VELIKE ZVIJERI - EKOLOGIJA I SUŽIVOT S NJIMA PRIRUČNIK ZA UČITELJE OSNOVNIH ŠKOLA Ana Pšeničnik, Petra Štajdohar, Iztok Tomažič Sveučilište u Ljubljani, Biotehnološki fakultet, Odjel za biologiju Ljubljana 2021 KOLOFON KOLOFON VELIKE ZVIJERI - EKOLOGIJA I SUŽIVOT S NJIMA; PRIRUČNIK ZA UČITELJE OSNOVNIH ŠKOLA 1. ELEKTRONSKO IZDANJE NASLOV IZVORNIKA: Velike zveri - ekologija ter sobivanje z njimi; priročnik za učitelje osnovne šole AUTORI: Ana Pšeničnik, Petra Štajdohar, Iztok Tomažič UREDNICI: Manca Velkavrh, Slaven Reljić STRUČNI PREGLED: Hubert Potočnik, Slaven Reljić VELIKE ZVIJERI - AUTORI FOTOGRAFIJA: Babić Natarsha, Bartol Matej, Berce Tomaž, Černe Rok, Feletar P. & Hozjan D., Hočevar Lan, Huber Djuro, Hulik Thomas, Javornik Jernej, Jim Peaco, Klein & Hubert, Kljun Franc, Krofel Miha, LIFE DINALPBEAR, LIFE Lynx, Masterl Marko, Matešić Marko, MGPU, MZOE, MZOPU, Pičulin Igor, HR Census 2011, EKOLOGIJA I Potočnik Hubert, Reljić Slaven, Skvarča Alojzij, Štajdohar Petra, Tarman Janez, Tomažič Iztok, Topličanec Ira, Velkavrh Manca, Wikipedia, Zubrik Milan FOTOGRAFIJA NA NASLOVNICI: Špela Habič OBLIKOVANJE: Agena d.o.o. SUŽIVOT S NJIMA PRIJEVOD: MO-JO PROJEKT j. d.o.o. IZDAVAČ: Sveučilište u Ljubljani, Biotehnološki fakultet, Odjel za biologiju PRIRUČNIK ZA UČITELJE OSNOVNIH ŠKOLA LJUBLJANA, 2021 KATALOŽNI ZAPIS O PUBLIKACIJI (CIP) PRIPRAVILI V NARODNI IN UNIVERZITETNI KNJIŽNICI V LJUBLJANI COBISS.SI-ID 67451395 ISBN 978-961-6822-75-6 (PDF) Ana Pšeničnik, Petra Štajdohar, Iztok Tomažič Publikacija je besplatna. Priručnik je nastao u okviru projekta Carnivora Dinarica, s pomoću financijskog instrumenta Sveučilište u Ljubljani, Biotehnološki fakultet, Odjel za biologiju INTERREG SLO-HR 410. Ljubljana 2021 ZAHVALA ZAHVALA SADRŽAJ SADRŽAJ PRIPREMA PRIRUČNIKA NE BI BILA MOGUĆA BEZ ODLIČNIH KOMENTARA, PRIJEDLOGA I 1. TRIJADA POMOĆI ZAPOSLENIH NA ODJELU ZA BIOLOGIJU NA BIOTEHNOLOŠKOM FAKULTETU NA KATEDRI ZA EKOLOGIJU I ZAŠTITU OKOLIŠA. PUNO HVALA DR. HUBERTU POTOČNIKU NA U PRIRODI SVATKO IMA VAŽNU ULOGU 1 PREGLEDU SADRŽAJA I KOMENTARIMA NA SADRŽAJ PRIRUČNIKA. TOČKA, TOČKA, TOČKICA 3 ŽIVOTNI CIKLUS 6 ZA SLIKOVNI MATERIJAL ZAHVALJUJEMO AUTORIMA SVIH ODABRANIH FOTOGRAFIJA I KRETANJE POPU ZVIJERI 11 ILUSTRACIJA. HVALA TAKOĐER CIJELIM PROJEKTNIM TIMOVIMA LIFE DINALP BEAR, LIFE LYNX MEDVJEDIČIN DNEVNIK 14 I CARNIVORA DINARICA KOJI SU NAM PRUŽILI INFORMACIJE I FOTOGRAFIJE DOBIVENE U PROJEKTU. 2. TRIJADA HVALA FRANCU KLJUNU, KOJI JE POSUDIO LUBANJU MEDVJEDA IZ VLASTITE ZBIRKE, MAG. IRENI FURLAN, VODITELJICI NASTAVE U ZOOLOŠKOM VRTU U LJUBLJANI, KOJA JE POSUDILA KAKO DA PRIJEĐEM CESTU? 15 LUBANJU RISA I ODJELU ZA BIOLOGIJU KOJI SU NAM DALI NA RASPOLAGANJE LUBANJE ŠTO BI U MOME ŽIVOTU BILO DRUGAČIJE KAD. . 18 PREOSTALIH ŽIVOTINJA KOJE SMO KORISTILI ZA SLIKOVNI MATERIJAL U PRIRUČNIKU. ČIJI JE TO TRAG? 19 TKO KOGA JEDE? 25 VELIKO HVALA SVIM UČITELJIMA OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA KOJI SU PRISUSTVOVALI KAKAV JE MOJ UZORAK? 29 ORGANIZIRANOM SASTANKU PROJEKTA CARNIVORA DINARICA I TEMELJEM SVOGA ISKUSTVA DOPRINIJELI SVOJIM PRIJEDLOZIMA. 3. TRIJADA ŠTO JEDEM? 31 GDJE SE NALAZE ZVIJERI? 40 VELIKE ZVIJERI I LJUDI – KAKO OSTVARITI SUŽIVOT 46 KOLIKO RISOVA IMAMO? 51 ŠTO RADIM I GDJE SE NALAZIM? 54 /3 1. TRIADA U PRIRODI SVATKO IMA VAŽNU ULOGU RAZRED: 1. – 3. (PRIRODA I DRUŠTVO) · TRAJANJE: 2 ŠKOLSKA SATA CILJEVI Učenici: Znaju da su promjene u okolišu za životinje i biljke ponekad korisne, ponekad neprimjerene i jako štetne, te da za neke od njih mogu biti korisne, a za druge štetne. Obrazovni ishodi: • Učenik može nabrojiti i objasniti prednosti ili važnost prisutnosti velikih zvijeri u ekosustavu • Učenik može nacrtati ekosustav s velikim zvijerima i bez njih Vukovi love jelena. Avtor: Jim Peaco MEĐUPREDMETNA POVEZANOST S PREDMETOM UPUTE ZA IZVEDBU: LIKOVNA KULTURA 1. CILJEVI Učenicima pročitajte ili ispričajte istinitu priču o ponovnom Učenici: naseljavanju vukova u park Yellowstone. Razgovarajte o • Razvijaju slikarske sposobnosti i njeguju individualni slikarski izraz tome zašto su velike zvijeri nužne u ekosustavu, kakva je • Crtaju oblike prema opažanju, sjećanju i mašti njihova uloga i kakve su posljedice ako ih odstranimo iz • Razvijaju osjećaj za smisleno uključivanje likovnog motiva u izabranom formatu okoliša. Kao izvor možete koristiti i internetsku stranicu: Pribor: https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/ Papir za crtanje, olovka, drvene bojice ili pastele S0006320711004046 MINI RJEČNIK: Plijen – životinja koja je uhvaćena za hranu ZA UČITELJA Grabežljivac – životinja koja lovi drugu životinju za hranu Ekosustav – sustav odnosa u prirodi (između žive i nežive prirode) TEORIJSKA PODLOGA: Raznolikost vrsta – raznolikost različitih vrsta na jednom Nacionalni park Yellowstone u Sjedinjenim Američkim Državama osnovan je 1872. Usprkos osnivanju Parka, početkom 20. području stoljeća na tome su području istrijebili vukove te su se tamo povremeno pojavljivali samo pojedini primjerci vukova. Odsutnost Izumiranje – prestanak postojanja populacije vukova uzrokovala je velike promjene što se tiče raznovrsnosti organizama u tome okolišu. Kako jeleni nisu imali Ponovno naseljavanje – naseljavanje životinja na predatore (grabežljivce), nije bilo razloga za često kretanje po staništu te su se više zadržavali na određenim područjima. Tako je područje na kojem su nekad živjele, ali su bile istrijebljene zbog prekomjerne ispaše i hranjenja šumskim mladicama na velikim površinama naglo opala inače velika raznolikost vegetacije. U Nacionalni park Yellowstone 1955. godine naselili su 14 vukova, a sljedeće godine još 17. Ubrzo po njihovu ponovnom naseljavanju promijenilo se ponašanje jelena i drugih biljojeda. Nisu se više zadržavali na otvorenom terenu, gdje bi lako postali 2. plijen vukova, nego su se počeli zadržavati/skrivati i na područjima koja prije nisu često koristili. Vegetacija se počela obnavljati i U drugom dijelu neka učenici nacrtaju obris glave (preko ponovno se povećala biljna raznolikost. Mladice drveća rasle su pet puta brže nego do tada. U park su se vratile i različite vrste cijele stranice) jedne od velikih zvijeri te je preklope. U ptica, a taj je prostor postao primjereniji i za druge sisavce: medvjede, zečeve, jazavce, lisice i dabrove. Dabrovi su pregradili rijeke jednoj polovici glave neka nacrtaju ekosustav u kojemu i time omogućili još veću raznolikost okoliša te posljedično i raznolikost različitih biljnih i životinjskih vrsta. Možemo reći kako se su prisutne velike zvijeri, a u drugoj ekosustav u kojemu ponovnim naseljavanjem vukova u Yellowstone ekosustav u parku obnovio. nema velikih zvijeri (previše jelena, malo različitih biljaka, manje drugih životinja itd.). Razgovarajte tako da učenici dobiju sliku o tome što će nacrtati. Prikaz promjena u okolišu prije i Svoje radove učenici neka predstave i školskim kolegama. poslije naseljavanja vukova. Autor: Jim Peaco 1 1. TRIADA 1. TRIADA 2 TOČKA, TOČKA, TOČKICA RAZRED: 1. – 3. (LIKOVNA KULTURA) · TRAJANJE: 1 ŠKOLSKI SAT CILJEVI Učenici: • Promatraju i uspoređuju primjere linija u prirodi, okolišu i u likovnim djelima • Razvijaju osjećaj za upotrebu različitih vrsta linija • Razvijaju osjećaj za uključivanje slikarskog motiva u odabranom formatu Obrazovni ishodi: • Učenici oboje risa te mu nacrtaju uzorak po svome izboru MEĐUPREDMETNA POVEZANOST S PREDMETOM PRIRODA I DRUŠTVO CILJEVI: Učenici: • Mogu prepoznati, imenovati i usporediti različita živa bića i okoliše • Znaju potražiti razlike i sličnosti između biljaka i životinja Autor: Lan Hočevar Pribor: Bojanka s obrisom risa, bojice, fotografije različitih uzoraka risova krzna, video risa ZA UČITELJA TEORIJSKA PODLOGA: Boja risova krzna je sivkasta s primjesom žute, smeđe ili narančaste, nijansa varira od jedinke do jedinke. Za risove je važno da svaka jedinka ima vlastiti uzorak krzna. Postoje tri različite vrste uzorka krzna: uzorak sa sitnim točkama, sastavljenim u kružne rozete, točkasti s pojedinim većim crnim točkama i mrljama i uzorak bez izraženih točkica i mrlja. Ta