenu „5" po pitanju opceg zadovoljstva (čime su se izjasnili da su u potpunosti zadovoljni studentskim smještajem u Novom paviljonu) je dalo 63 % ispitanika; 31 % ispitanika je dalo ocjenu „4", 6% ispitanika je dalo osrednju ocjenu Novom paviljonu po pitanju opceg dojma. Pozitivno je što niti jedan ispitanik nije dao ocjenu „1" i „2" (nedovoljan i dovoljan). Iz Grafikona 3. se vidi postotak ispitanika prema ocjeni opceg zadovoljstva smještajem u Novom paviljonu. Grafikon 3. Broj ispitanika prema ocjeni svog opceg zadovoljstva smještajem u Novom paviljonu u % Izvor: izrada autora rada Ispitanici se u potpunosti slažu da Novi paviljon u potpunosti ispunjava sve njihove potrebe smještaja i ostalog sadržaja poput čajne kuhinje, fitness-a, učionice za tihi rad i sl. (78 %); 21 % ispitanika se slažu se s navedenom tvrdnjom; 1 % ispitanika se izjasnilo s ocjenom 122 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. „3" - niti se slažu niti se ne slažem. Niti jedan ispitanik nije označio odgovor „1" ili „2" koji se odnose na neslaganje i potpuno neslaganje s tvrdnjom. Od ukupno 105 ispitanika, njih 103 se slaže (ili se u potpunosti slaže) da če Novi paviljon povečati kvalitetu smještaja studenata koji u njemu borave; 76 % ispitanika se u potpunosti slaže, 22 % ispitanika se slaže sa tvrdnjom. Niti jedan ispitanik se nije iskazao ocjenama „1" ili „2" koje označavaju stupnjeve neslaganja s tvrdnjom. Grafikon 4. Novi paviljon če povečati kvalitetu smještaja studenata koji u njemu borave Izvor: izrada autora rada Iz rezultata istraživanja se zaključuje kako su studenti u potpunosti zadovoljni smještajem u Novom paviljonu, smatraju ga kvalitetnijim smještajem od predhodnog i smještajem koji ispunjava njihove potrebe sa svojim sadržajima. Stoga se prihvača H1 -Ispitanicima je Novi paviljon povečao kvalitetu studentskog standarda. ZAKLJUČAK Europska unija je zajednica 27 europskih država koje teže jedinstvenom tržištu. Prema uputama Europske komisije države članice se orijentiraju na postizanje zajedničke kohezije i osnaživanju gospodarstva svake pojedine zemlje članice. Europska unija daje velike mogučnosti za financiranje kroz brojne instrumente, medu kojima se ističu Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI fondovi). ESI fondovi su financijski instrumenti čiji je temeljni cilj osigurati ekonomsku i socijalnu koheziju europskog tržišta. Pozitivan primjer implementiranja bespovratnih EU sredstava iz fonda Europske unije je projekt „Izgradnja zgrade, infrastrukture i okoliša studentskog paviljona u sveučilišnom kampusu u Osijeku". Svrha projekta je povečati kvalitetu studentskog smještaja u Osijeku s ciljem povečanja dugoročne kvalitete života osječkih studenata koji borave u novom smještaju (Novi paviljon). Na taj način se doprinosi poboljšanju obrazovanja studenata u nepovoljnom položaju kao i povečanju smještajnih kapaciteta za studente u Osijeku. Putem ovog projekta se značajno doprinosi smanjenju razlika izmedu razvijenosti različitih regija. Novi studentski paviljon financiran sredstvima Europske unije ima 796 ležaja koji su rasporedeni u 404 sobe. Projekt je veliku pozornost usmjerio na energetsku učinkovitost što če doprinijeti smanjenju troškova 123 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. energije i održavanja. Za potrebe rada je provedeno istraživanje temeljem anketnog upitnika kako bi se došlo do podatka - je li i u kojoj mjeri izgradnja Novog paviljona, financiranog EU sredstvima, utjecala na kvalitetu života studenata u Osijeku. Rezultatima istraživanja prikazana je kvaliteta života studenata koji trenutno borave u Novom paviljonu u usporedbi s prethodnim smještajem. Ispitanici (98 %) se slažu da če Novi paviljon povečati kvalitetu smještaja studenata koji u njemu borave. Prije useljenja u Novi paviljon 68 % ispitanika nije bilo zadovoljno prethodnim smještajem ili su mu dali prosječnu ocjenu. Ispitanici su ocijenili sa ocjenom 3 kvalitetu života u prethodnom smještaju. Ispitanici (63 %) su u potpunosti zadovoljni smještajem u Novom paviljonu i sadržajima koje on nudi. Prihvača se Hi - Ispitanicima je Novi paviljon povečao kvalitetu studentskog standarda. Izgradnja Novog paviljona financirana putem sredstava iz fonda Europske unij e če utj ecati na povečanje kvalitete smj eštaj a studenata koji u njemu borave što če zasigurno utjecati i na promociju grada Osijeka kao studentskog grada privlačeči nove studente upravo na studiranje u njemu. LITERATURA 1. Maletič, I. et. al. (2016). EU projekti - od ideje do realizacije. Zagreb: Tim4pin. 2. MRRFEU (2021) EU fondovi 2021.-2027., https://razvoj.gov.hr/eu-fondovi-2021 -2027/4851 (pristupljeno 05.09.2022.) 3. MRRFEU (2023) Višegodišnji financijski okvir, https://razvoj.gov.hr/istaknute-teme/eu-fondovi-2021-2027/visegodisnji-financijski-okvir-2021-2027-i-instrument-eu-za-oporavak/4852 (pristupljeno 20.08.2023.) 4. Poduka (2016). Studija izvodljivosti, Osijek: Študentski centar. 5. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayyera, http://www.unios.hr/projekt-izgradnja-zgrade-infrastrukture-i-okolisa-studentskog-paviljona-u-sveucilisnom-kampusu-u-osijeku/ (pristupljeno 10.05.2023.) 6. Šoštar, M., Devčič, A. (2011) Fondovi Europske unije i drugi dostupni izvori financiranja razvoja ruralnog turizma, Zbornik radova Medimurskog Veleučilišta, 8 (2), str. 105-110. 7. Vojnovič, M. (2008). Strukturni fondovi Europske unije i IPA-Instrument pretpristupne pomoči. Hrvatska i komparativna javna uprava: časopis za teoriju i praksu javne uprave, 8 (2), str. 367- 392. 124 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Primljeno/Submitted: 5.09.2023. Prihvaceno/Accepted: 12.11.2023. Pregledni rad Review paper JEL Classification: M10 SAMOEFIKASNOST, PERFEKCIONIZAM I RADNI STRES KAO ODREDNICE RADNE ANGAŽIRANOSTI SELF-EFFICACY, PERFECTIONISM, AND WORK STRESS AS DETERMINANTS OF WORK ENGAGEMENT Natalija Smrtic* Mirta Mandaric** SAŽETAK Radna angažiranost jedan je od ključnih čimbenika organizacijskog uspjeha, a stupanj angažmana povezan je s odredenim osobnim i organizacijskim faktorima. Cilj rada je istražiti odnos izmedu demografskih varijabli, samoefikasnosti, perfekcionizma, radnog stresa i radne angažiranosti, kao i ulogu navedenih faktora u angažiranosti zaposlenika. Uzorak ispitanika činilo je 135 zaposlenih osoba. Kao mjerni instrumenti korišteni su Upitnik radne angažiranosti (UWES), Skala opce samoefikasnosti, Burnsova skala perfekcionizma te Skala psiholoških zahtjeva i kontrole posla. Rezultati ukazuju na postojanje pozitivne povezanosti samoefikasnosti s kontrolom posla i radnom angažiranosti. Takoder, pozitivna povezanost utvrdena je i izmedu psiholoških zahtjeva i perfekcionizma te kontrole posla i radne angažiranosti. Nadalje, rezultati hijerarhijske regresijske analize pokazuju doprinos samoefikasnosti i kontrole posla radnoj angažiranost. Zbog jasnijeg razumijevanja odrednica radne angažiranosti, navedeni rezultati mogu doprinijeti boljim menadžerskim politikama u području ljudskih potencijala i provedbi različitih programa stvaranja zdravih, a time i konkurentnih organizacija. Ključne riječi: angažiranost, samoefikasnost, perfekcionizam, radni stres ABSTRACT Work engagement is one of the key factors of organizational success, and the degree of work engagement is related to certain personal and organizational factors. The aim of the paper is to investigate the relationship between demographic variables, self-efficacy, perfectionism, work stress, and work engagement, as well as the role of these factors in work engagement. The sample of respondents consisted of 135 employed persons. Utrecht Work Engagement Scale (UWES), General Self-Efficacy Scale, Burns Perfectionism Scale, and Scale of psychological demands and control at work are used as measuring instruments. The results * LUSH manufaktura d.o.o., Augusta Šenoe 5, 10430 Strmec, e-mail adresa: natalija.smrtic@gmail.com ** PEVEX d.d., Savska cesta 84, 10 360 Sesvete, e-mail adresa: mirta.mandaric@gmail.com 125 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. indicate the existence of a positive relationship between self-efficacy and job control and work engagement. Also, a positive connection was established between psychological demands and perfectionism, as well as job control and work engagement. Furthermore, the hierarchical regression analysis results show the contribution of self-efficacy and job control to work engagement. Due to a clearer understanding of the determinants of work engagement, the results can contribute to better managerial policies in the field of human resources and the implementation of various programs to create healthy and thus competitive organizations. Keywords: engagement, self-efficacy, perfectionism, work stress UVOD U konkurentskom okruženju kvalitetne organizacije pokušavaju ostvariti prednost poticanjem pozitivnog radnog okruženja, odnosno okruženja koji pridonosi procvatu ili optimalnom funkcioniranju ljudi, grupa i institucija (Robbins i Judge, 2010). Jedan od načina navedenog je stvaranje radno angažiranih zaposlenika. Radna angažiranost kao složeni konstrukt objedinjuje energičnost, posvecenost i zadubljenost u radne zadatke (Schaufeli i sur., 2006). Koncept je u svom nastojanju da opiše pozitivan mentalni stav prema radu i zahtjevima posla, postao izvorna suprotnost burnoutu i svemu onome što predstavlja: emocionalnoj iscrpljenosti, depersonalizaciji i neučinkovitosti. Buduci da je u današnje vrijeme sve teže postici i zadržati optimalnu razinu radne angažiranosti medu zaposlenicima, potrebno je razumjeti koje karakteristike posla potencijalno mogu pridonijeti održavanju radne angažiranosti te obratiti pozornost na uskladenost zahtjeva radnog mjesta i individualnih karakteristika pojedinaca. Različiti okolinski faktori i psihološke predispozicije doprinose angažiranosti pojedinaca, a neki od njih su radni stres, perfekcionizam i samoefikasnost. Samoefikasnost Luthans i Youssef (2004) navode kako samoefikasnost karakterizira vjerovanje pojedinca u vlastite sposobnosti da ostvari zadani cilj, ispuni odreden zahtjev, svlada nove izazove ili se ponaša na specifičan način. Sto se osoba više smatra samoefikasnom, to ce se više upuštati u situacije koje joj pružaju mogucnost za razvoj i učenje, a bit ce i otpornija na stres. Samoefikasnost je pozitivno povezana s upornošcu pojedinca te se pokazala kao dobro motivacijsko sredstvo. Aktivira motivacijski proces koji navodi pojedinca na ulaganje dodatnog truda u obavljanju radnih zadataka i potiče ustrajnost, neovisno o susretanju s preprekama i poteškocama te potiče vecu angažiranost na radnom mjestu (Consiglio i sur., 2016). Takoder, osobe koje sebe smatraju učinkovitima bolje ce se nositi sa stresom i bit ce više usredotočene pri obavljanju dnevnih aktivnosti (Sebastian, 2013). Perfekcionizam Perfekcionizam se dugo vremena promatrao isključivo kao neadaptivna osobina. Danas, nakon gotovo pedeset godina od prvih empirijskih dokaza o postojanju pozitivnih aspekata perfekcionizma, postoji svijest o perfekcionizmu kao složenom fenomenu koji se može manifestirati i u adaptivnom i u maladaptivnom obliku (Greblo, 2012). Maladaptivni 126 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. oblik perfekcionizma karakteriziraju visoki osobni standardi, orijentiranost na detalje, pretjerana zabrinutost zbog pogrešaka, sumnja u vlastite postupke, izražena marljivost i kontrola. S druge strane adaptivni je perfekcionizam potaknut željom za osobnim rastom i razvojem, a obilježava ga težnja za postizanjem visokih, ali realnih i dostižnih ciljeva čije ostvarenje dovodi do zadovoljstva i povečane razine samopoštovanja (Lo i Abbott, 2013). Istraživanja pokazuju kako perfekcionizam doprinosi stresu, ali i večoj radnoj angažiranosti pojedinaca (Childs i Stoeber, 2010; Mazetti i sur., 2020). Nadalje, prema Stoeberu i sur. (2008) perfekcionističke tendencije takoder su pozitivno povezane s percipiranom samoefikasnošču. Radni stres Jedan od najpopularnijih modela radnog stresa je model medusobnog utjecaja zahtjeva i kontrole posla (Karasek i sur., 1998), koji radni stres definira kao rezultat kontinuiranog doživljavanja visokih poslovnih zahtjeva uz vrlo malo kontrole i autonomije u donošenju odluka. Navedenim se modelom htio istaknuti negativan utjecaj različitih stresora, u funkciji poslovnih zahtjeva radnog mjesta, kao npr. radni tempo, količina posla, vremenski pritisak, na dobrobit pojedinca. Ove zahtjeve prate samostalnosti u poslu i autonomija u odlučivanju kao sastavnice kontrole posla. Kako bi se izbjegao radni stres i postigla maksimalna produktivnost, cilj organizacija je kreirati poslove koji ne doprinose razvoju psihološkog naprezanja. Angažiranost zaposlenika uvelike ovisi o količini stresa koju oni mogu podnijeti, pri čemu veči stres dovodi do smanjene angažiranosti (Zhang i sur., 2021). Iz tog razloga organizacije danas veču pažnju pridaju zaštiti radnika i motiviranju raznim benefitima kako bi zadržale stabilnu razinu poslovnog uspjeha temeljenog na učinkovitosti postoječe radne snage i postizanju zadovoljavajučih radnih rezultata. Buduči da nema istraživanja koje bi objedinilo navedene konstrukte, cilj rada je ispitati odnos izmedu demografskih varijabli, samoefikasnosti, perfekcionizma, radnog stresa i radne angažiranosti radi unaprijedenja programa i intervencija koje doprinose povečanju dobrobiti i radne angažiranosti zaposlenika. 1. METODA 1.1. Sudionici U istraživanju je sudjelovalo 135 zaposlenih punoljetnih gradana Republike Hrvatske, pri čemu je bilo 51 muškarca i 84 žena. U dobni raspon od 18 do 25 godina pripada 8,15% sudionika, od 26 do 30 godina 38,52% sudionika, od 31 do 40 godina 43,70% sudionika, od 41 do 50 godina 6,67% sudionika, od 51 do 60 godina 2,96% sudionika. Sudionici su bili djelatnici iz različitih industrija pri čemu su se organizacije razlikovale po veličini (mala, srednja, velika). 