Arhivska grada u funkciji ostvarivanja gradanskih i ljudskih prava: iskustva arhiva tuzlanskog kantona
IzetŠABOTIČ, Ph.D. sc. vanr. prof.
Arhiv Tuzlanskog kantona- Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Ul. Dr. Fuada Idrizbegovica, 26, Tuzla,
Bosna i Hercegovina e-mail: sabota_tuzla@hotmail.com (BiH)
Archives in the Function of the Execution of Civil and Human Rights: Experiences of the Archives of
Tuzla
ABSTRACT
The archive material is an indispensable part of the written cultural heritage, of which largely depends on the overall memory of society and community. Therefore it is necessary, in addition to adequate protection, to create adequate conditions for the use of archival materials in various applications. In addition to scientific and technical and cultural needs, today the archives are increasingly used as an important basis for the implementation of a number of democratic processes. Specifically, in a time of complex transition process in Bosnia and Herzegovina conducted for more than two decades, local archives became important centres for information, essential to the democratization of society. This role is particularly evident in the realization of various civil and human rights. At this level it is very interesting practice of the Archives of Tuzla Canton, which we want to introduce in this paper.
Key words: Archives of Tuzla Canton, archival material, human and civil rights, Bosnia and Herzegovina, access to information, users, archival legislation, the Law on Free Access to Information, e-information
Il materiale d'archivio come mezzo di rispetto dei diritti civili ed umani: esperienze dell'Archivio del
Cantone di Tuzla
SINTESI
Il materiale d'archivio e una parte indispensabile del patrimonio culturale scritto, da cui dipende in gran parte la memoria complessiva della societa e della comunita. Pertanto e necessario, oltre a una protezione adeguata, creare condizioni adeguate all'uso di materiali d'archivio in varie applicazioni. Oltre alle esigenze scientifiche, tecniche e culturali, oggi gli archivi sono sempre piu utilizzati come una base importante per l'attuazione di una serie di processi democratici. In particolare, in un momento del complesso processo di transizione in Bosnia-Erzegovina condotto per piu di due decenni, gli archivi locali divennero importanti centri di informazione, es-senziali per la democratizzazione della societa. Questo ruolo e particolarmente evidente nella realizzazione dei vari diritti civili e umani. A questo livello e molto interessante la pratica degli Archivi del Cantone di Tuzla, che si vogliono introdurre nel presente documento.
Parole chiave: Archivi del Cantone di Tuzla, materiale archivistico, diritti umani e civili, Bosnia-Erzegovina, accesso all'informazione, utenza, legislazione archivistica, Legge sul libero accesso all'informazione, informazio-ne elettronica
Arhivsko gradivo v funkciji zagotavljanja državljanskih in človekovih pravic: izkušnje Arhiva Tuzelske-
ga Kantona
IZV^LEČEK
Arhivsko gradivo predstavlja nezamenljiv del pisne kulturne dediščine, od katere je v veliki meri odvisen celoten spomin družbe in naroda. Zato je potrebno, poleg ustrezne zaščite, ustvariti ustrezne pogoje za uporabo arhivskega gradiva za različne namene. Poleg znanstveno-tehničnih in kulturnih potreb, se danes arhivsko gradivo vedno pogosteje uporablja kot pomembna osnova za izvajanje številnih demokratičnih procesov. V času zahtevnih tranzicijskih procesov, ki se v Bosni in Hercegovini odvijajo že več kot dve desetletji, so arhivi postali pomembni informacijski centri, nujno potrebni za demokratizacijo družbe. Ta vloga je še
Izet ŠABOTIČ: Arhivska grada u funkciji ostvarivanja gradanskih i ljudskih prava: iskustva arhiva
tuzlanskog kantona, 127-136
posebej vidna pri uresničevanju različnih državljanskih in človekovih pravic. Pri tem je zelo zanimiv primer prakse v Arhivu Tuzelskega kantona, ki ga predstavljamo v tem prispevku.
Ključne besede: Arhiv Tuzelskega kantona, arhivsko gradivo, človekove pravice, državljanske pravice, Bosna in Hercegovina, dostop do informacij, uporabniki, arhivska zakonodaja, zakon o prostem dostopu do informacij, elektronske informacije
Arhivska grada u funkciji ostvarivanja gradanskih i ljudskih prava: iskustva arhiva tuzlanskog kantona
ABSTRAKT
Arhivska grada čini nezamjenljiv dio pisane kulturne baštine, od koje u dobroj mjeri zavisi cjelokupno pamcenje društva i zajednice. Stoga je neophodno, pored adekvatne zaštite, stvoriti adekvatne uslove za korištenje arhivske grade u različite svrhe. Pored naučno-stručnih i kulturnih potreba, danas se arhivska grada sve više koristi kao važna osnova u provodenju brojnih demokratskih procesa. Naime, u vremenu složenih tranzicijskih procesa koji se u Bosni i Hercegovini odvijaju više od dvije decenije, arhivi su postali važni informacioni centri, neophodni demokratizaciji društva. Ta uloga je posebno vidljiva u procesu ostvarivanja raznovrsnih gradanskih i ljudskih prava. Na tom planu veoma je zanimljiva praksa Arhiva Tuzlanskog kantona, koju želimo u ovom radu predstaviti.
Ključne riječi: Arhiv Tuzlanskog kantona, arhivska grada, ljudska i gradanska prava, Bosna i Hercegovina, pristup informacijama, korisnici, arhivska legislativa, Zakon o slobodi pristupa informacijama, e-informacija
1 Uvodne naznake
Pristup arhivskoj gradi predstavlja jednu od najznačajnih funkcija i zadataka svakog arhiva. U zemljama u razvoju kakva je Bosna i Hercegovina ta funkcija je u znatnoj mjeri dobila na značaju u vremenu tranzicije, koja traje više od dvadeset godina. Korištenje arhivskih informacija podrazumijeva prije svega zadovoljenje brojnih intelektualnih (naučnih, stručnih i kulturnih), ali i ličnih potreba vezanih za ostvarivanje osnovnih gradanskih i ljudskih prava. Ova potreba je išla usporedno sa širim globalizacijskim procesima koji su nametnuli potrebu obezbjedenja brze, jednostavne i potpune informacije suvremenom čovjeku. Iz tih razloga se namece veliki broj pitanja koja se tiču potreba obezbjedenja optimalnih uslova za stavljanje arhivske informacije u funkciju.