raznolikost omogućuje istraživačima međusobno razlikovanje pojedinih risova prepoznajući uzorak krzna, jer je njihov uzorak individualan – kao što je kod ljudi otisak prsta. Izvor: LIFE Lynx UPUTE ZA IZVEDBU Pustite učenicima snimku risa i pokažite više fotografija. Podijelite im likovni pribor i dajte upute da svaki učenik oboji risa onako kako ga sam zamišlja. Važno je da svaki učenik izabere različiti uzorak – hoće li crtati sitne točke ili crte/mrlje, jer je to cilj zadatka. Na kraju sata usporedite sve radove. Učenici će lako uočiti da nijedan ris nije potpuno jednak. Objasnite da je tako i u prirodi – svaki ris ima svoj (individualni) uzorak krzna. Opišite također u kakvom okolišu ris živi te da mu uzorak krzna pomaže pri uklapanju s okolišem. MINI RJEČNIK: Autor: Marko Matešić Jedinka – svako pojedinačno biće Uzorci – nešto što se pravilno ponavlja na podlozi Životni prostor – prostor u kojem se životinje kreću, hrane, razmnožavaju itd. 3 1. TRIADA 1. TRIADA 4 ZA UČENIKE ŽIVOTNI CIKLUS RAZRED: 1. – 3. (PRIRODA I DRUŠTVO) · TRAJANJE: 3 ŠKOLSKA SATA CILJEVI Učenici: • Nauče da se ljudi i životinje rode ili okote, rastu, imaju potomke, stare i umiru • Nauče da životinje imaju potomstvo, koje nastaje parenjem mužjaka i ženke, te da su im potomci slični • Nauče da sva živa bića umiru te se nakon smrti razgrade • Istražuju, definiraju i objašnjavaju događaje i promjene u različitim godišnjim dobima Obrazovni ishodi: • Učenik zna opisati životni ciklus medvjeda, risa i vuka. MEĐUPREDMETNA POVEZANOST S PREDMETOM HRVATSKI JEZIK CILJEVI I SADRŽAJ Učitelj izabere ciljeve iz cjelina Razvijanje razgovornih vještina, Razvijanje vještina slušanja, Razvijanje govornih vještina, Razvijanje vještina čitanja i pisanja i Razvijanje jezičnih i stilskih vještina Sadržaj: opisi povezani s temama upoznavanja okoliša (primjerice, opis osobe, njenog radnog dana ili tjedna, životinja, predmeta, prostora, zgrada, cesta) Pribor: Fotografije i letci s opisima dijelova životnoga ciklusa ZA UČITELJA TEORIJSKA PODLOGA: Vukovi se pare od siječnja do ožujka, jednom godišnje. U čoporu se pare samo alfa mužjak i ženka. Vučica je bređa 62 – 64 dana, a mladunce okoti u brlogu. U leglu je obično 4 – 8 mladunaca, koji su slijepi. Za njih se brinu i mužjak i ženka, a pomažu im i njihovi stariji braća i sestre. Vukovi spolno dozriju s dvije godine. Njihov životni vijek je oko 10 godina, a u zatočeništvu često i više. Medvjedica doseže spolnu zrelost s 3 – 5 godina. U razdoblju parenja od svibnja do srpnja veliki stariji mužjaci pare se s više ženki, a ženke se mogu pariti s više mužjaka. Ženka je bređa 7 - 9 mjeseci. Medvjedica okoti mladunce tijekom zimskog mirovanja - obično 1 - 3 mladunca, rijetko više. Mladunci su pri rođenju jako mali i teže tek oko 300 do 400 grama. Medvjedica se o njima brine do oko 1,5 godine. Medvjedi mogu živjeti u prirodi do oko 20 godina, a u zatočeništvu i puno duže (40 - 50). Risovi se pare između veljače i ožujka. Ženka nakon dva mjeseca u skloništu među kamenjem ili korijenjem okoti 2 - 3 mladunca. Kad je u opasnosti, prenese ih drugdje, kao i domaća mačka. Mladunci su s 10 mjeseci sposobni za samostalan život. Spolno dozriju s dvije godine. Risov životni vijek je oko 10 – 12 godina, u zatočeništvu i do 20. Autor: Ira Topličanec Autor: Hubert Potočnik 5 1. TRIADA 1. TRIADA 6 ZA UČENIKE MEDVJED VUK MEDVJED RIS PARENJE Alfa par Mužjak i ženka mogu imati više Ženka mogu imati više partnera 1 partnera 2 VRIJEME PARENJA Siječanj - ožujak Travanj - lipanj Veljača - ožujak TRUDNOĆA I 62 - 64 dana, 7 - 9 mjeseci je ženka bređa, 2 mjeseca, KOĆENJE koćenje u brlogu koćenje u brlogu (siječanj, za koćenje u skloništu među vrijeme hibernacije) kamenjem i korijenjem Autor: Slaven Reljić Autor: Thomas Hulik BR. 4 - 8 1 - 4 1 - 3 Ženka sama brine o mladuncima godinu i pol. Mužjak se pari s više ženki. MLADUNACA (slijepi) (mali, do 0,4 kg) mladunca BRIGA ZA Mužjak, ženka i ostali članovi Ženka Ženka (zbog opasnosti prenese MLADUNCE čopora (1 godina) (oko 1,5 godina) ih drugdje – sličnost s domaćom mačkom) (1 godina) SPOLNA 2 godine (samostalnost nakon 10 ZRELOST 2 godine 3 – 5 godina (samostalnost nakon 1,5 godine) – 12 mjeseci) 1 U razdoblju parenja ženka se obično tjera 2 - 3x. U pravilu izabere najvećega i najjačega mužjaka, ali se može pariti i s različitim mužjacima. Isto tako, mužjak se može pariti s više ženki. Tako mladunci u leglu mogu imati različite očeve. Autor: Franc Kljun Autor: Hubert Potočnik 2 Ženka je plodna kratko vrijeme. Pari se s mužjakom koji je u tom trenutku blizu. Pojedini mužjak može se iste godine pariti s više ženki. Ženka za vrijeme zimskog sna u brlogu okoti od 1 do 4 Ženka je bređa od 7 do 9 mjeseci – jesen i zimski mjeseci mladunca (teški do 0,4 kg). hibernacije. UPUTE ZA IZVEDBU: Učenicima predstavite životne cikluse triju vrsta velikih zvijeri: vuka, medvjeda i risa. Zatim pripremite kartice s fotografijama i opisima svake vrste životinja. Svaki učenik dobije svoju karticu i pokuša odgonetnuti u koju se skupinu mora rasporediti (skupina VUKOVI, MEDVJEDI, RISOVI). Članovi pojedine skupine drugim članovima iste skupine predstavljaju sadržaj sličice i pokušaju se posložiti po redu kako slijede razdoblja u životnom ciklusu životinje. Svaka skupina treba pripremiti kratku prezentaciju životnoga ciklusa životinje i predstaviti je članovima drugih skupina. S učenicima možete ponoviti mjesece i godišnja doba. MINI RJEČNIK: Mužjak/ženka – životinja muškog/ženskog spola Alfa par – mužjak i ženka koji su roditelji u vučjem čoporu Parenje – spolni odnos životinja Koćenje – izraz koji se kod životinja upotrebljava umjesto rođenja Čopor – skupina životinja iste vrste koje žive skupa – primjer su vukovi, gdje čopor čini jedna vučja obitelj Autor: Janez Tarman Autor: Thomas Hulik Trudnoća/skotnost – vrijeme razvoja ploda u majčinu tijelu, koje može različito trajati Ženka se pari s više mužjaka. Medvjedi žive u prirodi oko 20 godina. 7 1. TRIADA 1. TRIADA 8 ZA UČENIKE ZA UČENIKE VUK RIS Autor: Marko Matešić Autor: Klein & Hubert Autor: Marko Matešič Izvor: LIFE Lynx U čoporu se pari samo alfa par – alfa mužjak i ženka. Ženka je bređa oko 2 mjeseca. Ženka se pari s jednim ili više partnerom. Ženka je bređa oko 2 mjeseca. Autor: Slaven Reljić Autor: Franc Kljun Autor: Franc Kljun Autor: Franc Kljun Čopor brine za mladunce do 2 godine. Ženka u brlogu okoti 4 - 8 mladunaca. Ženka okoti 1 do 3 mladunca u šupljinama među stijenama O mladuncima 10 mjeseci brine ženka sama. ili korijenjem. Autor: Hubert Potočnik Autor: Marko Matešić Izvor: LIFE Lynx Autor: Thomas Hulik Kad mladunci odrastu, potraže Vukovi u prirodi žive oko 10 godina. Kad mladunci odrastu, potraže slobodno Risovi u prirodi žive od 10 do 12 godina. partnera i stvaraju svoj čopor. područje koje postane njihov teritorij. 9 1. TRIADA 1. TRIADA 10 KRETANJE POPUT ZVIJERI UPUTE ZA IZVEDBU: Učenicima pokažite različite videozapise kretanja (gibanja) velikih zvijeri. Neka traže i uoče razlike u načinu hoda medvjeda, risa RAZRED: 1. – 3. (PRIRODA I DRUŠTVO) · TRAJANJE: 1 ŠKOLSKI SAT i vuka. Zatim i sami neka oponašaju kretanje. Sljedeći videozapisi prikazuju specifične načine ponašanja velikih zvijeri, primjerice trljanje, markiranje. Učenici ponovno oponašaju različite načine ponašanja velikih zvijeri. Slijedi igra pantomime. Učenik treba prikazati jednu od velikih zvijeri tako da oponaša karakteristično kretanje te životinje. Zatim prikažite videosnimke medvjedica s CILJEVI mladuncima. Neka učenici promatraju kako se mladunci ponašaju s majkom. Trebaju uočiti kako je cijelo vrijeme oponašaju. Slijedi Učenici: igra oponašanja. Jedan od učenika je „mama medvjedica“, ostali su njezini mladunci. Što mama učini, mladunci oponašaju. • Znaju točno uočiti, opisati i imenovati kretanje životinja te ga povezati s ponašanjem životinja (primjerice, hod, trk, lov, skrivanje, hranjenje, spoznavanje podražaja u okolišu (osjetila), briga o potomstvu itd.), • Znaju uočiti i opisati kako nastaju tragovi kretanja i što ih uzrokuje Medvjeđi hod: https://www.youtube.com/watch?v=916EEPKXFS0 