Poštarina plaćena u gotovu 20. XII. №3$ Cena Din 2 SOKOLSKI GLASNIK Orcran SaSnLnla UrallPVinP IncrncIavilP ff Izlazi 1m n* 1 21* svako« meseca ♦ Godišnja pretplata 50 Din ♦ Uredništvo i uprava Vfgcin javezd U OKU Id. Kldljevriie JUgUMcIVlJC JJ „ Ljubljani, Narodni dem * Telefon 2543 »Račun pošt.šted. 12.943 ♦ Oglasi po ceniku •K-**. **-v God. I. Ljubljana, 21. decembar 1930. Broj 32. diodiendan ŽNj. Ф'el. ŽKralja ш Zhljegovo Veličanstvo SKralj JRleksandar L navršio je 17. o. m. četrdesetidrugu godinu Svog plodncg i napornog života, posvečenog neumomom radu i očinskoj brizi za dobrobit i blagostanje Svoga naroda. л , i Sokoli kraljevine ^Jugoslavije, u neizmemoj ljubavi i odanosti prema svom viteškom Vladaru i največem S&aštitniku, uznose se u svojim sokolskim srcima najgorljivijim željama, da bi Previdnost velikom ZNeimaru slave i veličine naše Otadžbine udelila dug i srečan život na ponos, sreču, i veli-činu jugoslovenskog naroda, na procvat i sjaj kraljevine ^Jugoslavije ! Živelo ZHjegovo Veličanstvo kralj lJugoslavije, SRleksandar I. ZKaradjordjevič! Zdravo ! VIKTOR LADENHAUSER (Šibenik)l Dajte nam učitelja -Sokola! Srečan Božič! Svim našim pretplatnicima, oglasivačima, saradnicima, či-laocima i prijateljima našeg lista katoličke veroispovesti želimo srečne božične praznike! Uredništvo i uprava . ; ? yywwwwy>vwwww Ljubljana, 20. decembra 1930. Godina dana našega rada Minula je godina, otkako je zakd* nom od 5. decembra 1929. god. osno? van Soko kraljevine Jugoslavije, koji jc zatim, na osnovu svog statuta o or* ganizaciji i poslovanju, otpočeo svoj rad. Donošenjem pomenutog zakona, bivši JSS, imajuči več po svojoj ideologiji, radu i tradiciji uvek najviše dr* žavne i nacionalne interese, dakle ide* ale i težnje, kojima je on i do sada najvernije i najpredanije, svesno po* žrtvovno i ponosno služio, znao je da pravilno oceni onaj za njegov rad isto* rijski momenat, koji ga stavlja na po* kretnicu novog života, • da bi več po svojim utrtim stazama i putevima, po* mladcnom snagom uspešnije nastavio vršenje svoje visoke misije, na razvi* janju svih snaga narodnih — telesnih, moralnih i intelektualnih — i da negu* je i podiže nacionalnu svest ju go si o* venskih državljana, jačajuci pn tomc sr dač ne, bratske veze sa svom svojora s.ovenskom sokolskom bračom. Van* ^J-'dna skupština JSS od 15. decembra ,,“9. god. donela je jednoglasan /a* hljučak i provela korporativan prelaz u Savez SKJ Tim svojim aktom JSS stupio je tada Ikao jedinstvena netak* nuta celina u SKJ, u organizaciji! koja je dobila i svoju zakonsku sankciju, unašajuči u nju svoj visoki nacionalni duh i. pored svojih najboljih fizi kih i moralnih kvaliteta, sva — intaktna — najviša sokolsjcsj paj3el}i, zasnovana na nauči svog neiimrlog osnivača dr. Miroslava Tyrša. Nije to bio pristup poeepanih i odvojenih sila pojedinaca ili .skupina, več je to bio jedinstven, spontan, svesan i po svim jedinicama saglasan i pozdravljen prelaz jedne močne organizacije, jednog tela i jed* ne duše, prelaz uvetovan jednoduš* nom neoborivom spontgnom voljom i htenjem sviju bez razlike. Snagu orga* nizacije SKJ ojačali su i novi sokovi koji su pridolazili i pridolaze i sa osta* lih strana, kojima istinski na srcu leži. da bi SKJ kao jedna od najjačjh na* ših narodnih organizacija što uspešnije odgovorio zadaeama, koje ga čekaju u njegovom korisnom radu u narodu i za narod. Godina dana, da, premalen je i suviše kratak period a da bi se za to vreme i za jedan ovakav rad moglo da traži polaganje računa sa jednoin aktivnom 'bilancom u jačim rezultati* ma rada Jpak. i ito se može, jer su ti rezultati i postignuti oni su vidljivi i ■— mora se priznati — dobri i snažni. Oni su nadmašili i rttzmčr vremena, u kojem su i kako su postignuti. Racimo li malo pogled unatrag, pa od časa formiranja SKJ do ilanas vi* dečemo da je čitav rad našeg Sokol* stva bio usredotočen na dve glavne zadače: na unutrašnju organizacija samoga Saveza u svim njegovim pod* ručjbna i na organizacijo i provedbu svesokolskog sleta. Ove dve glavne zadače morale su se. po diktatu samo* ga vremena, rešavati uporedo i to ied* nim brzim i nezadrživim tempom. One su bde jedna na drugu tako navezane, stajale su u takovom korelativnom odnosu da bi svaki manjak i nedosfa* tak u rešavanju jedne znatno i štetno ut’cao i loše reperkusirao u uspehu druge. Trebalo je to odmah uočiti i ia* titi se jednog teškog i ogromnog rada, koji je, pored žrtava. mamicao i ve* liku odgovornost I to se učinilo Na* ravpo ne sme se smetnuti s uma ni onaj s prelazom JSS u SKJ u glavnom nenarušeni kontinuitet rada ko:i je u mnogo'cm doprineo da se nove za* dače rada izvrše sa takovim uspehom. Ogromna i veličanstvena priredba kao što je bio naš s ve sokolski slet u Beogradu, pripremijen je i proveden za najkrače vreme, intenzivnog rada samo od nekoliko meseci. Njeg iv uspeh, u svakom pogledu, ne može da umanji nikakova, ma kako stroga, ali objektivna kritika. Baš po ovome sle* tu koji rezultira iz onih nebrojepih i nevidljivih komponenata najsitnijeg rada pojedinaca u našim najmanjim jedinicama pa do najkrupnijeg u sa* mom Savezu, vidimo, da je torne nje* govom uspehu doprinela hrza svestra* na potpuna reorganizacija čitave or* ganizacije, provedena in eapite et in membris onom jedinstvenom sokol* skom snagom, voljom, ljubavlju i po* žrtvovnošču. U prvi mah nekoji su zastali i opo* ricali mogučnost izvedbe jednog tak* vog ogromnog rada. Govorilo se, da precenjujemo vastite snage. I nije to bila prazna reč, jer — iskreno prosu* đujućii — svatko je mogao da shvati, koliko če taj rad apsorbovati sila i ko* lika če energija trebati, da se započeto veliko delo na jednoj i drugoj strani privede u život i željenom uspehu. Nije se ipak klonulo sokolska ustraj* nost bila je na obim stranama oven* čana istinskim uspehom. Uspeh našega sleta pravi je po* nos našega Sokolstva, taj uspeh ponos je i našoj državi i našem narodu. Na njem se je manifestovala naša .nacio* nalna svest, na njemu je došla do naj* sjajnijeg izražaja jugoslovenska misao našega naroda, na Injem je spontana ijubav prema kralju i otadžbini budila osečaje srca do najdirljivijeg ganuča. Kruna toga uspeha bilo je ono neraz* druživo slovensko sokolsko bratstvo, koje je baš na beogradskom sletu sla* vilo svoj najlepši triumf Na beograd* skom sletu manifestovala se je snaga i lepota — fizička i moralna — kojima obiluje jugoslovenski narod manife* stovala se ie snaga i lepota velike slo* venske sokolske ideje Uspesi ovoga sleta doneli su jugoslovenskom Sokol* stvu za njegov rad najviša priznanja u zemlji i sa strane. Prelazom JSS u SKJ utrnulo je jpso faeto i č'ansko pravo koje je JSS imao u Savezu Slovenskog Sokolstva i u Medunarodnoj Gimnast čkoj Fede* raciji. Trebalo je dakle, da Savez SKJ uspostavi i ove veze. 1 to je bilo zavr* šeno sa punim uspehom. Novu afirmaciju svoje vrednosti i snage dalo je naše Sokolstvo u sjaj* nom nastupu naše vrste na meduna* tpd til iti takmičenjima u Luxembour* gu. Tli je jugoslovenska vrsta zadivila predstavnike ostalih naroda i — uz okolnosti koje su je pratile — postigla upravo briljantni placement. a br Pri* možič oolučio svetski šampijonat. Ova sjajna pobeda plačena jc jednom ne* procenjivom žrtvom, jer je u to j ple* mentoj i viteškoj borbi takmičenja na polju 'časti za slavu svoje otadžbine položio svoj mladi sokolski život br. Anton Malej. 1 ova pobeda, otkuplje* na životom jednog od naših najboljih privila je uz jugoslovensku zastavu Sokola kraljevine Jugoslavije opet je* dan blistav trofej. U ovogodišnjim priredbama me* dunarodnog značaja, kao u Alžiru i u Anversu, Savez SKJ takoder je bio re* prezentovan po svojim prctstavnicima Uporedo sa svim pre pomenutim radom tekao je i rad na unutrašnjem izgradivanju same organizacije. Ime* novane su uprave župa a po ovima one u drtištvima i četama. U skladu sa zakonom i statutom donešeni su svi najg'avniji pravilnici administrativne i tehničke prirode tako bi se time u svim delovima Saveza i njegovim pod* ručnim organima dala baza za pravilno i konstruktivno funkcionisanje i raz* vijanje. Svi ovi pravilnici, sa zakonom, statutom i ostalim normativnim pro* pisima, sabrani su u jednoj knjiži »Or* ganizaciji«, koja upravo sada izlazi iz štampe, a koja če u našem opštem sokolskom radu poslužiti kao koristan kažiput. Samo dakle unutrašnje admini* strativno uredenje Saveza tehnički sokolski rad naimc u glavnome pije bio u velikom zastoju poradi stvara* nja SKJ jer time njegov sistem i nije bio tangiran, u koliko pak taj zastoj nije bio uzrokovan u vezi sa admini* strativnim reformama — dakle admi* nistrativno uredenje tražilo je i odna* šalo najviše vremena i rada a u težnji da se sve to jedinstveno provede u či* tavoj organizaciji. U vezi time rešila su se mnoga viseča pitanja, kako u društvima, tako i u pojedinim župama i rad u svim ovim organima teče sada potpuno normalno i na opšte zadovolj* stvo. To se u ostalom najbolje vidi nrema snažnom i opštem napretku u svim smerovima. Da je pulsaeija so* kolskog života u čitavoj našoj organi* zacija zauzela najživlji tempo, vidi se najbolje i prema poslednjim statistič* ikim prikazima fcoji u paragonu sa pre* dašnjim stanjem u JSS, pokazuju upravo zameran napredak. Prema tim iskazima brojimo sada okruglo oko 700 društava sa oko 120.000 pripadnika Pa i društveni sokolski domovi u svo* jem broju u zadnje vreme znatno su1 porasli. Nepobitno je, da sokolska ideja uzima, naročito sada, u našem narodu silnog zamaha i da se ljubav prema Sokolstvu širi u svim slojevima naro* da, naročito pak na selu Ovom uspe* hu jačanja svoje vlastite snage prinosi najviše baš samo Sokolstvo intenziv* nim radom u svojim sopstvenim redo* vima Dakle, propagandna inicijativa proizlazi iz njega samoga nalazeči u današnjim našim sredenim državnim nrilikama jakog oslona za svoj nesme* tani korisni naciona'ni rad i uslova za vlastiti uspešni razvitak. Medu ostalim krupnim pitan jima, naročita pažnja posvetila se rešenju jednoga od najvažnijih a to je uzgoj jednog doličnog kadra spremnih so* kolskih prednjaka Kako je to zaista os okosnica sokolskog rada to je, po* red velikog broja prednjačkih te aie* va koje su u toku ove godine održale mnoge župe i društva, Savez pripre* mio sve potrebito da če se još u po* četku .januara iduče godine 1 otvoriti dve šestmesečne savezne prednjačke škole i to za prednjake u Mariboru, a za pred.njačice u Ljubljani. Od kolike če to biti koristi za naše Sokolstvo lako je oceniti što če se thn namak* nuti jedan priličan broj spremnih pred* njaka i prednjačica. za kojima danas vapi svako društvo i svaka župa, a-na* ročito, ako su to još i učiteljske sile. Savezni jedan tečaj održao se je u Ljubljani pred sletom u svrhu uvezba* vania s’etskih vežaha a drugi iza sle* ta i to za prednjake našeg američkog Sokolstva. Ništa manje pak nije važno pita* nje i saniranje naših opterečenih so* kolskih domova, kojemu jc Savez po* svetio svu svoju pažnju i koje če svo* jim povoLnim rešenjem našim jedinicama pružiti veliku mogučnost nesme* tanog rada i razvoja. Da bi se Savez upoznao i sa osta* lim potrebama pojedinih naših jedini* ca i da bi ocenio njihov rad po člano* vima izvršnog odbora izvršena je in* spekcija mnogih žu.na, a što jc za upa* znavanje opštih prilika u našem Sokol* stvu veoma korisno. II sokolsko*prosvetnom radu po* svetila se potrebna pažnja. Savez je prema svojim direktivama uspeo da se u našim jedinicama i u tom pogle* du razvija sve to jača delatnost. Ovo* me naročito korisno pridolaze publi* kacije Jugoslovenske Sokolske Ma* tiče Uvažujuči neocenjivu vrednost štampe naročito u propagandnom i uzgojnom smeru sokolskog rada Sa* vez je naročilu pažnju posvetio raz* vijanju naše vlastite sokolske štampe, naših sokolskih l stova U lome po* gledu uočuje se upravo zameran na* predak, a u tom če se pravcu i nadalje nastaviti Savezni hstovi »Naša ra* dost«, »Soko ič«. »^oko« i zvanični sa* vezni organ »cokolski G’asn'k« svim pripadnicima Sokolstva biče najbolji i najverniji pratioci u njihovom so* kolskom radu, u kojem če im najko* risnije poslužiti. Sada pak čitav rad u Savezu u glavnom kreče se oko pripremanja za glavnu godišnju skupštinu, koja če se održati u martu 1931. god. i u pripre* manju programskog rada za iduču godinu kao i u sustavnom spremanju za proslavu lOOgodišnjice rodenja dr. Miroslava Tyrša i za slet, koji če se tom prigodom održati u Pragu 1932. godine. U čitavom svom opštem delova* nju, SKJ kao eminentno nacionalna institucija, koja u svom programu obuhvata i kulturno*prosvetna nasto* janja uzima najživljeg učešča u svim manifestacijama našeg državnog i na* cionalnog života prateči budnim okom svako nacionalno i kulturno gibanje u našem narodu kao i kod ostalih slo* venskih naroda uopšte. Kao čedo svoga naroda, izniklo iz njega i sraslo s njegovim životom, na* še Sokolstvo, oličpno danas u Sokolu kraljevine Jugoslavije, odnjihano u gorljivoj ljubavi prema svome kra'ju, svome narodu i svojoj otadžbini, lju* bomorno čuva največc naše tekovine, slobodu i jedinstvo svoga naroda i svoje otadžbine, taj najsvetiji zalog sreče veluine i napretka naroda i dr* To je glas, koji se jednodušno ori iz grla svih naših sokolskih društava, glas toliko snažan, da :bi bio u stanju probuditi i mrtvoga, a opet, čini se, da on ostaje samo glas »vapijučega u pu* stinji«. Soko*učitelj to je danas vrednota koja visoko kotira na burzi sokolskih žave. Ono je stoga bilo i ostaje najiz* razitiji branič i širitelj jugoslovenske misli i beskompromisnog integralnog Jugoslovenetva. Verno svojim sokoi* skim načetima naše Sokolstvo je naj* gorljiviii pobornik i neimar velike mi* sli sokolskog bratstva i uzajamnosti medu slovenskim narodima. To je radenika. Da H zbog toga, što učitelja* Sokola malo ima ili zbog toga, što je učiteljsSoko jednome društvu neop* hodno potreban potrebniji možda nego desetine drugih običnih članova, čija se pripadnost Sokolstvu manife* stuje jedino u plačanju članskog pri* nosa. Biče verovatno jednog i drugog njegov neotstupni deo programa, to su njegovi najsvetliji ideali. Gledajuči ponosno na svoj uspeš* ni i plodni rad u minuloj godini, naše Sokolstvo sigurno i odlučno stupa na prag Novog leta, svesno, da čc »a njeg ugledati još lepšu i sa još sjajnim uspesima okrunjenu svoju budučnost. ROSIJA - FONSIER ♦ DRUŠTVO ZA OSIGURANJE I REOSIGURANJE ♦ BEOGRAD razloga, f baš zbog