1.2. Mjerni instrumenti Upitnik radne angažiranosti (Utrecht Work Engagement Scale, UWES, Schaufeli i sur., 2006) sastoji se od 17 čestica i mjeri tri dimenzije radne angažiranosti - energičnost, posvečenost i udubljenost. Sudionici na skali od 1 do 5 odreduju učestalost odredenog ponašanja na poslu pri čemu 1 označava nikada, a 5 uvijek. Primjer čestice za energičnost glasi „Na poslu se osječam jako i energično", za posvečenost „Osječam entuzijazam prema svom 127 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. poslu", a za udubljenost „Kad radim vrijeme proleti". Prema Schaufeli i Bakker (2004) moguce je umjesto pojedinih dimenzija promatrati ukupni rezultat koji se izračunava zbrajanjem svih odgovora na česticama te podjelom s ukupnim brojem čestica. Viši rezultat ukazuje na višu radnu angažiranost. Eksploratornom faktorskom analizom utvrdeno je postojanje jednog faktora. Pouzdanost skale u ovom istraživanju iznosi a=0,92. Samoefikasnost kao mjera opcenite i stabilne percepcije osobne efikasnosti u stresnim situacijama mjerena je Skalom opce samoefikasnosti (Schwarzer i sur., 1997). Skala se sastoji od 10 tvrdnji poput „Kada se suočavam s teškocama mogu ostati pribran jer se oslanjam na svoje sposobnosti suočavanja" pri čemu se na Likertovoj skali od 5 stupnjeva označuje stupanje slaganja s navedenim (1 = uopce se ne odnosi na mene; 5 = u potpunosti se odnosi na mene). Ukupan rezultat oblikuje se kao prosjek čestica, a viši rezultat označava višu percipiranu samoefikasnost. Eksploratornom faktorskom analizom utvrdeno je postojanje jednog faktora. Na hrvatskom uzorku skalu su adaptirali Ivanov i Penezic (2002), a u ovom istraživanju pouzdanost skale iznosi a=0,88. Burnsova skala perfekcionizma (Burns, 1980) od 10 čestica korištena je za mjerenje sebi usmjerenog perfekcionizma. Sudionici na skali Likertova tipa s pet stupnjeva navode stupanj slaganja s tvrdnjama poput „Ne bih smio ponavljati iste greške više puta" pri čemu 1 znači uopce se ne slažem, a 5 u potpunosti se slažem. Eksploratornom faktorskom analizom utvrdeno je postojanje jednog faktora. Ukupni rezultat formira se kao zbroj odgovora na svim česticama te podjelom s ukupnim brojem čestica. Viši rezultat ukazuje na višu razinu perfekcionizma. Na hrvatskom uzorku skalu su adaptirali Ivanov i Penezic (2004), a u ovom istraživanju pouzdanost skale iznosi a=0,82. Za mjerenje radnog stresa korištena je Skala psiholoških zahtjeva i kontrole posla temeljena na različitim karakteristikama posla kao izvorima stresa (Karasek i sur., 1998) te adaptirana na hrvatskom uzorku (Gregov i Šimunic, 2012). Skala sadrži 12 čestica, a eksploratornom faktorskom analizom utvrdeno je postojanje dva faktora - Psihološki zahtjevi (primjer „Moj posao uključuje više različitih aktivnosti") te Kontrola posla (primjer „U potpunosti imam kontrolu u obavljanju svojega posla"). Sudionik izražava stupanj slaganja s pojedinom tvrdnjom na Likertovoj skali od sedam stupnjeva pri čemu 1 označava uopce se ne slažem, a 7 u potpunosti se slažem. Ukupni rezultat po subskalama dobiva se zbrajanjem rezultata na pripadajucim česticama pri čemu veci rezultat odražava veci stupanj psiholoških zahtjeva i veci stupanj kontrole posla. Pouzdanosti subskala tipa unutarnje konzistencije na ovom uzorku iznose a=0,72 za Kontrolu posla i a=0,75 za Psihološke zahtjeve. 1.3. Postupak Prikupljanje podataka se provodilo u ožujku i travnju 2022. godine. Putem Google obrasca napravljena je online verzija upitnika. Sudionici su metodom snježne grude primili upitnik putem e-maila ili društvenih mreža. Ispunjavanje upitnika je trajalo oko 10 minuta. Prikupljeni podaci analizirani su u SPSS programu. 128 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. 2. REZULTATI U istraživanju su ispitivane povezanosti izmedu samoefikasnosti, perfekcionizma, radnog stresa mjerenog kroz psihološke zahtjeve posla i kontrolu posla te radne angažiranosti, kao i prediktori radne angažiranosti. U nastavku su prikazani rezultati deskriptivne statistike, Pearsonovih koeficijenata korelacije te provedene regresijske analize. Kolmogorov-Smirnov test za normalnost distribucije (tablica 1) pokazuje da se distribucije psiholoških zahtjeva posla i radne angažiranosti statistički značajno razlikuju od normalne distribucije (p<0,05). Buduci da se indeksi asimetričnosti i spljoštenosti krecu izmedu -2 i 2, zadovoljeni su kriteriji za normalnost distribucije (Rawlings i sur., 1998). Tablica 1. Deskriptivni podaci varijabli korištenih u istraživanju n Min Max M SD Indeks asimetričnosti Indeks spljoštenosti K-S za Samoefikasnost 135 2,10 5,00 3,93 0,58 -0,69 0,46 0,08 Perfekcionizam 135 1,50 5,00 3,25 0,73 0,17 -0,26 0,08 Kontrola posla 135 15,00 42,00 33,73 5,46 -0,92 0,79 0,14 Psihološki zahtjevi 134 7,00 42,00 24,40 7,39 0,00 -0,43 0,07* Radna angažiranost 135 1,12 4,94 3,60 0,68 -0,50 0,46 0,06* n - broj sudionika, Min - minimalni rezultat, Max - maksimalni rezultat, M - aritmetička sredina, SD -standardna devijacija, K-S za - Kolmogorov-Smirnov test, *p<0,05 Za ispitivanje statistički značajne povezanosti izmedu ispitivanih varijabli izračunati su Pearsonovi koeficijenti korelacije prikazani u tablici 2. Tablica 2. Korelacije varijabli korištenih u istraživanju 1 2 3 4 5 6 7 1. Dob — 2. Spol 0,08 — 3. Samoefikasnost -0,09 0,33** — 4. Perfekcionizam -0,19* 0,16 0,03 — 5. Kontrola posla -0,20* 0,19* 0,31** 0,05 — 6. Psihološki zahtjevi -0,04 0,13 0,03 0,20* -0,16 — 7. Radna angažiranost -0,12 0,01 0,26** 0,11 0,39** -0,17 — *p<0,05 **p<0,01; Spol: ženski - 1, muški - 2 Regresijska analiza s obzirom na normalnost distribucije je prihvatljiva buduci da su indeksi asimetričnosti i spljoštenosti za sve navedene varijable u rasponu izmedu -2 i 2. Faktor inflacije varijabiliteta prediktora je manji od 10, a koeficijent tolerancije veci od 0,10 što znači 129 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. da ne postoji multikolinearnosti (Rawlings i sur., 1998). U provedenoj hijerarhijskoj analizi u prvom su koraku unesene demografske varijable dob i spol, u drugom koraku dodane su varijable samoefikasnosti i perfekcionizma, vezane uz samog ispitanika, dok su u trecem koraku dodane varijable radnog stresa - psihološki zahtjevi i kontrola posla. Tablica 3. Rezultati hijerarhijske regresijske analize s radnom angažiranošcu kao kriterijskom varijablom Prediktor P AR2 R2 1. korak 0,01 Dob -0,12 Spol 0,02 2. Korak 0,08** 0,09* Dob -0,07 Spol -0,10 Samoefikasnost 0,28** Perfekcionizam 0,11 3. korak 0,13** 0,22** Dob 0,00 Spol -0,13 Samoefikasnost 0,20* Perfekcionizam 0,14 Kontrola posla 0,32** Psihološki zahtj evi -0,14 P = standardizirani regresijski koeficijent; R = koeficijent multiple korelacije, R2 = ukupni doprinos objašnjenoj varijanci; *p<0,05; **p<0,01 Uz kontrolu dobi i spola, u drugom koraku hijerarhijske regresijske analize, samoefikasnost i perfekcionizam objašnjavaju 9% varijance radne angažiranosti. U trecem koraku varijable radnog stresa objašnjavaju dodatnih 13% varijance, tako da se opisanim setom prediktorskih varijabli može objasniti 22% varijance radne angažiranosti. U prvom koraku nema značajnih prediktora, a u drugom koraku značajan prediktor čini samoefikasnost (P=0,28; p<0,01). Navedena varijabla ostaje značajan prediktor i u trecem koraku (P=0,20; p<0,05), uključujuci i kontrolu posla (P=0,32; p<0,01). Osobe koje imaju izraženu samoefikasnost i osobe koje procjenjuju da imaju vecu kontrolu nad poslom u prosjeku se više radno angažiraju. 3. DISKUSIJA U provedenom istraživanju ispitan je odnos demografskih varijabli, samoefikasnosti perfekcionizma, radnog stresa mjerenog kroz kontrolu posla i psihološke zahtjeve te radne angažiranosti. Mladi zaposlenici više su skloni perfekcionizmu što je u skladu s istraživanjem Stoebera i Stoeber (2009) kod kojih je dob bila negativno povezana sa samoorijentiranim perfekcionizmom koji uključuje postavljanje visokih standarda postignuca prema sebi i društveno propisanim perfekcionizmom koji označava percepciju osobe da joj drugi namecu 130 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. nerealno visoke standarde uspjeha. Razvojna istraživanja takoder pokazuju kako perfekcionizam s dobi opada (Robinson i sur., 2021), a faktor koji bi objasnio navedeno je smanjenje očekivanja pretjerano visokih standarda kod starijih osoba. Takoder, mladi zaposlenici doživljavaju vecu percepciju kontrole posla pri čemu je moguce da oni traže više autonomije na radnom mjestu i fleksibilnije uvjete rada u odnosu na starije zaposlenike. Prema rezultatima istraživanja kod muškaraca je samoefikasnost više izražena što je u skladu s drugim istraživanjima koja su proučavala različite dobne skupine (Wang i sur., 2019; Wilson i sur., 2007). U podlozi navedenog potencijalno se javljaju tradicionalne rodne uloge prema kojima su muškarci nezavisni, dominantni i agresivni te imaju više samopouzdanja u vlastite sposobnosti svladavanja izazova, dok su žene ovisne o njima (Wang i sur., 2019). Analiza prikazanih podataka pokazuje da muškarci iskazuju višu razinu kontrole posla u odnosu na žene. Adler (2005) navodi kako muškarci imaju vecu autonomiju u različitim vrstama poslova, poput menadžerskih zanimanja, administrativnih zanimanja te poslova koji ne zahtijevaju specifično znanje i vještine. Moguce je da kroz povecanu autonomiju muškarci žele izraziti svoju maskulinost te više streme ka nezavisnosti ili opcenito obavljaju poslove koji dopuštaju više samostalnosti. Nadalje, prema ovom istraživanju osobe koje percipiraju vecu kontrolu posla, u prosjeku su više samoefikasne. Što osoba više smatra da može kontrolirati svoj posao, više vjeruje u svoju sposobnost obavljanja zadataka i proaktivnije pristupa radnim zadacima, odnosno više preuzima inicijativu i odgovornost za njihovo obavljanje (Sonnentag i Spychala, 2012). Rezultati provedenog istraživanja pokazuju kako postoji pozitivna povezanost perfekcionizma i psiholoških zahtjeva posla. Različiti autori navode kako postoji pozitivna veza izmedu perfekcionizma i stresa na poslu pri različitim zanimanjima (Craiovan, 2014; Moate i sur., 2016). Naime, osobe koje opcenito više teže savršenstvu i pokazuju negativni perfekcionizam, više ce situacije percipirati težima, odnosno stresnijima, sa zahtjevima posla za koje percipiraju da ih ne mogu savladati (Craiovan, 2014). Takoder, Childs i Stoeber (2010) ističu kako je težnja za savršenošcu povezana s povečanim sagorijevanjem na radnom mjestu, odnosno iscrpljenošcu, cinizmom i smanjenom efikasnošcu. Buduci da osobe koje su vrlo kritične prema sebi doživljavaju i nisku percipiranu radnu učinkovitost (Dunkley i sur., 2003), moguce je da upravo to neudovoljavanje vlastitim standardima doprinosi percepciji vecoj zahtjevnosti posla. Prema rezultatima istraživanja postoji pozitivna povezanost izmedu samoefikasnosti i radne angažiranosti, odnosno samoefikasnost je značajan prediktor radne angažiranosti što potvrduje nalaze prošlih istraživanja u različitim industrijama (Consiglio i sur., 2016; Rai, 2022). Početna samoefikasnost predvida radnu angažiranost i nakon tri godine (Consiglio i sur., 2016), a isto tako samoefikasnost služi kao medijator izmedu zahtjeva posla i radne angažiranosti pri čemu su Rai i sur. (2022) kod poslovnih zahtjeva promatrali radno opterecenje, odgovornost posla, složenost posla i kognitivne zahtjeve. Rijavec i Miljkovic (2009) navode kako vjera u vlastite sposobnosti motivira osobu da bira izazovne zadatke te da koristi svoje snage i sposobnosti za njihovo uspješno obavljanje. Navedeno vjerovanje pruža energiju za ustrajnost u ciljevima i naporan rad za ostvarenje tih ciljeva. Nadalje, postoji pozitivna povezanost kontrole posla i radne angažiranosti, a kontrola posla takoder i pridonosi radnoj angažiranosti. Prema Kühnel i sur. (2012) kontrola posla, organizacijska klima i razina energije ujutro potiču angažman na poslu. Takoder, Xanthopoulou i sur. (2009) navode kako 131 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. je svakodnevna autonomija na poslu pozitivno povezana s radnom angažiranošču pri čemu je samoefikasnost medijator odnosa obilježja posla i angažiranosti zaposlenika. Kuhnel i sur. (2012) predlažu potencijalno objašnjenje za navedene rezultate prema kojem kontrola posla ima intrinzičnu motivacijsku ulogu te potiče zaposlenika da uloži povečani napor u obavljanje zadatka. Provedeno istraživanje nije pokazalo doprinos perfekcionizma i psiholoških zahtjeva posla radnoj angažiranosti. Takvi rezultati nisu u skladu s nalazima Childs i Stoeber (2010) koji su različite vrste perfekcionizma povezivali s dimenzijama radne angažiranosti. Zaposlenici s višom razinom perfekcionizma usmjerenog na sebe češče su pokazivali više razine na sve tri dimenzije angažmana. Zaposlenici s višom razinom perfekcionizma usmjerenog na druge u prosjeku su imali više energije na poslu, dok su oni s višim razinama društveno propisanog perfekcionizma imali manje energije i manje su bili predani radnim zadacima. Takoder, Mazetti i sur. (2020) ističu pozitivnu vezu perfekcionizma i radne angažiranosti navodeči kako su u pokušaju zadovoljavanja visokih standarda zaposlenici skloni izdvojiti puno vremena za obavljanje radnih zadataka. Potencijalno objašnjenje zbog čega nije pronadena povezanost perfekcionizma i radne angažiranosti leži u faktorima povezanim s perfekcionizmom. Moguče je da perfekcionističke težnje dovode do simptoma depresivnosti, meduljudskih konflikata, stresa te neprikladnih načina upravljanja s njime (Overholser i Dimaggio, 2020), što onemogučuje pozitivne emocije, energičnost, predanost i zanesenost u poslu, a samim time i zabavu i