Medvjedica s dvama mladuncima: https://www.youtube.com/watch?v=7jXzwivXlpI Obrazovni ishodi: Medvjedići se igraju: https://www.youtube.com/watch?v=9gfOZIoFjs0 • Učenici razlikuju i oponašaju kretanje i karakteristično ponašanje medvjeda, vuka i risa. Risovo hranjenje i čišćenje: https://www.youtube.com/watch?v=IqofhUbzIcM Risovo obilježavanje teritorija: https://www.youtube.com/watch?v=IbOYd8fzl1U Zavijanje vukova: https://www.youtube.com/watch?v=o7mFNciQR4U SNIMKE MEĐUPREDMETNA POVEZANOST S PREDMETOM Igra, međusobno lovljenje mladunaca: https://www.youtube.com/watch?v=glHSUbPbDI4 VELIKIH TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA https://www.youtube.com/watch?v=rj-_Osd7Fts ZVIJERI Promatranje, trčanje, njuškanje: https://www.youtube.com/watch?v=KAHJzJJPUPg CILJEVI Učenici: • Oponašaju razne predmete, životinje, pojave i pojmove u prirodi • Opušteno izvode prirodne oblike kretanja • Testiraju svoje sposobnosti kontroliranja tijela i izražavanja pokretom MEDVJEDIČIN DNEVNIK • Oblikuju pozitivne obrasce ponašanja (tolerantno i prijateljsko ponašanje u grupi, poštivanje pravila igre i RAZRED: 1. – 3. (HRVATSKI JEZIK) · TRAJANJE: 1 ŠKOLSKI SAT sportskog ponašanja, odgovorno korištenje sportske opreme, odgovoran odnos prema prirodi i okolišu) Pribor: CILJEVI Videosnimke Učenici: • Slušaju nefikcijski tekst (dnevnik) • Mogu procijeniti zanimljivost, vjerodostojnost, razumljivost i korisnost teksta te stvaraju svoje mišljenje ZA UČITELJA Obrazovni ishodi: • Učenici slušaju medvjedičin dnevnik i objašnjavaju njezine postupke. TEORIJSKA PODLOGA: MEĐUPREDMETNA POVEZANOST S PREDMETOM MEDVJED PRIRODA I DRUŠTVO Medvjedi pri hodu staju na cijelo stopalo. Jako su dobri penjači i brzo trče (do 50 km/h). Hranu traže njuhom, jer im je njuh najrazvijenije osjetilo. Medvjedice s mladuncima jako su oprezne CILJEVI i zaštitnički nastrojene. Mladunci od mame uče kako preživjeti ponajprije promatranjem i Učenici: oponašanjem njezina ponašanja. • Znaju da životinje za život trebaju vodu, hranu, zrak i svoj životni prostor • Znaju objasniti kako ljudi utječu na prirodu • Znaju opisati kako pravilno gospodariti otpadom, zaštititi i održavati okoliš Pribor: Medvjedičin dnevnik i fotografije VUK Vukovi su jako dobri trkači. Plijen love u čoporu, obično tako dugo dok ga ne izmore progonom. Mogu trčati brzinom do 64 km/h. Vukovi su teritorijalne životinje, što znači da brane i označavaju svoje područje. Svoj teritorij označavaju zavijanjem, uriniranjem, izlučivanjem i grebanjem i upozoravaju druge vukove da je to područje već zauzeto. ZA UČITELJA TEORIJSKA PODLOGA: Sukobi između čovjeka i medvjeda mogu biti izuzetno raznoliki, a često proizlaze iz načina na koji medvjedi traže hranu i hrane se. Na rasprostranjenost i učestalost sukoba, osim količine i dostupnosti antropogene hrane (ljudske hrane ili njenih otpadaka), mogu utjecati osobine staništa, krajobrazna struktura (preklapanje staništa medvjeda i naselja) te gustoća naseljenosti medvjeda. RIS Ris lovi iz zasjede ili vrebajući. U lovu lovi plijen u eksplozivnom trku, a ako ga ne uhvati, Otpaci kao izvor hrane često mogu privući medvjede u blizinu naselja. Kako bi medvjedi ostali divlji i plahi, čime se sprečavaju odustaje nakon nekoliko stotina metara. Poput vukova, i risovi su teritorijalne životinje, koje potencijalne konfliktne situacije, s otpacima hrane moramo odgovorno gospodariti, primjereno ih osigurati te ih odlagati na za to svoje područje označavaju urinom i trljanjem o različite predmete. Ris se najviše oslanja na vid namijenjena mjesta. U sklopu projekta LIFE DINALP BEAR nastali su spremnici za otpatke i kompost „otporni na medvjede“, (i noću) te na sluh. koji dokazano onemogućavaju medvjedima da dođu do hrane. 11 1. TRIADA 1. TRIADA 12 2. VEČER Dragi dnevniče! Tristo dlakavih medvjeda, kakav dan! Tako sam sita da jedva pomičem šapu dok pišem. Daj da ti opišem što mi se nevjerojatno danas dogodilo. Ujutro sam se probudila tako gladna da bih mogla pojesti cijeloga vola, iako puno više volim biljke i insekte. Jedva sam izašla iz brloga, jer su me noge još uvijek boljele od jučerašnjeg dana. Ali željela sam dobar doručak. Zato sam krenula na put. Odlučila sam da ću danas krenuti u drugom smjeru – možda na tome šumskom putu budem imala više sreće. Odlučila sam napeti sva osjetila, pogotovo nos i uši, kako bi mi pomogli da pronađem dobar obrok. Već sam prešla dobar dio puta kada sam nanjušila nešto drugačije. To nije bio miris šumskih plodova, kukaca ili svježe trave... bilo je to nešto novo. Slijedila sam svoju njušku i sa svakim korakom su mi sve više rasle zazubice. Kako je miris postajao jači, tako su se povećavali i neobični zvukovi i buka, koji zasigurno nisu dolazili od životinja, koje poznajem. Bilo me je pomalo strah, ali glad je bila jača. Polako se smračivalo, a šuma je postajala sve rjeđa. Iznenada sam se našla na rubu šume, a ispred sebe ugledala sam velike kamene kocke iz kojih je pri vrhu izlazio dim, kao kod šumskih požara, ali manji. Skupila sam hrabrost i približila im se, jer je taj primamljivi miris dolazio baš odande. Pored tih kocki nalazile su se manje kocke, koje sam s lakoćom prevrnula! I kako je tamo mirisalo. A bilo je i fino! Pojela sam sve što sam pronašla u toj crnoj kocki. Koliko različitih okusa! Zasigurno ću se vratiti i sutra. I kada budem imala mladunce, i njima ću pokazati to mjesto – jer hrane ima dovoljno za sve! No, sada laku noć, dnevniče! Noćas ću spavati kao puh! PITANJA KOJA UČITELJ MOŽE POSTAVITI UČENICIMA: Kako se osjećala medvjedica? Kako si se ti osjećao/la? Što je danas pronašla? Je li dobro da se medvjedica tamo vrati i sutra? 3. VEČER Dragi dnevniče! Kako strašan dan! Šapa mi se još uvijek trese od straha. Još nikada nisam bila ovako prestrašena. Kad sam se probudila, najprije sam pomislila da sam sanjala jučerašnji čudesni dan. No, ta je hrana bila prava i ukusna i jedva čekam da se opet vratim. Bez problema kliznula sam iz brloga i veselo se uputila prema velikim kamenim kockama. Danas mi se put učinio puno duži nego jučer, ali ipak sam stigla do cilja. I nećete vjerovati, crne su kocke ponovo bile pune hrane! Kao da su se napunile čarolijom ili je, pak, hrana u njima narasla, kao jabuka na drveću. Prevrnula sam prvu kocku i odjednom je ispraznila, pa sam se uputila prema drugoj. Dok sam se gostila svakakvom finom hranom, iza sebe sam čula glasne zvukove. Podigla sam glavu iz hrpe hrane i ugledala neobičnu pojavu. Odmah sam znala da je to čovjek. Ljude prepoznajem po koži s malo dlaka ili bez njih i odvratnom smradu. Tada je počelo! Nešto je glasno eksplodiralo i pojavila se još jedna pojava, koja je zavikala: „To je opasan medvjed, moramo ga ubiti“. Pomoću velike palice ta je osoba „napravila“ pucanj s kojim je razbila crnu kutiju pored mene tako da je ukusna hrana poletjela u zrak. Tada sam znala da moram bježati. Trčala sam brzo kao nikada do tada. „Što prije u šumu“, mislila sam, tamo ću se lako sakriti i biti sigurna. I srećom mi je to i uspjelo. Hm, sada ne znam trebam li hranu nadalje radije tražiti u šumi? Ali što, kad je toliko dobre hrane kod velikih kamenih kocki... PITANJA KOJA UČITELJ MOŽE POSTAVITI UČENICIMA: Kako se osjećala medvjedica? Izvor: LIFE DINALP BEAR Kako si se ti osjećao/la? Što se važno danas dogodilo? UPUTE ZA IZVEDBU: Je li medvjedica zbilja opasna za ljude? Pročitajte učenicima medvjedičin dnevnik. Razgovarajte s njima nakon svakog opisa dana (pitanja nakon svakog odlomka). Što misliš tko se više preplašio? Ljudi medvjedice ili medvjedica ljudi? Što bi savjetovao/la medvjedici, a što ljudima? MEDVJEDIČIN DNEVNIK 4. VEČER 1. VEČER Dragi dnevniče! Dragi dnevniče! Iza mene je još jedan neobičan dan. Danas je bilo zaista grozno. Noge me baš jako bole, jer sam prehodala 15 kilometara. Cijeli sam dan tražila hranu, a našla sam samo Prošlo je nešto vremena od onoga strašnog dana. Opet sam bila jako gladna i razmišljala sam hoću li se opet uputiti do tih čudesnih šapu šumskih plodova i gorku travu. Joj. Dugo nisam bila ovako gladna. Pa tek sam se probudila iz zimskog sna! Što bih dala