Danas arhivi zauzimaju značajno mjesto u sistemu posjedovanja informacija neophodnih za zadovoljenje raznovrsnih potreba. Iz tih razloga, isti čine sve kako bi taj važan resurs, arhivsku informa-ciju učinili jednostavnom i dostupnom za brojne potrebe društva i pojedinca. Proces iznalaženja na-jjednostavnijih rješenja pristupu informacija je potreba odgovora na sve veci interes šire zajednice i pojedinca za arhivskom informacijom.
Segment korištenja arhivske grade u raznovrsne svrhe u vremenu tranzicije u Arhivu Tuzlanskog kantona značajno je dobio na intenzitetu. To je u dobroj mjeri promijenilo njegovu ulogu i funkciju. Oblast korištenja arhivske grade uredena je arhivskom legislativom, ali i brojnim drugim propisima koji bliže i najdirektnije ureduju oblast korištenja arhivske grade. Medutim, osim validne legislative neophodno je da arhivi stvore odredene stručne, organizacione i tehničke pretpostavke za nesmetano korištenje arhivske grade u različite svrhe, što nije nimalo lagan posao.
Stepen otvorenosti i javnoga pristupa arhivskoj gradi veoma je različit, on zavisi od različitih nacionalnih tradicija koji potiču iz historijskih iskustava i pravnih koncepata. Sloboda pristupa informacijama i arhivskoj gradi nije tradicionalan predmet zakonodavstva. Zahtjev za pristupom arhivskim informacijama u širem smislu se povecao u zadnjim desetljecima, te je podstakao zakonodavstvo u mnogim državama. Tako je pristup informacijama, kao i pristup arhivskoj gradi postao predmet jav-nog interesa i zakonodavstva (Semlič Rajh, 2007, str. 152).
Danas se u globalnom svijetu u praksi, prožimaju dva osnovna pitanja i načela pristupa arhivskim informacijama. Jedno se odnosi na neotudivo pravo na pristup informacijama koje proističe iz odredaba medunarodnog zakonodavstva, počev od «Deklaracije o ljudskim pravima» iz avgusta 1789.
Izet ŠABOTIČ: Arhivska grada u funkciji ostvarivanja gradanskih i ljudskih prava: iskustva arhiva
tuzlanskog kantona, 127-136
godine donesene u početnoj fazi Francuske gradanske revolucije, pa preko brojnih drugih medunarodnih
1	nacionalnih pravnih akata, koji nedvosmisleno potvrduju to pravo. S druge strane neočekivana po-sljedica povečanih prava pristupa arhivskoj gradi dovela je do neizbježnog konflikta izmedu principa otvorenog pristupa informacijama i principa zaštite ličnih podataka. Ova dva principa svoju osnovu crpe u zakonodavnim odredbama, a prenose je na pragmatično korisničko polje. Stoga je ovdje neo-phodno ukazati na neke osnovne karakteristike legislativnog uredenja ove važne oblasti.
2	Zakonodavna osnova i pristup informacijama
Pravo slobode informacija potiče iz samog koncepta univerzalnih ljudskih prava sagledanih kroz odredbe medunarodnih pravnih i društvenih akata, prenesenih na nacionalno polje djelovanja. Tako Univerzalna deklaracija o arhivima (2010) ističe «Slobodan pristup arhivskoj gradi obogačuje naše znanje o ljudskom društvu, promovira demokraciju, štiti prava gradana i unapreduje kvalitet života» (Fetehagič, 2011, str. 143).
Načelo javnosti arhivske informacije je jedno od bitnih načela, koje ima dugu tradiciju započetu još u vrijeme spomenute Francuske revolucije. Od tada, pa sve do danas, različita su iskustva po pitanju slobode pristupa arhivskoj gradi. Danas se s pravom postavlja pitanje koliko se u arhivskoj doktrini i praksi poklanja pažnje pitanju pristupa arhivskoj informaciji i koliko su to arhivi i arhivski djelatnici učinili kako bi zadovoljili potrebe i zahtjeve korisnika. Naime, praksa ukazuje da su na planu korištenja arhivskih informacija postojala i još uvijek postoje brojna ograničenja i limitiranost korisnika na pravo pristupa informacijama. Ta ograničenja u Bosni i Hercegovini su zakonske, ali i praktično - proceduralne naravi.
Arhivska djelatnost u Bosni i Hercegovini po pitanju pristupa arhivskim informacijama je prilično jednoobrazno uredena, poštivajuči pri tome medunarodne pravne i društvene norme iz ove oblasti. Medutim, problemi nastaju u dosljednosti poštivanja i provedbe legislative u praksi. Legislati-vnu uredenost ove oblasti u okviru arhivske djelatnosti možemo posmatrati sa aspekta tretiranja iste kroz arhivsko zakonodavstvo i sa aspekta specijaliziranih, usko vezanih pravnih akata.
Danas postoji brojno zakonodavstvo koje se na posredan, ili pak, neposredan način tretira pro-blematiku pristupa, odnosno korištenja arhivske grade. Propisi su doneseni na medunarodnoj razini (medunarodni pravni i društveni akti) i na nacionalnim razinama. Na medunarodnoj razini ne postoji izravan medunarodni pravni akt koji utvrduje problematiku pristupa informacijama. Najbliže je ova problematika tretirana aktom Komiteta za kulturu Evropske unije iz 1996. godine, kao društvenom aktu, koji u nacrtu Preporuke o dostupnosti arhivskoj gradi značajnije tretira ovu problematiku (Klasinc, 2010, str. 289).