užitak kao preduvjet radne angažiranosti. Prema Zhangu i sur. (2021) veliko radno opterečenje i stres povezani su s niskom radnom angažiranosti. Povečani zahtjevi posla i frustracija dovode do slabog radnog učinka što može smanjiti energiju, predanost i zadubljenost osobe. Medutim, u ovom istraživanju, kao i kod istraživanja Garcia-Sierra i sur. (2016) nema povezanosti navedena dva konstrukta. Moguče je da neki drugi motivacijski faktori leže u podlozi radne angažiranosti kao što je to socijalna podrška ili osobni resursi poput optimizma ili samopouzdanja (Garcia-Sierra, 2016; Tadič Vujičič, 2017). Istraživanje sadrži odredena ograničenja. Sudionici nisu bili podijeljeni po industrijama koje se mogu značajno razlikovati s obzirom na uvjete rada i zahtjeve posla. Radi prikupljanja što večeg broja odgovora od zaposlenih osoba, nastojalo se da upitnik bude što krači pa iz toga razloga nije sadržavao puno demografskih varijabli. U budučim istraživanjima bilo bi korisno dodati informacije o specifičnosti posla i industrije u kojoj osoba radi. Buduči da opčenito postoje različiti aspekti konstrukata ispitivanih u ovom istraživanju, npr. različite vrste perfekcionizma imaju drugačiji efekt na radnu angažiranost (Childs i Stoeber, 2010), bilo bi ih zanimljivo ispitati s drugim mjerama, ali i dodati drugačije konstrukte kao što su odnosi s kolegama ili osobine ličnosti za koje se pokazalo da mogu doprinijeti radnoj angažiranosti i produktivnosti pojedinca (Garcia-Sierra i sur., 2016). ZAKLJUČAK Cilj istraživanja bio je analizirati povezanost demografskih faktora, samoefikasnosti, perfekcionizma, radnog stresa i radne angažiranosti kod zaposlenih osoba iz različitih industrija u Hrvatskoj. S obzirom na navedene rezultate, mladi zaposlenici u prosjeku više doživljavaju perfekcionizam te imaju veču percepciju kontrole posla. Muškarci u prosjeku takoder češče iskazuju samoefikasnost i imaju veču percepciju kontrole posla u odnosu na žene. Postoji 132 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. statistički značajna umjereno pozitivna povezanost samoefikasnosti i kontrole posla te niska pozitivna povezanost samoefikasnosti i radne angažiranosti. Perfekcionizam je nisko pozitivno povezan sa psihološkim zahtjevima, a povezanost kontrole posla i radne angažiranosti je umjereno pozitivna. Nadalje, samoefikasnost i kontrola posla predvidaju radnu angažiranost, dok se perfekcionizam i zahtjevi posla nisu pokazali značajnim prediktorima. Rezultati istraživanja daju širi uvid u odnos osobnih i organizacijskih čimbenika u organizaciji. Pružaju temelje za informirane odluke i pristupe kojima se organizacije mogu koristiti kako bi stvorile pozitivno i podržavajuče radno okruženje, konkurentsku prednost te ostvarivale profit. S obzirom na to da intervencije koje uključuju izgradnju osobnih resursa i dizajniranje posla imaju pozitivan učinak na angažiranost zaposlenika (Knight i sur., 2017), istraživanje može dovesti do povečanog ulaganja napora od strane organizacije za pokretanje intervencija koje če doprinijeti osobnom razvoju zaposlenika, a time i njihovom zadovoljstvu poslom, radnoj angažiranosti i produktivnosti. Neki od tih programa mogu uključivati razvoj vještina upravljanje stresom, komunikacijskih vještina ili emocionalne inteligencije, a prilagodavanje intervencija individualnim potrebama zaposlenika može povečati njihovu učinkovitost u izgradnji osobnih resursa. Analiza rezultata može potaknuti organizacije da pažljivije prouče svoju kulturu i radno okruženje te prilagode svoje strukture i politike kako bi podržale dobrobit zaposlenika. Nadalje, ključno je educirati menadžere o važnosti podrške zaposlenicima u njihovom osobnom i profesionalnom razvoju te pratiti učinak implementiranih intervencija radi kontinuiranog poboljšanja programa umjerenih na dobrobit zaposlenika. LITERATURA 1. Adler, M. A. (2005). Gender differences in job autonomy: The consequences of occupational segregation and authority position. Sociological Quarterly, 34(3), 449 -465. doi: 10.1111/11533-8525. 1993.tb00121.x 2. Burns, D. D. (1980). The perfectionist's script for self-defeat. Psychology Today, 14, 34-51. 3. Childs, J. H. i Stoeber, J. (2010). Self-oriented, other-oriented, and socially prescribed perfectionism in employees: Relationships with burnout and engagement. Journal of Workplace Behavioral Health, 25(4), 269-281. doi: 10.1080/15555240.2010.518486 4. Consiglio, C., Borgogni, L., Di Tecco, C. i Schaufeli, W. (2016). What makes employees engaged with their work? The role of self-efficacy and employee's perceptions of social context over time. Career Development International, 21(2), 125143. doi: 10.1108/CDI-03-2015-0045 5. Craiovan, P. M. (2014). Correlations between perfectionism, stress, psychopathological symptoms and burnout in the medical field. Procedia - Social and Behavioral Sciences, 127, 529 - 533. doi: 10.1016/j.sbspro.2014.03.304 6. Dunkley, D. M., Zuroff, D. C. i Blankstein, K. R. (2003). Self-critical perfectionism and daily affect: Dispositional and situational influences on stress and coping. Journal of Personality and Social Psychology, 84(1), 234-252. doi: 10.1037//0022-3514.84.1.234 133 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. 7. García-Sierra, R., Fernández-Castro, J. i Martínez-Zaragoza, F. (2016). Relationship between job demand and burnout in nurses: Does it depend on work engagement? Journal of Nursing Management, 24(6), 780-788. doi: 10.1111/jonm.12382. 8. Greblo, Z. (2012). Što se skriva iza pojma "perfekcionizam"? Povijest proučavanja i pregled različitih konceptualizacija perfekcionizma. Psihologijske teme, 21 (1), 195212. 9. Gregov, Lj. i Šimunic, A. (2012). Skala psiholoških zahtjeva i kontrole posla. U Prorokovic, A., Cubela Adoric, V., Penezic, Z. i Tucak Junakovic, I. (ur.) Zbirka psihologijskih skala i upitnika, Svezak 6 (str. 45-50). Filozofski fakultet u Zadru. 10. Ivanov, L. i Penezic, Z. (2004). Burnsova skala perfekcionizma. U Prorokovic, A., Lackovic-Grgin, K., Cubela Adoric, V. i Penezic, Z. (ur.) Zbirka psihologijskih skala i upitnika, Svezak 2 (str. 13-18). Filozofski fakultet u Zadru 11. Ivanov, L. i Penezic, Z. (2002). Skala opce samoefikasnosti. U Lackovic-Grgin, K., Prorokovic, A., Cubela, V. i Penezic, Z. (ur.) Zbirka psihologijskih skala i upitnika, Svezak 1 (str. 6-7). Filozofski fakultet u Zadru. 12. Karasek, R., Brisson, C., Kawakami, N. i Houtman, I. (1998). The job content questionnaire (JCQ): An instrument for internationally comparative assessments of psychosocial job characteristics. Journal of Occupational Health Psychology, 3(4), 322-355. doi: 10.1037/1076-8998.3.4.322 13. Knight, C., Patterson, M. i Dawson, J. (2017). Building work engagement: A systematic review and meta-analysis investigating the effectiveness of work engagement interventions. Journal of Organizational Behavior, 38(6), 792- 812. doi: 10.1002/job.2167. 14. Kühnel, J., Sonnentag, S. i Bledow, R. (2012). Resources and time pressure as day-level antecedents of work engagement. Journal of Occupational and Organizational Psychology, 85(1), 181-198. doi: 10.1111/j.2044-8325.2011.02022.x 15. Lo, A. i Abbott, M. J. (2013). Review of the theoretical, empirical, and clinical status of adaptive and maladaptive perfectionism. Behaviour Change, 30, 96-116. doi:10.1017/bec.2013.9 16. Luthans, F. i Youssef, C. M. (2004). Human, social and now positive psychological capital management: Investing in people for competitive advantage. Organizational Dynamics, 33(2), 143-160. https://doi.org/10.1016/j.orgdyn.2004.01.003 17. Mazzetti, G., Guglielmi, D. i Schaufeli, W.B. (2020). Same involvement, different reasons: How personality factors and organizations contribute to heavy work investment. International Journal of Environmental Research and Public Health, 17(22), 8550. doi: 10.3390/ijerph17228550. 18. Moate, R. M., Gnilka, P. B., West, E. M. i Bruns, K. L. (2016), Stress and burnout among counselor educators: Differences between adaptive perfectionists, maladaptive perfectionists, and nonperfectionists. Journal of Counseling & Development, 94, 161171. https://doi-org.ezproxy.nsk.hr/10.1002/jcad.12073 19. Overholser, J. i Dimaggio, G. (2020). Struggling with perfectionism: When good enough is not good enough. Journal of Clinical Psychology, 76(11), 2019-2027. doi: 10.1002/jclp.23047 134 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. 20. Rai, A., Patyal, V. S., Maheshwari, S. (2022). The mediating role of self-efficacy between job challenges and work engagement: Evidence from Indian power sector employees. Journal of Public Affairs, 22(3), e2494. https://doi.org/10.1002/pa.2494 21. Rawlings, J. O., Pantula, S. G. i Dickey, D. A. (1998). Applied regression analysis: A research tool. Springer Science & Business Media. 22. Rijavec, M. i Miljkovič., D. (2009). Pozitivna psihologija na poslu. IEP. 23. Robbins, S. P. i Judge, T. A. (2010). Organizacijsko ponašanje. Mate. 24. Robinson, A., Divers, R. Moscardini, E. i Calamia, M. (2021). Perfectionism, conscientiousness, and neuroticism: Does age matter? Personality and Individual Differences, 172(7), 110563. https://doi.org/10.1016/j.paid.2020.110563 25. Schaufeli, W. B. i Bakker, A. B. (2004). Utrecht work engagement scale (UWES): Preliminary manual. Occupational Health Psychology Unit, Utrecht University. Pribavljeno 18. 7. 2022. na https://www.wilmarschaufeli.nl/publications/Schaufeli/Test%20Manuals/Test manual UWES English.pdf 26. Schaufeli, W. B., Bakker, A. B. i Salanova, M. (2006). The measurement of work engagement with a short questionnaire: A cross-national study. Educational and Psychological Measurement, 66(4), 701-716. https://doi .org/10.1177/0013164405282471 27. Schwarzer, R., Basler, J., Kwiatek, P., Schroder, K., Zhang, J.X. (1997). The assessment of optimistic self-beliefs: Comparison of the German, Spanish, and Chinese versions of the general self-efficacy scale. Applied Psychology: An International Review, 46(1), 69-88. https://doi.org/10.1111/j.1464-0597.1997.tb01096.x 28. Sebastian, V. (2013). A theoretical approach to stress and self-efficacy. Procedia -Social and Behavioral Sciences, 78, 556 - 561. doi: 10.1016/j.sbspro.2013.04.350 29. Sonnentag, S. i Spychala, A. (2012). Job control and job stressors as predictors of proactive work behavior: Is role breadth self-efficacy the link? Human Performance, 25, 412-43. doi: 10.1080/08959285.2012.721830 30. Stoeber, J., Hutchfield, J. i Wood, K. V. (2008). Perfectionism, self-efficacy, and aspiration level: differential effects of perfectionistic striving and self-criticism after success and failure. Personality and Individual Differences, 45 (4), 323-327. https://doi.org/10.1016/j.paid.2008.04.021. 31. Stoeber, J. i Stoeber, F. S. (2009). Domains of perfectionism: Prevalence and relationships with perfectionism, gender, age, and satisfaction with life. Personality and Individual Differences, 46(4), 530-535. https://doi.org/10.1016/j.paid.2008.12.006 32. Tadič Vujčič, M. (2019). Personal resources and work engagement: A two-wave study on the role of job resources crafting among nurses. Društvena istraživanja, 28 (1), 524. https://doi.org/10.5559/di.28.L01 33. Wang, Y., Xu, L., Qin, W., Zhang, J., Xia, Y., Jing, X., Lu, L., Jiao, A., Li, Y. (2019). Gender difference in general self-efficacy among young-old elderly aged 60-74 in rural Shandong China: A cross-sectional survey. International Journal of Environmental Research and Public Health, 16(24), 5070. doi: 10.3390/ijerph16245070. 34. Wilson, F., Kickul, J. i Marlino, D. (2007). Gender, entrepreneurial self-efficacy, and entrepreneurial career intentions: Implications for entrepreneurship education. 135 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Entrepreneurship Theory and Practice, 31(3), 387-406. doi: 10.1111/j.1540-6520.2007.00179.x 35. Xanthopoulou, D., Bakker, A. B., Demerouti, E. i Schaufeli, W. B. (2009). Work engagement and financial returns: A diary study on the role of job and personal resources. Journal of Occupational and Organizational Psychology, 82(1), 183-200. https://doi.org/10.1348/096317908X285633 36. Zhang, M., Zhang, P., Liu, Y., Wang, H., Hu, K. i Du, M. (2021). Influence of perceived stress and workload on work engagement in front-line nurses during COVID-19 pandemic. Journal of Clinical Nursing, 30(11-12), 1584-1595. doi: 10.1111/jocn.15707. 