za kocaka punih fine hrane. Znam da sam se zadnji put jako prestrašila, ali kako sam bila jako gladna, nisam mogla odoljeti iskušenju. košnicu punu pčelinjih ličinki! Moram još malo čekati da sunce jače grije, a šuma bude punija poslasticama. Kad bih barem malo Oprezno sam krenula prema crnim kockama na rubu šume. Cijelo sam vrijeme bila oprezna i tražila sam miris tih zastrašujućih lakše došla do svoje hrane. Jako volim biti u šumi. Tu imam mir od ljudi i potrebnu tišinu. Tu se svatko brine za sebe. Srne pasu ljudi. Uspjela sam doći skroz do crnih kocki, pazeći na to hoću li osjetiti ljudski miris. A onda iznenađenje! Kocku sam htjela travu, divlje svinje prekopavaju zemlju, djetlići probijaju rupe u drveću, drveće raste i radi nam hladovinu – u mome staništu svaka prevrnuti kao i prije, ali iz nje nije ništa izašlo. Tako je divno mirisala, da su mi sline curile, ali do hrane nisam mogla doći. Kocku vrsta ima posebnu ulogu. Samo ponekad želim da si pronađem puuuuuuno hrane, pa bih onda ostatak dana mogla odmarati, a ne sam gurala, prevrtala, udarala po njoj, no ništa nije pomoglo. Nakon puno pokušaja morala sam odustati i praznoga želuca vratiti se hodati okolo i tražiti nešto za pod zub. Zbilja se nadam da ću sutra imati više sreće. No, sada, moj dragi dnevniče, moj želudac koji natrag u šumu. Odlučila sam da je to bio moj zadnji pokušaj tako neuspješne i opasne potrage za hranom. Od sada nadalje hranu kruli i ja želimo ti laku noć. ću radije tražiti samo u šumi. PITANJA KOJE UČITELJ MOŽE POSTAVITI UČENICIMA: PITANJA KOJA UČITELJ MOŽE POSTAVITI UČENICIMA: Kako se osjećala medvjedica? Kako se osjećala medvjedica? Kako si se ti osjećao/osjećala? Zašto nije mogla otvoriti crne kocke? Što bi savjetovao/la medvjedici? Tko joj je to onemogućio? Čini li ti se to uredu? 13 1. TRIADA 1. TRIADA 14 /3 2. TRIADA UPUTE ZA IZVEDBU: 1. Učitelj pokaže učenicima fotografije pregaženih životinja te započne razgovor: • Što se dogodilo tim životinjama? • Zašto su životinje stradale? KAKO DA PRIJEĐEM CESTU? • Znate li neka rješenja koja sprečavaju stradavanje životinja na prometnicama? • Koja biste rješenja vi predložili? RAZRED: 4. – 5. (LIKOVNA KULTURA) · TRAJANJE: 5 ŠKOLSKIH SATI CILJEVI Učenici: • Izrađuju maketu i obraćaju pažnju na povezanost prostora i otvorenosti • Izrađuju maketu sa skeletnim okvirom • Razvijaju osjećaj slaganja oblika u trodimenzionalnom prostoru Obrazovni ishodi: • Učenik gradi maketu zelenoga mosta MEĐUPREDMETNA POVEZANOST S PREDMETOM PRIRODA CILJEVI Učenici: • Znaju sigurno i pravilno koristiti alate i pribor • Crtaju, skiciraju, izrađuju i testiraju svoje proizvode te predlažu poboljšanja Pribor: Otpadni materijal (karton, stiropor, papir...), prirodni materijal (mahovina, lišajevi, kora...), škare, olovka, tempere, klamerica, ljepilo za drvo ZA UČITELJA TEORIJSKA PODLOGA: Pregaženi vuk na željezničkoj pruzi. Autor: Matej Bartol Velike zvijeri, kao što su ris, vuk i medvjed, trebaju za život jako puno prostora na kojem traže hranu i zato imaju veliki životni prostor. Prometna mreža, naselja i poljoprivredne površine rascjepkavaju prirodna staništa na manje, izolirane dijelove te među njima stvaraju više ili manje prohodne barijere. To u velikoj mjeri „osjete“ upravo velike zvijeri zbog velikih životnih prostora. Svime navedenim oni su često fragmentirani ili rascjepkani na manja područja. Životinje koje se kreću kroz svoj životni prostor ili mladunci koji napuštaju prostor svojih roditelja često su prisiljeni prelaziti ceste, područja blizu naselja i otvorene poljoprivredne površine. Najveće prepreke za kretanje čine im prije svega ograđene autoceste, čime se štite sudionici u prometu od mogućih sudara sa životinjama, ali istodobno onemogućuju životinjama da prijeđu preko njih. Za očuvanje populacije svih triju zvijeri, tj. uspješnoga parenja, miješanja nasljednosti (gena) i raspoređivanja mladih životinja na nova područja i područja na kojima su uginule druge odrasle jedinke iznimno je važno omogućiti prijelaz jedinkama na cijelom području populacije, kao i izvan nje. Zeleni mostovi i ostali prijelazi (podvožnjaci, nadvožnjaci, viadukti, tuneli) preko takvih prepreka (npr. ograđenih autocesta) stoga su presudni za siguran prelazak životinja između pojedinih dijelova njihova staništa i šire. Autoceste u Hrvatskoj predstavljaju najveću prepreku jer sprečavaju ili otežavaju prijelaz životinja između jednog područja u drugo područje – dakle među prostorima na kojima su raširene velike zvijeri u Hrvatskoj. Autocesta i regionalne ceste predstavljaju i opasnost za životinje, jer na njima životinje mogu stradati, što smanjuje brojnost populacije određene vrste. To je posebno važno za očuvanje populacije risova, koji su u Hrvatskoj i Sloveniji iznimno ugroženi (trenutačno tu živi oko 100 risova), a za očuvanje tako malobrojne populacije važna je svaka jedinka. Mjera koja pripomaže rješavanju toga problema i očuvanju velikih zvijeri je gradnja zelenih mostova ili prijelaza za divlje životinje, koji im omogućuju siguran prelazak takvih prepreka. Pregaženi ris na regionalnoj cesti. Autor: Matej Bartol Pregaženi medvjed na regionalnoj cesti. Autor: Slaven Reljić 15 2. TRIADA 2. TRIADA 16 MINI RJEČNIK: Stanište – prostor u kojemu pojedine vrste mogu pronaći prikladne životne uvjete koji im omogućavaju preživljavanje i ŠTO BI U MOME ŽIVOTU BILO DRUGAČIJE KAD... razmnožavanje RAZRED: 4. – 5. (HRVATSKI JEZIK) · TRAJANJE: 2 ŠKOLSKA SATA Životni prostor – područje različite veličine u staništu pojedine vrste koje pokriva potrebne životne uvjete za preživljavanje i razmnožavanje jedinke; veličina životnog prostora ovisi o količini dobara (prije svega hrane) te se mijenja kroz godine ili život jedinki Disperzija – preseljenje pojedinih jedinki na dalja područja, daleko od matičnog životnog prostora (npr. traženje vlastitog CILJEVI teritorija ili partnera kod mladih životinja) Učenici: Fragmentacija – ili rascjepkanost je pojam koji opisuje smanjivanje, omeđivanje i dijeljenje staništa (životnog prostora) vrsta, • Pišu tekst (izmišljenu priču) najčešće zbog promjena u prostoru koje uzrokuje čovjek: gradnja prometnih mreža, gradnja i širenje naselja, industrijskih zona, • Prije sastavljanja teksta razmišljaju o okolnostima komunikacije i o karakteristikama vrste teksta, pri pisanju izabiru rekreacijskih površina i poljoprivrednih površina odgovarajuće jezične elemente za okolnosti i vrstu teksta Pregažene životinje – živali, ki so poginile zaradi trka z vozilom na železnicah, cestah ali avtocestah Populacija – skupina jedinki iste vrste koje žive na određenom prostoru u isto vrijeme Obrazovni ishodi: • Učenik napiše izmišljenu priču na temu Što bi u mome životu bilo drugačije kad... 2. U drugom dijelu učitelj pokaže učenicima fotografiju zelenog mosta i započinje razgovor: MEĐUPREDMETNA POVEZANOST S PREDMETOM • Što prikazuje fotografija? PRIRODA • Kako djeluje i koliko bi moglo biti učinkovito to rješenje? CILJEVI Učenici: • Učenici razumiju da su živa bića prilagođena okolišu u kojem žive Pribor: Papir, olovka, fotografije ili snimke životinja (s interneta) ZA UČITELJA TEORIJSKA PODLOGA: Vrste velikih zvijeri koje žive na području Hrvatske po mnogočemu se razlikuju. Jedna od razlika je i način traženja hrane, odnosno oslanjanje na različita osjetila. Dolje su opisi pojedine vrste životinja i primjeri osjetila na koja se najviše oslanjaju u potrazi za hranom. Prikaz zelenoga mosta u okolišu. Autor: Djuro Huber 3. RISOVI svoj plijen opažaju većinom vidom i sluhom. Ris lovi u sumrak i noću, stoga je njegov vid prilagođen gledanju pri slabom osvjetljenju, ali dobro vidi i danju. Zbog velike zjenice, u Učitelj podijeli učenike u skupine po dva ili tri učenika. Svaka će skupina izraditi svoju maketu zelenoga mosta (skupa s nacrtom). oko ulazi više svjetlosti, a prilagođeno cilijarno tijelo omogućuje ekstremne prilagodbe leće. Mogu koristiti različite otpadne (karton, stiropor, papir...) i prirodne (mahovina, smreka, kamenje...) materijale. Posebnost kod životinja koje su često aktivne u tami (i kod risova) je reflektirajući