toga, što je učitelj* Soko toliko tražen, a malo nalažen, počeli su se n zadnje vreme javljati gla; sovi, koji to pitanje pokuša vaju resa; vati U torne pretresavanju, naravno, da je jadan učitelj izvukao tanji kraj Pre svega potrebno je konstatova; ti, da se pojam učitelj ne poklapa «a pojmom Soko. Inače nebi tražili uči-telja-Sokola, nego samo učitelja, a a-kovih, hvala Bogu, ima dosta, barem toliko da pokrivaju najnužnije potre; be. [ za stvaranje ovih učitelja brinu se učiteljske škole. One. im daju po; trebnu stručnu, teoretičnu i praktičnu spremu, da bi uzmogli valjano ispunja; vati poverenu im dužnost. A tko se stara za stvaranje ona; kovih učitelju, na kakove mislimo, kida tražimo učitclje;Sokole? Tko je pozvan da učiteljskom pripravniku, pored njegove čisto stručne spreme, da i onu spremu, koja če ga osposobiti da postane učitelj-'Soko? To bi verovatno trebalo da čini sokolsko društvo. Al 1 kada uzmemo u obzir, da je !do ne; davno bilo takovih učiteljskih škola. u kojima je učenieima bilo direktno zabranjivano da budu pripadnici So; kola ne smemo se čuditi što su danas učifrelj^Sokoli tako retka pojava. No to nebi bilo baš največe zlo, jer, mož; da, neka društva i onako, bilo s kojih razloga, nebi bila u stanju da učitelj; skom kandidatu dadu onu spremu, ko; ja če ga učiniti učiteljem*Sokolora Pored toga, nije svaki pripravnik ni dužan da bude član sokolske organi; zacije. Nego postoji jedno drugo zio neoprostivo i vrlo teško, čije poslec.i; ee imamo prilike da baš u današnje vreme osetimo. Da su se naše učiteljske škole sta; rale, da od poverene im mladeži stvo; re učitelje, koji če biti sposobni da s uspehom obučavaju sve predmete. po; čam od prvoga pa sve do poslednjega, koji se zove telovežba ili gimnastika, mi :bi danas imali, ako ne učitelj.e;So; kole, a ono barem učitelje, koji raspo« lažu sa tolikom stručnom spremom, da s uspehom mogu voditi vežbanje sokolske dece. A od takovih nebi bilo teško s malo dobre volje stvoriti uči; telje;Sokole, jer temelj za to bili bi poneli iz učiteljske škole. Međutim, mi vidimo da baš tu nailazimo na naj; veče poteškoče, jer naši učitelji, u ko; liko bi hteli da aktivno učestvuju u sokolsko vaspitnom radu nisu u veli; koj večini sposobni da tu bilo što uči; ne. a baš za taj posao Sokolstvo ih najviše potrebuje. Čak što više, dogada se, da sokolski prednjači moraju u gimnastici obučavati školsku decu, jer im učitelj za to nije sposoban. Krivnju za to noše isključivo uči; teljske škole (čast iznimkama!), koje nisu bile u stanju, da ufiteljskim p;.; pravnicima dadu onu spremu koja im je’ neophodno potrebna za provodenje učenikova vaspitanja, u kome telesno vaspitanje. premda zanemarivano, za; uzima veotna važan udeo. Pa i danas, kada bi se sa potpii* nim pravom moglo.očekivati da je to pitanje ‘povoljno rešeho ono još uvek visi nad našim glaVaJna poput Damo* klovog mača. Podimo samo po učitelj; skim školama, pa čemo videti, tko kako obučava gimnastiku i kako se u tome predmetu, ili kako se zvanično zove veštini (!), spremaju oni, koji če danas — sutra biti ti toliko traženi učite!ji;Sokoli, u koje ;sc polažu velike nade. Pre svega videčemo, da na učitelj; skim školama često puta obučava|u gimnastiku lica, koja ne samo da ne; maju potrebne stručne spreme, nego im nedostaje opšta i pedagoška spre; ma, pa čak ima i takovih lica, koja po svojim kvalifikacijama nemaju uopšte uslova ida ise upišu ma i u najniži raz« red zavoda na kome predaj u kao na; stavnici. Kakav se uspeh tu postizava, imamo prilike da vidimo po broju uči; telja koji po dovršenoj učiteljsko] školi rade na polju telesnog obrazova; nja. Dovoljno je samo malo iz bližega pogledati, kako se telovežba provodi po osnovnim školama! Gimnastika je u učiteljskim (a ta ko i u svim!) .školama smatrana je još i danas, na žalost, predmetom bez ikakove vrednosti Ona se unosi u raspored časova redovno samo zato, da ise zadovolji propisima nastavnog plana i programa. Naravno, da se on; da onome, koji obučava taj »manje važan« predmet, daje ista važnost kao i samom predmetu. Kako nema do; voljnog broja stručno spremnih na-stavnika gimnastike, nije redak slučaj, da se obučavanje poveri ma kome. Tako, umesto da še položaj nastavni; ka gimnastike, naročito na učiteljsko j škofi, smatra kao položaj, koji treba poveriti najspremnijim nastavnicima u toj štruci, imamo prilike videti, da se taj položaj smatra jedino kao sred; stvo, da se nekom čoveku da uhlebije, ne vodeči računa, da li ima nastava od toga koristi ili čak štete, možda vi; še, nego da se uopšte gimnastika ni; kako ne obučava. To su. eto, najbitniji razlozi zbog kojih mi danas uzalud vapimo za uči; teljima;Sokolima. Ima doduše i nekih drugih, kao pomanjkanje potrebnih prostorija i ostalih sfedstava, foez ko; jih je uspešan rad vrlo oteščan. AH sve to popravilo bi se ‘barem donekle, kada bi naslavnik bio čovek koji. po red dobre volje, ima i dovoljno struč; ne spreme da potpuno ispuni povere; nu mu zadaću. I sve dok se to pitanje ne bude rešilo, uzalud čemo traziti učitelje;Sokole i sva nastojanja o osni; vanju seoskih sokolskih četa biče iiu; zorna, jer je njihov opstanak jedinc vezan uz učitelje;Sokole. Jedan priznati državnik rekao je: »Telovežba je gradanska dužnost; ona održava i jača zdravlje naroda, podiže njegovu narodnu sposobnost razvija duh zajednice i hrabrosti, osebina, ko; je čine temelj svake zdrave državne misli« Jedino učitelji;Sokoli u stanju su da taj temelj izgraduju. Pitanje učite; lja Sokola nije samo pitanje sbkp ske 'organizacije, nego opšte narodno pita; nje! pitanje naše zdrave budučnosti, či:em rešavaiiju treba priči sa ohoih o^biljnošču kakovu ozbiljnbšt' važnost t rešenja toga pitfUlja p« ;Z^iriapniib po« sledicama i zasluzuje. VOJISLAV BOGIČEVIČ (Tuzla): Sokolstvom k Jugoslovenstvu! Političko jedinstvo našega naroda plod je stremljenja i napora jedne he; rojske generacije, koja je doprinela krajne žrtve za ostvarenje nacionalnih ideala. To jedinstvo je danas beskompro« misan fakat, kojega treba radi sreenoga narodnog života cementirati konstruk; tivnim jugoslovenskim nacionalizmom, a taj treba da se manifestuje u kul; turnom, socijalnom i ekonomskom ži; votu našega naroda. Takav nacionafiizam treba da amal« garnira raspršene nacionalne energije u jedan narodni »veruju« u vlastitu snagu i da pode putem jednog mogu; čeg progresa, koji izjednačuje, učvr; ščuje, stvara i uzdiže do sreče i savr; šenstva. Jugoslovenski nacionalizam znači snagu, koja poput elemenata ruši pred sobom sve one negativne činioce, koji u vidu kulturnog mračnjaštva, reakci; onarstva, sitničarstva i separatizma da; ve naš narod. Naš narod — »tabula rasa« — ne; obradena njiva — plodnog semena do; sta, iljudi dosta, sejača malo. Naše nacionalne težnje usredoto; čene su u dva ideala: ideal političke slobode i jedinstva i ideal potpunog duhovnog jedinstva. Prvi ideal je ostvaren, jer je udaren čvrst temelj slobodnoj Jugoslaviji. Na ostvaranju drugog ideala treba raditi. Sokolstvo, institucija u kojoj ima mesta i tada za svakog pregaoea, ima sve uslove za borbu do potpune pobe; de. - Svaki Soko treba da postane sejač plodnoga semena, vojnik oboružan močnim oružjem jugoslovenskog naci; onalizma, znanja, ljubavi i čvrste volje i takav da navesti rat do istreblje; nja: narodnoj neprosvečenosti, ek o; nomskoj zaostalosti, inerciji i svima, koji kuču s obale podupiru i vode na; rod stramputicom mračnjaštva i rcak; cije. Sokolstvom Jugoslovenstvu treba da postane »čredo« svih nas, kojega treba da ispovedamo sve dotle, dok mi; sija Sokolstva ne dosegne cilj svoga stremljenja. Svečanost desetgodišnjice lužičkog Sokolstva Savez lužieko;srpskog Sokolstva priredio je u sredu 36. novembra o. g. u Budyšinu svečanu skupštinu u pro* slavu desetgodišnjice, otkako je u srp; skoj Lužici osnovano prvo sokolsko društvo. Naveče istog dana održana je svečana sokolska akademija, do sada najbolja sokolska priredba lužič= kog Sokolstva. Na ovu svečanost otpo* slala je čehoslovačka Obec Sokolska br. Vladimira Zmečkala, ostali sloven; ski sokolski Savezi poslali su pisme; ne čestitke. Skupština je započel« posle po; dne, u pola četiri sata, u velikoj dvo; rani Serbskog doma. Otvorio ju je sa; vezni starešina br. Jakub Šajba sa le; pim pozdravnim govorom mnogim go; stima i zastupnicima svih dvadeset lu; žičkih sokolskih društava. Za njim je održao savezni načelnik 'br. Jan Meš; kank lep programatični govor, u ko-jem je naročito istakao veliku važnost Sokolstva za lužičko;srpski narod. Po; zdrav zastupnika ČOS bio je primljen sa velikim oduševljendjem. Isto tako pozdravi pojedinih lužičko; srpskih ustanova, kao Narodne rade. Mačice Serbske, Saveza lužičko«srpskog stu; dentstva, Saveza lužičkih pevačkih društava, Saveza kulturnih društava »Domovine«, Saveza zemljoradničkog naraštaja i t. d. Svi iskreno pozdrav; lja ju sokolsku misao u Lužici i žele lužičkom Sokolstvu što večj razmah u budučnosti. U svojim govorima svi su isticali i priznavali da je Soko u Lužici najbolja i najjača organizacija, koja treba da bude uzor celome narodu. Žele, da Soko rasprostre što pre svoja krila i u pruskoj Gornjoj Lužici i u Donjoj Lužici, gde su prilike najgore. Pozdrave Saveza narodnih manjina u Nemačkoj isporučio je brat Jan Skala iz Berlina. Nato pročitane su čestitke Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije, Saveza poljskpg Sokolstva, bugarskih Junaka, ukrajinskog Sokola u ČSR, ruskog Sokola u Jugoslaviji te čitav niz čestitaka čehoslovačkih i jugoslo; venskih sokolskih župa i društava. Naveče održana je u največoj bu; dvšinskoj dvorani, u hotelu »Kruna«, sokolska akademija, koju je posetio rekordan broj Lužičana, medu ostalim i stari voda lužičkih naroda, br. prof. dr. Arnošt Muka. Proslava uspela je u svakom po; gledu veoma dobro. Ovim se ponovo pokazalo, da je sokolski duh u lužic* kc-srpškom narodu živ i da lužičko Sokolstvo raspolaže sa odličnim sna; gama. Narodne godine održače se u Radvvoru kod Budvšina lužičko;srpski svesokolski slet i naša je dužnost, da i mi, jugoslovenski Sokoli, razmišlja; mo o tome, kako bi u toj priliei u što večem broju posetili srpsku Lužicu. MAHMUD M. KONJHODŽIĆ (Ljubuški); Opasnosti i zablude Dočekali smo to, da je Sokolstvo dobilo sva priznanja sa svih mesta. Dočekali smo to, da je Sokolstvo u ve; likoj i jedinstvenoj Jugoslaviji postalo zakon. Posle zagušljivc partijske atmosfc; re, u kojoj su se gubile sve vredno; sti, posle mutnih i gustih oblaka, koji su se gomilali nad nama i pretili nam olujom. nastali su vedriji dani. U no; voj atmosferi Sokolstvo je dobilo me; sto, koje mu pripada i dolikuje. Tako je ono tek sada došlo u mogučnost da se u punoj meri širi i izgraduje. Otkad je naš genijalni brat Tyrš došao na misao o Sokolstvu, od tada ono ima zadatak i cilj, da okupi u svo; je redove sve slojeve narodne. Kao što znamo, od toga cilja smo, naročito mi Jugošloveni, dosta daleko. Naš organjzam je sada relativno zdrav. Mi se širimo i širičemo se još. To želimo i hočemo. U tomu se sla; žemo svi. Ali širenje naše organizacije doneče nam svima koristi tek u tom slučaju, ako u naš zdravi sokolski or; ganizam primarno samo zdrave ele; mente Dakle, pri đaljem izgrađivanju naše sokolske porodice, trebamo biti jako — oprezni. Razorno i štetno delovanje partis zana u našem narodnom životu od pre 6. januara pr. god. mi Sokoli smo najs više osečali. Zato jer smo uvek nese; bično, ne tražeči kuglice ni slavu, vo= leli svoju otadžbiiui i služili svom na; rodu, Stoga i sada možda lakše nego drugi, možemo esetiti rane koje se po; jave na narodnom, pa tim razume se i na našem sokolskom telu. Deset dugih neplodnih godina ostavile su duboke brazde u našem narodnom životu, Trebače puno rada da se ove rane žaleče. Ostalo je još mnogo ljudi koji su u zabludi. Tu leži opasnost i za našu organizaeiju. Kao što znamo, u prošlom periodu našeg života bilo je mnogo ljudi koji su iz računa stupali u partije, danas u jednu 'Jutra u dfugu, kako im je kada u račun išlo Mnogi i mnogi su iz toga stvarali kapital Promatrajuči prilike uverili smo se da mnogi od tih ljudi pogrešno misle, da je naša sokolska organizacija zauzela nezavidan položaj bivših partija. Stoga ovi ljudi kao i pre, iz čistih računskih razloga stupaju ili če stupiti u nuše redove. Oni u za; bludi misle da če preko Sokolstva mo= či da zadovoljavaj.u svoje interese raz; nih vrsta Bez stvarnih razloga ne možemo i ne smemo ni jednog čoveka odbaciti od sebe. Naši propisi nam to zabra--njuju. Ali mož cip, o- i moramo biti ve<>; ma oprezni u ovoro pitanju. Svi moramo uvek budno paziti, da pojed nci ne zadu sa pravog- puta Mislimo i na one pojedince koji; u naše redove stu; pe kao i na one, koji su vaii naš'ih re; dova. ; Ova tvrdenja. mislim, mnogima i mnogima neče mirisati na fantaz’ju Ali neče biti suvišno, ako navedem par primera koje sam istrgnuo ia na; šeg najnovijeg ■sokolskog života. Prvi primer: brat načelnik jednoga društva ža’i mi ee na 'jednoga gostio; n čara, člana istega društva. Na dnev; nom redu je bilo pitanje gde da se priredi jedna priredba Glavnu reč je tu imao načelnik, pošto je priredba bila pretežno tehni'ke prirode Načel nik je bio odlučno za to da se priredba održi u vežbaonici, koja je u sva; kom pogledu zgodna. O vaj brat na; čelnik je mesar po profesiji 1 on je o ! onoga brata gostioničara dobio poru; ku, da gostioničar neče od načehrka kupovati meso, ako priredba ne bude održana u njegovoj gostionici. Inače ovaj »braco« gostioničar nikad ne za; oistaje u izražavanju svojih iskrenih namera prema Sokolstvu. Drugi primer, koliko mi je po-znato, ponavlja se češče. Svaki čas sc isprazni koje mesto u upravama poje; dinih društava. Tada župa mora da to mesto popuni. Pojedinci iz odnos-nog društva tada svim silama nastoje da se uguraju u upravu na prazno me; isto. Župa sama, a i članovi starešin; stva lično dobivaj u bezbroj pisarna koja kipte intrigama. U slučaju da župa u odnosnom mestu ne pozna pri; like i iljude ona se nade u veoma teš; kom položaju. Kako če da odluči? Ko; mu da veruje? LT novim prilikama ljudi se oti; maju o sokolske položaje, od kojih su pre bežali. Pri tome nijedan ne gleda i ne pita sebe, da li če novu funkciju znati i moči da vrši savesno. Bez uste; zanja prima tešku dužnost. Imamo pri; mera, da su dobra društva oslabila, umesto da se ojačaju. I uzrok je samo taj, što se pojedinci otimaju za polo; žaje i