U donesenom arhivskom zakonodavstvu, koje je u Bosni i Hercegovini višeslojno i heterogeno, ova problematika je nekako najjednoobraznije utvrdena. Ista je tretirana u setu propisa iz oblasti arhivske djelatnosti1. Naime, u največem broju temeljnih propisa (na nivou države, entiteta i kantona) data je jedna univerzalna definicija «da pravo na korištenje arhivske grade imaju svi korisnici pod jednakim uslovima» (Zakon o arhivskoj gradi i Arhivu Bosne i Hercegovine,2001 čl. 14., Zakon o arhivskoj djelatnosti Tuzlanskog kantona, 2000,2011, čl. 23, Zakon o arhivskoj djelatnosti Unsko-sanskog kantona, 1999). Ovdje je nekako napravljen mali izuzetak u definisanju ove problematike u odredbama zakona o arhivskoj djelatnosti R^epublike srpske, gdje se ističe »Slobodan je pristup javnoj arhivskoj gradi u svim arhivima, koja je od svog nastanka namijenjena javnosti. Arhivska grada je pod jednakim uslovima dostupna svim ovlaščenim korisnicima» (Zakon o arhivskoj djelatnosti RS, 2008, čl. 44). Medutim, očita je činjenica da su odredbe arhivskog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini po pitanju pristupa informacijama poprilično liberalne i sa aspekta demokratičnosti prihvatljive. Predmet corištenja je uglavnom arhivska grada javnog karaktera, te se kao takva može dati na korištenje u naučne i kulturne svrhe, te za ostvarivanje brojnih gradanskih i ljudskih prava, što je i utvrdeno odredbama arhivskog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini. Osnovno pravilo utvrdeno odredbama arhiv-skog zakonodavstva jeste «da se arhivska grada može nesmetano koristiti u naučne i druge svrhe 30 godina nakon njenog nastajanja». Medutim, u odredbama arhivskog zakonodavstva data je mogučnost
1. U Bosni i Hercegovini su doneseni arhivski propisi na nivou države (Zakon o arhivskoj gradi i arhivu Bosne i Hercegovine, 2001), i entiteta (Zakon o arhivskoj gradi i Arhivu Federacije, 2002, Zakon o arhivskoj gradi i Arhivu RS, 2008), te na nivou kantona (Zakon o arhivskoj djelatnosti TK, 2000,2011).
Izet ŠABOTIČ: Arhivska grada u funkciji ostvarivanja gradanskih i ljudskih prava: iskustva arhiva
tuzlanskog kantona, 127-136
korištenja arhivske grade i prije navedenog roka. Ovo pravo je predvideno u posebnim uslovima, i to: ako je to interes države, te ako stvaralac arhivske grade nije ničim ograničio koristenje iste. Važno je istaci da vremensko ograničenje korištenja arhivske grade nije limitirano za potrebe ostvarivanja ljudskih i gradanskih prava, što je u skladu i sa spomenutom Univerzalnom deklaracijom o arhivima, ukoliko je to uskladeno sa ostalim pravnim i društvenim normama.
Arhivskim zakonodavstvom u oblasti pristupa arhivskoj gradi uredene su i neke druge posebnosti, poput onih: da se arhivska grada ne može dati na korištenje dok je u fazi obrade, te da u isto vrije-me istu arhivsku gradu ne može koristiti više korisnika. Naravno, arhivskim zakonodavstvom su utvrdene situacije u kojima se arhivska grada ne može dati na korištenje, i to u slučajevima: ako se korištenjem iste ugrožava interes države Bosne i Hercegovine, ugrožavaju interesi entiteta i kantona u Bosni i Hercegovini, nanosi šteta pravnim i fizičkim licima, ako se arhivska grada koristi protivno zahtjevima prijašnjeg vlasnika i stvaratelja, ako postoje indicije o zlouporabi, te ako je arhivska grada u obradi (Zakon o arhivskoj gradi i Arhivu Bosne i Hercegovine, 2001, čl. 19). No i pored svega navedenog, možemo konstatirati da arhivsko zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini daje sve neophodne pretpostavke za nesmetano korištenje arhivske grade u različite svrhe, pa i za potrebe ostvarivanja ljudskih i gradanskih prava.
Na nacionalnim nivoima doneseno je više, kako posebnih, tako i posrednih propisa koji ureduju problematiku pristupa arhivskoj informaciji. Svakako najznačajniji medu njima su: Zakon o slobodi pristupa informacijama (2000), Zakon o zaštiti ličnih podataka (2004), Zakon o zaštiti tajnih podata-ca (2005) i Pravilnik o sigurnosti podataka (2002). Ono što je karakteristično za navedene propise, jeste da isti pored toga što značajno ureduju oblasti korištenja informacija, medusobnom kolizijom u znatnoj mjeri usložnjavaju postupak pristupa arhivskoj informaciji. Tako Zakon o slobodi pristupa informacijama uglavnom tretira arhivske informacije koje imaju operativni javni karakter i u praksi se ova vrsta javne informacije koristi za ostvarivanje širokog spektra gradanskih prava korisnika. No, po-stoje odredbe ovog Zakona koje usložnjavaju jednostavan pristup informacijama.
Slobodan pristup informacijama u svakoj demokratskoj zemlji se regulira posebnim zakonom. Važno je istaci da je Bosna i Hercegovina medu prvim u regionu donijela Zakon o slobodi pristupa informacijama. Zakon je donesen na državnom i na entitetskim nivoima. Na taj način stvorene su sve pravne pretpostavke na planu ostvarivanja važnih ljudskih i gradanskih prava. Čin donošenja ovog propisa značio je korak više u procesu demokratizacije bosanskohercegovačkog društva. Mada i pored toga što isti nije našao potpunu primjenu u praksi Zakon o slobodi pristupa informacijama se smatra osnovnom pretpostavkom izgradnje svakog demokratskog društva, koje bi organe i institucije vlasti i javnog sektora trebale da učine transparentnijim i odgovornijim prema javnosti. Istim je utvrdeno da pravo pristupa informacijama ima svako pravno i fizičko lice u skladu sa utvrdenom zakonskom pro-cedurom. Medutim, ovim propisom u Bosni i Hercegovini nije omogucen bezrezervan i potpun pristup informacijama, vec postoje i utvrdena ograničenja, i to u slijedecim slučajevima:
-	kada se informacije odnose na djelokrug javnih organa, a saopštavanje istih bi nanijelo štetu javnoj sigurnosti, u procesu sprečavanja i otkrivanja kriminala, te kod zaštite postupaka donošenja odluka u javnom organu,
-	kod povjerljivih i komercijalnih podataka, te
-	kod zaštite privatnosti (Zakon o slobodi pristupa informacijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2001, čl. 5, 6, 7 i 8., Fetahagic, 2011, str. 143).
