KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 17 (3) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1. JULA 1929. PATENTNI SPIS BR. 6115. Mathias Fränkl, Augsburg, Nemačka. Postupak i uređenje za konđenzovanje pare iz vazduha i gasova, pomoću hlađenja. Prijava od 23. juna 1927. Važi od 1. avgusta 1928. Poznato je već izvlačenje vlage iz vazduha pomoću hladjenja, kao i iskorišća-vanje hladnoće (za konđenzovanje kom-primovanih amonijačnih i ugljokiselih para kod mašina za hladjenje), koja se oslobadja pri topljenju obrazovanog' leda i pri zagrevanju ledene vode. Ali kod ovog procesa ne postoji ponovno dobijanje onih koliicna hladnoće, koje se pri većem hladjenju dovode vaz-đuhu. Novi postupak osniva se na tome, da se vazduhu dovedena hladnoća skoro sasvim ponovo dobije. Da bi se na pr. 1000 nP vazduha kondenzovali na 2 grama vodene pare za svaki m:1, mora se rashladiti od plus 20° na minus IO", što odgovora efektu hladnoće od 1000 х 30 х 0,3 = 9000 kal. Izvučena sadržina vode iznosi 8 kgr. na m:; vazduha. Pošto se vlaga nalazi u vazduhu u obliku vodene pare, za čiju je kondenzaciju sa zamržnjavanjem kondenzata potrebno na kgr. vodene pare okruglo 700 kal. i prema tome 8 х 700 = 5600 kal. efekta hladjenja, to iznosi celokupna potrošnja hladnoće 9000 plus 5600 - 14.600 kal. za 1000 m:1 vazduha. Po dosadanjem postupku od toga se ponovo dobija: 1) topljenjem leda 8 х 80 — 640 kal. 2) Hladnoća, koja se nalazi u ledu 8 X 0,5 X 10 = 40 kal., ukupno dakle samo 930 kal. Istina, moglo bi se u aparatu za hladnoću pomoću cevi sa kon-tra-strujama preneti hladnoća od vazduha, iz koga se izvlači vlaga, na hladeći vaz-duh, ali u ovom obliku to nije moguće, jer bi se aparat sa kontra strujom vrlo brzo zapušio ledom. Kod novog postupka hladno a vazduha prenosi se u naizmeničnom radu na gvozdenu masu skupljača za hladnoću i zatim je ponovo prima sprovedeni sveži vazduh, koji se suši. Pri tom je ispred i iza ispa-rivača mašine za hladjenje postavljen po jedan skupljač za hladnoću. Kod ovog načina naizmeničnog prenošenja hladnoće led se uvek odmah topi i voda kaplje na dole, ne može nastati zapušivanje ledom, kao što dokazuje sledeći ogled: Ako se u 2 m visok sud, na pr. napunjen limenim trakama i rashladjen naj-pre na —10", uduva odozgo vlažan, svež vazduh sa plus 20", onda će se vazduh rashladiti već u gornjem delu skupljača za hladjenje na —10" i pri tom će se limene trake zagrejati na plus 20°. Za vreme hladjenja vazduha kondenzuje se vodena para i mrzne u led, ali u vezi s tim dolazeći topao vazduh neprekidno rastapa led i voda curi na dole. U svakom slučaju dolazeći svež vazduh zasićava se vodenom parom, ali to nije nikakav nedostatak, jer je isti i bez toga zasićen već na 70—80%, a vodu daje pri strujanju sle-dećih hladnih slojeva skupljača za hladnoću. Skupljač hladnoće zagreva se na ovaj način neprekidno odozgo na dole i mrzne po površini donje limane trake. Skupljač se pak mora zagrejati do dole, jer bi se inače u donjem delu, u toku vremena, toliko nakupilo leda, da bi se prostori iz- Din 15.— medju limanih traka mogli zapušiti. Poslednji deo vazduha može se zato u me-njačima za hladnoću rashladiti ili osušiti samo još do +2°, a preko toga mora se nadoknaditi u amonijačnom isparivaču. Izvučena vlažnost ostaje delimično na limanim trakama i mora se ukloniti, pre nego što se prosušen vazduh sprovede pri povratku kroz skupljač, da bi u ovom predao svoju hladnoću, jer bi je inače ponovo primio vazduh. U toj svrsi se zatim uvek posle zagrevanja skupljača duva svež vazduh, dok skupljač ne postane suv. Kondenzovanjem vodene pare troši se veliki deo (od prilike 2,5) u skupljačima nagomilana hladnoća, koja se zatim ne može više zameniti na povratku vazduha, jer prosušen, na —10" rashiadjen vazduh može dati skupljaču još svoju osetljivu hladnoću, ali ne više isparavajuću hladnoću. Ovaj deo hladnoće mora naknadno dati mašina za hladjenje. Nacrt pokazuje u sl. 1 i 2 po jedan primer izvodjenja novog postupka šema-lički predstavljen. Kod oblika izvodjenja po si. 1 pripadajuće uredjenje sastoji se iz amonijačnog isparivaća a,b i kondenzatora b/a sa preklapnim ventilima с' i c” i zaptivnim ventilom d; iz dva skupljača za hladnoću е' i e” sa preklapnim ventilima f’ i f” i povremenim prekidačima g’ i g” za kom-primovani vazduh. Komprimovan amonijačni gas, koji dolazi iz mašine, naizmeni-ćno ulazi kod h’ i h” u cevne aparate za hladjenje a/b ili b/a. U kondenzatoru se amonijačni gas pretvara u tečnost i struji zatim kroz zaptivni ventil d u vijugave cevi isparivača, da bi se gore iz istih ponovo usisala do kompresora. Vlažan svež vazduh ulazi kod f’ u skupljač e’ gore, struji kroz ovaj i hladi se pri tom na —10", pri čem se vodena para taloži na limenim trakama i mrzne u led, ali se isti ponovo rastapa. Ovaj proces nastavlja se dotle, dok se skupljač od prilike za :,/4 svoje sadržine, ne zagreje na temperaturu svežeg vazduha. U ovoj periodi nastaje odvlaživanje u skupljaču. Ali se i dalje duva vazduh, da bi se prosušila vlaga na limanim trakama. U ovoj periodi duvanja ne vrši se u skupljaču niti sušenje vazduha niti hladjenje. Oboje se vrše u ovoj periodi duvanja, zatim u amonijačnom isparivaču, kroz koji se vodom 1’ sprovodi vazduh. Suv vazduh ide zatim kroz vod 2” prema skupljaču e”, da bi u ovom predao svoju hladnoću i istu ostavio kod m. Sada se pokreće i vazduh ulazi kod f” u skupljač e”, hladi se u ovom na —10/, sprovodi se i hladi kroz vod 3” prema isparivaču b/a, koji je ranije radio kao kondenzator, i odatle preko voda 4” u skupljač e’, da bi se kod m’ uzeo prosušen iz ovoga. Kod k’, k”, p’ i p” odvodi se voda izvučena iz vazduha. U isparivaču obrazovani led ponovo se topi pri sledečem radu kao kondenzator pomoću toplote, koja se oslobadja pri pretvaranju amonijaka u tečnost i na cevhna nahvatana voda mrzne se u koliko ne oteče, ako kondenzator ponovo djestvuje kao isparivač, tako da sušeći vazduh ne dolazi više u dodir sa vlagom. Izmene iz-inedju amonijačnog isparivača i kondenzatora ne vrsi se istovremeno sa menjanjem skupljača, već od prilike u sredini pauze, da bi bilo vremena za hladjenje kondenzatora i za mržnjenje nahvatane vlage. Isparivač i kondenzator imaju zato dovoljno gvoždja u težini cevi kao i kom-penzacioni skupljač. Sa ovim postupkom ponovo se dobije za 95% vazduhu dovedena hladnoća, tako da po navedenom primeru na svakih 1000 nr prosušenog vazduha ostaje još jedna koiičicna hladnoće od prilike 6ix)0 kal. zajedno sa gubitcima, što odgovara okruglo 2 konjskim snagama za izlučivanje 8 litara vode, pošto i riladnoća, dobivena pri topljenju leda i pri zagrevanju ledene vode, smanjuje potrošnju snaga. SI. 2 pokazuje poboljšani oblik izvodjenja postupka. Kod primera izvodjenja po ovoj slici isparivač se ne upotrebljava kao kod rasporeda po sl. 1 sa prekremim naizmeničnim radom privremeno kao amonijačni kondenzator, već se led, koji se slaže na cevima isparivača, uklanja prebacivanjem na rad kondenzatora pomoću slane vode ili prskanjem hlornim kalciu-mom iz isparivača. U ovom slučaju proces hladjenja amonijakom vrši se konti-nualno i naizmeničan rad ograničava se na rad skupljača za izmenu hladnoće iz-medju gasa, iz koga se izvlači hladnoća, i već prosušenog gasa u skupljačima i na naizmenično prskanje obeju polovina dvo-deonog amonijačnog isparivača sa sianom vodom ili lužinom. Vazduh, iz koga se izvlači vlaga, ulazi kod a preko ventila b u skupljač c’, hladi se u ovom do —10" ili niže, ulazi zatim u prvu polovinu d’ amonijačnog