KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 65 (3) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1. JULA 1929. PATENTNI SPIS BR. 6135. Manfredi Palumbo Vargas, inženjer, Benova, Italija. Poboljšanje kod propelera. Prijava od 4. februara 1928. Vazi od 1. avgusta' 1928. Traženo pravo prvenstva od 5. februara 1927. (Italija). Ovaj se pronalazak odnosi na pobolj-šanja kod propelera ma koje vrste, koji mogu raditi u m a kom tečnom ili gasnom sredstvu (voda ili vazduh). Osnovna karakteristika pronalaska leži u uklanjanju gubitka usled trenja sredstva, koje opasuje propeler i usled neefi-kasnog i usporavajučeg dejstva, koje ima-ju postoječi propeleri na onom delu površine, na kome su lopatice vezane za telo propelera. Da bi se ove nezgode uklonile, radna površina propelera obrazovana je iz pogonske površine razmaknute za podesno odstojanje od tela propelera i ista je površina vezana za telo pomoču kakvog podesnog spojnog elementa, prvenstveno pomoču neke vrste paoka. Gore pomenuti raspored lopatica ima kao posledicu drugu osnovnu karakteri-stiku, da se centri naprezanja, koja su vr-šena pogonskem površinom, nalaze na znatnom odstojanju od ose rotacije u mesto u neposrednoj bliizni iste. Dalja odlika ovog pronalaska leži u postavljanju više lopatica na isto vratilo, koje su aksialno podesno razmaknute, tako da kr etan j e fluidnih delova (pod flui-dom podrazumevamo vodu ili vazduh) iza-zvano jednom od lopatica ili pogonskog elementa ne remeti rad sledeče lopatice ili elementa. Razmaci izmedju uzastopn h helikoida mogu se iskoristiti za smeštanje nosača za propelersko vratilo. Gore pomenuta poboljšanja pomenlji- va su na svaku vrstu propelera ma koliki broj lopatica isti imao, ma kakav bio korak, eventualne variacije poluprečnika, broj propelerskih elemenata, širina svake lopatice itd. Na priloženem načrtu pokakano je nekoliko primera izvodjenja po pronalasku. Sl. 1 pokazuje u vertikalnici propeler sa tri lopatice, sl. 2 je izgled pod pravim uglom sa sl. 1, sl. 3 i 4 su izgledi pod pravim uglom jedan prema drugom, a koji pokazuju proreler helikoidnog ili punog koraka, sl. 5 je izgled pod pravim uglom prema osovini rotacije, koja pokazuje propeler sa^ dve ^lopatice punog koraka; sl. 6 i 7 su jedan prema drugom normalni izgledi (kao sl. 1 i 2), koji- pokazuju propeler sa više delimičnih koraka postavljenih na red, jednoobrazno i naizmenično u praven ose; sl. 8 i 9 pokazuju slično sl. ti i 7 jedinice, koje sačinjavaju propeler, i koje su razmaknute za 90°; sl. 10 pokazuje izvodjenje, sastoječe se iz večeg bro-ja rednih helisa, koje imaju pojedinačnu osu rotacije; ,sl. 11 pokazuje na isti način, višestruke helikoide sa punim. ili na-izmeničnm koracma; sl. 12 i 13 pokazuje propeler kao i gore, gde proizvodnica raste po dužini u direktnem odnosu sa korakom i sa nizom koraka, i sl. 14 i 15 pokazuju na isti način propeler sličan gornjem, ali čija generatrisa raste za odreti jenu veli činu za svaki niz koraka ili za svaki niz (red) delimičnih koraka. Din 15.