No svakako, i pored odredenih propusta i ograničenja Zakon o slobodi pristupa informacijama (2000) je u značajnoj mjeri doprinio bržem i sveobuhvatniiem ostvarivanju osnovnih gradanskih i ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, što je važna pretpostavka demokratizacije društva.
Zakon o zaštiti ličnih podataka (2004) i Zakon o zaštiti tajnih informacija (2005) u značajnoj mjeri ograničavaju pravo na informaciju korisniku. Otežavajuca okolnost u primjeni ovih propisa na planu slobode pristupa informacijama predstavlja neadekvatnost sredenosti i pripremljenosti arhivskih informacija za korištenje, što u mnogome utiče na ostvariv nivo i stepen poštivanja gradanskih prava po ovoj osnovi.
Informacije lične provenijencije svakako treba posebno tretirati i zaštititi. To je uradeno i arhivskim zakonodavstvom u Bosni i Hercegovini, gdje je utvrdeno «da se informacije lične provenijencije
Izet ŠABOTIČ: Arhivska grada u funkciji ostvarivanja gradanskih i ljudskih prava: iskustva arhiva
tuzlanskog kantona, 127-136
mogu koristiti od strane drugih lica tek 70 godina od nastanka ili 10 godina od smrti osobe na koju se podaci odnose». No postoje slučajevi kada se navedene informaciji mogu i ranije koristiti od gore utvrdenog roka, i to ukoliko to dozvoli porodica umrle osobe, ili dda se koriste podaci bez navodenja osobnih imena. S druge strane, Zakon o zaštiti ličnih podataka je izričit u svojim odredbama i traži potpunu zaštitu i kontrolu svih informacija koje bi na bilo koji način mogle ugroziti integritet i intimnost pojedinaca. Ovdje se radi o širokom krugu informacija, počev od medicinske, sudske, personalne i druge lične dokumentacije. Zakon naime, insistira na potpunoj garanciji tajnosti i sigurnosti ličnih podataka, što često stvara velike probleme u proceduri korištenja ovih informacija.
Arhivi ne raspolažu, ili pak, raspolažu malim brojem informacija koje imaju odredenu tajnost. Ova problematika je okvirno utvrdena arhivskim zakonodavstvom, a precizno Zakonom o zaštiti tajnih informacija. Po osnovu odredaba ovog Zakona tajne informacije se ne mogu koristiti sve dotle dok se sa istih ne skine zaštita tajnosti. Zakonom je utvrdeno da zaštitu tajnosti skida isključivo nadležni državni organ koji je utvrdio tajnost. U bosanskohercegovačkoj arhivskoj praksi neznatan broj ovih dokumenata se čuva u arhivskim ustanovama, jer isti ostaju pohranjeni kod organa-stvaraoca i nakon zakonom utvrdenog roka od 30 godina. Pa stoga, ova vrsta problematike skoro je nezapažena u arhivi-ma u Bosni i Hercegovini, pa tako i Arhivu Tuzlanskog kantona.
3 Arhivska grada Arhiva Tuzlanskog kantona u funkciji ostvarivanja gradanskih i ljudskih prava
Arhivska grada pohranjena u arhivima ima značajnu ulogu u rješavanju brojnih ljudskih i gradanskih prava. Ovo je posebno izraženo u oblasti rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, povrata imovine oduzete u vremenu socijalizma, rješavanja problema iz radnih odnosa, ostvarenja prava na penziju/mirovinu, do rješavanja brojnih pitanja vezanih za kupoprodaju i nasljedivanje nepokretnih dobara. Arhiv Tuzlanskog kantona u svom 60-to godišnjem radu preuzeo je značajnu gradu upravno-pravne, sudske, te arhivske grade koja se odnosi na radne odnose2, koja se najdirektnije odnosi na gore navedene pravne radnje vezane za ostvarivanje ljudskih i gradanskih prava.
Arhiv TK, kao i svaka druga arhivska ustanova javnog karaktera, izmedu ostalog ima za cilj pružiti tj. dati na korištenje svim zainteresiranim fizičkim i pravnim licima, bez ikakve diskriminacije, sve podatke koje se nalaze u pohranjenoj arhivskoj gradi, izuzev one grade na kojoj postoji zabrana korištenja od strane njenog stvaraoca ili zbog drugih razloga definiranih zakonom (Fetahagic, 2007, str 333). U sistemu korištenja informacija pohranjenih u arhivskim fondovima i zbirkama arhivisti zaduženi za suradnju sa korisnicima imaju profesionalni odnos, poštivajuci pri tom odredbe i načela medunarodnih pravnih i društvenih akata, te nacionalnog zakonodavstva, poput slijedecih: Opce deklaracije o pravima čovjeka (1948)3, Etičkog kodeksa arhivista (1996)4 i Univerzalne deklaracije o arhivima (2012), te odredbe nacionalnog zakonodavstva. U duhu naznačenih propisa Arhiv TK teži zahtjevima korisnika odgovoriti pravovremeno i sveobuhvatno. Medutim, moramo kazati da to nije uopce lagan posao. Ponajviše iz razloga što se Arhiv TK u vremenu tranzicije suočava sa pojavom sve veceg povečanja broja zahtjeva korisnika za informacijama pohranjenim u fondovima i zbirkama Arhiva TK. Na tom planu, dodatni problem predstavlja mali procent sredenosti arhivskih fondova i zbirki5, te veoma skroman broj arhivskih izvršilaca na navedenim poslovima6.
