KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 77a (4) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 jula 1933. PATENTNI SPIS BR. 10126 Actiengesellschaft C. P. GoerE Optische Anstalt -- Actiova společnost K. P. Goerz optickf ustav, Bratislava, Č S. R. Naprava za gadjanje kod bacanja predmeta iz zračnih vozila. Prijava od 16 aprila 1932. Važi od 1 decembra 1932. Traženo pravo prvenstva od 20 aprila 1931 (Nemačka). Pronalazak ima svrhu, da brzo, sigurno i bez upotrebe pomoćnog cilja odredi kut gađanja, koji je potreban za postizavanje pogotka od bacanja bomba, poštanskih vreća i si. U duhu pronalaska postizava se ova svrha jednom napravom za gađanje, kod koje se oko jednog horizontalnog zatika, koji je proviđen zajedničkim nišanom za predhodno viziranje i za viziranje kod bacanja, mogu okretati dva lineala za viziranje, koja se za vrijeme nekog nepromijenjenog vremena mjerenja, koje se dade namjestiti i otpustiti pomoću zgodno smještenog kronometra, tako nasuprotno zao-kreću, da pravocrtno nadolazeći cilj ostaje stalno u vidnom polju jednoga lineala za viziranje, koji je određen za predviziranje, te se iz svoga izlaznog položaja zaokreće prema natrag, dok se za to vrijeme drugi iineal za viziranje, koji je određen za viziranje kod bacanja, prisilno zaokreće iz svog stražnjeg izlaznog položaja prema naprijed tako daleko, da poslije isteka vremena mjerenja zatvara linija nišanjenja, koja je određena mušicom za nišanjenje i nišanom, sa vertikalnim smjerom kut nišanjenja, koji je potreban za postignuće zgoditka. Pronalazak je prikazan na nacrtu u jednom primjeru oblika izvedbe, pa prikazuju sl. 1 geometrijsku podlogu, si. 2 napravu za gađanje sa vodilicom lineala za vizi- ranje u pogledu sa strane i to za velika vremena padanja, si 3 isto u pogledu odozgo i si. 4 vodilicu lineala za gađanje za mala i velika vremena padanja u presjeku. Na si. 1 je Ko nišan kao okretna tačka poluge za predviziranje KoK i poluge vi-ziranja za bacanje KoKo’. U momentu, kad se pojavi cilj Z u predviziru KoK’, počinje da ide vrijeme mjerenja t na pr. t = 10 sek. Za vrijeme toga vremena mjerenja u-pravlja se rukom povratnim pomicanjem horizontalno vođenog uporišta M lineala za viziranje toliko zakretanje lineala za viziranje, da cilj stalno stoji u mušici, tako dai nakon izminuća vremena mjeren ja bude pomaknuto uporište M za iznos MM’ = s prema natrag, te se tim upliviše na zakretanje lineala KoK u položaj KoK’, koji je upravljen na cilj (Z’), pri čem je ZZ’ = vt primicanje cilja u vremenu mjerenja t prema vozilu zračnom, koje se kreće horizontalno. Neka se drugi Iineal KoKo’, koji je vrtiv oko tačke Ko, zakrene u vremenu mjerenia t u suprotnom smjeru lineala za vizi’-anje KoK iz svog vertikalnog položaja jednim prema naprijed upravljenim pomicanjem u horizontalnom smjeru uporišne tačke No odn. N’o lineala, koja je smještena kod većeg vremena padanja iznad, a kod manjeg vremena padanja ispod horizontalne vodilice M, pri čem mora biti pomicanje naprijed tačke No odn. N’o prema N, odn. N’, jednako pomicanju natrag tač- Din. 15. ke M u M’. Neka se u momentu izminuča vremena mjerenja t automatski spriječi daljnje zakretanje prema naprijed uporišne tačke linea’la N, tada rezultira iz iinije NoNx odn. NoN,’ ona linija gađanja, koja na horizontu cilja siječe položaj Z’” odn. Z’\ pogodne tačke u razmaku vT odn. vTj od projekcije Zo zrakoplova za predmet, koji je izbačen u tom momentu, afi samo tada, ako se njegova horizontalna brzina stalno slaže sa brzinom lijetaia. Ako to nije si1ttčaj> pošto radi otporai zraka zaostaje izbačeno tijelo iz lijetaia, koje tjera konstantna sila, za kut usporavanja, čiji je tg izražen sa r r’ jq- odn. pp- , ako je H odn. H’ visina lijeta kod vefikog odn. malog vremena pada, a r odn. r’ onaj razmak, za koji stvarno odstoji pogodište Zr’ odn. Zr/ od teoretskog pogod;šta Z” odn. Z”,. Radi omoigućenja tačnog viziranja za-krene se mušica za viziranje što je moguće dalje od nišana, dakle od uporišne tačke linčala Nr’ odn. Nr prema Kr odn. Kr’ za izlazni položaj lineaia za viziranje kod bacanja, kod kojeg tačka pogotka Zr leži za prugu usporavanja r kod velikog vremena pada, odn. Z-,r za r, za malo vrijeme pada iza projekcije Zo lijetaia na horizont cilja. U momentu bacanja morao bi se za usilov pogotka nalaziti lineal za viziranje, odgovarajući usporavanju, u položaju KoZr’ odn. KoZr/, dakle na liniji viziranja KoNtj Kr” odn. KoNt/K^”. Ako se označi okomita udaljenost horizontalne vodilice uporišne tačke lineaia S’S” od okretišta Ko sa c, o slijedi kod vremena pada T, koja su veća od konstantnoga vremena mjerenja t, iz sličnosti trokutova KoZoZ i KoNoN, odnosi: ZoZ” : NoN, = v.T : S = H : (C—h) dalje je Z Z’ : M M’ z= v.t : S = H : C izj toga slijedi v T : v t — (C—h) : c iz čega s'ijedi visina namještanja: h=c (1 -~) Ova jednadžba daje za T>t pozitivne, za T