svojom medusobnom li! nom borbom parališu svaki rad, radeči sa; mo sa gledišta svoga ličnoga, bez ikak; vih obzira na celinu. Za ovo imam jedan interesantan i svež primer. U jednom društvu, koje je baš u poslednje vreme oslabilo zbog navedenih razloga, nedavno je d e mi; sionirala čitava uprava. Održan je sa; stanak radi izbora nove uprave, koju bi župa imala da postavi. Na prvom mestu bilo je na tom sasianku prisut-no samo jedna trečina č anova. Pred; ložena je jedna lista i primljena Na toj listi je predložen za starešinu eo; vek, koji je u to mesto došao pre krat; kog vremena. Nije poznat kao spkol-skL rad nik niti još pozna ovde ljude sa kojima ima da radi. Da li ee on moči i znati da vrši svoju dužnost? A polo; žaj starešine je tako važan. Za načel? nika je predložen na toj listi čovek. koji je toliko bio vežbač, da če teško znati i nazive svih sprava u vežbaonici. Znam pozitivno da o komandi ima vrlo malo pojma. A kamo druge stva; ri, koje jedan društveni načelnik mora da zna Za prosvetara na ovoj listi predložen je čovek, koji još uopšte nije član društva i za koga znam pozi; tivno, da se nikada pre ni:e ni inte? resovao za Sokolstvo, što više bio jc naš idejni protivnik. Kako če on, kao prosvetar. da duhovno vodi jedno So; kolsko društvo? Napominjem, da su na toj listi predloženi za sekretara. blagajnika i statističara ljudi, koii to nisu nikada radili, a članovi su odne» davna i to samo po tomu što— i ako nuredno — plačaju članarinu Molim, ovo su fakta Sada se postavlja pita; nje. kako če raditi društvo u komu su na elnik i prosvetar potpuni ana'fa; beti! u svojim strukama da i ne spo* minjem ostale predložene, koji se mno go ne razlikuju od njih. Interesantno je to, da su svi ovi Hudi prista’i da h udu u upravi sokol; skog društva, a j^š je inferesantnije to, da je ovu listu predložio jedan »stari Soko«, koji je »član« več preko pet godina! Posle ovakvog jednog slučaja u najtežein šfr položaju župska starešin; stva. jer treba da naprave izbor ljudi. A to je dosta teško, kad ih ima mnogo koji se bore za — Ikako oni miisle —-sjajne i unosne sokolske položaje. Ne možemo nikomu oduzeti p ra; vo, da namerava i radi sve što hoče ali možemo i moramo budno paziti, da se u naš zdravi sokolski organizem ne uvuku elementi, koji su isto što i ko* rov u zemlji. A korova i mi imamo zbilja dosta i, kao što u svojoj poslcd* njoj pesmi pod naslovom »Ruke« ka« že naš veliki brat Aleksa Šantič, »svud je on razpleo mreže, i mnoga zdrava klica, pod njim klonu i leže ...« AH... U strašnoj su zabludi svi oni, koji misle, da u Sokolstvu može bvetati protekcionizem. Samo ona;, koji to radom zasluži, biče i treba da bude pomognut u granicama zakona i mogučnosti. Napiisao sam ovo nekoliko redaka sa namerom da iskreno i otvoren > ukažem na zablude i opasnosti, koje sam u sokolskom životu primetio. P. S. Kad sam več bio završio čla; nak, dobio sam 28. broj »Sokolskog Glasnika«. Na istrani trečoj toga broja nalazi naredenje Saveza SKJ upućeno župama. U tom naredenju upozorava-ju se župe na nepravilan i štetan rad pojedinih društava i pojedinaca u po* gledu osnivanja seoskih sokolskih če; ta. U tom naredenju izmedu ostaloga stoji: »Savez najodlučnije traži od svih župa, da porade na tome. da se rad na sokolskim četama ne iskoriščuje u lič= ne svrhe pa bilo to i od zvaničnih lica, jer bi takva praksa bila u budučnosti od štetnih posledica po Sokolstvo. Ovo jasno dokazuje, da nezdrave pojave, koje sam u članku tretirao, zbilja posteje, te da evo Savez več poduzlma mere da ih spreči i onemo? guči. Ako na ovom budu poradili svi svesni Sokoli, ove pojave če umreti pre nego se rode. Pozdravi Savezu SKJ Pisek. Bračo i sestre! Znamo, da 1. decembra slavite svoj narodni praz; nik. Na taj dan sva srca Vašeg slav; nog naroda poigravaju i raduju se. jer ste slobodni i ujedinjeni u sobod; noj i krasnoj svojoj domovini. Na taj svečani dan velikog bratim; ljenja seča se Sokolska župa Јегопу; mova sviju Vas, seča se sa ibratskom ljubavlju i iz dubine srca želi: Neka cvatc krasna Vaša domovina neka Vaše neokaljano bratstvo vodi Vaš junaški narod k slavnim danima bu* dućnosti! Živili! — Sokolska župa Je; ronymova. Stari trg pri Rakeku. Sokolsko društvo Loška dolina v Starem trgu, skrajni čuvar naše zapadne granice, kliče o priliki državnega in sokolskega praznika svojemu starosti, Njegovom Visočanstvu Kraljeviču Petru, svoj sokolski Zdravo! Zg. Sv. Kungota, Ob priliki usta; novitve Sokola kraljevine Jugoslavije za kraje Sv. Jurij ob Pesnici, Zg. Sv. Kungota in Sv. Križ izražamo neome; jeno voljo da hočemo s svojimi silami delovati za utrditev narodne in državne misli na naši severni meji! Odbor. Bela Crkva. Belocrkvanski Sokoli povodom desetgodišnjice od osnutka sa oduševljenjem pozdravljaju bratski Savez kao svog rieumornog vodu u radu za Ikorist Sokolstva i našeg na; roda. — Izovič, starešina. Bjelovar. Sa svečane sedniee 1. de; cembra članstvo i gosti pozdravljaju bratski Savez. Zdravo! — llpravni odbor ^oko;'.skog društva Bjelovar, stare; sina dr. Sondič. Debeljača. Sokoli iz Debeljače pri; likom proslave ujedinjenja i polaga; nja zaveta sa »svoje sve ane sedniee zavetuju se ideji Sokolstva sa nepoko; lebivom vernošču i odanoššu svome Starešini kraljevskom Domu i otadž; bini. — Milorad Jovanovič, starešina. Kavadar. Sa svečane sedniee pozdravljamo upravu Saveza i čestitamo Vam sokolski praznik. Zdravo! — Sc; kolsko društvo. Velika Kikinda. Sokolsko društvo Velika Kikinda na dan osvećenja svo je zastave seča sc i pozdravlja Savez sviju jugoslovenskih Sokola i uverava ga, da ec i pod novom zastavom pu-nim srcem i svom snagom služiti sokolskim idealima. — Stojan Jakšič, starešina. Mali Bukovec. Sa proslave 1. de; cninbra kao državnog i sokolskog praznika, a nakom zaveta članova ju gosloven's'kog Sokola u Malom Bukov cu šal je sokolski pozdrav. Zdravo! 'f Starešina Bedekovič, tajnik Gregurak, Mirna Peč. Ob ustanovitvi Sokola v iMiini peči pošiljamo prvi sokolski Zdravo 1 — Odbor. Nevesinje Bratski Savez pozdrav ljamo sa svečane sedniee 1. deceiribra i kličemo: Zdravo! — Starešina So; šarič. Prelog. Sokolsko društvo Goričan, župa mariborska, sa današnje svečane sedniee pozdravlja upravu. Zdravo! — Odbor. Senj. Rudnik. Prilikom osnivanja Sokolskog društva Senj ski Rudnik i proslave dana ujedinjenja pozdravlja; mo bratski starostu i 'bratski Savez obečavajuči vernost sokolskoj ideji i narodnom jedinstvu. — Starešina. Šarca. Sa današnje svečane sedni; ce prilikom proslave državnog i so« kolskog praznika Sokolsko društvo Šarca šaljc svoj sokolski pozdrav svo; me starešini i kliče: Zdravo! — Sokol* sko društvo Šarca. Šestanovac. Sa današnje proslave pri kojoj je članstvo ovog novog So; kolskog društva položilo svečani za5 vet. pozdravljamo svojeg starešinu Njegovo Visočanstvo pres>tolona'sled* nika Petra i bratski Savez sokolskim Zdravo*! — Sokolsko društvo Šestano* vac, župa Split, starešina dr. Beroš. Sv. Martin pod Okičem. Danas sa* kupljeni narod na školskoj svečanosti u slavu narodnog blagdana 1. decem* bra osnovao je ovde Sokolsko drušitvo pa tim činom čestitamo Vama sokolski praznik. — Dužanec. Šibenik. Sjedinjeni srcem i misli* ma pozdravlja sokolski praznik i brat; sko starešinstvo. — Župa Šibenik. Trogir. Polažuči zavet vernosti ju? goslovenskom državnom i narodnom jedipstvu Sokoli Trogira izražujuči ®Y?ju nepokolebivu vernost i odanost' Njegovom Veličanstvu Kralju Alek* sandru i čitavom Domu Karadordevi* ča te kliču: Živelo Njegovo Veličan* stvo kralj Aleksandar! Živeo prvi naš starešina Njegovo kraljevsko Viso* čanstvo prestolonaslednik Petar! Zdra* vo! — Sokolsko društvo Trogir. Tuzla. Proslavljajoči današnji ve* li'ki sokolski i državni praznik po« zdravljamo bratski Savez sa iskrenom željom, da i u 'buduče sa mnogo uspe* ha vodi jugoslovensko Sokolstvo k ostvarenju sokolskih ideala. — Stare* šina župe Jovan Petrovič. Tuzla. Sa današnje svečane pro* slave sokoli.skog i državnog praznika prvog decembra primite naše bratske pozdrave. — Starešina društva Nikifor Todič. Veliki Zdenci. Zavetujuiči se sve* toj sokolskoj ideji, narodnom i držav* nom jedin'stvu, Sokoli i Sokolice diu* štva Veliki Zdenci pozdravljaju svo* ga starešinu kličuči gromki: Živeo Njegovo Veličanstvo1 kralj Aleksandar! Živeo kraljevič Petar! Živela velika nedeljiva Jugoslavija! Zdravo! — Sta* rešina društva Dragas. Žiri. Obmejno Sokolsko društvo Žiri pošilja vdanostne bratske pozdra* ve s slavnostne seje in svečane zaob* obljube članstva. Zdravo! — Odbor. Ljubljana. Zbrani na župni odbo* rovi seji, pošiljamo bratski upravi iskrene in vdane pozdrave. Zdravo! — Dr. Pipenbacher, starosta. Sednica odbora ČOS u Pragu Učestvovanje I. zam. starešine Saveza S K J, brata E. Gangla Dana 6. i 7. decembra o. g. odr* Žana je u Pragu redovita sednica od* bora Čehoslovačke Obce Sokolske, ko* joj su učestvovali zastupnici sviju če* hoslovačkih sokolskih župa, kao i svi č’anovi pretsedništva. Ц ime Saveza Sokola kraljevir© Jugoslavije sednici je učesitvovao i I. zamenik starešine Saveza SKJ br. E n g e 1 b e r t G a n g 1. Sednici pretsedavao je uredovni zamenik starešine br. František Mašsk, koji je u svom uvodnom govoru javio, da je starešina ČOS br. dr. Josip Schei* ner preko pretsedništva, iz zdravstve* nih razloga predao ostavku na položaj starešine ČOS. Dalje javlja, da je pre* dao ostavku na svoj položaj i načel* nik ČOS br. dr. Jindrich Vaniček. Od* bor je sa teškim srcem uzeo do zna* nja ostavku oboje brače, a ujedno ih zamolio, da ustraju na svom položaju do narednih izbora, kad če se uvažiti slovenskog Sokolstva. Dogod živi če* hoslovačka sokolska duša, dotle če za iste sokolske ideale kucati svako jus goslovensko sokolsko srce! Prinašam vam pak takoder bratsku srdačnu blagodarnost za vaše im po* zantno, upravo rekordno u estvovanje na našem ovogodišnjem sletu u Beos gradu. Zadužili ste nas sa največom blagodarnošču i s brigom se pitamo, kako i kada čemo vam moči da uzvras timo milo za drago. ANste došli medu nas, da bi hteli svojim bratskim pose= tom pridobiti za se našu blagodarnost, jer, gde se srce naslanja na srce, tamo govori ljubav, koja ne traži uzvrat ni zadovoljštinu. A vi ste nam svojim posetom podali silni moralni oslon i snagu i ponova ste razbuktili u našim dušama plamenove odušeivljenja i otvorili vrela sokolskog stvaranja i volje. Dali smo vam, što smo vam u Sednica odbora ČOS u Pragu njihove želje. Za pripremu izbora iza* brana je iz odbora naročita komisija, koju sačinjavaju brača: dr. Blažka iz Roudnice, dr. Zahorik iz Blovic, F. Nimshaus iz Vys. Myta dr. Hon iz Vyškova, Jos. Hrbač iz Mor. Ostrave, Jos. Kraus iz Novog Mesta u Vah., Vojtech Hering iz Dej vic i Antonin Hons iz Vi.nohrada. Njihovi zamenici su: ing. Emanuel Kost iz Veseli*Mezi* mosti A Friedl iz Sušice. A. Babek iz Prostčjova, V. Vcrvinka iz Košič, Ka* rol Miffek iz Karlina i F. Hajek iz Praga. Jednoglasno i s oduševljenim aplauzom primljene su tople zahvale pretsedništva i odbora za bratski do* ček čehoslovačkog Sokolstva u Beo* gradu prilikom svesokolskog sleta. N1 ar oči to oduševljeno pozdravljen je I. zamenik starešine Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije br. Engelbert Gangl, koji se je na pozdravu zahvalio sledečim govorom: Bračo i sestre! Više je bilo razloga, koji su me Pomikali, da sam se odlučio kao za* stupnik Saveza Sokola kraljevine Ju* goslavije posetiti vas i prisustvovati vašem današnjem zboru. Pre svega prinašam vam u ime ju: goslovenskog Sokolstva iskrene i brat: ske pozdrave u staroj i toliko več puta Orokušanoj vernosti i odanosti prema velikoj ideji dr. Miroslava Tyrša i pre* pia vama, bračo i sestre, koji ste naj* •zrazitiji pretstavnici te ideje, udruženi u silnoj ČOS! Pozdravlja vas staro i vemo sokolsko srce, koje nikada nije izgubilo nade u pobedonosni pohod svojim skromnim prilikama mogli da pružimo najboljega. Uzmite sve za dobro! Kada dodete opet medu nas, bičemo u svemu bolji i potpuniji. Beo* grad i sva Jugoslavija, koja vas je iskreno pozdravila, još danas puna je hvale o vašem divnom nastupu. Vaše ime uklesalo se je u naše gore, razgla= silo se je po našim poljanama i liva* dama, raznaša ga buk našega mora. To naše more pripravilo je vama i nama u Pašmanskom kanalu strašnu noč, koja je ugrabila nekoliko drago: cenih života, koje takoder i na ovom mestu u ime svega jugoslovenskog So: kolstva ožalujem i pred vama oplakus jem suzama svoga srca. Katastrofa nije se zgodila ni po našoj ni po vašoj krivnji, ili pak po krivnji obiju! Jer mi smo se svi sastali i rastali u ime velike ideje, u ime sokolskog bratstva i u veri pobede Slovenstva, i neprija« telj te ideje i Slovenstva hteo je iz zasede da nam zada ranu našemu srcu, da nas razdvoji, ali nas je združio još jače. Tako su u verigama naše sokok ske zajednice nove spone: grobovi, po= svečeni našom Ijubavlju i uzdignuti u hramu naših najboljih! Izričem vam divljenje nad junač* kim sokolskim istupom, koji je prenuo i raspalio svu bratsku republiku, kada je na čast vašega imena pala kleveta, koja je pak odletela natrag na samog klevetnika. Divim se izrazima vašega bratstva, koji su nam tako utešljivo prilazili, kada su u Pulju i na Bazovici pala naša brača, pogodena hitcima ne* prijateljskih kuršuma. Ali — pravda vitezi! To veliko geslo velikog vašeg Prezidenta potvrdiče istorija budučeg veka. Hvala vam, bračo i sestre, na po* zdravima, koje su nam uputile vaše bratske župe s pretsedništvom ČOS na čelu o prilici našeg narodnog i so: kolskog praznika 1. decembra! Ti vaši pozdravi povečali su našu radost i na* punili su nas novim ponosom. Čini nam se i u istini je tako, kao da se nalazimo u jednom domu ј slavimo zajednSčki isti praznik, jednako velik i svet za svakoga od vas i od nas! Da svemu tome, što sam vam do sada naveo i što me je primoralo da sam dospeo do vas, damo vidnoga iz* raža, več se danas temeljito priprav: ljamo za proslavu lOOgodišnjice rode* nja dr. Miroslava Tyrša i za slet 1932. god. u Pragu, gde, kako po broju, tako i po svojoj pripravnosti, ne čemo, mi Sokoli kraljevine Jugoslavije, ‘biti na poslednjem mestu Spremni Cekamo dane i časove, da takoder i naši korači odjeknu vašom zemljom, Hočemo da nas vidite i da sami prosudite, koliko nas je i kakovi smo! A moja misija nebi bila izvršena u punoj meri, kada takoder i tu nebi glasno i otvoreno izrazio vruče želje kojima se neprestano zanosim u svo* jem