136 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Primljeno/Submitted: 10.04.2023. Prihvaceno/Accepted: 30.06.2023. Stručni rad Professional paper JEL Classification: K10, K20 UNITARNA I REGIONALNA DRŽAVA UNITARY AND REGIONAL STATE Željko Petrovič* SAŽETAK Države se mogu podijeliti prema različitim kriterijumima. Poseban oblik država jesu regionalne i unitarne države. Ova podjela zasniva se na odnosu centralnih i necentralnih organa državne vlasti. Regionalna država je država takvog uredenja koja se nalazi izmedu unitarne i federalne države, te često može doči do miješanja sa tim oblicima. Da li je jedna država regionalna ili suprotno njoj unitarna ne znači da u datoj državi postoji izvjestan stepen slobode i demokratije, ali sa druge strane oni mogu to i da obezbjede što zavisi od svekupnog ekonomskog i političkog sistema date države. Značaj države kao i činjenica da je njena uloga sve veča sa razvojem medunarodnih odnosa dovodi do potrebe detaljnije obrade ove problematike, imajuči u vidu današnju raznovrsnost državnih oblika i povezivanja. Cilj rada jeste da se dode do originalnog i sveobuhvatnog naučnog saznanja o regionalnim i unitarnim državama kako bi se omogučilo bolje razumijevanje kompleksnih odnosa u medunarodnoj zajednici u kojima učestvuju države koje se po mnogo čemu razlikuju, ali ipak imaju zajedničku crtu koja je karakteristična za sve učesnike u medunarodnoj politici. Nejasnoče i različita tumačenja brojnih aspekata ove teme upučuju na potrebu njene analize kako bi krajnji rezultat bio jedan stručan i objektivan stav odnosno saznanje. Ključne riječi: država, regija, autonomija, državna vlast, teritorija. ABSTRACT States can be divided according to different criteria. Regional and unitary states are a special form of state. This division is based on the relationship between central and non-central state authorities. A regional state is a state with such an arrangement that is between a unitary and a federal state, and can often be confused with those forms. Whether a country is regional or, on the contrary, unitary, does not mean that there is a certain degree of freedom and democracy in that country, but on the other hand, they can ensure that, which depends on the overall economic and political system of that country. The importance of the state, as well as the fact that its role is increasing with the development of international relations, leads to the need for a more detailed treatment of this issue, bearing in mind today's variety of state forms and connections. The goal of the work is to reach original and comprehensive scientific knowledge about regional and unitary states in order to enable a better understanding of the complex relations in the international community in which states that differ in many ways, but * Doc. dr. sc., Sveučilište Hercegovina, Fakultet medunarodnih odnosa i diplomacije, email: petrovicz@yahoo. com 137 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. still have a common trait that is characteristic of all participants, participate. in international politics. Ambiguities and different interpretations of numerous aspects of this topic point to the need for its analysis so that the end result is a professional and objective attitude, that is, knowledge. Keywords: state, region, autonomy, state power, territory, jurisdiction. UVOD Države se mogu podijeliti prema različitim kriterijumima, a sa stanovišta medunarodnog prava osnovna je podjela koja polazi od kriterijuma koji odreduje položaj države u medunarodnoj zajednici. Od značaja za medunarodno pravo je podjela država na jedinstvene države i saveze država. Jedinstvena država postoji kada je najviša vlast skoncentrisana na jednom mjestu. Jedinstvene države mogu se podij eliti na unitarne i složene države. Složene jedinstvene države dijele se na regionale i federalne države. Složene države su takve države koje u sebi sadrže više država članica ili regiona sa različitim ovlaščenjima na odredenim teritorijama u okviru iste države. U složenoj državi postoji savezna država koja djeluje na čitavoj teritoriji, te bar dvije države članice ili regiona koje djeluju na dijelovima teritorije savezne države (Viskovič, 1995, str. 58). Savezi država nemaju jedinstvene vlasti nego je ona podijeljena, te se radi o savezu dvije ili više jedinstvenih država. Savezi država se mogu podijeliti na konfedaraciju, personalnu i realnu uniju. Za medunarodno pravo od značaja je činjenica ko je subjekt medunarodnog prava država kao cjelina ili njene članice ukoliko ih ima. Prve države su bile centralistički i unitarno uredene, sa jednim, jedinstvenim centrom državnog i političkog rukovodenja i odlučivanja. Takve unitarne i centralističke države bile su bliže i samom pojmu države kao jedinstvene i pravno uobličene i uredene zajednice jer su donijele sa sobom neophodno jedinstvo, efikasnost, racionalnost, relativnu jednostavnost organizacije vlasti i dr. Tek krajem 18. vijeka pojavljuje se i federalno uredena država koja je odgovarala potrebi modernizovanja i demokratizovanja vlasti kao i idejnim i političkim tendencijama i doktrinama koje su obilježile revolucionarno doba u Evropi i Americi tog vremena (Jovičič, 1996, str. 14). Oblik državnog uredenja je način na koji je organizovan odnos centralnih i necentralnih organa državne vlasti. On se odreduje utvrdivanjem broja i načina na koji je organizovana državna teritorija, tako što se utvrduje da li postoji jedna ili više organizacija sa elementima državne vlasti unutar jedne državne organizacije. Upravo prema tom kriterijumu države se dijele na unitarne i složene države. Unitarna država ima samo jednu državnu organizaciju i u njoj su samo izraženi centralni organi vlasti, dok u složenoj državi postoje dvije ili više državnih organizacija i postoji izražena uloga necentralnih organa vlasti. U širem smislu svaka države je složena s obzirom na organizaciju elementa državne vlasti. Centralni organi vrše vlast na cijeloj teritoriji države, dok necentralni vrše na jednom dijelu teritorije države. Postoje slučajevi kada je država unitarna, odnosno uredena centralistički, ali da ima pored toga razvijene oblike decentralizacije i autonomije, kao što je slučaj u Engleskoj i skandinavskim državama. Savremenu državu karakteriše centralizacija iz razloga što takav sistem obezbjeduje brzinu i efikasnost u donošenju odluka dok su necentralni organi dužni da postupaju po tim odlukama (Simič, Dordevič i Matič, 2010, str. 133-136). Regionalna država 138 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. je nastala kao rezultat slabosti država sa unitarnim i federalnim uredenjem, te predstavlja pokušaj da se iskoriste dobre strane oba oblika državnog uredenja. Regioni nemaju karakter federalnih jedinica, ali imaju vece nadležnosti od lokalnih organa koji su jedini oblik decentralizacije u unitarnim državama. Pitanje postojanja regionalne i unitarne države je i pitanje efikasnosti države, odnosno kako najefikasnije s njom upravljati.. To je pitanje centralizacije i decentralizacije. Decentralizacija se povezuje sa demokratijom i slobodom, ali to ne mora aposlutno značiti da je obezbjedena, isto kao što centralistički unitarno uredena država može da bude država sa najvecim stepenom ostvarene demokartije. Istorija centralističke države povezuje se sa tiranijom manjkom sloboda, ali i decentralizacija koja je kasnije nastajala, posebno kroz nastanak velikog broja federalno uredenih država nije značila da je dala najefikasniji način upravljanaj državom koji ce biti u interesu svih gradana. 1. UNITARNA DRŽAVA Unitarna ili prosta država ima jedinstvenu državnu vlast na cjelokupnoj teritoriji. Ona se može sastojati iz više teritorijalnih jedinica, ali važno je da postoji jedna centralna vlast, te takva država nastupa jedinstveno u medunaradnim odnosima i sve odluke se donose u jednom centru kako na unutrašnjem tako i spoljnjem planu. U unitarnoj državi niži dijelovi državne organizacije imaju mnogo manja prava nego u složenoj državi. Niži dijelovi državne organizacije mogu imati autonomiju, ali ne mogu imati i odredene elemente državnosti kao što je to slučaj u složenoj državi, ali oni mogu i da nemaju autonomiju, te da budu direktno potčinjeni višim centralnim organima. Medutim bez obzira kako je uredena unitarna država ona ne može biti apsolutno centralizovana, te dolazi i u njoj do izvjesnog stepena decentralizacije, ali ona je više uredena kao oblik centralizovanja države, jer centralni organi i dalje zadržavaju najveca prava (Simic, et al., str. 137-138). Unitarna država suočava se sa centralizmom tako što pokušava da ga smanji i ublaži različitim oblicima personalne, funkcionalne, teritorijalne (regionalne) pa čak i administrativne decentralizacije. Ova decentralizacija državne vlasti podrazumijeva postojanje teritorijalnih jedinica (i lokalnih organa u njima) koji raspolažu pravom da samostalno odlučuju u vecem ili manjem obimu, i koje biraju sami gradani (birači) tih jedinica, s tim da u vršenju tih funkcija podliježu kontroli centralne vlasti (Nikolic, 1997). U unitranoj državi dolazi do decentralizacije obično uspostavljanjem jedinica lokalne samouprave. Centralni organi vrše državnu vlast radi zadovoljavanja širih državnih interesa na cijeloj teritoriji države u šta se ne miješaju necentralni organi. Necentralni organi vrše državnu vlast radi zadovoljenja užih lokalnih interesa na jednom manjem dijelu teritorije države. Važno je za ovako uredene lokalne organe vlasti da imaju finansijsku samostalnost, tako da centralna vlast može da dio poslova iz svoje nadležnosti prenese na lokalne organe, ali oni moraju obezbijediti sredstva za njihovo obavljanje. Medutim postoje velike razlike u odnosu centralnih i necentralnih organa u unitranoj državi, ali osnova je da prevlast u tom odnosu imaju centralni organi vlasti (Simic, et al., str. 138-139). Unutar unitarne države može da se uradi nešto na smanjenju centralizma državne vlasti, ipak se uzima da je tek decentralizacija taj kvalitativni skok u državnom životu. Sa njom se napušta teren države i dolazi na teren nedržave gdje se gradani uče da sobom upravljaju i ostvaruju svoje pravo na samoupravljanje kao antistatističko, nedržavno pravo koje se odnosi 139 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. na sferu slobodnih ljudskih i društvenih odnosa (Dordevic, 1988). Autonomija u unitarnoj državi se priznaje kako bi se zadovoljili razlozi koji dovode do njenog nastanka, a oni mogu biti veoma različiti i zavise od nacionalnih, geografskih, kulturnih, ekonomskih i drugih specifičnosti. Teritorijalna autonomija odreduje se na tačno odredenoj teritoriji koja je sastavni dio državne teritorije kao cjeline i njen je sastavni dio. Jedna od osnovnih odlika teritorijalne autonomije jeste da ona podrazumijeva odredenu samostalnost u normativnoj oblasti s tim da to ne bude protivno sa najvišim pravnim aktima centralne vlasti. Kontrolu usaglašenosti vrše centralni organi kroz kontrolu ustavnosti i zakonitosti akata koje donosi jedinica teritorijalne autonomije. Teritorijalna autonomija se manifestuje kroz različite oblike teritorijalnih jednica koje mogu imati različite nivoe samostalnosti, kao i različite nazive kao što su pokrajine, oblasti, kantoni, okruzi, srezovi i dr. (Simic, et al., str. 139-140). U unitarnoj državi vlast može manje ili više da bude decentralizovana, te se razlikuje centralna, centralizovana i decentralizovana unitarna država. U centralnoj unitarnoj državi sva državna vlast se nalazi u jednom ili više centralnih državnih organa. Oblik centralne države kod koje svu državnu vlast vrši jedan državni organ karakterističan je za prvobitne države, kada je jedan organ vršio sve poslove od zakonodavne, izvršne pa do sudske vlasti. Danas centralna država raspodjeljuje državnu vlast izmedu više centralnih državnih organa. Centralizovana unitarna država postoji kada pored rješenja da državnu vlast obavlja jedan ili više centralnih organa, postoji i na nižem nivou isti sistem raspodjele vlasti, ali koji postupaju direktno po zapovjestima vrhovnog centralnog organa, odnosno više centralnih organa od kojih su potpuno zavisni. Ovakva država je bila karakteristična u epohi postojanja apsolutističkih monarhija. Decentralizovana država postoji kada je državna vlast dijeljena izmedu više decentralizovanih državnih organa koji su nezavisni jedni od drugih. Oni samostalno i nezavisno vrše državnu vlast i u odnosu na centralne državne organe. Decentralizovani organi organizovani su na nivou jedinica lokalne samouprave, autonomnnih oblasti itd. Ovakva unitarna država karakteristična je za savremenu epohu. Unitarna država je nesumnjivo zaseban subjekt medunarodnog prava, te kao takva nastupa u medunarodnoj zajednici. Ona ima jednistvenu vlast te pravo preduzimanja mjera u spoljnoj politici imaju isključivo centralni organi. U zavisnosti koliki je stepen centralizacije u unitarnoj državi, odredena ovlašcenja mogu imati i pojedine teritorijalne jedinice, ali prije svega to se odnosi na manje važne poslove u spoljnoj politici, kao što su kontakti i saradnja predstavnika jedinica lokalne samouprave različitih država. Nosilac spoljnopolitičkog djelovanja i kreator spoljne politike predstavljaju centralni državni organi. Osnovno i najvažnij e jeste da bez obzira da li je decentralizacij a vlasti izršena u vecem ili manjem obimu i koja i kolika su ovlašcenja data pojedinim državnim organima ovo je najčistiji oblik države koji nastupa u medunarodnoj zajednici u pogledu medunarodnopravnog subjektiviteta. Unitarne države obično uslijed sve vece decentralizacije prerastaju u složene regionalne države ili u odredenim slučajevima federalne države. U unitaranoj državi dolazi do decentralizacije obično uspostavljanjem jedinica lokalne samouprave. Centralni organi vrše državnu vlast radi zadovoljavanja širih državnih interesa na cijeloj teritoriji države u šta se ne miješaju necentralni organi. Necentralni organi vrše državnu vlast radi zadovolj enj a užih lokalnih interesa na jednom manjem dij elu teritorije države. Važno je za ovako uredenje lokalne organe vlasti da imaju finansijsku samostalnost, tako da centralna vlast može da dio poslova iz svoje nadležnosti prenese na lokalne organe, ali oni moraju obezbijediti sredstva za njihovo obavljanje. Medutim postoje velike razlike u odnosu centralni 140 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. i necentralnih organa u unitranoj državi, ali osnova je da prevlast u tom odnosu imaju centralni organi vlasti. Jedan vid decentralizacije unitarne države jeste i davanje autonomije pojedinim dijelovima državne teritorije i stanovništvu koje je na tom dijelu nastanjeno. Ta autonomija se daje na osnovu posebnosti koje odredena teritorija i stanovništvo imaju, te im se daje poseban status i prava u odnosu na centralnu državnu vlast. Autonomija je veči oblik decentralizacije od lokalne samouprave i predstavlja krajnji nivo decentralizacije u unitarnoj državi poslije čega se može smatrati da postoji složena država. Davanjem teritorijalne autonomije jednom dijelu državne teritorije daje se izvjesna samostalnost koja ne smije biti suprotna državnom