isparivača i odatle u drugu polovinu d”, da bi zatim preko skupljača c” izišao kod š', pošto je u ovom predao svoju hladnoću. Po izvršenom potpunom zagrevanju skupljača c’ i njegovom sušenju uvedenim svežim vazduhom menja se i svež vazduh, iz koga se izvlači vlaga, duva se kroz skupljač c”, pri čem uzima svoj put u suprotnom pravcu kroz aparat i ovaj ostavlja kod e’. Ali se uvek mora duvati svež vazduh dotle, dok se potpuno ne zagreje i ne prosuši skupljač, koji najpre prima svež vazduh, jer bi inače po izvršenoj izmeni prosušen vazduh ponovo primio vlagu. U koliko se pri tom više zagreje skupljač, u koji se najpre duva sveš vazduh, u toliko se više zahteva od efekta amonijačnog isparivača. Ovo zahtevanje je najveće, ako je vezani skupljač potpuno za-grejan do temperature spoljnjeg vazduha, ali zatim mora ostati u radu još jedno kratko vreme, dok se primljena vlaga ne osuši. Led se zatim u skupljaču c’ i c” ponovo sam topi toplotom vazduha, dok bi na isparivaču ostao i time zapušio prolaz vazduha. Ovde se vrši uklanjanje leda pr-skanjem slanom vodom ili lužinom i to naizmenično tako, da se prska uvek ona polovina isparivača, koja najbliže leži skupljaču za izlaz hladnoće. Naizmenično vezivanje za prskanje obeju polovina isparivača vrši se ventilima p’ i p”, koje se zajedno vrši za ulaz i izlaz vazduha sa upravljačem ventila, koji se automatski pokreće prekidačima za komprimovani vazduh. Lužina otiče kod h' i h”, zatim se sprovodi u (nepred-stavljeni) toplotni menjač sa kontra strujom, u ovom zagreva predajući hladnoću regenerisanoj slanoj vodi ili lužini do 20" ili više i zatim sprovodi u okno za ispari-vanje, gde se pomoću uduvanog vazduha primljena količina ledene vode ponovo uklanja isparivanjem iz slane vode ili lužine. Po hladnom vremenu ili vlažnom zagreva se u okno za isparavanje uduvan vazduh pomoću rečne ili podzemne vode ili toplotom pare površinskog kondenzatora parnog postrojenja. Za to se može upotrebiti i svaki drugi način jeftine toplote. Patentni zahtevi: 1) Postupak i uredjenje za kondenzo-vanje pare iz vazduha i gasova pomoću hladjenja, naznačen time, što je ispred i iza isparivača mašine za hladjenje raspo-redjen po jedan skupljač za naizmeničan rad, koji prima hladnoću prosušenog vazduha i ponovo predaje vlažnom svežem vazduhu. 2) Postupak i uredjenje za kondenzo-vanje pare iz vazduha i gasova pomoću hladjenja po zahtevu 1, naznačen time, što se po izvršenom potpunom zagrevanju po-menutog skupljača na temperaturu prostora radi sušenja zaostale vlage duva svež vazduh, dok se iza amonijačnog isparivača vezan skupljač ponovo potpuno ne rashladi svežim vazduhom, koji se docnije hladi u amonijačnom isparivaču. 3) Postupak i uredjenje za kondenzo-vanje para iz vazduha i gasova pomoću hladjenja po zahtevu 1 i 2, naznačen time, što se izmena od amonijačnog isparivača do kondenzatora ne vrši istovremeno sa izmenom skupljača, već uvek nešto ranije. 4) Postupak i uredjenje za kondenzo-vanje para iz vazduha i gasova pomoću hladjenja naznačen time, što se uredjenje za izmenu reguliše automatskim vezivanjem sa komprimovanim vazduhom ili električnim pogonom. 5) Postupak i uredjenje za kondenzo-vanje para iz vazduha i gasova pomoću hladjenja po zahtevu 1, naznačen time, što se led, nahvatan u cevima za isparavanje, topi prskanjem isparivača hladnom slanom vodom ili lužinom. 6) Postupak po zahtevu 5, naznačen time, što se obe polovine podeljenog amonijačnog isparivača naizmenično prskaju hladnom ili slanom vodom ili lužinom. " ■ V’' !*? ■ ' ■ / '' ' ' • ( KI '>■: ' .i ■ i'.Ulii' ^ :! 'i.' ■;v \ 3L Aćpatent broj Štiti Џ’ — ш НХЈ- 77 \ p’ J»" Ж$г.З ' i ■ ' f v. . :■ ' 'i - . V.. ■ ■ - - .5 ! ; ■/ • ' * ■ ■ 'v; ■ " ' ; Л> . ■ ■ • ... . ■ ■; ■ - ■ ■ ■ t • _ ■V-. ■■ /• • .. • -