Medutim, u posljednjih desetak godina Arhiv TK je upravo pitanju preuzimanja arhivske grade posvetio značajnu pažnju, te je u Arhiv preuzeto oko 200 novih fondova i zbirki, sa blizu 5.000 meta-ra dužnih arhivske grade. Tako da danas Arhiv TK raspolaže sa oko 420 fondova i zbirki i oko 11.000
2.	Arhiv Tuzlanskog kantona je preuzeo ukupno oko 420 arhivskih fondova i zbirki, od kojih značajan broj istih posjedu-je relevantne činjenice neophodne za rješavanje brojnih pitanja iz domena ostvarivanja gradanskih i ljudskih prava. (Vi-djeti više u; Šabotič, I., Hodžič, N., Isič, S. (2012). vodič kroz fondove i zbirke Arhiva Tuzlanskog kantona. Tuzla: Arhiv Tuzlanskog kantona).
3.	Deklaraciju je donijela Generalna skupština Ujedinjenih nacija 10. decembra 1948. godine.
4.	Etički kodeks arhivista je usvojen od strane Medunarodnog arhivskog viječa na XII Medunarodnom arhivskom kongresu održanom u Pekingu od 2. do 6. septembra 1996. godine.
5.	Prema evidencijama Arhiva Tuzlanskog kantona procjenjuje se da stepen sredenosti arhivskih fondova i zbirki ne prelazi 50 odsto.
6.	Na poslovima saradnje sa korisnicima u Arhivu Tuzlanskog kantona radi jedan izvršilac, koji je uz navedene poslove zadužen za rad biblioteke i čitaonice.
Izet ŠABOTIČ: Arhivska grada u funkciji ostvarivanja gradanskih i ljudskih prava: iskustva arhiva
tuzlanskog kantona, 127-136
metara dužnih arhivske grade. Uslijed nedostatka arhivskog kadra Arhiv nije bio u mogučnosti pristu-piti opsežnije poslu sredivanja arhivskih fondova i zbirki. To je svakako imalo odraza na rad sa korisni-cima, kojih je evidentno sve više u vremenu tranzicije. Posebno je evidentno povečanje broja korisnika po pitanju ostvarivanja ljudskih i gradanskih prava. Naime, u strukturi fondova i zbirki Arhiva TK dominiraju fondovi koji sadrže činjenice iz domena imovinsko-pravnih7 i radnih odnosa8, gdje je i najviše iskazan interes korisnika.
Zbog obimnosti i kompleksnosti fondova i zbirki na koje su se odnosili zahtjevi korisnika u postupku rješavanja zahtjeva korisnika značajan uticaj imala je registraturna sredenost i cjelovitost naznačenih fondova. To je znatno olakšalo licu zaduženom za rad sa korisnicima u pronalaženju traženih informacija i davanju pozitivnog odgovora. Prema dostupnim informacijama od 2001. do 2013. godine, največi broj zahtjeva odnosio se na rješavanje spornih imovinsko-pravnih odnosa (neg-dje oko 60% od ukupnog broja zahtjeva), te pitanja iz oblasti radnih odnosa (negdje oko 20%)9. Do-stupni podaci ukazuju da se broj zahtjeva korisnika za ostvarivanje gradanskih i ljudskih prava iz godi-ne u godinu povečavao, što se može vidjeti iz priložene tabele.
Tabela 1
10
Godina	Podneseno zahtjeva	Pozitivno riješeno	Procent
2001	197	167	84,77
2002	313	278	88,81
2003	276	245	88,76
2004	347	311	89,62
2005	367	332	90,46
2006	398	348	87,43
2007	432	373	86,34
2008	443	376	84,87
2009	523	467	89,29
2010	511	472	92,36
2011	565	487	86,19
2012	598	512	85,61
2013	621	522	84,05
Podaci ukazuju da je broj zahtjeva iz oblasti rješavanja imovinsko-pravnih i radnih odnosa u Arhivu TK iz godine u godinu bio u stalnom porastu, te da je procent pozitivnih odgovora povoljan i pored toga što smo istakli činjenicu da su traženi podaci od strane korisnika dati iz značajnog broja neobradenih arhivskih fondova i zbirki. Navedeno je posebno došlo do izražaja zbog činjenice dobre organizacije načinjene u Arhivu s ciljem stavljanja u korisničku funkciju što večeg broja činjenica pohranjenih u arhivskim fondovima i zbirkama Arhiva TK. Pored navedenih podataka potrebno je istači da su korisnici po pitanju ostvarivanja svojih gradanskih prava u navedenom periodu izvršili više od hiljadu uvida u činjenice iz arhivskih fondova i zbirki Arhiva TK.
7.	Ovdje je riječ o fondovima iz oblasti uprave i pravosude, koji čine i najobimniju gradu u Arhivu TK. (Vidjeti više u: Vodič kroz fondove i zbirke Arhiva Tuzlanskog kantona).
8.	U poslednjih nekoliko godina u Arhivu TK preuzeta su 44 fonda registratura u stečaju i likvidaciji, koji sadrže brojne činjenice iz oblasti radnih odnosa.
9.	Iz evidencija Arhiva Tuzlanskog kantona.
10.	Tabela je preuzeta iz evidencija Arhiva TK, a iste je sačinila Hatidža Fetahagič.
Izet ŠABOTIČ: Arhivska grada u funkciji ostvarivanja gradanskih i ljudskih prava: iskustva arhiva
tuzlanskog kantona, 127-136
Imajuci u vidu da na sudbinu arhivske informacije več duže vrijeme značajno utiče ubrzani razvoj informacijskih tehnologija, a s tim u vezi i značaj novih elektronskih nosača zapisa i on-line pristupa arhivskoj informaciji, Arhiv Tuzlanskog kantona je shodno svojim mogučnostima poduzeo brojne aktivnosti, kako bi se poboljšala korisnička funkcija Arhiva. Tako se ušlo u obradu i pripremu za korištenje značajnog broja najoperativnijih fondova. Radilo se na stvaranju mini e-baza onih fondo-va i zbirki čije činjenice su bile najtraženije od strane korisnika. Upravo ambijent novostvorenog su-vremenog informacijskog okruženja u značajnoj mjeri je odredio upotrebnu funkciju arhivske informacije. Suvremeni nosači informacija dali su veliki doprinos boljem i jednostavnijem pristupu arhivskoj gradi. No, ovdje je riječ o privremenom rješenju, jer informacijske tehnologije i suvremeni nosači informacija nisu sami sebi dovoljni, kako bi se poboljšao pristup arhivskoj informaciji, več je neophodno izgraditi valjan arhivsko-informacijski sistem, poštivajuči pri tome niz stručnih i zakonskih postupaka i normi. Na tom planu u Arhivu TK radilo se na izgradnji funkcionalnog sadržaja koji bi dao doprinos boljoj funkcionalnosti korisničke funkcije Arhiva.