zakonodavstvu, nego je uredena u skladu sa ustavom i zakonima države. Autonomija u unitarnoj državi se priznaje kako bi se zadovoljili razlozi koji dovode do njenog nastanka, a oni mogu biti veoma različiti i zavise od nacionalnih, geografskih, kulturnih, ekonomskih i drugih specifičnosti. Teritorijalna autonomija odreduje se na tačno odredenoj teritoriji koja je sastavni dio državne teritorije kao cjeline i njen je sastavni dio. Jedna od osnovnih odlika teritorijalne autonomije jeste da ona podrazumijeva odredenu samostalnost u normativnoj oblasti s tim da to ne bude protivno sa najvišim pravnim aktima centralne vlasti. Kontrolu usaglašenosti vrše centralni organi kroz kontrolu ustavnosti i zakonitosti akata koje donosi jedinica teritorijalne autonomije. Teritorijalna autonomija se manifestuje kroz različite oblike teritorijalnih jedinica koje mogu imati različite nivoe samostalnosti, kao i različite nazive kao što su pokrajine, oblasti, kantoni, okruzi, srezovi i dr. Velika Britanija smatra se oblikom unitarne države. Velika Britanija je uspostavljena u 18. vijeku, kada su Engleska i Škotska uslijed sličnosti svojih tradicija, kao i sličnih ekonomskih i političkih sistema sklopile čuveni Akt Unije, koji je propisao da svaki zakon koji nije saglasan sa Aktom Unije je ništavan. Ovakvo rješenje Akta Unije ukazuje na nedvosmislenu činjenicu da najviša suverena vlast pripada samoj Uniji, a ne njenim članicama. Velika Britanija je predstavljala samo formalno-pravno novu državu, ali je zaista samo nastavak več postoječe engleske države. To proizilazi i iz činjenice da je britanski parlament de facto nasljednik ranijeg engleskog parlamenta, uz razliku proporcionalne zastupljenosti dijelova Velike Britanije u njemu (Džamič, 2007, str. 335-339). Medutim dolaskom na vlast laburista 1997. godine, Vels, Sjeverna Irska i Škotska dobili su svoje lokalne skupštine, čime je centralna vlast u Londonu izgubila odredene nadležnosti, te se Velika Britanija više ne može smatrati istinskom unitarnom državom. Bivša Jugoslavija u svom nastanku kao kraljevina bila je unitarna država, što je odgovaralo srpskim političarima, kako bi srpska kraljevska porodica mogla da vlada iz jednog centra, dok večini drugih naroda to nije odgovaralo, imajuči u vidu razlike izmedu njih, ali i različite politike koje su vodili. Nezadovoljstvo koje je postojalo u takvoj unitarnoj Jugoslaviji vodilo je decentralizaciji odnosno federalizaciji države, te je prvo pred početak Drugog svjetskog rata nastala Banovina Hrvatska. Druga Jugoslavija iče u pravcu jačanja federalnih jedinica što če dovesti do nastanka „labave" federacije, da bi se pri kraju njenog postojanja pojavile ponovo snage za njenu unitarizaciju što če i dovesti do njenog ubrzanog raspada i oružanih sukoba (Rudolf i Čobanov, 2009). Bosna i Hercegovina je federalno uredena država, može se reči da je asimetrična federacija, jer se sastoji od dvije federalne jedinice od kojih je Federacija Bosne i Hercegovine federalno uredena kao i sam država Bosna i Hercegovina, dok je Republika Srpska unitarno 141 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. uredena. Imamo federaciju u okviru federacije, ali i situaciju da su dvije federalne jedinice različito uredene. Republika Srpska je primjer unitarnog uredenja u kojoj pored centralnih organa vlasti postoje samo lokalni organi vlasti. Treba napomenuti da Republika Srpska na samom početku svog postojanja kao Srpska republika Bosna i Hercegovina nije bila unitarno uredena več je bila podijeljena na tzv. Srpske autonomne oblasti. Unitarne države po pravilu imaju fleksibilan ustav koji može lako da se promijeni. One imaju jedan sistem vladanja, jedan pravni sistem i jedinstvenu organizaciju vlasti. U unitarnim državama politička moč je skoncentrisana u centralnoj vlasti, dok se sva njena teritorija nalazi pod kontrolom te centralne vlasti. Decentralizacija koja se javlja u unitarnim državam je rezultat nemogučnosti centralne vlasti da vrši vlast na svim dijelovima teritorije države. Ovakav oblik države proizašao je iz perioda apsolutizma, kada su kraljevi centralizovali vlast i upravljali cijelom teritorijom iz tog centra. Nakon Francuske revolucije unitarizam dobija novi karakter i on nastaje kao potreba jednakosti svih gradana, odnosno potrebe da svi budu jednako podvrgnuti državnoj vlasti. Unitaran država je danas karateristična za manje države mada postoje i jako velike unitarne države kao što je Kina. Unitarizam u svom punom obliku zastupljen je u najmanjim državam svijeta San Marinu i Vatikanu. Treba napomenuti da je za uspostavljanje unitarne države pored niza faktora izuzetno bitno postojanje jezičke i kulturne homogenosti u državi. Prednost unitarnih država jeste jednostavnost kod donošenja zakona i sprovodenja državne politike. Takode ovakva država ima manje troškove vezane za državni aparat, jer je manjeg obima. Uspostavlja se i veča jednakost jer isti zakoni važe na cijeloj teritoriji, te se time eliminišu eventualne privilegije i razlike u pojedinim dijelovima teritorije. U ovako uredenim državama manja je mogučnost kontrolisanja i ograničenja političke moči, te postoji mogučnost njenog autoritarnog korištenja. Teško je sprovoditi politike koje su od regionalnog ili lokalnog značaja jer se odluke donose u centru koji nema punog dodira sa onim na šta se te politike odnose. Takode koliko god država bila homogena, postoje razlike, bilo da su one etničke, jezičke, kulturne, socijalno-ekonomske, te je manja mogučnost da se sprovedu posebnu politike za različite grupe. 2. REGIONALNA DRŽAVA Regionalna država je jedinstvena država sa izvršenim večim stepen om decentralizacije državne vlasti. Ona ima jednu jedinstvenu državnu vlast kao i unitarana država, ali postoji podjela na odredene teritorijalne jedinice koje se nalaze u sastavu države. Regionalna država je političkom decentralizacijom podijeljena na zasebne oblasti, regione koji imaju veliku samostalnost prilikom obavljanja državnih poslova. U ovako uredenoj državi ustavotvornu i zakonodavnu vlast vrše isključivo centralni organi čime je očuvano jedinstvo državne vlasti. Regioni ili oblasti imaju u znatnoj mjeri decentralizovanu državnu vlast u svim ostalim glavnim vrstama državnih poslova. Tako da su organi regiona ili oblasti u manjoj mjeri zavisni od centralnih državnih organa. Postoje mišljenja da je regionalna država poseban oblik unitarne države sa decentralizacijom izvršenom u velikom stepenu. Takode postoji mišljenje da je ona prelazni oblik izmedu unitarne i složene federalne države. Medutim i jedno i drugo mišljenje ne mogu se prihvatiti, te se može reči da je ona najjednostavniji oblik složene države, a ujedno i najčvršči oblik složene države (Jovičič, 1996, str. 17). Pored zahtjeva pojedinih dijelova 142 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. teritorije za autonomijom odlučujuci politički činilac, za nastanak regionalne države je smanjivanje krupne administracije centralnih državnih organa. Ona je reakcija protiv prekomjerne administracije centralne vlasti. Nastanak regionalnih država je težnja za samostalnijim životom gradova i oblasti u istoj državi (Mitrovic, 2008, str. 79). Pojam regiona je višeznačan i obuhvata različite elemente organizovanja i samoorganizovanja. Njegovu osnovu predstavlja težnja odredenih društvenih grupa da steknu izvjesni obim autonomije, a radi institucionalizovanja svojih interesa (Ilic, 1996, str. 37). Ovo organizovanje društvenih grupa je usmjereno ka zadovoljavanju različitih interesa - ekonomskih, političkih, istorijskih, nacionalnih i dr. zbog čega se srecu i različiti oblici ili tipovi regionalizma, tako da se može razlikovati ekonomski, administrativni i politički regionalizam što ukazuje i na različite funkcije koje se u njima ostvaruju. Regionalizam i regioni se najprije tumače u ekonomskom smislu i kao takvi označavaju težnju ka ostvarivanju ravnomjernog ekonomskog razvoja u jednoj zemlji, svih njenih dijelova (Popovic, 1983, str. 9). Regioni nisu samo privredne ili ekonomske cjeline niti se svode samo na svoje privredne i ekonomske planove i aspiracije. Oni se pojavljuju i kao politička područja i cjeline koje imaju izgradenu organizaciju vlasti ili svoje regionalno samoorganizovanje (skupštinu, vladu ili savjet i upravu) pod uslovom da ono ne smije da prede granice nacionalne države i ugrozi njenu efikasnost i jedinstvo. Tako gledano, regioni se pojavljuju i kao efikasno sredstvo odbrane od jake države, njenog centralizma i izražene ekonomske centralizacije i koncentracije moci u njenim rukama. Pored ekonomske i političke samostalnosti, regioni uživaju i finansijsku i normativnu samostalnost (i funkciju), pravo da planiraju, upravljaju privrednim djelatnostima, staraju se o razvoju kulture, školstva, socijalnih službi, zdravlja, sporta, saobracaja, očuvanja bezbjednosti i dr (Komšic, 1996, str. 44). Regionalne države obično idu u pravcu da postanu federalne države ili čak pojedini njihovi regioni nastoje da postanu potpuno samostalne države. Nema zabilježenog slučaja da je regionalna država postala unitarna iz razloga što se njeni regioni teško odriču svojih ovlašcenja, te nastoje samo da uvecaju svoju samostalnost, a u najmanjoj mjeri da postanu federalne jedinice u okviru države. Danas su uredene kao regionalne države Italija i Španija . Odredeni oblik regionalne države uspostavljen je i u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Švedskoj. Činjenica je da su sve regionalne države nastale podjelom države na regione uslijed sve vecih zahtjeva za autonomijom pojedinih dijelova države. Izuzetak predstavlja Velika Britanija koja je nastala ujedinjenjem Engleske, Velsa, Škotske i Sjeverne Irske. Regioni kao sastavni dijelovi regionalne države nemaju medunarodnopravni subjektivitet, vec je nosilac medunarodnog subjektiviteta država kao cjelina. Isto kao jedinice lokalne samouprave i drugi oblici organizovanja u unitranoj državi i regionu, u regionalnoj državi mogu imati odredena ograničena ovlašcenja u spoljnoj politici. Regionalizam je uspješno primijenjen u nekim evropskim državama i do sada se pokazao kao dobro rješenje za regionalne probleme sa kojima se te države suočavaju. On se pokazao kao dobar i uspješan jer nije prosto izmišljen kao apstraktna doktrina nego se razvio na bazi izučavanja konkretnih društvenih, istorijskih, ekonomskih, kulturnih i drugih prilika. Te konkretne društvene i druge okolnosti su učinile da taj model regionalne organizacije ne bude jedinstven i monotipski nego složeniji i raznolik u zavisnosti od toga da li je sa vecim ili manjim stepenom autonomnosti, sa više ili manje elemenata simetričnosti ili 143 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. asimetričnosti, za rješavanje samo istorijskih ili nacionalnih, ekonomskih, kulturnih i drugih problema i posebnosti pojedinih država. I regioni i regionalizam nisu savršen i jedini model teritorijalne organizacije, primjenljiv u svim uslovima, pa ga zato ne treba ni idealizovati (Mihajlovic, 2010, str. 413). To je prije svega evropski model, plod njene kulture i političke tradicije i kao takav ne može po svaku cijenu da se primjeni na društvene prilike onih država koje u svakom pogledu zaostaju za razvijenim državama Evrope. ZAKLJUČAK Podjela država na unitarne i regionalne zasniva se odnosu centralnih i necentralnih organa vlasti. Da li je jedna država regionalna ili suprotno njoj unitarna ne znači da u datoj državi postoji izvjestan stepen slobode i demokratije, ali sa druge strane oni mogu to i da obezbjede što zavisi od svekupnog ekonomskog i političkog sistema date države. Regionalna država je nastala kao rezultat slabosti država sa unitarnim i federalnim uredenjem, te predstavlja pokušaj da se iskoriste dobre strane oba oblika državnog uredenja. Medutim unitarne države imaju niz prednosti ko što su jednostavnost kod donošenja zakona i sprovodenja državne politike, imaju manje troškove vezane za državni aparat, jer je manjeg obima, uspostavlja se i veca jednakost jer isti zakoni važe na cijeloj teritoriji države. Koliko god država bila homogena, postoje razlike, te je manja mogucnost da se sprovedu posebnu politike za različite grupe u unitarnoj državi, tako da nastaje potreba za decentralizacijom koja se ostvaruje u regionalnim državama. Regionalna država je oblik savremene države nastao na prostoru Evrope. Prema svojim karakteristikama nalazi se izmedu unitarne i federalne države. Regionalizam naročito postaje popularan na prostoru Evrope nakon Drugog svjetskog rata što je i rezultat težnji za vecim ostvarivanjem demokratije na odredenim prostorima uz poštovanje posebnosti koje se na njih odnose. Regionalizam ima potencijal da otkloni brojne nedostake koji su se uočili u državama sa federalnim uredenjem. Cilj je da se država organizuje tako da bi bila istinska tvorevina demokratije i slobode. Regionalna i unitarna država koliko god bile različite imaju zajedničku osnovu, a to je da se održi državno jedinstvo. Tako se regionalna držav može smatrati i oblikom unitarne države sa izraženim stepenom decentralizacije. Postojanje unitarne i regionalne države ne mora se direktno povezivati sa stepenom poštovanja sloboda i prava gradana odnosno stepenom ostvarene demokratije. U pogledu medunarodnopravnog subjektivitete i unitarna i regionalna država smatraju se zasebnim subjektima medunarodnog prava. L I T E RA T U R A 1. Dordevic, J. (1988). Politički sistem. Beograd: Savremena administracija. 2. Ilic, M. (1996). Lokalna samouprava u Jugoslaviji. Niš: Gradina. 3. Jovičic, M. (1996). Regionalna država, ustavnopravna studija. Beograd: Vajat. 4. Komšic, J. (1996). Etnodemokratija i regionalizam u košmarima postsocijalizma. Novi Sad: KMS. 5. Mihajlovic, V. (2010). Regionalna država ( demokratija ) kao model efikasne i uspješne decentralizacije vlasti, 6. Naučni skup sa medunarodnim učešcem Sinergija 2010., Bijeljina: Univerzitet Sinergija. 