srcu, želje, koje iskreno goji sva* ka naša duša: da bi se vašim voditelji* ma i prvim borcima, a našim sokol* skim uzorima brači dr. Scheineru, dr. Vaničeku i dr. Karlu Helleru povratile zdrave telesne sile! Ta draga nam ime* na tako su tesno povezana sa elovens skim Sokolstvom, da osečamo nedado5 mestljivu prazninu, što tu braču ne vi« dimo medu nama. Molim vas, da im budete tumačem naših neograničenih simpatija, naše odanosti i naše bratske ljuba vi. Pri koncu vas moram obavestiti, da u Jugoslaviji Sokolstvo dobro na: preduje u duhu starih tradicija i sa našim samostalnim radom razvija se i kroči silnim koracima. Ceo narod pri: mio je sokolsku ideju sa velikim odu* ševljenjem i jatomice pristupa u naše redove. Od 445 jedinica narasli smo na 695, od 72.000 pripadnika na 115.000. Tako je bilo stanje 1, oktobra, dar.as brojimo več preko 7C0 društava sa 120.000 pripadnika. Čeka nas ogromno delo, jer hočemo da u Sokolstvu uz^o* jimo novu jugoslovensku generaciju, koia če svesno, oduševljeno i junaeki staiati o boku slovenske sлпо podana srž .sokolske misli. Pročitav to pred nama se otvara i siri sokolski horizont pun vedrine i bistrine o našem shvatanju i ролпапји Sokolstva Jezgrovito do* dirnuta su tu sva piianja, koja uporedo idu sa našim vlastitim iživotcm i )So>« kolstivom. Sva ta pitanja, tangirala ona naš unutarnji i vanjski svet, So* kolstvo koordinira, postavlja u jedan divan sklad i zato, kad se Sokolstvo prozre u svojoj biti, idejno i sadržaj* no, ono postaje delom i potrebom na* šega života — našom slovenskom re« ligijom. U esencijalnom obliku istak* nuta su tu mnoga načela, koja izviru iz sokolskog evangelija — temeljnih spisa — dra. Miroslava Tvrša. Ravna* mo U se prema ovim načelima. udo* vo'jićemo svojim sokolskim dužnosti* ma, a kao pravi Sokoli istom močemo udovoljiti dužnostima prema svome narodu i time najbolje koristiti svojoj otadžbini. To nas uči knjižica 'brata Gangla »O sokolskoj ideji«. Svojim sadržajem ona se sama najbolje preporučuje. U drugom svesku — »Sokolsko prosvetno delo« — brat ing, Lado Bevc bavi se veoma iserpno prosvet* nim radom u našem Sokolstvu. U for« mi vrlo korisnih naputaka obrazlaže značaj sokolskog prosvetnog -rada, njegov smer, način i sredstva, i 'kako ovaj rad ima da se provada u našim sokolskim jedinicama. Ovaj svezak pruža nam time jednu zaista korisnu materiju o onom delu sokoiskog dela, koje u ponajviše slučaje va — da otvo« reno kažemo — /na žalost ni j e shvata« no onako, kako bi u istinu to i trebalo, a još manje je io u pravoj meri i na pra vi način provadano i čemu >se tako« dtr u mnogim našim redovima 'do sada poklanjalo malo — ponegde gotovo i nikakova pažnja i važnost. Samo tamo, gde .se sokolski uzgoj« ni rad provodi prema načelu: zdrava duša u zdravom telu — samo tamo, gde se uporedo sa telesnim vaspita* njem vrši i vaspitanje duha i srea — samo tamo se nalazimo na pravom putu da posiignemo pune i zdrave plo* dove, koje nam po svojim visokim ci* ljevima za veš tava naše Soko,stvo. Ža* rište tog opšteg sokolskog uzgoj nog rada, telesnog i prosvetnog, nalazi se u sokolskoj vežbaonici. Kako, kojim načinom i kojim sredstvima pak da se služimo u provadanju toga rada, eto, u tome če nam ova mala ‘knjižica po* služiti kao korisni paitokaz i budemo li se toga držali, željeni uspeh neče izostati. Onima, 'kojima je to opšte sokolsko vaspitanje u jedinicama naše so ko'! ske organizacije direktno u ru* kama, tima se ova korjsna 'knjižica namiče -i preporuča. U trečem svesku podaje nam So« kolska knjižnica jedno programatsko sokolsko delo retke vrednosti, delo osnivača Sokolstva dra. Miroslava Tvrša. Poznavaoci Tyrševih dela vele, da je to jedno od najjačih i po Sokolstvo od najznačajnijih njegovih spisa. Ma da sovo delce po svojem obimu izgleda skromno, ono je po dubini svojih ideja i po dalekovidnim u njemu iznetim pogledima .na ulogu, težnje i cilij e ve Sokolstva, koje tono ima da vrši ni slo« venskim narodima, tako snažno i ve« liko, da je u sokdiskom pokretanju od uvek imalo jedan najsnažniji i -naj« uplivniji utica j. Ovo delo koje upravo vrvi tako sočnim sokolskim sentenca« ma, postalo je tako reči dogmom čita« vog slovenskog sokolskog sveta. Pa prem je ono pisano več pre nekoliko decenija i u doba, kad su sflovenski narodi još čamili u šura donosi. Ako bi komu trebalo još više egzemplara ove knjižice, može da je naruči kod Jugosloven. Sok. Matice u Ljubljani (Narodni dom) ili direktno kod Sokolske župe Maribor (Narodni dom). M. K—6. »Učitelj« u školi i u narodu. Časo* pis za učitelje narodnih škola i zaba* vitje, Dubrovnik, 1930. Broj 11. ISPRAVI! U Sokolskom kalendaru za 1931. god. treba da se na strani 100 unese pod otstavak »Ostali članovi tehnič« kog odbora« još imena brače: Dekleva Janko, Maribor; Drobnjak Nikola, Beo* grad; Ilič Dorde, Beograd; Keber Her* man, Ljubljana; dr. Pavao Mergentha* ler, Osijek; ing. Pajič Vojislav, Zemun; Teodorovič Milan, Novi Sad; sestre: Burgeova Maca, Ljubljana; Kovalska Slava, Osijek; Marjanovič Olga, Pan> čevo; Pavičevič Ljubica, Beograd; Polj* šak Dana, Beograd; Vojinovič Marija, Beograd. Neka se briše pak br. Vladi* mira Šuklje i ing. Kajetana Kavčiča, pošto nisu članovi saveznog T. O. Uredništvo Sokolskog kalendara. IZ ŽUPA I PRUŠTAVA №1 m ŽUPA MARIBOR SNOVANJE STRELSKIH ODSEKOV. Snovanje strelskih odsekov y naših so< kolski edinicah je stopilo v akutni stadij Zato vabi podpisana vse naše .edinice, ki imajo na tej stvari interes, da pošljejo po enega delegata na informativni sestanek, kateri se ho vršil dne 28. t. m. v župni pi- sarni v Mariboru (Narodni dom). Začetek sestanka točno ob 10. uri dopoldne. Bratje delegati naj prinesejo s seboj seznam č!a* nov, članic in naraščajnikov, ki žele v strelskih odsekih sodelovati. Seznam obse* gaj: priimek in ime, poklic, bivališče, rojs:> ni dan in leto. — Zdravo! Župna иргам). God. I. — br. 32. »SOKOLSKI GL A S N I K« Str. 5. ZUPA NOVI SAD SOKOLSKO DRUŠTVO ST. KAN.IIŽA Proslava 1. decembra. Posle jutarnjeg blagodarenja u svim bogomoljama, kao i posle povorke sa So« kolima i muzikom glavnim ulicama grada, bilo je primarije kod gradonačelnika gosp. Matijeviča Lazara, kojemu je zaje.lno sa ostalim korporacijama učestvovao preš stavnik Sokolskog društva, prosvetar br. Milovanovič Mihailo. Naveče, oko 6 časova, opet in;.c:ja'.i« vom našega Sokolskog društva, sa muzi* kom na čelu priredena je kroz naročito osvetljenu varoš bakljada, koja je prošla gradom oduševljeno manifestirajuči. U 8 i po časova održana je svečana sokolska akademija u velikoj sali »Udruže ^iazda«, 'koja je bila veoma lepo ukrašcna, л naročilo velika slika Nj. . Vel. Kralja Akademija bila je odlično poseeena. Akademija počela je sa državnom himnom. Tada je održao veoma lepo pre« davanjc zam. starešine br. Jovič Jovan »O ulozi Sokola u našem narodu i državnom ujedinjenju«. Sve ostale točke programa kao i izvedene vežbe pobrale su verna lep uspeh, a za ovo naročita je zaslugi načel« nika br. Poltorackog Viktora i brade pred: njaka Stojanoviča, Turnajiča, Hlavinke i Saveliča. Iza odmora, prosvetar br. Milovanovič održao je predavanje o pesniku Milutinu Bojiču, čiju je »Plavu grobnieu« recitjvao dr. Vladimir Nikolič, koji je kao poznati pozorišni kritičar i organizator diletantskih društava pri sokolskim društvima počeo aktivno da radi na organizaciji ove sekcije i u našem ,’društvu. Njegova pre pommuta recitacija bila je odlična i ostavila je naj« dublji utisak. Ova recitacija, koju je na klaviru pratila sestra 'Nevena rod. Petrovič i ruski hor pod vodstvom agilnog i ta. lentovanog brata Ivana Černiševskog, po svojoj vrsti bila je jedna od uajefekt lijih točaka priredbe. Iza toga muški naraštaj izveo je pro« ste vežbe, članovi takoder proste vežbe j naraštaj vežbe na razboju. Ove vežbe 'Ted* no je naročito istaknuti. Izvadali su ih po« najviše pitomci mesnog Dečjeg vaspitnog doma, koji su svojom disciplinom i solid« nom izvedbom (postigli zamerne rezultate. Kao poslednja tačka izvedena je živa slika »Crveni krst u prošlosti i sadašnjosti«. Slis ku su tizvela deca veoma lepo i efektno. Posle akademije razvila se igranka uz pe« vanje patriotskih pesama. SOKOLSKO DRUŠTVO OBROVAC Proslava 1. decembra. i. decembra proslavljen je ovde uaro« cito svečano. Proslava je upravo sjajno uspela, ponajviše zaslugom ovog našeg mla« ^ °8> ored gradanstva, u proslavi uzelo je učeš« ca naše agilno učiteljstvo sa školskom de« com, koja su skoro sva u sokolskom po« mlatku, pevačko i ‘vatrogasno društvo i pretstavnici opštine na čelu sa g. Đorđom Rankovičem, beležnikom. Naveče 30. novembra priredena je ve: lika sokolska zabava sa lepim programom, koja je veoma dobro uspela. 1. decembra, posle blagodarenja u obe crkve, održana je u hotelu »Fina« svečana sokolska ecdnica, koju je pozdravnim go« vorom otvorio starešina br, ,Janta M. Ja« šič. Prosvetar, br. Kamenko M. Miloševič, održao je govor o značaju 1. decembra, kao državnog, nacionalnog i sokolskog praznika. Njegov govor bio je popraeen oduševljenim poklicima Kralju, Prestolo« nasledniku, Jugoslaviji i Sokolstvu. Žarim je govorio društveni načelnik br. Stevan Flok. Novi članovi položili su svečani sokol: ski zavet, nakon čega se prešlo izvodenju ostalog dela programa. Pomladak, naraštaj i članovi izvadali su veoma leop svoje vež« be i otpevali nekoliko rodobljubmh pesa« ma. Na ovoj priredbi svirala je muzika Vatrogasnog društva pod ravnanjem lirata Franca’Rilma. SOKOLSKO DRUŠTVO SUBOTICA, t BRAT ŽARKU* RAKIČ. Sasvim iznenadno, kao oluja, đođc ne« umoljiva i strašna smrt, i otc nam ponaj« boljeg iz naših redova... Ote nam našeg brata Žarka i ponese tamo, odakle se vsše natrag ne vrača. Srce nam se steže od bola pri samoj pomisli, da ga više nema medu nama, jer je bio dobar brat i odličan Soko. Jož kao mlad naraštajac stupio ie u Seiko, gde je odnjihan na sokolskim krili« ma upoznao Sokolstvo, razumeo ga i zavo« leo (m<*m iskrcnom nesebičnom ljubavlju, koja nema granica, pa je kasnije sva svoje mladenadkc sile za dobro Sokolstva uvek zalaga«. Skroman i nesebičan, nije se mkada isticao, premda je na to svojini radoni imao pravo. Ali kada se radilo, kada je lwa<* Bona( Ljubljana ZAIITKVAJTB NAJNOVKJ^K 21 K ZNAMK' priporoča vse vrste papir-jev, pisarniških in prireditvenih potrebščin ter razna darila najrazličnejše prilili«. Trgovina z gramofoni, ploščami imu vodno v ».»Ioni aktualne šlagerje slovenske In plesne ploiCe. trebalo okušati snagu na poslušna delu, tu se uvek medu prvima eretao, i bez pogo« vora radio, neumorno i požrtvovano, sa osmehom na usnama Još kao naraštajac istakao se svojim vadom u Sokolu te je več u toj dobi po« magao vodama. Kasnije, kada je prešao u članstvo, nakon položenog prednjačkog is« pita izabran je za tajnika prednjačkog t Brat Žarko Rakić zbora, zatirn za podnaeelnika. Jedno vre« me bio ,je društveni tajnik. Pored ovih po« slova, on je stalno aktivno radio i u so« kolskoj muzici, i jedan je od osnivača iste. Sve ove funkcije obavljao je nesebično i požrtvovano. te sa čistim pregnučem i sr« cem mnogo doprineo našoj eokolskoj stvar*. Sa drugovima i prijateljima uvek lju« bazan ,i prijatan. sa bračom i sestrama usr« dan, veseo i nasmejan, stekao je opšte sim« patije. Svi su ga znali i voleli. Vedar i nasmejan, gdegod bi se pojavio tu se od« mah zaorila ,pesma i nastala radost. Sa so« bom je nosio život... Trebalo je samo reči: »Evo žaža«, »pa da ruke svih prisut« nih, odjednom, instinktivno polete u vis, da ga pozdrave njegovim specijalnim po« zdravom. U Sokolani disciplinovan član i dobar vežbač, u prednjačkom zboru savestan i uzoran prednjak, u muzici osnivač i orga« nizator, stalno na poslu dao je od sebe sve što je mogao dati. Povcrenu mu omlad nu, a naročito decu. vaspitao je u Sokolani i upučivao ih u sokolski život i rad uvek toplo i nežno, onako, kako je samo on to uraeo, A koliko su ga ova deea volela i iskreno ljubila, najbolji je dokaz to, sto su ga svi zvali »tatica«.. Svuda i na svakom 'mestu bio je: Soko i čovek ... Za sve ovo ožaloščena brača i sestre odače mu priznanje i punu zahvalnost, ako ga duhovno unesu u sebe, i podu njego« vim primerom ... To če biti najlepši spo« menile našem bratu 'Žarku. Slava mu i ve« čan pomen! L. T. # > SOKOLSKO DRUŠTVO TITEL. , Osvečenje i razvijanje Sokolske zastave. Sokolsko društvo u Titelu izabralo je sokolski praznik 1. decembar za dan osve« čenja svoje društvene zastave. Za ovu ve« ličanstvenu manifestaciju spremalo se je sa mnogo napora, da bi svečanost bila što dostojanstvenija. Svečanost je počela još u nedelju 30. novembra uveče isa bakljadom. Velika po« vorka od 2000 duša sa glazbom Dobrovolj« nog vatrogasnog društva krenula je iz Gor« njeg Titela prolazeči glavnom ulicom, oki« čenom državnim /zastavama, kličuči Kralju i Prestolonasledniku Petru, starešini Save« za Sokola kraljevine Jugoslavije. U Do« njem Titelu zaustavila se povorka pred ,sta« nom brata starešine, Jovana Markoviča, gde je prosvetar, brat Mirko Mihaldžič, pozdravio kumu zastave gdu. Mariju Mar« kovič, sa lepim govorom, zahvaljujuči se ujedno i bratu starešini, darovaocu sokol« ske zastave. Povorka je zatim .krenula op« štinskoj kuči, gde je br. Sava Miškov, dru« štveni tajnik, pozdravio pretstavnika poli« tičko upravne vlasti. ,g. Aleksandra Miliča. Posle toga povorka je prošla glavnom -ili« com i razišla se u najlepšem oduševljenju. Sutra dan, 1. decembra, bio je uri« premi jen naročiti doček izaslaniku N j. Vel. Kralja, komandantu 27. peš. puka, pukov« niku g. Milivoju Dragutinoviču, i izaslani« ku g. Ministra vojske i mornarice, koman« dantu velikobečkerečkog vojnog okruga, pukovniku g. Dragoljubu Petroviču. Viso« ke goste dočekalo je Sokolsko društvo na ulazu u varoš sa glazbom, školskom dec-om i mnogobrojnim gradanstvom. Kod podig« nutog slavoluka u ime polit, upravne vlasti pozdravio je goste g. sreski načelnik Bran. Vučetič, a u ime Sokolskog društva zam. starešine br. Kosta Lavirac. Gg. izaslanici sa celom povorkom pri« sustvovali su hlagodarenju u svima crk* vama, U 11 časova pre podne počelo je osve« čenje društvene zastave na glavnom trgu, koju je obavio isveštenik br. Dorde Para« bučski. Na jektenija je odgovarao pevački hor Sokolskog društva, pod vodstvom br. Mladena Janiča. Po održanom crkvenom obredu zastavu je od kume preuzeo izasla« nik Nj. Vel. Kralja, koji je istu predao za« stavniku br. Lazaru Lazukiču, sa rečima, da čuva ovu svetinju oko koje treba, da se okupljaju što gušči sokolski redovi, čije če snažne mišice biti branik Kralja i Otadž« bine. Posle predaje zastave zastavniku zam. starešina br. Kosta Lavirac, održao je igo« vor u ,kojem je pozdravio izaslanika Nj. Vel. Kralja s molbom, 'da bude nosihc i tumač vernosti, odanosti i bratske sokol« ske ljubavi prema Kralju i starešini, Pre« stolonasledniku Petru, kao i o značaju .so« kolske zastave. Iza toga govorio je izasla« nik Sokolske župe Novi Sad, br. Milovan Kneževič, pozdravljajuči novoosvečenu za« stavu. U čast gostiju priređen je banket, na kojom ,su učestvovali isvi videni gradani Ti« tela. Izaslanika Nj. Vel. Kralja pozdravio je toplim i srdačnim Tečima izaslanik žu< pe br. Kneževič,- na koju je zdravicu .odgo« vorio izaslanik Nj. Vel. Kralja. Nadalje su govorili g. Ing. Đorde Žakič, banski vsč« nik, u jme g. Ministra vojske i mornaree govorio je izaslanik pukovnik g. Drag. Pe« trovič, u ime g. Pretsednika min. sa^eta i g. Bana Dunavskc banovine g. Bran. Vu« četič, zatim |SU govorili još brača: dr. Laza Rogulič, dr. Stevan Anojčič, Dorde Para« bučski, Aleksander Milič, Oskar Laboš i drugi. ; Uveče je održana sokolska akademi ja, . sa‘Vrjo leftfhp i obilnim programom., uJSve,, ‘izve$}ne;’.