sloj iza osjetila za svjetlost u oku, koji se zove tapetum lucidum. To je sloj s posebnim stanicama od kojih se odbija svjetlost i ponovo nadražuje osjetne stanice pred njima. To pojačava vizualni podražaj i životinjama omogućuje nastanak bolje slike u sumrak i noću. VUKOVI svijet najbolje opažaju kroz mirise, istovremeno se u lovu oslanjaju i na vid. Duža njuška omogućuje veću površinu mirisnih osjetilnih stanica i posljedično bolji njuh. Za grabežljivce je jako važan i dubinski (prostorni) vid, stoga je smještaj očiju pomaknut na prednji dio glave (frontalno), što je karakteristično za zvijeri. Upravo zbog takvog smještaja očiju vuk (kao i ris i medvjed) može vrlo precizno odrediti udaljenost plijena. MEDVJEDI od svih osjetila imaju najbolje razvijen njuh, dok im je vid najslabije razvijen, pa se u potrazi za hranom ne oslanjaju baš na vid. Osim dužom njuškom, površina mirisnih osjetilnih stanica kod medvjeda povećana je i naboranim nosnim epitelom (tj. slojem osjetilnih stanica na površini nosne sluznice). Jačina njuha nije uvjetovana samo veličinom površine na kojoj su Autor: Petra Štajdohar osjetilne stanice, nego i centrom mirisa (olfaktivnim) u mozgu. On je kod medvjeda pet puta veći u odnosu na čovjeka, usprkos tomu što je mozak medvjeda velik kao trećina čovjekova. Kako biste to lakše shvatili, zamislite da psi i vukovi imaju 100 puta jači njuh od ljudi, a medvjedi Primjer izrađenoga zelenog mosta od otpadnog (karton) i prirodnog materijala (mahovina, češeri, lišće...). 2000 puta. 17 2. TRIADA 2. TRIADA 18 UPUTE ZA IZVEDBU: Poznavajući izgled otiska tragova pojedine životinjske vrste, možemo zaključiti koja je životinja bila prisutna na određenom području. Kako bismo naučili koji trag pripada kojoj životinjskoj vrsti, potrebno je dobro poznavati karakteristike pojedine životinjske vrste. 1. Učitelj predstavi učenicima osjetila i naglasi osobitosti pojedinih osjetila kod 4. Učenik piše sastavak, Dolje su opisani tragovi triju velikih zvijeri u Hrvatskoj i glavnih vrsta plijena risa i vuka. velikih zvijeri. Pri tome se može koristiti različitim fotografijama i snimkama s koji se sastoji od uvoda, interneta. glavnog dijela i zaključka. RIS 2. Otisak risove šape okruglog je oblika. Dugačak je i širok 6 – 8 cm. U otisku se pored središnjeg jastučića Svaki učenik odabere jedno osjetilo i na temelju njega oblikuje naslov svoga teksta, npr. 5. Na kraju učenici čitaju vide četiri jastučića prstiju, nema vidljivih pandži. Risovi (kao i većina drugih vrsta mačaka) pri hodu povlače ‘‘Što bi u mome životu bilo drugačije kad bih vidio kao ris.’‘ svoje radove. pandže u kožne nabore, što im omogućuje nečujno hodanje kad vrebaju plijen. Ponekad možemo opaziti 3. pandže na strmijim ili klizavim površinama, pa je zato potrebno provjeriti više otisaka. Svaki učenik najprije napiše natuknice za tekst. Može si pomoći s pitanjima: • Koje bih osjetilo imao/la najbolje razvijeno? • Kako bi se tvoj život promijenio? • Zašto baš to osjetilo? • Koje bi bile tvoje prednosti? • Što bih tada činio/la drugačije? • A koji nedostaci? MINI RJEČNIK: Reflektirajući sloj u oku – sloj specijalnih stanica koje sadrže kristale i zbog toga odbijaju svjetlost Cilijarno tijelo – središnji dio oka u kojem je pričvršćena leća. S mišićima cilijarnog tijela leća se prema potrebama mijenja i oštri sliku Duboki vid – vid koji imaju organizmi s frontalno smještenim očima i koji omogućuje preciznu predstavu o udaljenosti promatranih objekata Osjetilne stanice – stanice koje osjete podražaje iz okoliša i pretvaraju ih u signal, koji se preko živčanog sustava prenese do mozga Nosni epitel – vanjski (površinski) sloj stanica unutar nosa Olfaktivni (mirisni) centar – struktura u mozgu koja obrađuje informacije o mirisima, a nalazi se u mozgu tik iznad nosa ČIJI JE TO TRAG? Autori: Lan Hočevar (lijevo) i Natarsha Babić (desno) RAZRED: 4. (PRIRODA I DRUŠTVO) · TRAJANJE: 1 ŠKOLSKI SAT Lijevo – odlijev risova traga okruglog oblika, na kojem se vide četiri prsta, nema vidljivih pandži; u sredini - risov trag na šumskoj cesti, gdje je vidljivo korištenje šumskih staza za kretanje na velikim udaljenostima –; desno – pravocrtni risov trag u ravnoj liniji CILJEVI na deblu Učenici: • Prepoznaju najčešće vrste biljaka, životinja i gljiva u neposrednom okruženju • Objašnjavaju vanjsku građu životinja • Znaju povezati vanjski izgled životinje s njenim načinom života, spolom, okolišem itd. VUK Trag vučje šape duži je nego širi. Dugačak je 8 – 12 cm, a širok 7 – 10 cm. Kod vuka su vidljiva četiri jastučića Obrazovni ishodi: prstiju, na čijem se kraju vide pandže i središnji jastučić. Ponekad se zbog podloge trag ne vidi u cijelosti, pa je • Učenik prepoznaje tragove šumskih životinja i zna kojim životinjama pripadaju karakteristike potrebno provjeriti na više otisaka. Vučji trag sličan je psećem, koje često možemo prepoznati po tome što su u blizini ljudskih tragova – tragova vlasnika psa. Vučji tragovi pouzdanije se mogu prepoznati ako ih dugo slijedimo, pri čemu stručnjaci mogu prepoznati „štedljiviji“ način kretanja vukova pravocrtno, MEĐUPREDMETNA POVEZANOST S PREDMETOM bez „nepotrebnog trčanja“ pasa lijevo i desno te naprijed i natrag do vlasnika – čovjeka. LIKOVNA KULTURA CILJEVI Učenici: • Pomoću umjetničkih djela, likovnih radova drugih učenika i uzimajući primjere iz prirode i okoliša upoznaju umjetničke pojmove povezane s oblikovanjem na površini • Izrađuju matrice od različitih materijala, pa ih otisnu Pribor: Linoleum, nožić za izrezivanje linoleuma, olovka ZA UČITELJA TEORIJSKA PODLOGA: U šumi živi jako puno različitih životinja, koje je često teško vidjeti. Ipak, u njoj se mogu naći razni tragovi životinja i drugi znakovi koje životinje ostave iza sebe. Lovci i istraživači mogu, poznavajući tragove i druge znakove prisutnosti većeg broja sisavaca i ptica, Autor: Manca Velkavrh prepoznati koja je vrsta životinja bila prije njih na određenome mjestu, koliko je bilo životinja u grupi, a mogu pokušati pogoditi i Lijevo – otisnuti vučji trag na kojem se vide četiri jastučića prstiju i pandže; u sredini – vučji trag u snijegu u odnosu na veličinu njihovu starost, spol, visinu te težinu. rukavice; desno – pravocrtni vučji trag na šumskoj cesti, gdje je vidljivo korištenje šumskih staza za kretanje na velikim udaljenostima. 19 2. TRIADA 2. TRIADA 20 MEDVJED SRNE (SRNJAK I SRNA) Otisak medvjeđe prednje i stražnje šape se razlikuje. Na obje je vidljivo pet prstiju, na čijem su kraju vidljive Srna i srnjak imaju manje tragove od jelena i košute. Veličina traga mužjaka i ženke je slična. Dužina je velike pandže. Prednja šapa je dugačka 10 – 18 cm, a stražnja je duža (između 13 – 25 cm) i gotovo podsjeća između 4,5 i 5 cm, širina između 3 i 4 cm. Na tragu se vide dva otiska papaka (treći i četvrti prst). Vanjski na bosonogog čovjeka. I prednja i stražnja šapa široke su 9 – 17 cm. Kako se medvjed oslanja na cijeli taban, je rub blago izbočen, a papak se postupno sužava u šiljasti vrh. Ponekad se (u snijegu, blatu ili pri trčanju) na u tragu stražnje noge vidi se cijelo stopalo do pete (u cijelosti se otisne i prednja šapa). Zbog velike težine stražnjem dijelu traga mogu vidjeti i drugi i peti prst (rudimentirani prsti), koji su manji i uži od otiska prva životinje, tragovi su obično dobro otisnuti i jako se dobro vide. dva prsta. Autor: Slaven Reljić Autor: Franc Kljun Lijevo – otisak prednje medvjeđe šape s vidljivih pet jastučića prstiju i pet pandži; u sredini – otisak stražnje medvjeđe šape s Lijevo – odljev srnjakova traga, na kojem se vide prednji (treći i četvrti) prsti ili papak; desno – fotografija srnjakove noge, na jednako vidljivih pet jastučića prstiju i pet pandži; desno – otisak prednje i stražnje medvjeđe šape u blatu. Na svim je otiscima kojoj se vidi papak i rudimentirani prsti. vidljivo da medvjed staje na cijelo stopalo. JELENI (JELEN I KOŠUTA) DIVLJA SVINJA Jelenji trag dugačak je 8 – 10 cm, a širok 7 – 9 cm i veći je od košutina traga, koji je dugačak 6 – 9 cm, a Trag divlje svinje dugačak je 6 – 9 cm, a širok 5 – 7 cm. Na tragu se uvijek vide četiri