Novi nosači informacija, pored toga što su omogučili jednostavniji i efikasniji pristup arhivskim informacijama i istu približili korisnicima, otvorili su i niz važnih pitanja na koje arhivska struka treba da da odgovore. Neka od tih pitanja vezana su za potrebu izgradnje i poštivanja validne zakonske regulative u postupku zaštite, upravljanja i korištenja arhivskih informacija, obezbjedenja neophodnih financijskih i kadrovskih pretpostavki za uspostavu arhivskog informacijskog sistema, gdje pristup arhivskim informacijama zauzima značajno mjesto, održivosti i stavljanje u funkciju arhivskog infor-macionog sistema za potrebe zaštite, upravljanja i korištenja arhivskih informacija i dr. Uspostava su-vremenog informacijskog sistema treba biti važnim poticajem razvoja i unapredenja arhivske struke, posebno u segmentu pristupa arhivskim informacijama. Na ovaj način, informacijske tehnologije tre-baju biti važan podsticaj ka uspostavi arhiva kao funkcionalnih ustanova neophodnih društvu i poje-dincu.
Pozitivni efekti korištenja e-arhivske informacije vidljivi su posebno kad je riječ o stavljanju iste u funkciju za potrebe korisnika za ostvarivanje brojnih ljudskih i gradanskih prava. Postojanje e-arhivske baze informacija utiče na pojednostavljenje postupka podnošenja i rješavanja zahtjeva po pitanju korištenja činjenica pohranjenih u fondovima i zbirkama Arhiva TK. Jednostavniji i efikasniji pristup e-informacijama u značajnoj mjeri doprinosi i boljoj popularizaciji arhiva i arhivske djelatnosti u društvenoj zajednici. Efekti bi bili znatno bolji da se ovdje ne radi o ograničenom broju e-arhivskih informacija u odnosu na ukupan broj istih, tako da se danas u Arhivu TK mala količina arhivskih informacija može koristiti na suvremeni način. Taj segment je neophodno ubuduče značajno popraviti.
Opče prisutan problem na planu korištenja arhivske informacije u arhivima, jeste neprilagodenost arhiva za korisnike s posebnim potrebama, kao što su invalidi, slijepe osobe, osobe koje se otežano kreču. Arhivi nisu puno učinili kako bi olakšali pristup ovim osobama, stoga je jako prihvatljivo za ovu vrstu korisnika korištenje arhivskih informacija elektronskim putem (Klasinc, 2010, str. 291). Osim što arhivi nisu prilagodljivi invalidnim osobama, ni obavještajna i naučno-informativna sredstva u arhivima nisu prilagodljiva slijepim i slabovidnim osobama, niti su arhivski djelatnici posebno educi-rani za potrebe ove vrste korisnika.
Svakako da su evidentne prednosti primjene novih tehnologija i novih nosača zapisa u arhivskoj djelatnosti, te se stoga postavlja pitanje u kolikoj su mjeri i na koji način te prednosti iskorištene. Posebno u oblasti poboljšanja korisničke funkcije Arhiva u ostvarivanju ljudskih i gradanskih prava. Mišljenja smo da i pored velikih mogučnosti i prednosti, nove informacijske tehnologije nisu u cijelo-sti našle primjenu u arhivskoj djelatnosti, tako da su i rezultati na tom planu zasada skromni, posebno u arhivskim službama zemalja u razvoju.
Opče je poznato da arhivi imaju važnu ulogu čuvanja nacionalnog kulturnog blaga za buduče generacije i omogučavanje pristupa arhivskoj informaciji za korisnike. Oni čuvaju važne informacije cako za društvo i državu tako i za pojedince. Zato je veliki izazov ali i odgovornost sačuvati i učiniti dostupnom arhivsku informaciju. Tradicionalni način čuvanja i korištenja arhivske informacije ne može odgovoriti potrebama korisnika i zahtjevu modernog globalnog društva. Stoga danas moderne informacijske tehnologije daju nove, naprednije i bolje mogučnosti. Očekivanja korisnika arhivskih informacija primjenom novih tehnologija su znatno veča. Korisnici žele brz, efikasan i pojednostavljen pristup arhivskim informacijama. Vrijeme u pravom smislu riječi postaje bitan faktor, racionalna
Izet ŠABOTIČ: Arhivska grada u funkciji ostvarivanja gradanskih i ljudskih prava: iskustva arhiva
tuzlanskog kantona, 127-136
potrošnja vremena jeste pozitivna stvar. Arhivi sve to moraju uzeti u obzir, te se moraju prilagoditi potrebama i očekivanjima korisnika i društva u cjelini. Ta prilagodljivost podrazumijeva vecu primje-nu informacijskih tehnologija u svim fazama rada arhiva, a posebno u obasti korištenja arhivskih informacija. Samo na taj način arhivi mogu odgovoriti zahtjevima vremena, korisnika i struke.