šu /bespffckprno' j ,prepn«r sala oduševljene publike prolamajucim ap'auzom nagradila je svaku tačku. Posle programa razvila se igranka. ŽUPA NIŠ SOKOLSKO DRUŠTVO NIŠ. Proslava 1. decembra. Od početka meseca novembra Sokol« sko društvo Niš počelo je sa pripremama za proslavu državnog i sokolskog praznika 1. decembra kao dana, u kome Sokoli gle« daju ostvarcnje svojih sokolskih jugoslo« venskih ideala. 1. decembra u 8 časova bila je sokolana puna članstva, gostiju i pretstavnika vla« sti. Sokolana je bila iskičena državnim za« stavama, cvečem, slikama Nj. Vel. Kraija, Nj. Vel. Kraljice, N j. Vis. Prestolonasled« nika Petra. Tu su sc sakupili- članovi novo osno« vane sokolske čete Niška Banja sa svojini starešinom bratom Dušanom Petkovičem. Svečanoj sedniei pretsedao je zamenik starešine artilj. brigadni deneral brat Pe« tar Ljubičič. Po završenoj himni brat đeneral Lju« bičič otvorio je svečanu sednicu Sokolskog društva Niš, saopštio dnevni red i dao reč bratu Radovanu Dimitrijeviču. Brat Radovan Dimitrijevič pozdravio je prisustvo prve sokolske čete društva Niš iz Niške Banje, i lepim govorom ocrtao značaj l. dccembra uopšte, a po« sebno za Sokole. Nakon otsviranog marša »Triglav« br. tajnik pročitao je imena dece, koja prelaze u naraštaj, i naraštaja u članstvo, kao i imena onih, koji če dobiti plakete Nj, Vis. Prestolonaslednika Petra. Zamenik stareši« ne deneral br. Ljubičič održao je vrlo lep i dirljiv govor novim članovima i na« raštaju. Govor denerala brata Ljubičiča na sve prisutne ostavio je prijatan, dirljiv i du« bok utisak i bio je popračen burnim po« kličima Nj. Vel. Kralju i Nj. Vis. Presto« lonasicdniku Petru. Potom je deneral br. Ljubičič lično prikačio svima plakete N j. Vis. Prestolo« naslednika Petra, starešine Sokola kralje« vine Jugoslavije, što je izazvalo veliku ra« dost kod naraštaja i dece. Zatim je izvr« šeno polaganje zaveta članova, pa je po završenom rukovanju sa zamenikom sta« rešine i upisivanju u knjigu zaključena sedniea. U impozantnoj povorci Sokoli su za« tim krcnuli kroz varoš. Napred je išla vojna muzika, pa četa vojnika 16. pešad. puka, članovi konjičkog otseka u svečanim odoratna na konjima, pa starešinstvo župe i društva, članovi, članice i t. d. U povorci su išli i članovi sokolske čete Niška Banja. Cela povorka je otiš a na groblje, gde jc na grobovima umrlih Sokola i nacional« nih radnika pripravljena voštanica, pa je potom čutanjem od dva minuta i uzvikom Slava im! završeji pomen. Sa groblja Sokoli su otišli u sabornu crkvu, gde su prisustvovali blagodarenju, a delegacije su otišle u crkve drugih vero« ispovesti. Po završenom blagodarenju Sokoli su se povorkom kroz varoš vratili u Sokolanu, delegacija je otišla na čestitanje banu. Uveče je priredena svečana akademi« ja. Poseta je bila odlična. Na akademiji brat Josip Krajiščan održao je veoma lep govor o značaju uje« dinjenja. Potom su izvođene vežbe, koje su vrlo dobro uspele i to: ženske dece vežbe s prutom, naraštajske ritmičke vežbe, i »Oj, letni sivi Sokole!« ženskog naraštaja; »Mrtva straža« i vežbe s veslima članica, vežbe s buzdovanima članska, krug i na vratilu. Naročito se dopala vežba »Mrtva straža«, koju su sestre naraštaja pod vod« stvom sestre Rade Gavrilovič izvele van« redno lepo. Šteta je samo što je ispala iz progru* ma tačka: »Tri junaka« od St. Mokranjca, koju je trebao pevati brat Miloš Zec, jer usled bolesti sestre Markešič nije bilo po« desnog lica za pratnju na klaviru. SOKOLSKO DRUŠTVO VLASOT1NCI. Proslava i. decembra. 1. decembra tek. god. proslavilo je Sokolsko društvo Vlasotinci na najsveča« niji način. Isti dan uzelo jc društvo kao dan svoje slave, koju danas po prvi put slavi. U 8 časova pre podne bio je u soko« lani skup svih kategorija članstva, odakle se u povorci sa muzikom pošlo u crkvu na blagodarenje. Posle službe Božje korpo« tivno sa gradanstvom, državne i samo« upravne vlasti i sva ovdašnja humana i kulturne ustanove, došlo se u sokolanu, gde se jc na svečan način obavilo rezanje kolača. U 11 časova svečanu sednicu uprave društva otvorio je starešina brat dr. Vela« ševič, posle čega je prosvetar brat dr. Arambašič održao predavanje o značaju 1. decembra. Nakon toga bilo je preda« vanje društvenih diploma osnivačima, pretsednicinna i zaslužnim članovima. Svečano je obavljeno prevodenje dece u naraštaj i naraštaja u članove i polaga« nje sokolskog zaveta od strane novih članova. Po završetku svečanosti otpevala je državnu himnu ovdašnja Pevačka Družina »Njegoš«. Isto veče priredena je u sokolani za« bava sa igrankom. Pred punom salom pu« blike izvela su muška i ženska deca uspeš« no pozorišni komad »Zlatni leptir« (pre« vela sa češkog načelnica društva sestra Ana Velaševič) za što je burno pozdrav« ljena. Ženska deca izvela su ritmičke igre, koje jc pripremila sestra Olga Miljkovič, jedna od najrevnosnijih članica našeg dru« štva. Zatim su članovi izvodili uspele pro« ste vežbe o oslobodenju i ujedinjenju, kao i vežbe na razboju. Pri radu na razboju publika je burno pozdravila naročito braču Blagoja Paru« novica, Nikolu Ćukalovića i Ljubomira Šušuliča. Po završetku akademije nastala je igranka. Poset je bio odličan. SOKOLSKO DRUŠTVO VRANJE. Proslava 1. decembra. 1’raznik ujedinjenja proslavilo je So« kolsko društvo Vranje ove godine na veo« ma svečan način. Blagodarenju u crkvi prisustvovalo jc društvo korporativno sa zastavom. U 10 sati održala se u sali hotela »Vranje« sve« čana sedniea društvene uprave uz prisu« stvo pretstavnika civilnih i vojnih vlasti i velikog broja gradanstva. Brat starešina pozdravio je prisutne u dužem govoru i uskliknuo našem prvom Sokolu N j. Vel, Kralju i starešini Sokola Nj. Vis. Prestolonasledniku Petru. Uz odu« ševljene usklike publike otsvirala je vojna muzika državnu himnu. Brat društveni le« kar održao je predavanje o uticaju gimna« stike na zdravlje. Zatim su novi članovi položili sokolski zavet, a d*ca su prevede« na u naraštaj i naraštaj u članstvo. Uveče je priredena svečana akademija sa biranim programom. Vežbali su vežbači svih kategorija proste vežbe, a članovi i na razboju. Prisutna publika je nagradila burnim pleskanjem naročito članove rus« kog oteeka za njihovu lepo izvedenu vežhu mačevima. Program je zaključila živa slika, »Pobeda Sokolstva«, koju su sestavili čla« novi uprave, deca, naraštaj i članovi«vcž« bači. Akademija je bila vrlo lepo posečena i uspela je u (svakom pogledu. ŽUPA SOKOLSKO DRUŠTVO ĐURĐE* NOVAC. Proslava 1. decembra. Proslava največeg sokolskog p raz« nika, dana ujedinjenja, obavljena u Đurđenovcu ove godine vrlo svečano. Za'bava, što ju je u tom znaku dne 29. novembra priredio So'ko, uspela je iznad očekivanja. Prostrana dvorana Radničkog doma, vrlo ukusno dekori« rana. bi?a je prepuna durdenovatkog gradanstva i gostiju iz okolice. Dobro je rekao društveni starešina 'br. Kru« noslav Kajdi u svom pozdravnom go« vom, da je prisustvo ovolikog broja gradanstva najbolji dokaz, da naša javnost razume i ceni rad 'Sokolstva, i da je Sokolstvo u Durdenovcu uhvatilo dubokog korjena. Iza pozdravnog govora društveno# starešine otpevao je naraštaj himnu, koju je prihvatila i ostala publika. Na« raštajac Ivan Smadila vrlo je lepo de« klatnirao pesmu »Radnik«, a jednako lepo deklamirao je Rud. Rothel pesmu »Zdravo!« Troglasni zbor muškog 'i ženskog naraštaja skladno je otpevao pesme »Rosa« i »Složimo se 'bračo mi« la« od F. Stefanoviča te Vilharovu »Slovenac, Srbin i Hrvat«. Proste vež« be naraštaja i članstva bile su dobro izvežbane i skladno izvedene, te je pr9dnjak 'br. Robert Botfenič bio iza« »vin na possorniicu ^'žk srvdj trud na« graden "burnim pljeskom. Vežbe je na klaviru pratila gdica. Šebek. Žive slike bile su takoder dobre. Posle programa razvila se zabava. Hvaksvredan je gest odbora Rad« ničke organizacije, koji je Sokolu za tu priredbu bespJatno ustupio dvoranu Radničkog doma. Hvala mu i čast! Na« ravno, da največu hvalu zaslužuje na« še članstvo, koje je svojim radom i disciplinom doprinelo, da je zabava u svakom pogledu odlično uspeda. U nedelju dne 30 novembra u 11 sati održana je u Sokolani svečana od« borska sedniea Sokola, kojoj je prisu« stvovalo sveukupno članstvo sviju ka« tegorija, dači gradarrske škole, odk> varogasaca i 'lep broj ostalog žitelj« s>tva. Pre sednice otpevana je državna himna, a nato je društveni starešina otvorio sednicu i predao reč pretsed« niku prosvetnog odbora br. Franju Pihi, koji je u odužem i vrlo Jepom oredavanju izneo značenje 1. decem«' bra Posle predavanja otpevana je po naraštaju pesma »Jedirtstvu i isnazi...«. Uz prigodnu reč br. starešine podel j c« ni su članstvu i naraštaju društvene legitimacije i značke, nakon čega je celokupno članstvo položilo svečani zavet. Kako 1. decembra industrija u Đur« denovcu radi, to je Miagodarenju pri« sustvovao samo odbor Sokoma. S našim prvim javnim nastutpom u l>urdenovcu možemo biti ponosni i zadovoljni. A sada — napredi! Drag. Deprato. SOKOLSKO DRUŠTVO SID. Proslava 1. decembra. Sokolsko društvo Sid proslavilo je 1. decembra svečano dan ujedinjenja. Do podne iza blagodarenja održana je uz su« delovanje celokupnog Sokola i brojnog gradanstva u državnoj osnovnoj školi pro« slava, koja je otvorena sviranjem državne himne po muzici dobrovoljnog vatrogas« nog društva, a nakon toga pozdravio je sve prisutne starešina br. Jovan Hrgovjč i pozvao Sokole d« polože svečani sokolski OSIJEK zavet. Proslava je zaključena delenjem znački naraštajcima i deci, dar Nj. Vel. Kralja za sudelovanje na sletu u Beogradu. Naveče je u dekoriranoj dvorani ho« tela šaloš održana sokolska akademija sa biranim programom. Starešina br. Jovan Hrgovic pozdravio je iprisutne, a onda je prosvetar br. Vilko Kostelič održao pre« davanjc o značenju 1. decembra. Mešoviti zbor Srpskog pevačkog društva »Javor Gusle« otpevao jc pod ravnanjem horo« vode Spasoja Tomiča »Sokolsku pesmu« Isidora Bajiča, a muški zbor istoga dru« štva »Jugoslaven« od Miloja Milojeviča, dok jc mešoviti zbor Jugoslovcnskog glaz= benog društva pod ravnanjem horovodc Vojina Dubajiča otpevao Vilharovu »Slo venac, Srbin i Hrvat«. Iza toga sledile su vežbe. Muško članstvo (prednjački zbor) izvelo je vrlo lepo Jankovičeve ritmičke proste vežbe »Snaga«, a zatim vežbe na ručama. Muška deca izvela su sustavne proste vežbe, ženska deca vežbe za pru tovima, a ženski naraštaj odlično uvežbanc ruske plesove br. Frante Erbena »Ven« gerku« i »Motilek«. Poseta akademije, iza koje je sledil: igrauka, bila je neobično brojna, te je ova ' priredba bila bez sumnje jedna od naj boljih u Šidu. SOKOLSKO DRUŠTVO NI JEMCI. >\ 4 j ,Proslava. 1,- decembra. Dana 1. decembra proslavilo je ovo društvo na svečani način dan ujedinjenja. U 9 sati je bila služba Božja. Posle odr« Žana je u dupkom punoj dvorani gde. E. Božič sokolska akademija. Prvo su deca pevala državnu himnu, zatim je brat starešina Ing. Rihtar pozdra vio prisutne i održao značajno predavanje o jugoslovenskoj državi i njezinom razvit ku od 1918. pa do danas, spomenuv&i ure denje ,od 6. januara 1929., što prisutni po zdravljaju. Po tom je ovdašnji nnuški pevački zbor otpevao jednu pesmu pod rav« nanjem zboravode brata Blaškoviča. Na kon par deklamacija nastupila su ženska školska deca sa prostim vežbama, jer je to bio prvi nastup. Prisutni su decu burno pozdravili. Zatim je članstvo položilo so kolski zavet, nakon čega je starešina za« hvalio prisutnim gradanima na lepom po« setu s molbom, da i baduče pomo«n u svakom pogledu Sokolsko društvo. Navt/e održana je kod brata Kobse zabava. SOKOLSKO DRUŠTVO SIBINJ. Proslava 1. decembra. Sokolsko drušitvo Sibinj priredilo je 30. novembra uvečer u proslavu dr« žavnog i 'sokolskog praznika vrlo uspelu sokolsku zabavu sa biranim programom. Prisutne pozidravio je starešin« mesnog SokoHa brat Kovačevič Tomo, zahvaljujuči se na brojnom posetu protumačivši značenje prvog decem« bra te veliko značenje sokolske ideje sa pozivom, da i u buduče ovako lepo podupru rad Sokola. Na ovoj zabav* prvi put je nastu^ pio mešoviti pevački zbor kao pro svetna sekcija Sokola otpevavši sklati^ nu državnu himnu »Jugoslavija« i »Moj stanak«. Zbor je uvežbao brat Gabrijelič Dragan Zatim je po članovima Sokola iz vedena simbolička sftika Jugoslavija i Sokolstvo. Gosp. Vuksan Mišo iz Karlovce gostovao je na ovoj zabavi otopevavš? sa svojim krasnim tenorom »Ltšln žuti«. Svojim lepim pevanjem oduše vio je publiku tako, da je morao ot pevati još nekoliko pesama. Kao zadnju točku programa od« igrali su diletamti prosvetne sekcije Sokola igrokaz »Babac« (Hadžekovič« Domitrović), kojega je lepo uvežbao brat Zagorae Stjepan. Posle programa razvila se zabava. Na dan 1. decembra, poisle blago« darenja u mesnoj katoličkoj i pravo« slavnoj enkvi održana je svečana aka« demija ,na kojoj je starešina društva održao govor o značenju toga dana. Brat Zagorae držao je predavanje o značenju 1. decembra kao državnog praznika. Brat Vorel okružni prosve« tar učitelj u S. Brodu, predavao je o utieaju narodnog prosvečivanja na na« rodno blagostanje. Posle predavanja održana je sve« čana sednica sa koje je odaslan po« zdravni brzojav Nj. Visočanstvu pre« stolonasledniku