— 1 je glavčina, 2 su zavrtanjske lopatice ili helikoidalni elementi za pogon, 3 su paoci, koji vezuju lopatice (2) za glavčinu (1) i koji su razmaknuti, da bi se dobili o tvori 4 oko glavčine 1. i Za sl. 10 i 11 napominjemo, da je pokazani sistem propelera specijalno pri-menljiv za konstrukcija broda, koji je konstruisan za znatno dugačko vratilo (5), koje se pruža napred i nazad i koje je sa propelerima smešteno u izdubljenju trupa broda. U takvom slučaju dok fluidne cestice, koje pokreče prvi propeler na pr. 2 iz sl. 10 ne interferišu sa samim radom sle-dečeg propelera (na pr. 2’) propeler 2’ ekonomično koristi energiju, pošto ovaj propeler radi u masi vode čiji su uslovi bolji nego mase u kojoj stvarno radi druga lopatica propelera normalnog tipa. Prostori 6, 6’ izmedju uzastopnih propelera služe i za pomenutu svrhu i za podeša-vanje posrednih nosača za propelersko vratilo 5. Relativni raspored sledeče propelerske jidnice na istom vratilu može se menjati tako, da se dobija maksimalni efe-kat, (sl. 10 i 11). Prema upotrebi pro-mena položaja jednog helikoidalnog elementa prema drugom, može se specialno izučavati za svaki poseban slučaj. Druge slike, u kojima su isti delovi obeleženi istim oznakama, pokazuju druge vrste propelerskih lopatica, kao i druge kombinacije propelerskih lopatica drugog oblika i dimenzija. I ako je pronalazak opisan uz nekoliko primera izvodjenja, napominjemo da se isti mogu menjati i preinačivat u širokim granicama. Glavčina i paoci se mogu na pr. potpuno izostaviti, pri čem se lopatica svakog tipa propelera mogu utvr-diti ili mogu biti nošene od pune spoljne površine ili su iste te površine na nekim mestima izdubljene, ili pomoču poluga, koje obrazu ju jedan kafez, koji se može okretati i koji ima na jednom kraju ili na svakom kraju obod za držanje poluga. Patentni zahtevi: 1) Propeler naznačen time, što nema helikoidalne površine u prstenastom prostoru oko glavčine. 2) Propeler po zahtevu 1 naznačen time, što je prstenasti prostor oko glavčine zauzet samo malim brojem paoka, koji su podesno razmaknuti i koji služe kao veza izmedju glavčine i helikoidalnih površina, pri čem paoci ostavljaju izmedju sebe prolaze za fluidne čestice i stvaraju podpritisak, koji je povoljan za pokret broda, čime se uklanja centrifugalna sila, koja bi se stvorila helikoidalnom površi-nom, koja je neposredno do glavčine. 3) Propeler po zahtevu 1 i 2, naznačen time, što se centri naprezanja i reakcije lopatica nalaze na priličnom odstoja-nju od ose rotacije. 4) Propeler po zahtevu 1—3 naznačen time, što helisa ima jednu lopaticu sa de-limičnim, potpunim ili višestrukim korakom. 5) Propeler po zahtevu 1—4, naznačen time, što ima veči broj lopatica. 6) Propeler po zahtevu 1—5 naznačen time, što ima helikoidalnu površinu sa jednim ili više delova od punog koraka, punog ili višestrukog razvučenog koraka, koji može biti uzastopan, naizmeničan i neprekidan, ali u svakom slučaju ima osu, koja se poklapa sa osom rotacije. 7) Propeler po zahtevu 1—°, naznačen time, što se propeler postavlja u uz-dužno izdubljenje trupa broda. 8) Propeler po zahtevu 1—7, naznačen time, što se proizvodnica helikoidalne površine menja sa korakom. 9) Propeleri po zahtevu 1—8, koji mogu biti istog ili različitog tipa iste veličine ili ne, delimičnog ili punog i višestrukog koraka, naznačeni time, što su jedan prema drugom ugaono razmaknuti propeleri postavljeni u jednoj liniji na istom uzdužnom vratilu utvrdjenom za trup broda. 10) Propeler po zahtevu 1—8 naznačen time, što su glavčine i paoci potpuno izbačeni. Af/patent broj 6135. Fv. 6. ■ S \ t ; ’ f . - ' ■ :"X ■ : ■ . ■ ■ vVv-:. r " : ' , ni<> ■ . - r . A dpatent broj 6/35] -? - — ---y- _