prsta i dva široka širok 5 – 6 cm. I kod mužjaka (jelena) i kod ženke (košute) u otisku se vide dva prsta (treći i četvrti), koje papka (treći i četvrti prst) te dva manja rudimentirana prsta na stražnjem dijelu traga (drugi i peti prst). zovemo papak. Ponekad se (u snijegu, blatu ili pri trčanju) na stražnjem dijelu traga mogu vidjeti i drugi i peti Rudimentirani prsti nalaze se iza glavnih papaka i za razliku kod jelena i srna širi su od prednjih papaka. prst (rudimentirani prsti), koji su manji i uži od otiska prva dva prsta. Autor: Franc Kljun Autor: Manca Velkavrh Lijevo – odljev traga jelena, na kojem se vide prednji (treći i četvrti) prsti ili papak; u sredini – trag jelena u blatu; Odljev traga divlje svinje na kojem se vide veći prednji (treći i četvrti) prsti ili papak te manji rudimentirani prsti (drugi i peti desno – fotografija noge jelena, na kojoj se vidi papak i rudimentirani prsti. prst) na stražnjem dijelu noge. 21 2. TRIADA 2. TRIADA 22 ZA UČENIKE a Poveži trag životinje s fotografijom životinje kojoj trag pripada. b Poveži trag životinje s odgovarajućim opisom traga. MEDVJED DIVLJA SVINJA VUK FOTOGRAFIJA ŽIVOTINJE OTISAK OPIS TRAGA Autor: Igor Pičulin asterl o M U stopama se vide pandže. Otisak je ark duži nego širi. Otisci prednjih i stražnjih M šapa u pravilu su isti. Autor: otočnik Pored papaka (trećeg i četvrtog prsta), u pravilu su vidljivi i otisci ubert P rudimentiranih prstiju (drugog i petog H prsta). Oni su širi od otiska papaka. Autor: JELENI RIS SRNE ulik U otisku su dobro vidljive pandže. Prednja i stražnja šapa se razlikuju. Životinja se oslanja na cijeli taban, pa su Thomas H obje šape otisnute u cijelosti. Autor: Treći i četvrti prst dobro su vidljivi, eljić a nazivamo ih papcima. Ponekad možemo vidjeti i otisak drugog i petog prsta, koje zovemo rudimentiranim Slaven R prstima. Oni nisu širi od papaka. Stope mužjaka i ženke otprilike su jednake Autor: veličine. UPUTE ZA IZVEDBU: 1. Učenike podijelite u manje skupine (po četiri učenika). Unutar svake skupine dva učenika dobiju fotografije životinja, a druga dva fotografije tragova. Prvi par pokušava otkriti o kojoj vrsti životinje je riječ, a drugi kojoj vrsti životinja pripadaju tragovi. očevar Obris otiska je okrugao. Pored 2. Zatim se oba para unutar skupine ujedine i pokušavaju otkriti koja fotografija (životinja) pripada pojedinom otisku. središnjeg jastučića vidljiva su još i četiri Lan H prsta. U otisku se ne vide pandže. 3. Učenici u razmjeru 1:1 nacrtaju otiske životinja na temelju fotografija i opisa iz teorijskih ishodišta. Autor: 4. Svaki si učenik izabere trag neke životinje i izradi ga. 5. Na radnom listu povežu fotografije životinja s odgovarajućim otiscima. Zajedno s učenicima provjerite rješenja. ča kvar Otisci mužjaka veći su od otisaka ženke. Rudimentirani prsti se otisnu MINI RJEČNIK: ponekad. Njihova širina ne prelazi širinu Alojzij S Papak – rožnati prednji dio prsta na kojem hodaju spomenute životinje (papkari) otiska papaka. Rudimentirani prsti – drugi i peti prst kod papkara, koji su pomaknuti natrag i gore. Kod većine životinja rudimentirani prsti se ponekad otisnu u tlu (u snijegu, blatu ili pri trčanju), dok se kod divlje svinje u pravilu uvijek otisnu. Autor: 23 2. TRIADA 2. TRIADA 24 TKO KOGA JEDE? KRUŽENJE TVARI U PRIRODI RAZRED: 6. (PRIRODA) · TRAJANJE: 1 ŠKOLSKI SAT CILJEVI Sunce Učenici: izvor energije • Znaju sastaviti jednostavne prehrambene lance te ih povezati u prehrambene mreže • Znaju objasniti važnost isprepletanja prehrambenih lanaca u prehrambene mreže za ravnotežu u prirodi • Znaju objasniti važnost razlagača u kruženju tvari u prirodi i objasniti kako razlagači pridonose stvaranju plodnoga tla Obrazovni ishodi: • Učenici nauče samostalno sastavljati jednostavne prehrambene lance te razumiju da su organizmi međusobno povezani u Biljke Lisne uši Bubamara Crvendać prehrambene mreže • Učenici razumiju da neki organizmi drugima predstavljaju hranu. Razumiju i da su biljke organizmi koji su izvor hrane za biljojede i mesojede MEĐUPREDMETNA POVEZANOST S PREDMETOM PRIRODA CILJEVI Učenici: PROIZVOĐAČ POTROŠAČ POTROŠAČ POTROŠAČ • Razumiju preporuke o zdravoj prehrani • Tumače prehrambene navike • Uče o nekim načinima prehrane • Analiziraju ljudske potrebe za hranjivom i energetskom vrijednošću Pribor: Kako se aktivnost odvija u dva dijela, tako je naveden i pribor. 1. • Izrađeni „lančići“ (učitelj će fotografije različitih biljaka i životinja za lančiće pronaći na internetu. Predloženi organizmi za „lančiće“ su: bukva, hrast, trava, krkavina, zec, srna, košuta, puh, vjeverica, gusjenica, hrušt, puž, velika sjenica, kukavica, zidna gušterica, kuna, jazavac, lisica, ris, vuk, medvjed…) • Klupko špage (može biti vuna, deblje uže...) • Karton ili deblji papir 2. • Izrađeni kartoni s fotografijama organizama; kartoni trebaju biti probušeni i s gornje i s donje strane kako bi se RAZLAGAČI lakše mogli međusobno okomito zavezati • Nekoliko kraćih komada užeta za svakog učenika Izvor: Iztok Tomažič, Sašo Žigon, Petra Štefanija Kavčič. 2018. NARAVOSLOVJE 6, samostojni delovni zvezek s poskusi za naravoslovje v 6. razredu osnovne šole. Mladinska knjiga Založba. str. 119 ZA UČITELJA Proizvođači (biljke) velik dio stvorene energije iskoriste za vlastiti rad. Zato potrošači (životinje) koji jedu biljke od njih dobivaju još TEORIJSKA PODLOGA: manji udio energije i tvari koje su proizvođači dobili od sunca. I životinje od biljaka dobiju toliko tvari i energije koliko biljka treba Žive organizme u ekosustavu, što se tiče prehrane, dijelimo na proizvođače, potrošače i razlagače. Proizvođači su biljke, neki za izgradnju vlastitog tijela te je, primjerice, pohranjena u lišću, stabljici, biljnim izlučevinama… Taj se postupak može prikazati jednostanični eukarioti (alge) i neke bakterije. Proizvođači sami stvaraju hranjive sastojke. Energiju za stvaranje hranjivih sastojaka pomoću gornje slike. Potrošač I. reda hrani se biljkama i na taj način dobiva samo mali dio energije koju je biljka dobila od svjetlosti. (šećera), uz rijetke iznimke, dobivaju od svjetlosti. Potrošači dobiju hranjive sastojke tako da jedu biljke ili druge životinje. Kada Potrošač II. reda, koji se hrani kukcima, također dobiva samo mali dio energije koju su kukci dobili od biljaka. Isto vrijedi za biljke ili životinje uginu ili umru, razgrade ih razlagači. To su neke životinje, gljive i bakterije. potrošače III. reda, koji također dobivaju samo dio energije koju su glodavci dobili od kukaca, te i za potrošače IV. reda. Najmanje energije dobiju razlagači, koji su na kraju prehrambenog lanca. Kako vidimo, energija se gubi sa svakim sljedećim organizmom ili Što se tiče načina prehranjivanja, organizmi su povezani u prehrambene lance. Oni se sastoje od tri do pet članova. Na početku prehrambenom razinom, pa je zato broj organizama u pojedinom prehrambenom lancu ograničen. hranidbenoga lanca je proizvođač. Zatim slijede potrošači. Prvi u redu je potrošač koji se hrani biljkama (biljojed). Onda slijede potrošači koji se hrane životinjama (mesojed ili svejed). Kad biljke ili životinje umru, razgrade ih razlagači. Razlagači tvari razgrađuju U svakom ekosustavu organizmi su povezani u prehrambene lance, a veći broj lanaca se prepleće i sastavlja u prehrambenu mrežu. tako da ih kao hranu (gnojivo) opet mogu iskoristiti proizvođači (npr. biljke). Kažemo da su prehrambeni lanci isprepleteni jer određeni organizam može biti izvor hrane za nekoliko životinja, isto tako se pojedine životinje hrane s više izvora hrane, a ne samo s jednim. 25 2. TRIADA 2. TRIADA 26 UPUTE ZA IZVEDBU: 3. 1. 