Petru. Na toj sednici polo<žen je zavet članstva, podeljene sokolske značke i uručena diploma bratu Rutku Mihaj« lu, koju je postigao na okružnom sletu u Sl. Brodu. SOKOLSKO DRUŠTVO BELIŠČE. Proslava i. decembra. Na poticaj ovdašnjega nedavno osno« vanoga Sokolskog društva proslavljen je ovde na dostajan način dan ujedinjenja. Iz ovdašnje škole, gde se nalazi i soko« lana, krenula je duga povorka Sokola pre« SOKOLSKA ŽUPA SARAJEVO. Proslava 1. decembra. Na najsvečaniji način proslavljen je u Sarajevu sokolski praznik 1. decembar. Uoči 1. decembra održana je u novim pro« štorijama u Novom Sarajevu svečana so« kolska akademija, koju bu posetili pret« stavnici civilne i vojne vlasti i mnogobroj« no gradanstvo. Akademiju otvorio je starešina ,Novog Sarajeva brat pukovnik Nikola Spasojevič, koji je biranim rečimo izneo važnost 1. de« cembra i njegov značaj za nas Sokole. Za« tim suSokoli i Sokolice vrlo precizno izveli lep program. Na 1. decembra održana je u Oficir« skom domu svečana sednica, koju su pri« redili Sokolska župa Sarajevo, zatim Sokoli Sarajeva i Novog Sarajeva. Tu su sednicu posetili gg. Ban Drinske Banovine, Ko« mandant II. Armije, mnogobrojni funkcio« neri civilne i vojne vlasti, pretstavnici gra« da, delegati kulturnih društava i građan« stvo u vrlo velikom broju. Sednicu je otvorio starešina župe brat dr. Vojislav Besarovič, koji je naglasio važnost 1. decembra i podvukao, da sjaj« nim i natčovečanskim žrtvama izvedenim pobedama herojske srpske vojske imamo zahvaliti svoje oslobodenje ispod tudina. Izneo je napore i patnje svakog dela našeg naroda i isvakog kraja podnesene za ostva« renje naših sokolskih ideala. Te žrtve su najbolja zaloga, da če pod Jako teškim uslovima ostvarena kraljevina Jugoslavija moči, odupreti sc svakom neprijatelju ‘i od« biti od sebe svaki .napadaj ma s koje stra« ne dolazio. Sokoli su iza oslobodenja stupili u da« 1 ju fazu svoga rada, oni su neumorni nebna« ri na kulturnom, privrednom i moralnom podizanju svog naroda, a od svog opstan« ka pa do danas najoduševljeniji pioniri dr« žavnog i narodnog jedinstva. Sokoli su pod neprijateljskim jarmom uvek visoko nosili sokolsku zastavil, svoje mlade živote u za« nosu polagali na oltar Otadžbine i u inter« naciji i na robi ji uvek vedra čela ispove« dali sokolsku misao.a i danas im najsvetija dužnost da služe Kralju i Otadžbini, da svojim čeličnim mišicama brane svoju sve« linju kraljevimi .lugoslaviju od svakog ne« prijatelja. Zatim izvršeno je prevodenje dece u naraštaj, naraštaja u članove. Veliki broj članova iz Sarajeva i Novog Sarajeva na najsvečaniji način položili su sokolski za« vet. Uveče je održana svečana akademija u Narodnom pozorištu. Akademiju su po« setili najviši dostojanstvenici i mnogobroj« no gradanstvo. Sala Narodnog pozorišta bila je dubkom puna. v Načelnik župe brat dr. Bogdan Vido« vic, biranim rečima govorio je o Iznačaju 1. decembra i sokolskim izadacima. Nagla« sio je, da je naše Sokolstvo jedno, da je sastavni deo Slovenstva, Izneo velike za« dače koje nas Sokole čekaju. Svoj govor završi o je sa rečima: »Sa verom u Boga za Kralja i Otadžbinu!« Zatim je izveden vrlo lep program, u kom su deca, naraštaj, Sokoli i Sokolice pružili najlepši dokaz, kako se u sarajev« skom Sokolu u tehničkom pogledu radi sa mnogo volje i mnogo sokolskog smisla. Sve su tačke izvadane na potpuno zado« voljstvo i ova akademija bila je dostojan završetak sokolske svečanosti. * * SOKOLSKO DRUŠTVO BREZA. Proslava 1. decembra. Proslava 1. decembra izvedena je do« stojanstveno i svečano. Početak svečanosti navestila je sviranjem budnice sokolska muzika, koja je u 5 sati ujutro prošla kroz mesto. U 11 sati bilo je blagodarenje .1 mesnim bogomoljama, kome su prisustvo« vali u svečanim odorama članovi, naraštaj i deca. Nakon blagodarenja formirala se povorka članstva s muzikom i prošla kroz Brezu do sokolskog zloma. U povorei su učestvovali i ostali meštani kličuči svome Kralju i narodnom jedinstvu. ma Činovničkom domu, gde se imala otslu« žiti služba Božja. Pred povorkom stupala je ruska vojna glazba svirajuči sokolsku koračnicu, a iza glazbe na čelu povorke po« nosno se vijala velika jugoslovenska za« stava. Liturgiji, koju je u dvorani činovnič« kog doma otslužio preč. gosp. prota Niko« lič iz Osijeka, prisustvovalo je osim svih članova Sokola još mnogo čivnovnika i nameštenika tt. S. H. Gutmann d. d. i Sla« vonske podravske železnice sa svojim po« rodicama. Liturgiji je kao i ostalom delu manifestacije sve do njezinoga svršetka prisustvovao i gosp. barun Viktor Gut« mann sa gospodom. Nakon otslužene liturgije vratila se povorka uz pratnju glazbe opet u školsko dvorište, u kojemu je, radi pomanjkanja prostora u sokolani, održana akademija. Brat starešina dr. Milan Ulmanski ocrtao je lepim rečima u oduljem zanosnom go« voru značenje i važnost proslave dana uje« dinjenja. Na kraju njegovoga govora ad« jeklo je gromko 'i burno klicanje Nj. Vel. Kralju Aleksandru I., kraljevskom Domu i Jugoslaviji, na što je glazba otsvirala himnu. Iza toga sledilo je svečano polaganje zaveta članova Sokola. Time je bila završena manifestacija. No usprkos toga zadržali su se manifestan« ti još uvek na okupu i uz patnju glazbe zaigrala su se zatim naša narodna kola. Uveče dstog dana održana je svečana sednica u mesnoj Rudarskoj kasini, čije su prostorije, iako velike, bile nedovoljne da prime onoliki broj naroda. Početak je ob« javljen sviranjem državne himne, posle če« ga je brat starešina, Ivo Vrbič, otvorio sednicu pozdravnim govorom sečajuei se umrlog brata Krndije. Zatim su naraštajke prevedene u članice, a svi novi članovi po« ložili su na svečan način sokolski zavet. Posle počela je akademija predava« njem brata prosvetara Milana Udoviča o značaju 1. decembra za naš narod. Potom je izveden veoma lep sokolski program, u kome su uzele učešča sve ka« tegorije članstva kao i idruštvena muzika. Iza toga nastala je igranka. Proslavi su prisustvovali izaslan ci mesnih rudarskih vlasti, kulturno-prosvet« nih i humanih društava. * SOKOLSKO DRUŠTVO JAJCE. Proslava 1. decembra. Državni i sokolski praznik 1. deccm« bra proslavljen je u Jajcu najsvečan'ie. Proslava ovog dana počela je zapravo 30. novembra naveče, sa društvenom zaba« vom, koja je bila veoma dobro posedena, uz sledeči program: Zaveštanje 1. decembra. U svome go« voru brat prosvetar Ilič prikazao je neiz« merne žrtve minulih generacija za delo 1 decembra i ulogu Sokolstva u preporodu nacije. Vatrogasna glazba otsvirala je držav« nu himnu, nakon čega je sestra Nada Ilič deklamirala »Naše Jedinstvo« od Samica, a članice su vrlo lepo pod vodstvom br. Lopate izvele »Petorku«. Zatim je odlični pevački zbor uz diri« govanje brata Iliča 'otpevdo pesme Marin« kovič — »Slavija« i Z. Spoljar — »omjesn hrvatskih pjesama«. Na sam 1. decembar članovi i članice sa naročito lepim brojem pomladka prisu« stvovali su blagodarenjima u bogomaljama. U 11 sati pre podne održana je sveča« na sednica, iza koje je obavljcno polaga« nje zaveta uz prisustvovanjc pretstavmka vlasti, učiteljstva, činovništva š izaslanika raznih kulturnih i humanitarnih društava. Pre polaganja zaveta brat Anto Burič starešina, pročitao je proglas Saveza upu« čen Sokolima, a iza položenog zaveta apc« lovao je na članstvo, da vazda imaju u vi« du položeni sokolski zavet, kako u javnom, tako u privatnom životu i da šire jugoslo« vensku i sokolsku misao. Naveče su Sokoli uz veliko učešče gia« dana u povorei kroz grad manifestovali kličuči Nj. Vel. Kralju, Jugoslaviji i So« kolstvu. Ovom prilikom je brat starešina Burie govorio o značaju 1. decembra U ime vla^i pozdravio je Sokole i zahvalio im se inšpektor g. Miroslav Dinič. Gradanstvo je uzelo u povorei tako veliko učešče, da sc u Jajcu ne pamtc tako grandiozne manifestacije. * SOKOLSKO DRUŠTVO PALE. Proslava 1. decembra. Dan našeg narodnog ujedinjenja pro« slavljen je u Balama dostojanstveno i sve« čano u/. učešče zvaničnih lica i pretstav« nika korporacija. Celo mesto več u nedc« lju popodne bilo je okičeno jugosloven« skiin zastavama. Svečanost je počela več 30. uveče baeanjem raketa, pucanjem pran« gija i .sokolskem akademijom, koja je odr« Žana u sokolskom domu uz mnogobrojno učešče Sokola i gradana. Akademiju je otvorio lepim patriotskim govorom načel« nik opštine brat Miloš Spahio, u kome je jzneo značaj ovc proslave. Posle govora članovi društva odvežbali su nekoliko vež« bi, izmedu kojih se ističu vežbe ženske dece sa lukovima i vencima. Naročito odu« ševljenje izazvali su mališani u narodnoj nošnji sa kosama i grabljama, koji su svo« jom vežbom simbolički prikazali život i rad našeg seljaka. Sutradan, u 10 sati pre podne formi« rala se pred domom impozantna povorka Sokola i građana te su pevajuči nacionalne pesme i oduševljeno kličuči Kralju i otadž« bini krenuli u ovdašnje bogomolje na bla« godarenje. Posle podne, u -3 sata, održana je u sokolskom domu svečana sednica Sokol« skog društva u prisustvu članstva svih ka« tegorija i pretstavnika opštinskih vlasti i korporacija. Sednicu je totvorio vatrenim patriot« skim govorom starešina društva brat R. Doder, u kome je izneo značaj Sokolstva u prošlosti i njegove zadače u budučnosti, te pozvao prisutne da poradc na jačanju sokolskih redova. Za sve vreme njegova govora prisutni su oduševljeno klicali Kra« lju, Kraljevskom domu, Jugoslaviji 'i So« kolstvu. Posle govora otpevao je muški hor državnu himnu. Zatim so članovi po« ložili sokolski zavet. Posle ovoga nastalo je sokolsko vese« lje, koje je zaključeno tek naveče baca« njem raketa i iluminacijom. SOKOLSKO DRUŠTVO KOČANE. Proslava 1. decembra. Dan ujedinjenja Sokolsko društvo Ko« čane proslavilo je na najsvečaniji način. U 8 časova pre podne, uprava društva na čelu sa svojim starešinom, iz svoga Doma korporativno je otišla u crkvu na blagodaren je. Po blagodarenju u društve« nom domu održana je svečana sednica, uz učešče predstavnika vlasti, brata Mirka Ralčiča, sreskog načelnika, celokupnog či« novništva i gradanstva. Sednica je otvorena sa državnom him« nom, koju je ofpevalo ovdašnje Pevačko društvo »Jovan Skerlič«. Po tome je sta« rešina brat Jevrem Nedič, artilj. potpukov« nik, na prvo mesto pozdravio Njegovo Veličanstvo Kralja i Prestolonaslednika Petra, koji su dugo i burno aklamovani. Istovremeno sa lepim govorom pozdravio je i prisutne. Brat prosvetar pročitao je depešu upu« čenu Njegovom Kraljevskom Visočanstvu Prestolonasledniku Petru. ŽUPA SOKOLSKO DRUŠTVO IGRANE. Proslava 1. (decembra. Kao i sva ostala Idruštva, tako i naše Sokolsko društvo, proslavilo je ove godine narodni i sokolski praznik naročito sveča« no i dostojanstveno. 1. decembra osvanule su sve kuče okičene državnim zastavama. U 8 sati ujutro sakupile su sc sve katego« rije u društvenim prostorijama i u povorei pod zastavom krenulo se na blagodarenje. Posle blagodarenja formirala se povorka Sokola i meštana i prošla mestom manife« stirajuči Kralju, Prestolonasledniku, Jugo« slaviji i Sokolstvu. U društvenom domu sakupljene pozdravio je starešina društva br. Jure Mihaljevie. Naveče .održana je svečana sednica društva sa akademijom, kojoj su, pored SOKOLSKO DRUŠTVO BIOGRAD N./M. Proslava 1. decembra. Nacionalno državni i_®voj sokol« ski praznik ovo društvo jc proslavijo veoma svečano. U 9 sati ujutro sve kategorije Sokolskog društvo našle su sc na okupu u Sokolskom domu. Neobieno velika sokolska povorka, uz zvukove sokol« ske koračnice isa starešinom na čelu, uputila sc u crkvu da prisustvuje sve« čanom blagodarenju. U 11 saiti održala se je svečana sednica uz prisustvovanjc pretstavni« ka državnih vlasti. 'korporacija -i pro« svetnih ustanova. Svečanu sednicu otvorio je brat potstarešina Ante Dukič, 'koji je u svom govoru istakao značenje velikog istorijekog dela našeg naciomDnog i državnog ujedinjenja te januarskog i oktobarskog akta našeg Velikog Kra« 1 ja. Prosvetar brat Škubonja Krsto održao je predavanje 1. decembra sa gledišta nac ion alln o«d r ž av n og i sokol« skog Nakon predavanja članovi i člani« ce položili su sokolski zavet. Sokolska glazba uz državnu himnu i sokolsku koračnicu otsvira 'a je još nekoliko tačaka. Ovim je bio završen program jutranjeg dela svečanosti. U 18-30 sati prošla ie sokolska po« vorka okou> grada a naveče u 20 sati održana je sokolska akademija, koja je otvorena isvirani-m državne himne. Diletantska sek-ija Sokolskog dru« štva odigrala je »čNor« od P. Petro« vica. P.ri ovome tn-ba istaknuti opče« nitu dobru igru sestani M. Pelicarič, M. Milkeli i M. Sambunjak, te braće 1. Rogliča, Račkoviča i Barič=Magazina. Ritmičke vežbe, koje je za ovu prigodu sastavio načelnik brat M, Ra« žem, izvele su članice i pobrale mnogo aplauza Nakon programa razvio se ples. Pois<>r gradanstva bio je velik. SOKOLSKO DRUŠTVO VAREŠ« MAJDAN. Proslava J. decembra. Osobito svečano proslavljen je 1. de« cembra naš državni i sokolski praznik. Pre podne prisustvovalo je sve članstvo u odo« rama ili sa značkom blagodarenju u bogo« moljama. Posle uputilo se u stroju pred zgradu Opštine i Sreske ispostave. Tu je starešinstvo Sokolskog društva čestitalo praznik prctstavnicima vlasti, a celokupno članstvo prisustvovalo svečanoj sednici opštinskog odbora, na kojoj su nekolieini zaslužnih građana ’ predana odlikovanja. Uveče je priređena Svečana akademija u sokolani zajedno sa svečanom sednicom društvene uprave. Poseta je bila brojna. Brat ing. Tomac održao je vrlo uspelo i jezgrovito predavanje o-značaju 1. decem« bra. Sledile su muzičke tačke programa. Prevodenje naraštaja u članstvo prepratio je brat starešina prigodnim nagovorom. Iza toga razvila se igranka. Brat prosvetar Stevan Zlatičanin go« vorio je o značaju ovoga dana. Po tom je bio prevod dece u naraštaj i naraštaja u članove, kao i polaganje so« kolskog zaveta. Uveče u 8 časova otpočela je akade« mija sa pevanjem državne himne, koju je pevalo ovdašnje Pevačko društvo »Jovan Skerlič«. Po otpevanoj himni, brat stare« šina Nedič pozdravio je prisutne sa lepim govorom i zahvalio im se na tako obilnoj poseti. Nakon toga otpočele su vežbe, koje su izvodili ovdašnji članovi vežbači, čla« novi i članice naraštaja i podmlatka. Vež« be su medu posetiocima ostavile najbolji utisak. Tome se ima zablagodariti bratu načelniku Francu Telbanu, koji neumorno radi na napretku ovoga društva. Po održanim vežbama otpočela je igranka. Svirao je tamburaški zbor društva. Ova uspela akademija je prva, koja se drži u svome domu, koji je skoro sa« zidan. SPLIT svega članstva, učestvovali u velikom bro« ju i meštani. Akademija je započela sa državnom himnom, koju su otpevali deca i naraštaj pod vodstvom učiteljice sestre Tonkc Antičič. Prisutnima održao jc po« zdravni govor br. starešina. O značenju 1. decembra govorio ju društveni prosvetar učitelj br. Branislav Morovič. Njegov go< vor popračen je oduševljenim poklicima Kralju, Prestolonasledniku, Jugoslaviji i Sokolstvu. Nakon toga sledilo je prevode« nje dece u inaraštaj i naraštaja u članstvo, a po tome su članovi položili svečani so« kolski zavet. Tom prigodom o vršenju so« kolskih 'dužnosti govorio je brat Paško Fa« bijančič. Mešoviti hor- otpevao je zatim »Hej Slovenil«, iza čega sc razvila zabava. Pri koncu ove, starešina se zahvatio prisut« nima na lepom odazovu. SOKOLSKO DRUŠTVO VODICE. Proslava 1. decembra. Dana 30. novembra održana je svečana akademija i svečani otvor no« vih sokolski prostorija sa sledečim redom: 1. U 16 sati bio je svečani blago« slo-v sokolane uz učestvovanje svega članstva i velikog dela gradanstva. 