144 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. 6. Mitrovic, M., D. (2008). Osnovi prava. Beograd: Univerzitet Sindigunum. 7. Nikolic, P. (1997). Ustavno pravo. Beograd: Poslovni biro. 8. Popovic, S. (1983). Regionalizacija u svetu i kod nas. Beograd: Republički zavod za javnu upravu, Beograd. 9. Rudolf, D., Čobanov, S. (2009). Jugoslavija: unitarna država ili federacija povijesne težnje srpskoga i hrvatskog naroda - jedan od uzroka raspada Jugoslavije, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 46(2). 10. Simic, M., Dordevic, S., Matic, D. (2010). Uvod u pravo. Kragujevac: Pravni fakultet u Kragujevcu. 11. Viskovic, N. (1995). Država i pravo. Zagreb: CDO. 145 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Primljeno/Submitted: 30.04.2023. Stručni rad Prihvačeno/Accepted: 15.06.2023. Professional paper JEL Classification: G30 PERSPEKTIVE INTEGRISANOG IZVJESTAVANJA PERSPECTIVES OF INTEGRATED REPORTING Dinel Alič * Edin Glogič ** SAŽETAK Integrisano izvještavanje je proces kojim se prikazuje finansijski i nefinansijski aspekt djelovanja organizacije. Ovo izvještavanje pomaže organizacijama u povečanju transparentnosti i odgovornosti te u stvaranju boljeg odnosa s korisnicima informacija. Medutim, implementacija integrisanog izvještavanja može doči s izazovima i preprekama, poput prikupljanja relevantnih i pouzdanih podataka o okolišnim i društvenim uticajima te promjena u postoječim procesima prikupljanja i obrade podataka.Ispitivanja u budučnosti bi se trebala usredotočiti na uticaj integrisanog izvještavanja na finansijske rezultate organizacije te na uticaj integrisanog izvještavanja na percepciju organizacije od strane korisnika informacija. Ovaj rad analizira obilježja integrisanog izvještavanja i primjenu integrisanog izvještavanja na primjeru jedne kompanije u poredenju sa finansijskim izvještavanjem kroz analizu slučaja. Ključne riječi: integrisano izvještavanje, finansijsko izvještavanje, okoliš, društvo, transparentnost. APSTRACT Integrated reporting is a process that presents both the financial and non-financial aspects of an organization's activities. This type of reporting aids organizations in enhancing transparency and accountability and in fostering better relationships with information users. However, the implementation of integrated reporting can come with challenges and obstacles, such as the collection of relevant and reliable data on environmental and social impacts and changes in existing data collection and processing procedures. Future research should focus on the impact of integrated reporting on an organization's financial outcomes and the influence of integrated reporting on the perception of the organization by information users. This paper analyzes the characteristics of integrated reporting and its application in the case of a particular company, in comparison with financial reporting, through a case study analysis. * Magistrant na Fakultetu poslovne ekonomije, Sveučilište/Univerzitet VITEZ ** Docent na Fakultetu poslovne ekonomije, Sveučilište/Univerzitet VITEZ 146 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Keyword: integrated reporting, financial reporting, environment, society, transparencv. UVOD Integrisano izvještavanje je proces prikupljanja, obrade i objavljivanja informacija o ekonomskim, okolišnim i društvenim uticajima i rezultatima djelovanja organizacije. Cilj ovog rada je dati pregled teorijskih okvira integrisanog izvještavanja, kao i prikazati primjere njegove implementacije u praksi. Takoder ce biti analiziran slučaj na primjeru jedne kompanije koja primjenjuje integrisano izvještavanje te ce se dati preporuke za buduce istraživanje o temi. Medunarodno vijece za integrisano izvještavanje definiše integrisano izvještavanje kao "proces utemeljen na integrisanom razmišljanju koje rezultira periodičnim integrisanim izvještavanjem organizacije o stvaranju vrijednosti tokom vremena i povezanim komunikacijama u vezi s aspektima vrijednost i stvaranje. "Integrisano izvještavanje je sažeto saopštenje o tome kako organizacija strategiju, upravljanje, efeke i izglede, u kontekstu vanjskog okruženja, dovesti do stvaranja vrijednosti u kratkom, srednjem i dugom roku." Integrisano izvještavanje prihvataju korporacije širom svijeta. Stoga je važno prepoznati kako je evoluiralo, troškovi u odnosu na koristi, prepreke koje ometaju široko usvajanje i kako ih se može savladati, i načine na koje se zamah može izgraditi oko implementacije integrisanog izvještavanja. Primarna svrha integrisanog izvještavanja je objasniti vlasnicima kapitala kako organizacija stvara, čuva ili uništava vrijednost tokom vremena. Integrisano izvještavanje koristi svima, učesnici zainteresovani za sposobnost organizacije stvaraju vrijednost tokom vremena, uključujuci zaposlenike, kupci, dobavljači, poslovni partneri, lokalne zajednice, zakonodavci, regulatori i kreatori politike. 1. INTEGRISANO IZVJEŠTAVANJE Integrisano izvještavanje razvija se kao odgovor na interese učesnika potrebe grupa i investitora za poboljšanim izvještavanjem koje povezuje strategiju, rizike, ključne pokazatelje uspješnosti (KPI) i finansijsku izvedbu. Kako je navedeno od strane Medunarodnog vijeca za integrisano izvještavanje (IIRC), putem integrisanog izvještavanja, korporacija je u stanju pokazati kako strategija organizacije, upravljanje, efekti i izgledi, u kontekstu vanjskog okruženja, dovode do stvaranja vrijednost u kratkom, srednjem i dugom roku. (https://assets.kpmg.com/content/dam/kpm g/se/pdf/komm/2022/Global - Survev-of Sustainability-Reporting-2022.pdf (pristuplj eno: 16.04.2023.)) 1.1. Ciljevi rada Cilj ovog rada je dati pregled teorijskih okvira integrisanog izvještavanja, kao i prikazati primjere njegove implementacije u praksi. Takoder ce biti uradena analiza na primjeru jedne kompanije koja primjenjuje integrisano izvještavanje te ce biti date preporuke za buduce istraživanje o temi. Cilj ovog rada je pružiti uvid u teorijske okvire integrisanog izvještavanja te prikazati njegovu primjenu u praksi, kako bi se razumjela važnost i koristi integrisanog izvještavanja za organizacije i njihove korisnike. 147 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. 1.2. Elementi sadržaja integrisanog izvještavanja Elementi sadržaja upravljaju cjelokupnim sadržajem integrisanog izvještavanja. Iako IIRC okvir ne propisuje tačno šta treba objaviti, on daje smjernice kroz sadržajne elemente, u obliku pitanja o organizaciji, organizacijski pregled i vanjsko okruženje, čime se organizacija bavi i u kojim okolnostima djeluje. Integrisano izvještavanje pruža platformu za organizaciju za komuniciranje svoje misije i vizije. Dalje, integrisano izvještavanje pruža kontekst o kulturi, etici, vrijednostima, vlasništvu i radu organizacijske strukture, glavne aktivnosti i tržišta, konkurentsko okruženje i tržišno pozicioniranje, i druge relevantne informacije. Vanjsko okruženje, uključujuci privredne i regulatorno uslove, tehnološke promjene, društvena pitanja i ekološke izazove, postavlja kontekst unutar kojih organizacija djeluje. Svi ti faktori mogu direktno ili indirektno uticati na sposobnost organizacije da stvara vrijednost. (https://www.integratedreporting.org/resource/cima-integrated-reporting-in-the-public-sector/ (pristupljeno: 10.04.2023.)) 1.3. Razlika izmedu finansijskog i integrisanog izvještavanja Integrisano izvještavanje se razlikuje od finansijskog izvještavanja po tome što uključuje ne samo finansij ske informacije, več i informacije o okolišnim i društvenim uticajima te organe organizacije. Integrisano izvještavanje pruža širi pregled djelovanja organizacije te bolje razumijevanje njenog uticaja na okoliš i društvo. Finansijsko izvještavanje se fokusira isključivo na finansijske informacije, dok integrisano izvještavanje uključuje i informacije o okolišnim i društvenim uticajima organizacije. 1.4. Prednosti i standardi integrisanog izvještavanja Postoje brojne prednosti integrisanog izvještavanja za organizacije i njihove korisnike. Integrisano izvještavanje pruža širi pregled djelovanja organizacije te bolje razumijevanje njenog uticaja na okoliš i društvo. Ovo izvještavanje pomaže u povečanju transparentnosti i odgovornosti organizacije te u stvaranju boljeg odnosa s korisnicima informacija, poput vlasnika, investitora i zaposlenika. Integrisano izvještavanje takoder može povečati vjerodostojnost i povjerenje u organizaciju te pomoči u donošenju odluka o budučem djelovanju. Postoje različiti standardi integrisanog izvještavanja koji se koriste u praksi. Global Reporting Initiative (GRI) je jedan od najpoznatijih standarda integrisanog izvještavanja te uključuje odredene kriterije i smjernice za objavljivanje integrisanih izvještaja. International Integrated Reporting Council (IIRC) se fokusira na povezivanje finansijskih i nefinansijskih informacija u jedinstvenom izvještaju. Environmental, social and governance (ESG) standardi se fokusiraju na okolišne, društvene i upravljačke aspekte integrisanog izvještavanja, dok OECD standardi se fokusiraju na okolišne i društvene aspekte u vezi s medunarodnim trgovinskim aktivnostima 148 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. 2. PRIMJERI I PRIMJENA INTEGRISANOG IZVJEŠTAVANJA U PRAKSI Integrisano izvještavanje se sve više primjenjuje u praksi u različitim korporacijama širom svijeta. Ovo izvještavanje pomaže organizacijama u povečanju transparentnosti i odgovornosti te u stvaranju boljeg odnosa s korisnicima informacija. Medutim, implementacija integrisanog izvještavanja može doci sa izazovima i preprekama. Primjeri implementacije integrisanog izvještavanja u praksi uključuju korporacije poput Apple, Google i Unilever. Apple je objavio svoj prvi integrisani izvještaj 2016. godine gdje je uključio podatke o okolišnim i društvenim uticajima svojih proizvoda i poslovanja. Google je takoder objavio svoj prvi integrisani izvještaj 2016. godine gdje je uključio podatke o okolišnim i društvenim uticajima svojih proizvoda i poslovanja, kao i o finansijskim rezultatima. Unilever je objavio takoder, svoj prvo integrisani izvještaj 2013. godine u koji su uključeni podaci o okolišnim, društvenim i ekonomskim uticajima svojih proizvoda i poslovanja. (https://sdpi.unrisd.org/wp-content/uploads/2022/12/report-corporate-sustainability-accounting-2020full-report.pdf (pristuplj eno:10.04.2023.)) 2.1. Korisnici integrisanog izvještavanja Korisnici integrisanog izvještavanja uključuju vlasnike, investitore, zaposlenike, regulatorne tijela i druge društvene grupe. Vlasnici i investitori mogu koristiti integrisano izvještavane kako bi dobili uvid u finansijsko stanje i rezultate djelovanja organizacije te kako bi donijeli odluke o buducem djelovanju. Zaposlenici mogu koristiti integrisano izvještavanje kako bi dobili uvid u društvene i okolišne uticaje organizacije te kako bi se osjecali odgovornije prema poslu koji obavljaju. Regulatorne tijela i druge društvene grupe mogu koristiti integrisano izvještavanje kako bi bolje razumjeli djelovanje organizacije te kako bi odredilia mjere za poboljšanje djelovanja. (https://www.ifrs.org/issued-standards/ir-framework/ (pristupljeno: 19.04.2023.)) 2.2. Analiza slučaja U ovom dijelu rada analizirat cemo primjenu integrisanog izvještavanja na primjeru jedne kompanije te uporediti njeno integrisano izvještavanje sa klasičnim finansijskim izvještavanjem. Nakon analize, identificirat cemo mogucnosti poboljšanja integrisanog izvještavanja na primjeru odabrane kompanije. Za potrebe analize slučaja odabrali smo kompaniju COMPANY LTD koja je počela objavljivati integrisane izvještaje 2016. godine. Kompanija COMPANY LTD je multinacionalna kompanija koja se bavi proizvodnjom i distribucij om prehrambenih proizvoda. U poredenju sa finansij skim izvještavanjem, kompanija COMPANY LTD u svom integrisanom izvještaju uključuje dodatne podatke o okolišnim i društvenim uticajima svojih proizvoda i poslovanja. Ovaj izvještaj pruža bolj i pregled djelovanja kompanije te bolje razumijevanje njenog uticaja na okoliš i društvo. Medutim, u poredenju sa finansijskim izvještavanjem, kod integrisanog izvještaja kompanije COMPANY LTD nedostaju odredeni detalji o finansijskim rezultatima poslovanja. Jedna mogucnost za poboljšanje integrisanog izvještavanja u kompaniji COMPANY LTD bi bila uključivanje više detalja o finansijskim rezultatima poslovanja u integrisane izvještaje. 149 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Ovo bi pružilo korisnicima informacija bolji pregled finansijskog stanja i rezultata djelovanja kompoanije, te bi pomoglo u donošenju odluka o buducem djelovanju. Takoder, analizirana kompanija bi mogla razviti sisitem za pracenje i mjerenja okolišnih i društvenih utjecaja njenog poslovanja te bi uključila te podatke u svoje integrisane izvještaje. Ovaj sistem bi pomogao kompaniji u poboljšanju svojih okolišnih i društvenih performansi te bi pružio transparentnije informacije korisnicima. Uz to, kompanija COMPANY LTD bi mogla razviti sistem za pracenje i mjerenje svojih ciljeva održivosti te bi te ciljeve uključila u svoje integrisane izvještaje. Ovaj pristup bi pomogao u ostvarivanju svojih ciljeva održivosti te bi pružio jasnije informacije korisnicima o postignutim rezultatima. 