2. Na donjoj slici prikazan je primjer prehrambene mreže. Potraži i ispiši što više prehrambenih lanaca. Pojedini prehrambeni lanac Izradite lančiće od fotografija različitih organizama (primjer Neka učenici u drugom dijelu rade samostalno. Svaki učenik sastavi od 3 do 4 člana. je prikazan na trećoj slici dolje). Svaki učenik dobije „lančić“ s mora izraditi svoj prehrambeni lanac. Za to mu trebaju krajevi određenim organizmom. Lanac sastavite od kartona/papira na vezice i probušeni kartoni s fotografijama organizama (kartona PREHRAMBENA MREŽA kojem je fotografija pojedinog organizma, a kroz karton/papir trebate više nego za 1. dio; organizmi se mogu i replicirati). Svaki provucite vezicu. Učenici si „lančić“ stave oko vrata tako da si učenik odabere 3 – 5 organizama te ih poveže po redu jedan ostali vide tko predstavlja koji organizam. Kad stanu u krug, dajte za drugim, dok zaključuje da je to prehrambeni lanac. Izradu Krpelj Jastreb klupko vezice jednom od učenika koji predstavlja biljku. On drži prehrambenih lanaca možete ponoviti više puta. Prehrambene klupko za kraj vezice te preda klupko učeniku koji predstavlja lance možete objesiti na pano te o njima razgovarati. organizam koji se hrani biljkama. Učenici koji dobiju klupko drže uzicu, a klupko predaju sljedećem učeniku koji može nastaviti Sjenica prehrambeni lanac. Tako nastavljaju dok ne misle da se lanac završava – više nitko ne jede određeni organizam. Zadatak se može ponoviti više puta, a svaki put neka kreće drugi učenik – Ris Kuna odnosno druga biljka. Nakon igranja uloga porazgovarajte s učenicima o prehrambenim lancima i o prehrambenim mrežama. Kroz razgovor zajedno pronađite razliku između prehrambenog lanca i prehrambene Puh mreže. Porazgovarajte o tome što se dogodi kad određenog Zec Srna organizma nema u prirodi i kako to utječe na druge organizme. Istaknite da je svaki organizam važan za održavanje ravnoteže u Gusjenica prirodi. Pitajte učenike što se dogodi sa životinjama koje su na kraju prehrambenog lanca – pa stoga nisu pojedene. Usmjerite Autorji: razgovor na razlagače i njihovu ulogu u prirodi. Istaknite da je Iztok Tomažič, uloga razlagača da organske tvari od životinja ponovno budu Wikipedia, dostupne biljkama – i time je krug zatvoren. Neka učenici Miha Krofel, Trava Bukva Krkavina na internetu ili drugim izvorima kod kuće (ili u školi) potraže Milan Zubrik nekoliko predstavnika razlagača. PRIMJERI PREHRAMBENIH LANACA PRO: POT 1: POT 2: POT 3: PL 1 PL 2 PL 3 PL 4 PL 5 PL 6 Primjer izrađenog „lančića“ primarnog proizvođača – PL 7 bukva (na vrhu) i potrošača - puh (ispod). PL 8 PL 9 PL 10 Tablica: Primjeri prehrambenih lanaca (PV = prehrambeni lanac, Pro = proizvođač, Pot = potrošač) Izračunaj: Ako biljka primi 1000 jedinica energije, biljojed 100, a mesojed 10 jedinica energije, koliko se postotaka energije prenese s biljaka na mesojeda? Primjer izrađenog prehrambenog lanca koji se sastoji od primarnog proizvođača – krkovina (na dnu), potrošača 1. stupnja - srna (u sredini) te potrošaća 2. stupnja - ris (na vrhu). Od biljaka na mesojeda prenese se: % energije. 27 2. TRIADA 2. TRIADA 28 KAKAV JE MOJ UZORAK? RAZRED: 4. – 5. (LIKOVNA KULTURA) · TRAJANJE: 1 - 2 ŠKOLSKA SATA CILJEVI Učenici: • Razvijaju osjećaj za bogaćenje oblika s likovnim elementima • Razvijaju osjećaj za odnose između različitih boja (kontrasti boja) • Razvijaju osjećaj za razmještaj oblika na površini Obrazovni ishodi: • Učenici mogu samostalno nacrtati/naslikati risa i njegovo prirodno okruženje. Risa oboje te mu nacrtaju/naslikaju uzorak točaka/mrlja po želji. MEĐUPREDMETNA POVEZANOST S PREDMETOM PRIRODA CILJEVI Učenici: • Znaju objasniti vanjsku strukturu životinja Autor: Miha Krofel • Znaju povezati vanjski izgled životinja s njezinim načinom života, spolom, okolišem itd. • Po izgledu mogu zaključiti je li životinja grabežljivac ili nije MINI RJEČNIK: Pribor: Jedinka – svako pojedino biće Pri izradi možemo se koristiti različitim priborom: pastele, tempere, vodene boje, papir, kistovi, drvene bojice… Uzorci – nešto što se na podlozi (pravilno) ponavlja ili se razlikuje od drugog uzorka Upotrijebite onaj pribor čijom se likovnom tehnikom želite koristiti. Životni prostor – prostor u kojem žive životinje (kreću se, hrane, razmnožavaju…) ZA UČITELJA TEORIJSKA PODLOGA: Euroazijski ris (Lynx lynx) najveća je živuća vrsta risa. Težak je između 15 i 21 kilograma (ženke su prosječno 2,5 kg lakše od mužjaka), dugačak 80 – 150 cm, a visok oko 65 cm. Za njega je karakterističan spolni dimorfizam, koji je izražen u većoj veličini i masi kod mužjaka. Boja krzna je sivo – smeđa, a po trbuhu i na bokovima svjetlija je nego na leđima. Možemo primijetiti i nijanse crvenkaste i žućkaste boje. Na krznu su različiti uzorci mrlja i točaka, koji su karakteristični za svaku pojedinačnu jedinku. Neke su jedinke bez izraženog uzorka. Dlaka se sastoji od gornjega sloja (nadlaka), koje risu daje karakterističnu boju krzna, te donjega sloja (podlaka), koji ga zimi grije. Ris ima karakterističnu mačju glavu s kratkom njuškom, ali unatoč tome ima izrazito dobar njuh. Osjetila na koja se uglavnom oslanja su vid i sluh. Zato kod risova možemo vidjeti savršeno razvijene oči i velike trokutaste uši s karakterističnim čupercima dlake na vrhu. Izgled glave dodatno povećavaju zalisci sa strane, odnosno čuperci duže dlake uz obraze. Važno osjetilo je i njuh, što mu omogućavaju brkovi i dlake koje rastu iz njuške, lica te iznad očiju. Njegovo izduženo tijelo podupiru kraće prednje i nešto duže stražnje noge, koje mu omogućuju brze, dugačke skokove pri lovu. Iz njegovih okruglastih šapa rastu oštre pandže, koje se u hodu uvlače u nabore kože na prstima, kako bi se mogao nečujno kretati. Ris na stražnjim nogama ima četiri prsta, na prednjima pet. Na završetku tijela ima kratak, od 10 do 30 cm dugačak, rep s crnim vrhom. UPUTE ZA IZVEDBU: Učenicima podijelite likovni pribor. Dajte im upute da nacrtaju/naslikaju risa onako kako ga oni zamišljaju. Nakon toga kratkog zadatka (oko 10 min), učenicima pustite snimku risa i pokažite više fotografija. Pri pokazivanju fotografija porazgovarajte o karakteristikama risa na koje trebaju obratiti pozornost (duže stražnje noge, velike uši s čuperkom dlaka, kratak rep s crnim vrhom, velike oči, velike šape…). Nakon toga dajte uputu da svaki učenik nacrta/naslika risa u njegovu prirodnom okruženju. Na kraju sata usporedite sve radove. Mogu zaključiti da nijedan ris nije potpuno jednak. Objasnite da je tako i u prirodi; svaki ris ima svoj jedinstven (individualni) uzorak krzna. Ta se karakteristika može koristiti u istraživanju za razlikovanje pojedinih jedinki. Objasnite i u kakvu okolišu živi ris te da mu uzorak pomaže pri stapanju s okolišem. Ako želite, možete učenicima dati da izaberu crtanje/slikanje vuka ili medvjeda – u tome slučaju porazgovarajte i o karakteristikama tih dviju velikih zvijeri te pokažite njihove fotografije. Crteži učenika osnovnih škola Brina (lijevo) i Zale (desno). 29 2. TRIADA 2. TRIADA 30 /3 3. TRIADA ZA UČENIKE Pročitaj upute i riješi radni list. 1. ŠTO JEDEM? Ispod su prikazane fotografije različitih lubanja i njihovi opisi. Pažljivo pročitaj opis lubanje i pogledaj fotografije. Poveži naziv životinje s pravim opisom lubanje. Napiši je li životinja biljojed, mesojed ili svejed (način prehranjivanja). RAZRED: 6. – 7. (PRIRODA/BIOLOGIJA) · TRAJANJE: 1 ŠKOLSKI SAT ŽIVOTINJA OPIS LUBANJA (SLOVO) CILJEVI Učenici: • Razumiju povezanost tjelesne građe spomenutih životinjskih skupina i prehrambenih prilagodbi i karakteristika (primjerice, SRNA Oči su na lubanji smještene lateralno – sa strane. Nosni je dio blago probavni trakt biljojeda i mesojeda, oblik zuba sisavaca) izdužen. U gornjoj čeljusti nemaju sjekutiće. Očnjaci su jako mali, Dužina lubanje: smješteni iza donjih sjekutića te ih je na prvi pogled teško razlikovati od Obrazovni ishodi: 20 cm njih. Iza očnjaka je dugačka praznina. Kutnjaci su razvijeni i stepenasti te • Učenici razumiju različite prilagodbe životinja prema njihovu načina života oštri. Pribor: Radni list, olovke, lubanje životinja (ako učitelj ima tu mogućnost) ili njihove fotografije, snimke VUK Oči su na lubanji smještene frontalno - usmjerene prema naprijed. Nosni je dio izdužen. Očnjaci su dugi i zašiljeni. Iza očnjaka je kratka praznina. Dužina lubanje: Kutnjaci imaju oštre, zašiljene zagrizne površine. Na gornjem stražnjem dijelu lubanje nalazi se veliki greben na kojem su smješteni mišići čeljusti ZA UČITELJA 26 cm (najbolje vidljivo sa strane). TEORIJSKA PODLOGA: Oči su na lubanji