2. U 18'30 počela je akademija uz prokazivanje žive slike »Pozdrav Ju« gos'Javiji«. Brat prosvetar Josip Dizdar odr« žao je lep govor o značaju 1. dcccin« bra kao državnom i sokolskom prazni« ku. U svom govoru izneo je sve činje« niče, kako je došlo do tog velikog da« na naše borbe, stradanja i patnje. 3. Davao se je igrokaz '»Junačko delo«, u kojem sit ,vrlo lepo odigrali svoje u.loge sestre Šurija Karmela i Bilič Dinka. Napose jc pohvaliti od« lični rad brata redatclja An tu Latina. Po svršenom igrokazu otvoren je pltes koji jc u najboljem raspoloženju po« trajao do kasno doba. Sokolske prostorije bile su dupkom punc. da se je (gradanstvo vračalo, jer nije bilo mesta. Moralni i materijalni uispeh bio je izvan očekivanja. * SOKOLSKO DRUŠTVO NOVIGRAD. Proslava 1. decembra. Sokolsko društvo u Novigradu proslavilo je ovoigodišnji državni i so« kolski praznik 1. decembra na osobito svečani način. U 11 sati pre podne, iza blagoda« renja u župskoj crkvi održana jc u sokolani svečana sednica društvene uprave, uz prisustvo celokupnog član« stva svih kategorija i pretstavnika mesnih državnih i civilnih vlasti i udruženja. Pozdravni govor održao jc društveni starešina br. Šime G. Oštrič, a zatim je sledilo proi/vodstvo sokol« ske dece u naraštaj, a naraštaja u član« stvo društva. Ovaj švečani čin popra« tio je društveni tamburaški zbor svi« ranjem sokolske koračnice i državne himne. Naveče, u dupkom punoj sokolani održao je br. Milan Bujas prigodno predavanje o značenju 1. decembra sa gledišta nacionalno,državnog i sokol« 5kog. Iza predavanja sledila je zabava, priredena od školske i sokolske dece, a sastavljena iz dečjih pozorišnih ko« mada i patriotskih deklamacija i pra« cena sviranjem patriotskih kompozi« cija društvenog tamburaškog zbora. Po svršetku zabave, odelenje mu« ške dece izvelo je jednu simboličnu vežbu. Celokupna priredba protekla je i završila se u najboljem redu. Poset.go« stiju bio je mnogobrojan, a moralni uspeh društva odličan. Osobita zasluga za onako dobar uspeh one večernje sokolske zabave spada br. Milana Bujasa, koji je — potpomognut u radu od s. Dinke Ser« šič — uložio doisita i vremena i truda, da školsku decu ispremi za ovu uspelo priredbu. I u ovoj prilici videlo se, ko« .iko je važna i potrebna saradnja na« rodnog učiteljstva u sokolskom radu, ako se hoče da plodovi toga rada budu što uspešniji. D. t. * SOKOLSKO DRUŠTVO PAG. Proslava 1. decembra. Dan 1. decembra proslavilo je Sokol« sko društvo Pag na veoma lep i dostojan« stven način. Več u petak izdalo je društvo na gra« danstvo proglas, da na dan narodnog i dr« žavnog ujedinjenja pristupi narodnoj ma« nifestaciji, koja neka bude odraz narodne svesti i visokog osečaja domovinske lju« bavi. Na 1. decembra osvanuo je Pag sav iskičen morem jugoslovenskih zastava i ze« lenilom. U 9 sati učestvovali su svi Sokoli sve« čanom blagodarenju u crkvi. Posle blago« darenja svrstala se na trgu pred sokola« nom velebna povorka Sokola, pretstavnika mesnih vlasti, škola i ogromne mase gra« danstva. Povorka, predvodena od gradan« ske glazbe, krenula je tada okolo grada. U sokolani održana je zatim svečana sednica uprave društva, kojoj su učestvovali pret« stavnici vlasti, svih društava i gradanstvo. Sednicu otvorio je zam. starešine brat Jure Oštrič, koji je održao lep patriotski go« vor, pračen oduševljenim poklicima Nj. Vis. Prestolonasledniku Petru i Jugoslaviji. Pri kraju svog govora .spomenuo je i umr« log člana br. Matu Sabaliea, kome su čla« novi kliknuli Slava! Zatim je prosvetar br. Vinko Ružič održao lep govor, istaknuvši važnost 1. decembra za naš narod, ii poseb« no za Sokolstvo. Njegov govor bio je po« pračen klicanjima Kralju, Kraljevskom Dopiu i Jugoslaviji. Glazba je tada zasvi« rala himnu, a potom se jc prevelo decu u naraštaj, a naraštaj u članstvo. Tada su novo primljeni .članovi položili svečano so« kolski zavet, njih 40 na broju. Sa sednice upučeni su pozdravni telegrami Maršalatu Dvora i Savezu, što je popračeno odušev« ljenim klicanjem. Naveče priredilo je društvo svečanu akademiju uz .nekoliko zgodnih deklama« cija i rodoljubnih pesama, koje je otepvao mešoviti zbor učenika i učenica osnovnih i gradanskih škola, a koje jc spremio uči« telj brat Jure Usmiam. Same vežbe uspele su vanredno dobro, što treba zahvaliti spremnoj brači: Grgi Ostriču, načelniku te brači Josipu Fabija« niču, Juri SGrošu« Josipu Pogorelici, Frani Pogorelici i Tomi Palčiču. ŽUPA TUZLA Proslava 1. decembra. Sokolski i državni praznik 1. decembar ni jedne godine od oslobodenja do danas nije tako veličanstveno proslavljen kao ove godine. Iz izveštaja, koje je župa pri« mila od 21 društva (nisu poslala br. dru« štva Brčko i Tcšanj), vidi se, da su svečane sednice održala sva br. društva osim Srebrenice i Gračanice. Na svečanim sodnicama učestvovalo je 4610 članstva, a u 18 društava održana su predavanja. Zavet je položilo 873 člana. Prevedeno jc u na« raštaj 48 dece, a u članstvo 57 naraštajaca. Naročito su uspele akademije, koje su priredila sva br. društva osim Kreke i Žepca, koje je nedavno osnovano. I pored prilično teškog materijalnog - stanja, mate« rijalni uspeh kod večine br. društava bio jc vrlo dobar. Gradanstvo je i ovom pri« likom u svima mestima pokazalo vidnim znakom koliko ceni Sokolstvo. Iako jc mo« ralni' uspeh pa i materijalni iznad svakog očekivanja, čime jc narod dokazao da u jedinstvenom Sokolstvu a time i u jedin« stvenoj državi, vidi ostvarenje svojih krajnjih ideala, da visoko ceni uzvišeno nastojanjc Nj. Vel, Kralja oko konsolida« eije i učvrščenja temelja naše države. Ipak pada nam u oči veoma malen broj dece, koja su prešla u naraštaj i naraštaja, koji je prešao u članove. Možemo se te« šiti time, da su mnoga br. društva previ« dela ovu važnu stvar i posvetila više paž« nje spoljašnjoj strani svečanosti, ali če nas dogodišnji I. decembar daleko više obra« dovati, ako u izveštaju mognemo doneti daleko veče i reprezentativnije cifre u po« gledu prelaza u više kategorije članstva. — V. B. Župski prednjak trgovački pomočnik traži prikladno namje-štenje u manufakturnoj štruci. Mole se bratska dr -štva, kojima bi mogao biti potreban za vodjenje kategorija itd , da mu takovo nadju Adresa: Sokolsko društvo Bjelovar za brata S. Cara. *—-------------- ŽUPA SARAJEVO ŽUPA SKOPLJE ŽUPA ŠIBENIK-ZADAR ŽUPA ZAGREB SOKOLSKO DRUŠTVO ZAGREB III. Proslava 1. decembra. Sokolsko društvo Zagreb III prosla« vilo je dan ujedinjenja na najsvečaniji nas čin. Ujutro. u 11 sati, otvorio je sve ianu sednicu u prisustvu potpunog broja svih kategorija kao i prijatelja Sokolsk ‘g društva, starešina brat dr. Ivo Ražem, pre če; sa jc otsvirana državna himna. B ‘a1: dr. Ražem dao je u svoin govoru iser/an pre« gled o historijatu ujedinjenja Jugoslavije, a na koncu je spomenuo da je J.igoslavija tako .dugo krnja dok se njoj ne prisajedine oni naši otuvleni krajevi. Posle je društveni tajnik brat Ive Mihovilovie održao govor ° zadači i svrsi. Sokolstva čiji je opširan i stvaran govor oduševio sve prisutne. Na« kon toga sledilo je ipolaganje sokol.skog zaveta članstva. Brat starešina dr. Ražem položio je zavet prisutnom zameniku stas rešine SKJ i članu društva Zagreb lil br. Križu, a brača opet starešini društva, a onda je brat starešina pozvao sve članove i prijatelje na akademiju, koja je počela u 8 sati naveče. Nakon pozdrava starešine prva točka bila je deklamacija »Zvone zvona ...« od Josipa A. Kraljica, koju je uz pratnju na--čelnice sestre Bačič deklamirala naraštajka Zorka Dragman. Vanredno čuvstveno in« terpretirana pesma, sve je dirnula. Druga točka su bile vežbe na ručama, koje je vu veo odio prednjačkog zbora. Pokazalo se, da ovo mlado društvo ima u svojem pred« njaekom /boru tehničare, koji mnogo obe« čavaju. Iza toga je sledila ritmička kompo* žici ja brata M. Jankoviča »Mazurka«. Na« raštajke izvele su ovu vežbu elastično i složno. Dražesno je otpevala Schubertovu podoknicu sestra šušnjak uz klavirsku pratnju sestre načelnice, a morala je nado* dati Zajčcvu »Večernju pesmu«. Program je završio sa (novim župskim vežbama za godinu 19301/31. od brata M. Jankoviča. Župske proste vežbe izvedene su uopče po prvi puta u Sokolskom društvu Zagreb III i sestre i brača izveli su ih veoma skladno i ritmički. Brat starešina zahvaho se župskim funkcionerima kao i zameniku čehoslovač* kog konzula, koji su posetili ovu prvu aka* demiju i pozvao sve, da ise ugodno pozas bave. Akademija je uspela materijalno i moralno, jer tsu se o njoj kao i o požrtvov* nosti te disciplini celokupnog članstva veo« ma pohvalno izrazila brača župskog stare« šinstva. Za organizaciju zabave ide ipak največa pohvala sestri Zorki Jankovič. » SOKOLSKO DRUŠTVO BREGANA. Proslava 1. decembra. Društvo je proslavilo državni i sokol« praznik 1. decembra najsvečanije. Obzirom na mesne prilike održalo proslavu u nede> •ju dne 30. novembra. U sokolani sakupilo se članstvo, 'naraštaj i deca, da prisustvuju svečanoj sednici, koju je otvorio brat sta« rešina, te u svom pozdravnem govoru pri« kazao ovu svečanost kao naš sokolski praz« nik, našto je predao reč bratu prosvetaru, koji je svojim predavanjem »U borbi za Jugoslaviju« izneo jstorijske podatke i ocr« tao značaj 1. decembra, kao dan ujedinje« nja našeg naroda. Zatim sledilo jc vrlo lepo i značajno predavanje našeg ipoznatog so« kolskog radnika Dušana M. Bogunoviča iz Zagreba, »Ideja Sokolstva i državno ujedi« njenje«. Posle ovih predavanja članstvo je položilo sokolski zavet. Velika radost za sokolsku decu, bilo je Nikolinje, koje je društvo priredilo za njih dne 5. decembra. Takoder i ova pri« redba imala je lepog 'uspeha. X!a Silvestrovo sprema društvo akade« miju, na kojoj čc nastupiti sa prostim vež« bama deca, naraštaj i članovi, koji se več marljivo pripremaju, dalje bit če razne de« klamaeije, te dve pozorišne pretstave, a posle zabava sa plesom, te oproštaj sa Sta« rom i doček \!ove godine. F. K- n. SOKOLSKO DRUŠTVO GLINA. Proslava 1. (decembra. 1. decembar proslavljen jc u Glini pro« veden na veoma svečan način. L’ nedelju 30. novembra, u 6 sati uveče, povorka sa muzikom i pitomcima »Doma maloletnika«, koji pripadaju naraštaju So« kolskog društva, sa upaljenim plamenica« ma (bakljama) prošla je glavnim ulicama grada. Na čelu povorke stupao je naš agil« ni starosta i ravnatelj »Doma maloletnika« br. D. Gavrilovič sa celokupnom upravom društva, članovima i naraštajem, pretstav« nici sviju ureda, škole, hekojih korporacija i mnoštvo gradanstva. Prfcd opštinskom kučom izveo je naraštaj »Doma maloletni« ka« sa gorueima plamenicama inicijale SKJ uz sviranje državne himne i odušev« Ijene poklike Kralju, Sokolstvu i narodnom jedinstvu. 1. decembra u 8 i pol sati pošlo je dru« štvo korporativno u povorci sa muzikom »Doma maloletnika« tia blagodarenje u obe crkve. U 11 sati održana je svečana sedni« ca u Sokolani, koju je otvorio starosta br. Gavrilovič sa veoma lepim prigodnim go« vorom, koji je bio popračen sa odušev« ljenim poklicima Kralju, državi i Sokol« stvu. Nakon toga članovi položili su zavet. Naveče, u 8 i pol sati, u »Domu malo« letnika« priredena je akademija, koja je veoma lepo uspela. S r SOKOLSKO DRUŠTVO SUNJA. Proslava 1. 'decembra. Državni i sokolski praznik, dan 1. de« ccmbra, proslavilo je naše društvo sve« čano. L! predvečer toga dana, 30. novembra, priredena je zabava u društvenim prosto« rijama uz veoma lep program, koji je bio izveden na sveopče zadovoljstvo, te su £z« vadači poželi buru aplauza. Iza programa razvila se vrlo animirana zabava. Uspeh zabave bio je u svakom pogledu iznad oče« kivanja. Napomenuti je, da je ovo društvo osnovano koncem meseca ožujka io. g. i da jc to bio njegov prvi nastup u večem stilu. Do sada se nije ovako listupalo iz raznih razloga, koji su ometali rad i razvitak dru« štva. No taktičnim postupkom, te požr« tvovnim .vadom na širenju sokolske misli, kako članova upravnog odbora, tako i osta« log članstva, probijen je led i izvojevana pobeda sokolskoj misli. Uvereni smo, da čc sc na ovom sokolskom nacionalnom ra« du za opšte naše dobro, nači jednoga dana svi u bratskoj zajednici pod raširetiim kri« lima Sokola, kao i oni, koji (danas stoje nekako po strani. Vreme leči rane! I. decembra prisustvovali su Sokoli korporativno svečanom biagodarenju. Iza blagodarenja, školska mladež sa svojim nastavnicima, Soko, te pretstavnici svih mesnih ureda i vlasti. kao i društava kre« nuli su u sokolske prostorije, gde je odr« Žana sednica, koju je u 10 sati otvorio brat starešina Mr. Ivo Pongračic pozdravnim govorom, predajuči reč bratu potstarešini. Brat potstarešina Ivo Lackovič, upravitelj školc, održao je uspelo predavanje e zna« čaju 1. decembra sa gledišta nacionalno« državnog i sokolskog. Predavanje jc po« zorno saslušano. Završujuči predavač svo« jc predavanje, pozvao je prisutne, da po« žele dug fcivot starešini Sokola kraljevine Jugoslavije Nj. Vis. Prestolonasledniku Petru i besmrtnom tvorcu naše Otadžbine Jugoslavije, Nj. Vel. Kralju Aleksandru 1., našto je dvoranom oduševljeno zaorilo »Ži« vili!