2.3. Buducnost internog izvještavanja Integrisano izvještavanje još uvijek je upravljačka praksa koju koristi nekoliko kompanija širom svijeta. Univerzalno usvajanje integrisanog izvještavanja u buducnosti ce zahtijevati kombinaciju tržišnih i regulatornih zahtjeva. Jedan važn tržišni uticaj je dobrovoljno usvajanje od strane kompanija jer su uvidjeli prednosti integrisanog izvještavanja, koje se ogleda u uključivanju boljeg razumijevanje odnos izmedu finansijske i nefinansijske uspješnosti, poboljšano interno mjerenje i kontrolni sistem za proizvodnju pouzdanih i pravovremenih nefinansijskih informacija, smanjen rizik, veci angažman zaposlenika, predaniji kupci kojima je stalo do održivosti, više dugoročnih investitora koji cijene održive strategije i poboljšane odnose s drugim učesnicima. Za razliku od finansijskog izvještavanja, gdje su sistemi informacionih tehnologija i organizacijski procesi razvijeni i fino podešeni tokom mnogo godina, sisitemi i procesi za izradu integrisanog izvještavanja i širenje njegovog sadržaja još su u razvoju. IIRC-ov pilot program prepoznaje važnu ulogu koju kompanije imaju u stvaranju korisnog i praktičnog okvira za integrisano izvještavanje i njegovu primjenu u stvarnoj praksi. (https://www.integratedreporting.org/resource/cima-integrated-reporting-in-the-public-sector/ (pristupljeno: 15.04.2023.)) Još jedan tržišni uticaj koji ce potaknuti dobrovoljno usvajanje integrisanog izvještavanja je pritisak velikih institucionalnih ulagača aktivnih i na javnom i na privatnom tržištu kapitala. Na javnim tržištima mogu se staviti ulagači koji posjeduju značajan udio dionica korporacije i pritisak na kompaniju da implementira integrisno izvještavanje na različite načine. U njihovoj ulozi kao ograničeni partneri u fondovima privatnog kapitala, veliki institucionalni ulagači mogu poticati sredstva za pružanje kratkih integrisanih izvještaja na nivou portfolija kompanije. Kupci takoder, mogu igrati važnu ulogu. Individualni potrošači koji kupuju od kompanija koje su usvojile politike koje vode održivoj strategiji i održivim proizvodima ce dati značajane doprinose njihovom uspjehu i vršiti pritisak na kompanije koje nisu pratile slične poslovne aktivnosti. Korporativni korisnici mogu potaknuti integrisano izvještavanje u svom opskrbnom lancu. Dobrovoljno usvajanje od strane kompanije iz ličnog interesa pojačanog tržišnim uticajima nije dovoljno za široko usvajanje. Puna vrijednost integrisanog izvještavanja bit ce ostvarena tek kada bude uspostavljeno na način koji omogucuje usporedbu rezultata izmedu kompanija, barem unutar sektora. Samim tim, zakonski ce biti potrebno odrediti okvir za integrisano izvještavanje i koji standarde treba koristiti za izvještavanje o nefinansijskim informacijama. Zakonodavstvo, poput nedavnog 150 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. zakonodavstva Europske unije o obveznim nefinansijsko izvještavanje, može ubrzati usvajanje integrisanog izvještavanja. Multilateralne organizacije, kao što je G20, mogu pomoči u koordinaciji toga na globalnom nivou tako da se na nivou pojedinačne države zakonodavstvo bude uglavnom slično. Regulatorne radnje putem nacionalnih regulatora vrijednosnih papira (npr. američki SEC i kineska Regulatorna komisija za vrijednosne papire), takoder mogu olakšati praksu kreiranja integrisanog izvještavanja. Medunarodna organizacija komisije za vrijednosne papire (IOSCO) može imati sličnu funkciju koordinacije i homogenizacije. Putem zahtjeva prilikom kotiranja na berzi, integrisano izvještavanje može potaknuti promicanje prakse integrisanog izvještavanja. Štaviše, nevladine organizacije (NVO) mogu uticati i na investitore i na kompanije. Nevladine organizacije mogu vršiti pritisak na vlade, regulatore vrijednosnih papira za podršku i unapredenje integrisanog izvještavanja. (https://www.integratedreporting.org/resource/cima-integrated-reporting-in-the-public-sector/ (pristupljeno: 18.04.2023.)) ZAKLJUČAK U ovom radu razmatrali smo pojam integrisanog izvještavanja te smo se upoznali s teorijskim okvirom i primjenom integrisanog izvještavanja u praksi. Sproveli smo analizu jednu kompanije koja primjenjuje integrisano izvještavanje te smo identificirali mogučnosti poboljšanja integrisanog izvještavanja u toj kompaniji. Dobijeni rezultati ukazuju na to da integrisano izvještavanje pruža širi pregled djelovanja organizacije, te bolje razumijevanje njenog uticaja na okoliš i društvo. Integrisano izvještavanje takoder, povečava transparentnost i odgovornost organizacije te stvara bolji odnos s korisnicima informacija. Medutim, implementacija integrisanog izvještavanja može doči s izazovima i preprekama, poput prikupljanja relevantnih i pouzdanih podataka o okolišnim i društvenim uticajima te promjenama u postoječim procesima prikupljanja i obrade podataka. Integrisano izvještavanje je važan alat za povečanje transparentnosti i odgovornosti organizacije te za stvaranje boljeg odnosa s korisnicima informacija. Medutim, implementacija integrisanog izvještavanja može doči s izazovima i preprekama te je važno da se organizacije prilagode tim izazovima te da budu spremne na promjene u svom poslovanju. Moderni računovodstveni nastavni planovi i programi takoder če morati imati više sadržaja o integrisanom izvještavanju. Ovaj sadržaj bi trebao uključivati finansijski i nefinansijski rizik i trebao bi biti uglavnom usmjeren na strateški i taktički, a ne na operativni nivo, iako to može varirati u zavisnosti o predmetu koji se izučava. Ovi razvoji mogu biti samo u širem javnom interesu poboljšanja relevantnosti informacija za donošenje odluka za sve zainteresovane strane, čime se omogučuje veča efikasnost u raspodjeli finansijskih i drugih resursa, te u dodavanju javne vrijednosti. 151 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. LITERATURA 1. Danielle Urban i Holly Teare , Integrated Reporting: A Practical Guide to the Global Reporting Initiative (GRI); 2. Integrated Reporting in the Public Sector, https://www.integratedreporting.org/resource/cima-integrated-reporting-in-the-public-sector/ 3. Integrated Reporting Now part of IFRS Foundation, January 2021., https://www.ifrs.org/issued-standards/ir-framework/ 4. Integrated Reporting: A Global Survey, KPMG, https://assets.kpmg.com/content/dam/kpmg/se/pdf/komm/2022/Global-Survey-of-Sustainability-Reporting-2022.pdf; 5. Mark G. Paich i Aron O. Bright, Integrated Reporting: Communicating Value in the Global Reporting Initiative; 6. Paul M.A. Campbella i Saeed Samiee, Integrated Reporting: A New Accounting Disclosure; 7. Sustainability Accounting and Integrated Reporting, J. Craig Jenkins i Mark McElroy, https://sdpi.unrisd.org/wp-content/uploads/2022/12/report-corporate-sustainability-accounting-2020full-report.pdf 152 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Primljeno/Submitted: 30.04.2023. Stručni rad Prihvačeno/Accepted: 15.06.2023. Professional paper JEL Classification: 030, 039 PRIJEDLOG RJEŠENJA RAZVOJA INFORMACIONOG SISTEMA BRZE POŠTE - ANALIZA I DIZAJN SUGGESTED FOR THE DEVELOPMENT OF THE EXPRESS MAIL INFORMATION SYSTEM - ANALYSIS AND DESIGN Vernes Vinčevič * Ibrahim Obhodaš ** SAŽETAK Svjedoci smo da sve više kompanija i trgovina pored fizičke trgovine unapreduje svoje poslovanje kroz online trgovinu i nudi usluge dostave putem brzih pošti. Živimo u vremenu gdje je nezamislivo živjeti bez dostavljanja proizvoda na kučnu adresu. Počevši od mladih generacija pa do penzionera, svi imamo potrebe za dostavom nekog željenog produkta na kučnu adresu. Brza pošta djeluje na zahtjev gotovo svih potreba korisnika od namirnica, tehnologije, odječe, bijele tehnike, itd. Veoma važan segment poslovnog sistema kompanije čija je djelatnost usluga brze pošte je informacioni sistem. Kako bi se ispravno projektovao predmetni sistem potrebno mu je pristupiti metodološki i sistemski. U radu če biti prikazano idejno rješenje razvoja informacionog sistema posebno faza analize i sistemskog dizajna, dok če ostale faze biti kratko opisane. U radu če biti korištena medotologija životnog ciklusa razvoja sistema ( System Development Life Cycle, SDLC) koja je najčešče korištena metodologija za razvoj sistema u mnogim organizacijama. Ključne riječi: Informacioni sistem, sistemska analiza, sistemski dizajn, use case dijagrami,arhitektura sistema, životni ciklus razvoja sistema. ABSTRACT We are witnessing that more and more companies and shops, in addition to physical trade, are improving their business through online trade and offering delivery services via express mail. We live in a time where it is unimaginable to live without home delivery of products. Starting from younger generations to pensioners, we all have a need for the delivery of a desired product to our home address. Express mail operates on the request of almost all * Doktorant na Fakultetu informacionih tehnologija, Sveučilište/Univerzitet „VITEZ e-mail: vcrncs.vinccvic@unvi.cdu.ba ** Prof. dr. sc. Fakultet informacionih tehnologija, Sveučilište/Univerzitet „VITEZ", Vitez, e-mail: ibrahim.obhodias@,unvi.cdu.ba 153 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. user needs from food, technology, clothing, white goods, etc.. A very important segment of the business system of a company whose activity is express mail services is the information system. In order to correctly design the subject system, it is necessary to approach it methodologically and systematically. The paper will present the conceptual solution for the development of the information system, especially the phases of analysis and system design, while the other phases will be briefly described. The paper will use the system development life cycle methodology (System Development Life Cycle, SDLC), which is most often methodology for system development in many organizations. Keywords: Information system, system analysis, system design, use case diagrams, system architecture, system development life cycle. UVOD Poslovanje jedne brze pošte je skoro u potpunosti zasnovano na informacionom sistemu, koji pruža podršku korisnicima usluga. Od same ideje kako bi trebao da izgleda jedan funkcionalni informacioni sistem, u radu ce biti pažljivo prikazani svi nephodni elementi za razvoj samog sistema, dok ce akcenat biti na analizi i dizajnu. Rezultat rada je izrada projektne dokumentacije koja ce u daljnim fazama biti podloga za kodiranje prema programerskom timu koji ce na osnovu iste razvijati informacioni sistem. "Informacioni sistem je sistem koji prikuplja, pohranjuje, čuva, obraduje i isporučuje informacije važne za organizaciju i društvo, tako da budu dostupne i upotrebljive za svakog ko se želi njima koristiti, uključujuci poslovodstvo, klijente, zaposlene i ostale" (Lindsay, 2000, str. 30). 1. RAZVOJ INFORMACIONOG SISTEMA BRZE POŠTE Pregled plana razvoja informacionog sistema Kako bi se adekvatno projektovao odgovarajuci informaiconi sistem neophodno je izraditi kvalitetan plan razvoja informacionog sistema u odgovarajucem softveru za upravlj anj e projektima, koji sadrži korake odnosno faze razvoja informacionog sistema. Unutar plana uneseni su i neophodni resursi za razvoj ovog sistema, kako izgleda na slici 1. 154 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Slika 1: Plan razvoja u softverskom alatu Project Libre (D Name Duration Start Finish Predecessors Resource Names 1 2 m □ PLANIRANJE 2 days? 29/09/22 08:00 30/09/22 17:00 30/09/22 17:00 Detaljno opisivanje Ostema 2 days? 29/09/22 08:00 Project manager 3 Izrada potreba za informaconi sistem 2 days 29/09/22 08:00 30/09/22 17:00 5roject manager 4 Formiranje projektnih timova 1 day? 29/09/22 03:00 29/09/22 17:00 Project manager 5 6 BANALIZA 36 days? 03/10/22 D8:00 21/11/22 17:00 07/10/22 17:00 Definisanje zahtjeva 5 days 03/10/22 08:00 1 Project manager 7 Definisanje specifikacija i izrada istih 4 days 10/10/2208:00 13/10/22 17:00 6 Project manager 3 Uradi ti detaljnu anali zu tržiš ta 2 days 03/10/22 08:00 04/10/2! 17:00 1 Project manager 9 m Uradi ti analizu marketinga 1 day? 05/11/22 03:00 07/11/22 17:00 1 Project manager 10 s Urediti SWOT araliiu lday? 18/11/22 08:00 1S/11/22 17:00 7 Project manager 11 TF Izrada moguoh rizika 2 days 18/11/2208:00 21/11/22 17:00 7 Project manager 12 m □ DIZAJN 16 days? 22/11/22 D8:00 13/12/22 17:00 13 Opis svakog modula sistema 1 day? 22/11/22 03:00 22Jl 1/22 17:00 S Full stack developer M Opis svih funkcionalnosti 1 day? 22/11/22 08:00 22/11/22 17:00 5 Full stack developer 15 Dizajniranje UM L dijagrama 4 days 22/11/22 08:00 25/11/22 17:00 5 Front end developer;UI/UX ... 16 17 18 Dizajniranje mockup/prototipweb stranice pa UI/UX p 3 days 2S/11/22 03:00 30/11/22 17:00 15 UIAJX designer Diiajnirsnje modaip mobilne aplikacije 5 days 01/12/22 03:00 07/12/22 17:00 13/12/22 17:00 16 UI/UX designer "o" Identifikacija svh tabela baze podataka 4 days 08/12/22 08:00 17 UIAJX designer 19 E1 IMPLEMENTACIJA 66 days? 14/11/22 06:00 15/03/ 23 17:00 20 Izrada frontend aplikacije 10 days 14/12/22 03:00 27/12/22 17:00 13 Front end developer [50 %];... 21 22 Kreiranje baze podataka 7 days 14/12/22 03:00 22/12/22 17:00 22/12/22 17:00 13 Back end developer Im^ementacrja funkcionalnosti zahteva za posekom 7 days 14/12/22 08:00 18 Full stack developer 23 Im^ementaeija baekend-a 15 days 23/12/22 08:00 12/01/23 17:00 lfi;22 Full stack developer[50%] 24 Izrada mobilnih aplikacija 7.5 days 13/01/23 03:00 24/01/23 13:00 23 Android developer [50 %];ÍO... 25 26 s Dokumentiranje 10 days 03/02/23 09:00 17/02/23 09:00 Data Analyst[50%] ¡Back en... m Pojedinama testiranja 3 days? 20/02/23 08:00 22/02/23 17:00 QA engineer Back end developer ;Full s ta... 27 m Poveavanje frontend i backend dijela aplikacje 1 day? 21/02/23 03:00 21/02/23 17:00 28 _ Uskladlvanje web i mobilne aplikacije 10 days 02/03/23 03:00 15/03/23 17:00 Back end developer ; Full s ta... 29 ■B- Unos testnih podataka u bazu 2 days? 06/03/23 03:00 0 7/03/23 17:00 30 3-1 37 gj. HTESTlRAfUE 21 days? 07/03/23 D8:00 04/04/23 17:00 a DEPLOYMENT 10 days 05/04/ 23 D8:00 18/04/23 17:00 ±1 Od rž a vanje 10 days? 19/04/23 D8:00 02/05/23 17:00 Izvor: Obrada autora u programu Project Libre 2. METODOLOGIJA U radu je korištena medotologija životnog ciklusa razvoja sistema ( System Development Life Cycle, SDLC) koja je uobičajena metodologija za razvoj sistema u mnogim organizacijama. „Prema Elliott (2004) razvoj životnog ciklusa sistema (SDLC) može se smatrati da je najstarija formalizovana metodologija okvira za izgradnju informacionih sistema. Osnovna ideja SDLC je bila "da nastavi razvoj informacionih sistema na organizovan i metodičan način, zahtjevajuci svaku fazu životnog ciklusa - od nastanka ideje do isporuke finalnog sistema - da bude obavljan strogo i redom" (Geoffrey, 2004, str. 51). Životni ciklus razvoja softvera mogu i prilagodavaju timovi za razvoj softvera na osnovu filozofije, metodologije i okvira koji usvajaju prilikom izgradnje datog softverskog sistema ili izmedu organizacija. Danas u svijetu imamo razne metodologije, okvire, koncepte i standarde razvoja softverskih sistema. 