Posebnu pažnju neophodno je posvetiti arhivskim informacionim sistemima (AIS). Programske mogucnosti ovih sistema su različite. Neki su prilagodljivi za opis odredenih fondova i arhivske grade, nudeči pristup arhivskim informacijama parcijalno i ograničeno. No mogucnosti arhivskih informa-cionih sistema mogu iči i u pravcu generalnog opisa fondova i zbirki, serija, dosjea i dokumenata, čime se stvara veča i bol [ja mogučnost korištenja istih. Potpuniju funkciju arhivi i arhivska grada če imati stvaranjem tzv. e-arhiva, što nije konačno rješenje. Zato je potrebno iznači rješenja koja nudi arhivski informacioni sistem, koji če arhivsku gradu učiniti istovremeno izvjesnom, ali i bližom korisnicima, što podrazumijeva pojednostavljenje korištenja arhivskih informacija.
Stoga, Arhiv TK svoju buduču razvojnu strategiju zasniva izmedu ostalog i na razvoju validnog arhivskog informacijskog sistema, koji daje brojne mogučnosti i prednosti, medu kojima su najznačajnije slijedeče:
-	mogučnost opisa arhivske informacije u jednom sistemu u jednoj hijerarhiji;
-	mogučnost kontrole i opisa na papiru i digitalno u jednom sistemu;
-	mogučnost opisa prema utvrdenim standardima (ISAD (G), ISAAR (CPF);
-	prilagodenost unošenja podataka,
-	mogučnost ubacivanja, čuvanja i pristupa digitalnih zapisa;
-	korištenje dodatnih alata za ubacivanje sadržaja;
-	mogučnost upravljanja svim djelatnostima arhiva, uključujuči i rad sa korisnicima:
-	mogučnost prezentiranja materijala u posjedu arhiva na internetu (Stürzlinger, 2010, str.
260-261).
Primjena ovakvih arhivskih informacijskih sistema značajno doprinosi unapredenju arhiva, i njegovih važnih komponenti kao što su zaštita, upravljanje i posebno korištenje arhivske grade.
Činjenica je da uvodenje i uspostavljanje uzajamnih arhivskih informacionih sistema na osnovu važečih medunarodnih stručnih standarda zahtijeva znatne organizacijske pripreme u smislu usposta-vljanja i formaliziranja arhivskih stručnih procesa i stanja pojedinih arhivskih institucija (Isič, 2010, str. 256). Uspostava arhivskih informacionih sistema podrazumijeva obiman financijski i organizacijski zahtjev. No, ukoliko arhivi žele da budu funkcionalne arhivske ustanove koje mogu odgovoriti zahtjevima vremena i korisnika, moraju ozbiljno računati na uspostavi arhivskih informacionih sistema. Arhiv TK ozbiljno razmišlja i računa na ovu važnu komponentu sopstvenog razvoja.
Sa sigurnošču možemo konstatirati da su e-arhivski zapisi i novi nosači informacija u znatnoj mjeri promijenili rad, ulogu i funkciju arhiva. Klasične metode zaštite, upravljanja i korištenja arhivskih informacija ne odgovaraju trendu i potrebama korisnika. Stoga se pred arhivskom strukom otva-raju brojna nova polja djelovanja i unapredenja vezana za uspostavu validnijih sistema korištenja arhivskih informacija. E-arhivska informacija u ovim okolnostima svakako dobija na značaju, njena funkcija je sve važnija. Ta važnost se ne ogleda samo u sadržaju informacija, več i kroz njenu pravnu i korisničku funkciju. Arhivi svakako trebaju iskoristiti svoju pravnu i stručnu poziciju posrednika izmedu arhivske informacije i korisnika i učiniti sve kako bi se nove informacijske tehnologije stavile u funkciju poboljšanja ambijenta jednostavnijeg korištenja arhivske informacije.
Naravno u postupku primjene i stavljanja u funkciju arhivskih informacija, neophodno je koristiti se iskustvima biblioteka i informacijskih ustanova. Nove informacijske tehnologije daju mogučnost poboljšanja medusobnog komuniciranja, pa i komuniciranja sa korisnicima e-putem. Arhivi on-line dostupnošču grade dobijaju na značaju i funkciji, posebno što se sve više iskazuje interes korisnika za uslugama arhiva u razne svrhe, a posebno u svrhu ostvarivanja ljudskih i gradanskih prava. Te prednosti Arhiv TK je prepoznao i shodno svojim mogučnostima iste koristi, sa željom da to u buduče bude intenzivnije.
Izet ŠABOTIČ: Arhivska grada u funkciji ostvarivanja gradanskih i ljudskih prava: iskustva arhiva
tuzlanskog kantona, 127-136
4 Zaključna razmatranja
Arhivska grada čini važan dio pisane kulturne baštine svakog društva, od koje u dobroj mjeri zavisi očuvanje pamcenja društva i zajednice. Iz tih razloga, neophodno je pored adekvatne zaštite, st-voriti dobre uslove za korištenje arhivske grade u različite svrhe, a posebno u segmentu ostvarivanja gradanskih i ljudskih prava. Naime, u vremenu globalizacije i tranzicije bosanskohercegovačkog društva, pored stručno-naučnih potreba, arhivska grada se sve više koristi kao važna osnova za provodenje brojnih demokratskih procesa. U vremenu složenih društvenih tranzicijskih procesa koji se u Bosni i Hercegovini odvijaju više od dvije decenije, arhivi su postali važni informacioni centri, koji pomažu jačanju započete demokratizacije društva. Ta uloga arhiva posebno je vidljiva u procesu ostvarivanja raznovrsnih gradanskih i ljudskih prava. Na tom planu veoma je zanimljiva praksa Arhiva TK.
Segment korištenja arhivske grade, a posebno za potrebe ostvarivanja gradanskih i ljudskih prava u vremenu tranzicije u Arhivu TK značajno je dobio na intenzitetu. To je u dobroj mjeri promijenilo njegovu funkciju i ulogu. Pitanje korištenja arhivske grade utvrdeno je i definisano medunarodnim pravnim i društvenim aktima, ustavnim rješenjima, arhivskim zakonodavstvom, te mnogim drugim propisima, medu kojima poseban značaj ima Zakon o slobodi pristupa informacijama. Pored validne egislative neophodno je bilo da Arhiv TK stvori stručne, organizacione i tehničke pretpostavke za nesmetano korištenje arhivske grade u ove svrhe, što nije bio nimalo lagan posao. Arhiv TK je na tom planu poduzeo brojne aktivnosti. Tako je značajan broj najoperativnijih fondova prioritetno obraden i pripremljen za korištenje. Stvorene su značajne e-baze najoperativnije i najtraženije grade, napravljena funkcionalna organizacija rada sa korisnicima, prilagodeno i utvrdeno vrijeme korištenja arhivske grade, stvorene mogucnosti korištenja dijela arhivske grade e-putem, te niz drugih pozitivnih mjera.