« Starešina je zatim pročitao brzojavni pozdrav starešini Sokola kraljevine Jugo« slavije, Nj. Vis. Prestolonasledniku Petru, koji je popračen sa oduševljenim uskliei« ma: Živio! Članstvo je potom izvelo vežbe na spravama. Vežbe su izvedene lakoeom i ‘si« gurnošču • te su se veoma svidele. Zatim je novo članstvo položilo svečani (sokolski zavet. Nakon zaključnog govora brata sta« rešine, otpevana je državna himna. Pret« stavnici društva pošli su tada u opštinski ured na čestitanje. Soko. * SOKOLSKO DRUŠTVO PISARO* VINA. Dana 23. novembra u 2 sata popo« dne obavljena je na svečan način po« sveta i otvorenje škole u Lukiniebrdu, gde je sreski načelnik Šime Jagodič kao pretstavnik vlade službeno prisu« stvovao te je održao govor o značenjot tog velikog dana kao i župnik Puce« kovic iz Duibranjca te opčinski načel« nik Mrkalj iz Pisarovine. Nakon toga je ovdašnje Sokolsko društvo održalo svoju osmu javnu vežbu ,gde je pred prisutnim oko 1000 osoba načelnik društva Jagodič pozdravio prisutne te održao govor o značenju Sokolstva u današnje doba. Nastupilo se je sa če« tiri točke i to: ženska deca iz Pisar o« „vine, članice iz Pisarovine i članovi iz Pisarovine, svi sa prostim vežbama. a potonji i sa vežbama na preči. Vežbe su skladno i dobro izvedene. Nakon javne vežbe nastavilo se je zabavom, pak buduči jc prisutni narod odušev« Цciljem i odobravanjem slušao lepe reči o Sokolstvu, to ima nade da če se i u ovom mestu u skoro vreme osno« vati sokolska četa. Dana 7. ov. meseca priredilo je ‘Sokol« sko društvo u Pisarovini svoj jedanaesti javni nastup u Lijevom Sredičkom, u pro« štorijama Narodne škol6. Pred dupkom punom dvoranom sakup« 1 jenog 'naroda održao je o Sokolstvu govor načelnik brat Sime Jagodič, nakon čega jc odvežbano sedam točaka i to proste vežbe muške dece iz Pisarovine 'i Lijevog Sredic« kpg, ženske dece iz Pisarovine, članovi iz Pisarovine sa seljačkim i ritmičkim. čla« nice iz Pisarovine sa beogradskim i ma« zurkom, te članovi iz Pisarovine sa vež« bama na preči. Sve su vežbe veoma dobro i skladno izvedene te isu oduševile prisutne. Nakon vežbe održala se zabava. SOKOLSKO DRUŠTVO IVANIČ* GRAD. Proslava 1. decembra. Sokolsko društvo u Ivanič Gradu proslavilo je 1. decembar na najsve« čaniji način. U predvečerje dana uje« dinjenja priredena je u Sokolskom do« mu svečana .akademija, koju je otvo« rfc> leipim pozdravnim govorom brat starešina Vladimir Ru!betič, a nakon toga otsvirao jc orkestar himnu, koja je izazvaila manifestaciju Kralju, Ju* goslaviji i Sokolstvu. Upravo biranim rečima održao je brat Zlatko Neuman predavanje o značenju 1. decembra i Sokolstva. Na« raštajac Birtič deklamovao je od A. Šantiča: »Novo pokolenje«, a potom su članovi izveli vežbu šestoricc od M. Jankoviča. Vežbu je uvežbao brat na« čelnik A. Hrenčević. a pratio jc na gla« soviru gospodin Poikaz, na guslama g. Vrbanič. Prikazivao se film o sveso« kolskom sletu u Beogradu i razvide barjaka i javna vežba u Zagrebu. Po« sile programa razvila sc zabava. Na 1. decembra u 5>ol 9 sati saku« pili su se u Sokolskom domu svi čla« novi Sokola sa naraštajem, Školska mladež iz Ivanič Grada Šarampova i Poljane, te mesna društva, gradsko veee i gradanstvo. U 9 sati krenula je povorka sa vatrogasnom glazbom, a na i clu sa barja kom iv rimokat. crkvu, a posle u srp. pravoslavnu. Posle ob« reda u 'obim crkvama, vratiSa se po« vorka u Sokolski dom, gde sc je odri žala svečana sednica Sokotskog dru« štva, kojoj su uz pripadnike Sokola prisustvovali i mnogi gradani. Starešin na Sokola brat Rubetič obrazložio jo značenje sokolskog zaveta, a onda je sveukupno članstvo položilo zavet ju« goslovcnskom državnom narodnom je« dinstvu i ideji zajednice svih Slovena Glazba je zasvirala himnu, a nakon toga održao je brat Josip Kelšin sa-kupljenoj mladeži krasno predavanje o zadači Sokolstva i o Jugoslovenstvu. Njegov govor popračen je burnim »plauzom i klicalo se Kralju, starešini Sokolstva i našoj divnoj Jugoslaviji. Time je svečanost završena na za do« voljstvo sviju prisutnih i gradana, jer davno nije naše mesto doživelo ovako v e l i č a n s t ve ne proslave. * -SOKOLSKO DRUŠTVO PETRINJE. Proslava 1. decembra. Sokolsko društvo Petrinja prosl'a« vilo jc ovaj najznačajniji dan, koji je ujedno sokolski praznik, svečano i do« stojno. Posle svečanih blagodarenja u crkvama, na kojima su učestvovali i Sokoli, održana je u 11 sati u dvorani Hrv. doma svečana sednica, koju je otvorio brat starešina dr. J. Nemec iza državne himne, koju je otsvirala so« koiska glazba. Svoju lepu uvodnu reč završio je br. dr. J. Nemec pozdravom Nj. Vel. Kralju i našem starešini Pre« stolonasledniku Petru, a pozdrav je burno prihvačen od svih prisutnih So« kola. Iza toga je brat prosvetar Petar Muždcka održao predavanje o istori« j a t.u našeg ujedinjenja podvukav.ši ulogu Sokolstva u naporima za njego« vo realizovanje. Zatim je muški zbor otpevao Go« stinčarovu pesmu »Živela Jugoslavija«, a onda je izvršeno svečano prevodenje dece u naraštaj prikopčavanjem nara štajskog sokolskog znaka. Tada jc na« stupio dirljiv momenat kada su mno« gobrojni članovi polagali sokolski za« vet. Pošto je glazba otsvirala Vittha« rovu »iSiovenac, Srbin, Hrvat«, zaklju« čio je starešina sednicu. Sednici su pri« sustvovali izaslanici svih ureda, zavo« da i društava. Uveče je održana sokolska akade« mija pred dupkom punom dvoranom. Nastupile su sve kategorije članova izvodeči skladno i odvažno proste vež« be i; vežbe na ručama i preči. Razvila se zatim zabava, te su se mnogi gra* dani te večeri prijavili za članove. Za uspešan rad u našem društvu treba odati priznanje vrednotn načelniku bratu Šting'lu, načelnici s. M. Pucički i bratu Ivanu Jakobčiču. Naročitu hvalu duguje društvo za dobro organizova« nje zabave društvima: Hrv. ženi, Kolu jugoelovenskih sestara i Dobrotvomoj zadruzi Srpkinja, koje su s^ojtski pot* pomogle Sokolsko društvo. Precizne žepne ure Schaff-hausen, .O m e g a, Doxa, Junghans 4 letno jamstvo I IVAN PAKIŽ Ljubljana, Pred Škofijo 15 PETER ŽITNIK SPLOŠNO KLEPARSTVO trs 1‘IrC''4 V 0 n n>c ' te u:> in , |»Л< «■ ^ tA &U i LJUBLJANAHMI AMBROŽEV TRGbr.e IL < ut- o je najmoderneje urejena in izvršuje vsa tiskarniška dela od najpreprostejšega do najmodernejšega/Tiska šolske,mladinske,leposlovne in znanstvene knjige/ Ilustrirane knjige v enob rvnt m ali večbarvnem tisku/Brošurejn knj ge vmalih in največjih nakladah / Casc pise, revije in mladinske liste / Ok sna oprerra ilustriranih katalogov, pl katov, cenikov in reklamnih li tov/Lastnpitvornica šolskih zvezkov / Šolski zvezki za osnov., mešč., sred.šole/Risanke, dne. niki, beležnice/ Notni papir/Zvezki za okroglo pisavo Klišeje vseh vrst, enobarvne in večbarvne izdeluje klišarna JUG0GRAFIKA LJUBLJANA SV. PtTRA NASIP ŠT. 23 1 e 1 e f o n fetev. 2495 ZAJTRKOVALNICA. ŠČURK& VRTAČ C L i ubija na, Dunaiska cesta H priporoča vedno sveže de-llkatesiie Ižtleik^ t«r prVst-' na domača m tuja vina. Tko oglašuje, taj napreduje! МАКСИНА КОМБИНАЦИЈА * најбоља'.је « може ce добити самоукафани „Савиначка Касина“ Цара Николе број 58 Београд INDUS RIJ A S0K0LS IH POTREPŠT NA BRANKO PALČIČ CENTRALA ZAGREB ULICA KRALJICE MARIJE 6 Dobavljač Save/.a Sokola Kraljev ne Jugoslavije Brzojavni naslov Trikotaža Zagreb Telefon hr. ^6-77 F1LIJALA H E O O KAD Balkanitka 28, Motel Prag Izvozna banka, pasaž Izrađ'ujem sve vrsti *> kolskih potrepstma za javn i izletni nastup 'lanova,članic« id ec<*t ično po prop su SKJ Nadalje ureporučam se braći za i/rudbu iiji.imoaernijih civilnih od. h a, kom po nujno vijem kro uizrudju-jem u vlaslitoj radmaicL Tvornica gimnastičkih 1 = s portskih sprava = J.Oražem Ribnica, Dolenjsko O OSNOVANA 1881. GOD. izradjuje sve sokolske vežbače sprave, opreme čitavih društvenih i školskih vežbaona, sportske potrepštine za laku atletiku, sprave za letna vež-bališta, kupališta i bašče lju-ljanke, sprave za decu itd. izrada savršena i elegantna, poslužba najsolidnija, cene naj-umerenije. - IhstiUVIBI CIBU №>|Uiai. Posojilnica v Mariboru Ustanovljena leta 1882. 0 r.z. s o. p. # Telefon Ste vi 08 -* Narodni dom Sprejema hranilne vloge v tekočem računu in na knjižice in jih obrestuje z dnevno razpolago po 5%, proti odpovedi na 3 mesece po 7°/o. Daje posojila proli vknjižbi po 8°o, na menice po 9°o. Stanje hranilnih vlog nad Din 80,00u.00u*—, rezervnih zakladov nad Din 5,000.000'—. јгш1ррш mm\ vitic« o umiii klgisThuva\a zadruga s ogkanu enim jamstvom opskrbljuje u smislu člana 2. svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrtbn« za izvadjanje programa i za postignuće ciljeva našeg Sokolstva. Izdaje i raspačava tiskanice, knjige i brošure sokolsko - prograinatskog, uzgojnog i piopagandistiekog sadržuja, plakate, diplome, značke, legitimacije i muzikalije. Komisijska prodaja odora sviju kategorija. NASLOV: JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA. LJUBLJANA, NARODNI DOM TELEFON BKOJ 25-4J. - POŠTANSKO ČEKOVNI RAČUN LJUBLJANA: 13.831 Zubtevajte ceniki uuuuuouuuuuuu(.xaajulmjuuO штш1Н11Ш11И11иш1шт1Ш1111111111111111111111111111Н1111111111111Ш1111111Ш11Ш1111Ш11111Ш111111ШШ11Ш1Н11111111Ш11111111111111111111111111111111111111111Ш1Ш11111111Ш1111111Ш111111Ш11111ШН11Н izdaje Savez Sokola kraljevine Jugoslavije (E. Gangl). — Glavni 1 odgovorni urednik Stjepan Čelar. — Uređuje Redakcijski odsek. — Za upravu i oglase odgovara Mica Koičeva . — Tiska Učiteljska tiskarna (predstavnik Francč Štrukelj)} svi u Ljubljani r*a cs Kupite pravočasno, ne odlagajte nakupa na zadnje dni pred Božčem i te Vrsta 211 Štev. 19- 24 ■ Din 39.— Štev. 25- -28 Din 49.— Štev. 29 34 Di.n 59.— Štev. 35—42 Dih 79.— Doma preobujte svojo deco v gorke domače čevlje. Vrsta 218 Din 89.* Ko pridete domu, zamenjajte čevlje s toplimi domačimi čevlji. Ako ste občutljivi, si visoke, da Vam bo topleje. Vrsta 7045 Din. 49,- Neobhodno potrebno za vsako gospodinjo pri ohavliatriu domači*' rlpl Ni7V-n cena orno-gočuje nakup vsakomur. Vrsta 2861-76 Din 69.. Otroški snežni čevlji \z gu-mastnega garbardina ali celo-girniasti dovolinieji otrokom ga^nie oo največjem blatu, dežju, brozgi in snegu. Vrsta 9815-03 Din. 89.* Elen.^en salonski čeveljček iz črnega žameta. Vedno potreben dami <оша, v uradu ir vsakdanji nles. Isti s spono za isto ceno. ; Vrsta 1895-81 Din 199 Priljubljeni ruski škornji ki jih nosimo novrh čevliev S pfonrnv-ii okraski in ogrlico iz krimerja. Vrsta 3762-22 Dir 89.- Vrsta 2842-05 Din 89.- Vrsta 9891-70 Din. 99.- Vrsta 7005-70 Din. 19.- Otroški čevlji za štrapac iz mastnega in 'nepremočljivega usnja, kovani, z močni li podplati in železnimi polpodkvi-cami. Evo Vam lahkega udobnega čeveljčka iz laka za Vaše otroke. Lahko se nosijo v snežnih čevljih, potrebni so pa za vsako svečanost, da povečajo veselje Vašim otrokom. Za naše male generale. Za majhen denar mnogo veselja otrokom in staršem. Dama zahteva danes lahek čevelj. Zato si brez teh polga-loš n? mogoče misliti garderobe praktične dame. Vrsta 9775-03 Din. 129- Te Kiči&.»e čeveljčke iz svilnatega atlasa bomo prilagodili vsaki barvi Vaše večerne toalete. Is+i čeveljček bre; spone v vseh modnih barvah. Vrsta 9805-05 Din. 169, Priljubljer čeveljček naših odiemalcev, narejen iz najboljšega laka, z elegantnim po^netnikom, za neverjetno nizko ceno. Vrsta 9975-03 Din. 199.. Luksuzno izvršeni čevlji iz črnega antilopa, kombiniranega z lakom, tako da morete z njimi tudi na ples in v družbo. Vrsta 1875-78 Din. 129.. Celogumasu snežni čevlji, praktični za dež, sneg in blato. S spojkami, praktičnimi pri oblačenju, za neverjetno nizko ceno. Vrsta 1365 70 Din. 99.- Vrsta 1365-75 Din. 129.- Vrsta 9895-70 Din. 199.- Vrsta 7047 Din. 59.- Naš šlager tako z dobrim ma-teriialom kakor tudi z nizko ceno. S tem želimo tudi najširšim slojem omogočiti na-drvhrih snežnih čevljev, ki ohrani'.; rrlravje ter povečali sposobnost. Elegantna oblika, kroj preko členkov, volneni gabardin z žametnim ovratnikom. Ta letošnji proizvod in naša znamka so najboljše priporočilo. Krasni škorenjčki za ulico. V naislabšem vremenu Vam bo nožiča v teh škorenjčkih vedno elegantna in okusna. Nosijo se brez čevljev z volnenimi nogavicami. Ko zjutraj vstanete iz tople postelje, obujte te domače čevlje. Ko pridete domov z dela, Vam jih je zopet treba, da si odpočijete noge. Za to nizko ceno jih lahko kupi vsakdo. Obisk naših prodajalnic Vam priporočamo dopoldne, ko je bolj udobno in največ časa za izbiranje In premišljevanje љ. I: Vret« 6807-70 Din. 79- Galoše z našo znamko so znane po vsem svetu, ле samo po evoji obliki in dobri kakovosti, nego tudi po nizki ceni. 1937-22 Praktičen čevelj, potreben za vsakdanjo službo umnemu ročnemu delavcu. Črne ali rjave barve za neverjetno to ceno. Vrsta 3635-18 Din. 169, Čevin za siaro mamico, iz finega boksa, z nizkim podpet-nikom. udobni, fine Oblike in nizke cene. Vrsta 1645-11 Din. 169- Sohdni čevlji iz črnega ali ru-javepa boksa z usnjatim pod-petnikom. Praktični in pripravni za mater in hčer. Vrsta 1875-57 Din. 199.- PriljuDljen okras. Elegantni čevlji z nizkim podpetnikom, narejeni iz laka, antilope ali finega boksa. Z raznimi kombinacijami. Vrsta 6625-08 Din. 199- Novi model za elegantno damo. Dame, ki goje šport, tudi one na terenu in one na tribuni, potrebujejo par takih športnih čevljev. Ob. 769- Vrsta 4837-00 Din 169- Vrsta 6627-06 Din 249- Specialen čevelj za ples. Izgotovljen iz laka in lahek kot pero. Z nizko ceno dajemo vsakomur možnost, da pride v družbo in na ples v primernih čevljih. Eleganten, udooen čevelj odličnega gospoda. Športniki na terenu in oni na tribunah ne morejo biti brez čevliev te oblike. Vrsta 9677-22 Din. 249- PriljuDijen čevelj naših stalnih odjemalcev, narejen iz najfinejšega boksa, z lahkim usnjatim podplatom in gumastim podpetnikom. Imamo jih v vseh velikostih širinah. / Vrsta 3267-00 Din 249- Vrsta 1367-70 Din. 169.- Moški snežni čevlji iz fmega volnenega gabardina, elegantne oblike Kdor jih še ni nosil, si ne more misliti vseh prednosti in udobnosti, ki mu jih proži za nizko ceno ta čevelj. m Moški čevlji iz dul-boksa za zimski šport in štrapac. Med podplatom dumast vložek, ki varuje nogo vlage, čevelj pa dela nepremočljiv. Vrsta 0967-00 Din. 169- Čevlji za delo na terenu. Ne boje se dežia, snega niti blata. Narejeni so iz mastne klavrno (juhtal, z fnmnstirn ali usnjenim podplatom. Obiščite nas pravočasno, naklonite nam svoje zaupanje. - Po naročilu pošljemo po pošti jtnliali smo cene nogavicam: Ženske nogavice...........od Din 69.— na Din 49.- » » ođ Din 39.— na Din 35.- » » . . , . , od Din 29.— na Din 25.- žnižali smo cene nogavicam: 2enske nogavice...........od Din 19.— na Din 15.- Moške » od Din 29.— na Din 25.- » » od Din 19.— na Din 15.-