155 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Slika 2: Medodološki okvir SDLC (Životni ciklus razvoja sistema) podjeljen u osnovne faze Održavanje Planiranje t \ Implementacija Analiza ^^^^^^ Dizajn Izvor:https://eternalsunshineoftheismind.wordpress.com/2013/02/13/sYStem-development-life-CYcle-sdlc/ (pristupano, 25.1.2023) Korisnički zahtjevi sistema Korisnički zahtjevi definišu šta konkretno sistem treba raditi i kako če pomoči krajnjim korisnicima prilikom rada. Korisnički zahjtevi obradeni tokom ovog projekta prikupljeni su raznim metodama za prikupljanje zahtjeva kao što su analiziranje tržišta, istraživanje interneta te postoječih softverskih rješenja, upoznavanje strategija specifičnih za datu oblast, poredenje sa sličnim ranije razvijenim sistemima, promatranje i sl.Ukoliko bi se razvoj ovakvog sistema radio za stvarnog klijenta koristile bi se sljedeče metode: Prikupljanje informacija - prvi korak prilikom utvrdivanja korisničkih zahtjeva je prikupljanje informacija. U ovoj fazi se radi istraživanje tržišta kako bi se dobio bolji uvid u zahtjeve. Utvrdivanje korisničkih potreba - u ovoj fazi se provodi intervjuisanje svih učesnika koji su uključeni u projekt. Prilikom intervjuisanja često se za korisnike provodi scenariji kojima se opisuje hipotetska situacija za koju korisnik iskazuje želju kako želi da se programska podrška ponaša. Planiranje i vrednovanje - kada se prikupi dovoljno informacija moguče je početi s procesom utvrdivanja korisničkih potreba. Specifikacija zahtjeva - kada se jednom svi korisnički zahtjevi definišu i utvrde potrebno ih je dokumentovati na odgovarajuči način kako bi se mogli održavati. Dodatno, zahtjeve je potrebno kategorizirati po domeni kojoj pripadaju (npr. zahtjevi sistema, funkcionalnosti) te po važnosti ili prioritetu, što če biti prikazano u narednim fazama. 156 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. 3. SISTEMSKA ANALIZA PROBLEMA Sistemska analiza obuhvata definisanje UML dijagrama sistema koja sadrži USE Case dijagram, dijagrame aktivnosti, dijagram klasa koji su prikazani u nastavku. Modeliranje poslovnih procesa za analizu predmetnog informacionog sistema u radu ce bit prikazani raznim UML dijagramima aktivnosti, sekvence, slučajevima upotrebe i dr. Dijagrami slučajeva upotrebe „Dijagrami slučajeva upotrebe odnosno Use case dijagrami predstavljaju najbolji način za prikazivanje interakcije izmedu korisnika i sistema" (Hoffer, George, Valacich, 2017, str. 152). Slika 3: USE Case slanje pošiljke Izvor: Obrada autora u softverskom alatu Visual Paradigm ver. 16.3 Na prvom USE case dijagramu imamo tri aktera, te je opisano slanje pošiljke. Pošiljaoc ima mogucnost podnošenja zahtj eva za pošiljkom u poslovnici kao i telefonski/online. Prilikom podnošenja zahtjeva obavezno je dostaviti podatke o sebi i primaocu kao i o kakvoj pošiljci se radi odnosno tip pošiljke. Ako je korisnik podnio zahtjev u poslovnici, pošiljka je preuzeta na licu mjesta, što se odražava na drugi USE case odnosno, kurir nema potrebu za preuzimanjem pošiljke. Referent pregleda zahtjev za pošiljku te obavještava kurira o novoj pošiljci, te kurir kurir preuzima pošiljku od pošiljaoca i dostavlja je u dispečer centar radi daljneg transporta u dispečer centar u regiji u kojoj se nalazi primaoc pošiljke. Pošiljaoc ima mogucnost pracenja trenutne lokacije pošiljke korištenjem tracking numbera. 157 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Vol. 4 No.2, 2023. Slika 4: USE Case dostavljanje pošiljke Izvor: Obrada autora u softverskom alatu Visual Paradigm ver. 16.3 Dijagrami aktivnosti Dijagram aktivnosti odnosno Activity dijagram je vizualni dijagram baziran na procesnom pristupu, tj. opisuje procese u datom sistemu te nam ovi dijagrami govore kako sistem radi. Slika 5: Zahtjev za pošiljku online Izvor: Obrada autora u softverskom alatu Visual Paradigm ver. 16.3 158 SKEI-MEBUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL, Vol.5, No.1, str./pp. 45-62 Na prvom dijagramu aktivnosti imamo tri aktera: pošiljaoc, referent i sistem. Korisnik podnosi zahtjev na stranici, sistem automatski provjerava da li je ispravan zahtjev odnosno da li su unešeni svi potrebni podaci, ako je zahtjev neispravan, sistem šalje obavijest korisniku o neispravnosti gdje se završava aktivnost. Ukoliko je zahtjev unešen ispravno, referent pregleda ispravnost adrese i podataka i ukoliko je unešeno ispravno šalje obavijest kuriru o novoj pošiljci te se aktivnost završava, ukoliko nije ispravno šalje obavijest korisniku o neispravnom zahtjevu kako bi popunio ponovo te se aktivnost završava. 4. SISTEMSKI DIZAJN INFORMACIONOG SISTEMA U fazi sistemskog dizajna se prevodi preporuceno rješenje u logičke a zatim u fizičke specifikacije sistema. Prikazani ce biti potrebni dijagrami koji opisuju ovu fazu prije same implementacije. „Dijagram klasa opisuje tipove objekata u sistemu i različite vrste statičkih veza koje postoje medu njima, ovi dijagrami, takoder, prikazuju svojstva i operacije klasa". Slika 6: Dijagram klasa Izvor: Obrada autora u softverskom alatu Visual Paradigm ver. 16.3 Dijagram klasa prikazuje povezivanje klasa u sistemu, i obuhvata 7 klasa a to su Pošiljaoc, Referent, Primaoc, Kurir, Osoba, Lokacija i Pošiljka. Svaka od klasa sadrži potrebne atribute i metode. Klasa osoba sadrži sve potrebne atribute za osobe tj. aktere, te klase Pošiljaoc, Primaoc, Referent i Kurir generalizuju odnosno nasljeduju atribute klase osoba. 159 SKEI-MEBUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL, Vol.5, No.1, str./pp. 45-62 Dijagram baze podataka Na dijagramu su prikazani entiteti i relacija u bazi podataka. Postoji 7 entiteta koji posjeduju svoje atribute. Entitet Pošiljaoc u relaciji je sa entitetom Zahtjev i ima vezu one to many odnosno jedan pošiljaoc može podnijeti više zahtjeva, dok više zahtjeva može biti podneseno od jednog pošiljaoca. Takoder i kod veze Referenta i Zahtjeva, jedan referent može pregledati više zahtjeva, dok više zahtjeva može biti pregledano od jednog referenta. Slika 7: Dijagram baze podataka Entitet pošiljka pored primarnog ključa sadrži atribut tipPosiljke te foreign ključeve tabela Kurir, Pošiljaoc, Primaoc i Lokaciju koji omogucavaju povezivanje i pristupanje podacima izmedu tih tabela. Tabela Kurir povezana je samo sa pošiljkom preko veze one to many odnosno jedan kurir može dostaviti više pošiljki, dok više pošiljki je moguce dostaviti od strane samo jednog kurira. Entitet Lokacija je u vezama one to one sa Primaocem i Pošiljaocem iz razloga što jedan korisnik pristupa jednoj lokaciji, i jednoj lokaciji pristupa samo jedan korisnik odnosno Pošiljaoc i Primaoc. 160 SKEI-MEBUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL, Vol.5, No.1, str./pp. 45-62 Dizajn korisničkog interfejsa web aplikacije informacionog sistema Slika 8: Moguci (mockup -nacrt) izgleda web stranice Izvor: Obrada autora u softveru Adobe XD Mockup stranice je osmišljen kako bi klijentima olakšao vizuelizaciju odredenih grafičkih projekata u pogledu tekstura, oblika i dimenzija. 161 SKEI-MEBUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL, Vol.5, No.1, str./pp. 45-62 5. MOGUCA IZVEDBA ARHITEKTURE I IMPLEMENTACIJA SISTEMA Nakon analize i potreba sistema planirano je korištenje troslojne arhitekture sistema tj. arhitektura sa odvojeno povezanim korisničkim interfejsom, logikom i bazom podataka. Troslojna arhitektura je klijent-preglednik arhitektura u kojoj se funkcionalna procesna logika, pristupa podacima, pohranjivanje podataka i korisnički interfejs razvijaju i održavaju kao neovisni moduli na zasebnim platformama. Troslojna arhitektura je obrazac dizajna softvera i dobro uspostavljena softverska arhitektura. Na strani baze podataka planirana je upotreba relacionih baza podataka, radi potrebe sortiranja podataka u tabele i relacija izmedu njih. Slika 9: Ilustracija troslojne arhitekture korištene u radu Web server Logika Baza podataka Izvor: Obrada autora u softveru draw.io Još jedan od razloga upotrebe troslojne arhitekture jeste mogucnost pohranjivanja podataka na više lokacija, kao i korištenje cross platforme odnosno omogucavanje web i mobilne aplikacije za Android i iOS. Korištene tehnologije za implementaciju frontend i backend dijelova sistema Korisnički interfejs je jako bitan dio prilikom razvoja softverskog rješenja. Korisnički interfejs je jedino što krajnji korisnici sistema vide. Korisnički interfejs za informacioni sistem brze pošte sadrži navbar meni sa funkcionalnostima i olakšava kretanje kroz sistem. Za implementaciju frontenda korišten je Angular 13.1.1 framework koji je TypeScript bazirani i takoder open source framework a kreiran od strane Google-a i koristi se za kreiranje web aplikacija. Angular nam pomaže strukturirati JavaScript kod, lahko ga je testirati. Stranica je podijeljena u komponente. Back-end je dio programskog koda koji se izvodi na serveru, koji prima zahtjeve od klijenata i sadrži logiku za slanje odgovarajucih podataka natrag klijentu. Pozadina takoder uključuje bazu podataka koja ce trajno pohranjivati sve podatke za aplikaciju. Logika koja se izvršava na server strani zahtjeva upotrebu nekih od logičkih/server side programskih jezika. Za implementaciju logičke strane ovog informacionog sistema planirana je upotreba Node.js. 162 SKEI-MEBUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL, Vol.5, No.1, str./pp. 45-62 „Postoj e dva tipa komunikacij e izmedu servera i baze. Dva osnova tipa koja se koriste prilikom implementacije softvera, pa tako i informacionog sistema, su upis u bazu podataka i čitanje podataka iz baze".(Sommerville, Software engineering, 2007, str. 15). Za pohranjivanje podataka u bazu koristiti če se relaciona baza odnosno MySQL baza. Razlog upotrebe MySQL baze podataka jeste mogučnost pohranjivanja podataka u tabele i relacija izmedu tabela, visoke performanse baze, te omogučavaju fleksibilnost i skalabilnost. ZAKLJUČAK Percipirano je da ovaj tip kompanije, koji se bavi brzom dostavom zahtjeva odgovarajuči informacioni sistem. Kako bi se adekvatno i ispravno projektovao ovaj informacioni sistem, te kako bi se omogučila kvalitetna implementacija ovog sistema, napravio sam plan projekta koji sadrži korake za izradu ovog informacionog sistema podijeljen u više faza, te su uneseni resursi neophodni za razvoj ovog sistema. Takoder jer prikazan dizajn formi odnosno kako bi trebao grafički izgledati unos podataka na stranici, te je dizajniran izgled izvještaja tj. gdje če se ispisivati ti podaci. Nakon sistemskog dizajna, dizajniran je sami Mockup stranice odnosno dizajn korisničkog interfejsa, te je obuhvačeno i prikazano na koji način rade dijalozi ovog informacionog sistema. Sam rad na izradi ovog rješenja se pokazao kao značajan za naš tim u smislu sticanja iskustva u projektovanju informacioni sistema po nekoj metodologiji i nekog novog pogleda na izazove razvoja informacionuih sistema, koji po svojoj prirodi nisu jednostavan zadatak. Rezultat rada je projektna dokumentacija potrebna za daljni razvoj sistema namjenjena da olakša programerskom timu u finalnoj realizaciji sistema. LITERATURA 1. Geoffrey Elliott (2004) Global Business Information Technology: an integrated systems approach. 2. J. A. Hoffer, J. F. George, J. S. Valacich: Modern Systems Analysis and Design, Prentice Hall College Div, 2017 3. J. L. Whitten, L. D. Bentley, K. C. Dittman: Systems Analysis & Design Methods, McGraw-Hill Higher Education, 2004 4. L. Maciaszek: Requirements Analysis and System Design: Developing Information Systems with UML, Addison WesleyHigher Education, 2007 5. Lindsay, John (2000). Information Systems - Fundamentals and Issues. Kingston University, School of Information Systems 6. Rainer, R. Kelly and Cegielski, Casey G. (2009). "Introduction to Information Systems: Enabling and Transforming Business, 3rd Edition 7. Sommerville, Software Engineering, 8th Edition, Pearson Education Limited, Harlow, 2007. 8. The Institute of Electrical and Electronics Engineers, IEEE Standard Glossary of Software Engineering Terminology: IEEE Std. 610.12-1990, The Institute of Electrical and Electronics Engineers, New York, 1990. 163 SKEI-MEBUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL, Vol.5, No.1, str./pp. 45-62 Web izvori: 9. https://angular.io/guide/what-is-angular (pristupano, 15.1.2023) 10. https://data.fesb.unist.hr/public/news/Srdjana kvalifikacijski rad 4%205-2996ede56e.pdf (pristupano, 13.1.2022) 11. https://en.wikipedia.org/wiki/Information_svstem (pristupano, 13.1.2022) 12. https://www.cis.hr/files/dokumenti/CIS-D0C-2011-06-015.pdf (pristupano, 14.1.2022) 13. https://www.codecademy.com/article/back-end-architecture (pristupano, 18.1.2023) 14. https://www.visual-paradigm.com/download/communitv.jsp (pristupano, 21.1.2023) 164 SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ" Školska 23, Travnik +387 30 509 750 www.unvi.edu.ba info@unvi.edu.ba