Iako u potpunosti ne možemo biti zadovoljni, ipak možemo konstatirati da su postignuti zavid-ni rezultati na tom polju. Osim što je značajno povečan broj korisnika arhivske grade po pitanju ostvarivanja gradanskih i ljudskih prava, znatno je povečan i procent iskorištenosti arhivskih fondova i zbirki, koji se kreče blizu 80 %o. To je značajnije doprinijelo povjerenju korisnika prema Arhivu, što potvrduju brojne zahvale samih korisnika, ali i jačanju njegove funkcije, kao nezaobilazne ustanove neophodne demokratizaciji bosanskohercegovačkog društva.
Literatura
Etički kodeks arhivista (1996). Paris: Medunarodno arhivsko viječe
Fetahagič, H. (2007). Problematika korištenja arhivske grade imovinsko-pravne provenijencije u Arhivu Tuzlanskog kantona. U: Arhivska praksa, br. l0., str. 333
Fetahagič, H. (2011). Pristup informacijama kroz arhivsko zakonodavstvo. U: Glasnik arhiva i Arhivističkog udruženja bosne i Hercegovine, br. 41, str. 143
Isič, S. (2010). Informatizacija arhivske djelatnosti u Bosni i Hercegovini. U: Arhivska praksa, br. 13, str. 256
Klasinc, P.P. (2010). Neki aspekti do dostupnosti arhivske grade danas. U: zbornik radova sa savjetovanja Društva arhivskih radnika Yojvodine, Novi sad 17-18. 2009., str. 289
Pravilnik o sigurnostipodataka (2002). Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 39
Semlič Rajh, Z. (2007). Pristup do grade-slobodno zakonodavstvo i propisi. U: Arhivska praksa, br. 10, str. 152
Stuazlinger, M. (2010). Jedan arhivski informacijski program za Bosnu i Hercegovinu. U: Arhivska praksa, br. 13, str. 260-261
Šabotič, I., Hodžič, N., Isič, S. (2012). Vodič kroz fondove i zbirke Arhiva Tuzlanskog kantona. Tuzla, Arhiv Tuzlanskog kantona
Univerzalna derklaracija o arhivima (2010). Paris: Medunarodno arhivsko viječe
Zakon o arhivskoj djelatnosti Tuzlanskog kantona (2000,2011). Službene novine TK, br. 15, br. 13
Zakon o arhivskoj djelatnosti Unsko-sanskog kantona (1999). Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona, br. 6. i dr
Izet ŠABOTIČ: Arhivska grada u funkciji ostvarivanja gradanskih i ljudskih prava: iskustva arhiva
tuzlanskog kantona, 127-136
Zakon o arhivskojgradi i arhivu Bosne i Hercegovine (2001). Službeni glasnik BiH, br. 16
Zakon o arhivskoj gradi i Arhivu Federacije (2002). Službene novine Federacije BiH, br. 45
Zakon o arhivskoj gradi i Arhivu RS (2008). Službeni glasnik RS, br. 119
Zakon o slobodipristupa informacijama (2000). Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 49
Zakon o zaštiti ličnihpodataka (2004). Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 32
Zakon o zaštiti tajnih podataka (2005). Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 54
Zakon o arhivskoj djelatnosti RS (2008). Službeni glasnik RS, br.119
Zakon o arhivskoj gradi i Arhivu Bosne i Hercegovine (2001). Sl. list BiH, br. 16
Zakon o slobodi pristupa informacijama u Federaciji Bosne i Hercegovine (2001). Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br. 32
SUMMA^RY
Archive material is an important part of the written cultural heritage of every society, of which preservation of memory of society and community largely depends on. For these reasons, it is necessary in addition to adequate protection, to create good conditions for the use of archival materials in various applications, especially in the segment of the exercise of civil and human rights. Specifically, in this era of globalization and the transition of Bosnian society in addition to professional and scientific needs, archival materials are increasingly used as an important basis for the implementation of a number of democratic processes. In a time of complex social transition process in Bosnia and Herzegovina that was conducted for more than two decades, the archives have become important centres for information, which help strengthen the democratization. The role of the archive is particularly visible in the realization of various civil and human rights. On this front the practice of the Archives of Tuzla Canton is particularly interesting. The segment of using archival materials, especially for the realization of civil and human rights in a time of transition in the Archives of TC significantly gained in intensity. It is largely changed its function and role. The issue of the use of archival material was determined and defined by international law and society's laws, constitutional arrangements, archival legislation and many other regulations, among which the most significant is the Law on Free Access to Information. In addition to the valid legislation, it was necessary to create professional, organizational and technical preconditions for the smooth use of archival materials for these purposes, which was not an easy job. The Archives is in this area took a number of actions. That's a significant number of operationally acting funding priority processed and prepared for use. Created significant e-bases contain most operative and most wanted items, we made functional organization of working with customers, customized and determined while using archival materials, and we also created the possibility of using part of the archival materials via email as well as a number of other positive measures. Although we cannot be fully satisfied, however, we can state that we have provided good results in this field. In addition to significantly increased number of users of records regarding the realization of civil and human rights, it has also significantly increased the percentage of utilization of archival fonds and collections, moving it close to 80 percent. This significantly contributes to the trust of beneficiaries to the archives, which is confirmed by numerous acknowledgments by our users themselves, but also to strengthen its function as indispensable institutions necessary democratization of Bosnian society.
Typology: 1.02 Review article Submitting date: 10.01.2014 Acceptance date: 07.02.2014