smještene frontalno – usmjerene prema naprijed, očne S obzirom na to kojom se hranom hrane, životinje dijelimo na biljojede, mesojede i svejede. Kod njih su se razvile različite RIS duplje iznimno su velike i zaobljene. Nosni dio nije izdužen. Očnjaci su morfološke prilagodbe lubanja. Možemo uočiti razlike u veličini i obliku lubanje, zuba i položaja očiju. Svejedima i mesojedima oči dugi i šiljasti. Iza očnjaka je kratka praznina. Kutnjaci, kojih ima tri, imaju su smješteno frontalno (naprijed), što im omogućuje dubinski vid. Biljojedima su oči smještene lateralno (sa strane), što im daje Dužina lubanje: oštre, zašiljene zagrizne površine. Na gornjem stražnjem dijelu lubanje šire vidno polje. Kod mesojeda su zubi drugačiji nego kod biljojeda. Očnjaci su im većinom dugi i šiljasti, dok kutnjaci imaju oštre 14 cm nalazi se manji greben na kojem su smješteni mišići čeljusti (najbolje grizne površine. Biljojedi nemaju duge očnjake – kod nekih ih uopće ni nema, kutnjaci su pak razvijeni, mogu biti stepenasti i oštri, vidljivo sa strane). a omogućavaju drobljenje i mljevenje biljne hrane. Svejedi imaju karakteristike i mesojeda i svejeda – očnjaci su većinom šiljasti, kutnjaci su razvijeni i omogućavaju mljevenje i trganje hrane i biljnoga i životinjskoga podrijetla. Oči su na lubanji smještene lateralno – sa strane. Nosni je dio blago DABAR izdužen. Sjekutići su jako oštri te stalno rastu, zovu se glodavci. Gornji sjekutići usmjereni su prema dolje, donji sjekutići usmjereni prema gore UPUTE ZA IZVEDBU: Dužina lubanje: – pri zagrizu se spajaju i međusobno oštre; obojani su smeđe-narančasto 1. 16 cm (zbog željeza u zubima). Iza sjekutića je dugačka praznina. Kutnjaci su Učenici pročitaju tekst i riješe zadatke. rašireni i ravni, s vidljivim žljebovima. 2. U drugom dijelu učitelj razgovara s učenicima o razlikama između biljojeda, mesojeda i svejeda. Učitelj treba naglasiti da se prehrana životinja razlikuje ovisno o godišnjim dobima. Na satu možete razgovarati o osobinama i morfološkim prilagodbama MEDVJED Oči su na lubanji smještene frontalno – usmjerene prema naprijed. Nosni ljudske lubanje. je dio izdužen. Očnjaci su dugi i zašiljeni. Iza donjih očnjaka je dugačka Dužina lubanje: praznina. Na gornjem stražnjem dijelu lubanje nalazi se veliki greben na 35 cm kojem su smješteni mišići čeljusti. Kutnjaci su rašireni i ne baš oštri. MINI RJEČNIK: Frontalno – oči su na lubanji smještene tako da su usmjerene prema naprijed Lateralno – oči su na lubanji smještene tako da su usmjerene lijevo i desno Očnjaci – zubi koji su smješteni u prednjem dijelu usne šupljine i u mesojeda su uglavnom duži i zašiljeni, a kraći i manje zašiljeni PUH Oči su na lubanji smještene lateralno – sa strane. Nosni je dio blago kod biljojeda; kod ljudi su to zubi koji su treći po redu izdužen. Sjekutići su jako oštri te stalno rastu, zovu se glodavci. Gornji Kutnjaci – zubi smješteni u stražnjem dijelu usne šupljine (pretkutnjaci i kutnjaci), koji su kod mesojeda izbočeniji i s manjom Dužina lubanje: sjekutići usmjereni su prema dolje, donji sjekutići usmjereni prema površinom zagriza, namijenjeni trganju i komadanju hrane, dok su kod biljojeda kutnjaci razvijeniji s većom površinom zagriza; 5 cm gore – pri zagrizu se spajaju i međusobno oštre. Iza sjekutića je dugačka kod ljudi su kutnjaci šesti, sedmi (i osmi zub), a pretkutnjaci četvrti i peti zub praznina. Kutnjaci su rašireni i ravni, s vidljivim žljebovima. Avtor fotografij lobanj: Iztok Tomažič 31 3. TRIADA 3. TRIADA 32 A B 1 1 cm 1 2 cm 2 3 2 3 4 4 1. Lubanja sa strane (blago pod kutom) 1. Lubanja sa strane 2. Donja čeljust sa strane 2. Donja čeljust odozgo 3. Lubanja odozgo 3. Lubanja s gornjom čeljusti odozdo prema gore 4. Lubanja s gornjom čeljusti, slikana odozdo prema gore 4. Lubanja (bez donje čeljusti) odozgo 33 3. TRIADA 3. TRIADA 34 C D 1 5 cm 2 3 1 2 cm 2 3 4 1. Lubanja sa strane 1. Lubanja sa strane 2. Lubanja odozgo 2. lubanja s gornjom čeljusti, 3. Lubanja s gornjom čeljusti odozdo prema gore fotografirana odozdo prema gore 4. Donja čeljust sa strane 3. Donja čeljust sa strane 35 3. TRIADA 3. TRIADA 36 E F 1 2 cm 2 3 1 2 cm 2 3 4 1. Lubanja sa strane 1. Lubanja sa strane 2. Lubanja s gornjom čeljusti, 2. Dio lubanje s gornjom fotografirana odozdo prema gore čeljusti odozdo prema gore 3. Lubanja odozgo 3. Donja čeljust, 4. Donja čeljust sa strane fotografirana odozgo 37 3. TRIADA 3. TRIADA 38 2. 3. GDJE SE NALAZE ZVIJERI? Koje su osobine zajedničke biljojedima? Koje su osobine zajedničke mesojedima? RAZRED: 8. (BIOLOGIJA) · TRAJANJE: 1 ŠKOLSKI SAT CILJEVI Učenici: • Spoznaju da svaka vrsta ima ograničenu sposobnost prilagođavanja na promjene okoliša i da vrsta izumre ako se okoliš odjednom previše promijeni • Razumiju da biološku raznolikost čuvamo izravnom zaštitom prirode i biosfere općenito, uz održivo korištenje okoliša i održivim razvojem, pogotovo u zaštićenim područjima; spoznaju svrhu (hrvatskoga i međunarodnoga) sektorskog zakonodavstva • Upoznaju neke rijetke i ugrožene vrste u svome okolišu • Razumiju utjecaje ljudi na biološke sustave (organizmi, ekosustavi, biosfera) i te utjecaje traže u svome okolišu (urbanizacija, 4. 100 prekomjerno korištenje prirodnih izvora, degradacija i rascjepkavanje ekosustava, onečišćenje okoliša itd.) U različita godišnja doba dostupna je različita Obrazovni ishodi: hrana, pa se prehrana životinja razlikuje tijekom 80 • Učenik je sposoban prostorno razmišljati te razumjeti podatke s karte godine. Na donjem grafikonu prikazana je • Učenik može samostalno donositi zaključke iz grafičkih prikaza i zemljovida prehrana risa po godišnjim dobima. Znanstvenici cima [ % ] su analizirali izmet i želuce više risova te 60 zabilježili s čime su se hranili. „Učestalost plijena u uzorcima“ udio je uzoraka u kojima MEĐUPREDMETNA POVEZANOST S PREDMETOM je bila prisutna određena vrsta hrane. Prouči 40 GEOGRAFIJA podatke u grafikonu i odgovori na pitanja. Papkari (srna, jelen, divokoza) CILJEVI Puh Učestalost plijena u uzor 20 Učenici: Ostali sisavci (lisica, voluharica, miš, zec) • Na primjerima ocjenjuju i razvijaju stav prema prirodnoj i kulturnoj baštini svoje domovine Ptice • Analiziraju posljedice gospodarskog razvoja za okoliš Strvina • Osvješćuju važnost očuvanja okoliša za održivi razvoj društva u sadašnjosti i budućnosti 0 PROLJEĆE LJETO/JESEN ZIMA • Razlikuju odgovorno i neodgovorno upravljanje prostorom te važnost odgovornosti za preuzete obveze • Na temelju različitih izvora, statističkih podataka i digitalne građe izvlače sažetke te oblikuju zaključke i predlažu a U kojem se godišnjem dobu ris b Koji je plijen najčešći u proljeće, koji ljeti/u jesen, rješenja hrani najraznovrsnije? a koji zimi? Pribor: Otisnuti zemljovidi, radni listovi, olovke c Kolika je učestalost pojavljivanja puha u prehrani risa u određeno doba godine? ZA UČITELJA U PROLJEĆE: U LJETO/JESEN: ZIMI: TEORIJSKA PODLOGA: U Hrvatskoj su velike zvijeri raširene na područjima s dovoljno hrane, prostora za razmnožavanje i odgoj mladunaca te dovoljno velikom vjerojatnosti za preživljavanje. Ris, vuk i medvjed za to trebaju pretežno šumska područja, gdje se nalaze i njihovi izvori ŠTO SAM NAUČIO/LA? hrane i gdje su uglavnom sigurni od čovjeka i njegovih aktivnosti. Najvažniji izvor hrane za risa su srne, za vuka jeleni, a za medvjeda Ispuni tablicu: pretežno hrana biljnog podrijetla. Raširenost svih triju velikih zvijeri uglavnom se podudara, jer trebaju slična staništa. Hrvatska je pokrivena šumom 47,5 %, međutim te životinje ne naseljavaju sva prikladna šumska područja. Razlozi za to mogu biti neprohodna područja ili prepreke između prikladnih područja. Neprohodna područja su, primjerice, veća područja poljoprivrednog, prigradskog ŽIVOTINJE DIJELIMO NA: SVEJEDI MESOJEDI BILJOJEDI krajolika ili prometna infrastruktura (npr. autoceste, koje sprečavaju ili ograničavaju prolaz životinja). Oči su smještene: UPUTE ZA IZVEDBU: 1. Učenici pomoću dobivenih zemljovida odgovaraju na pitanja. Očnjaci su: 2. U drugom dijelu učitelj razgovara s učenicima o njihovim odgovorima i zaključcima. Kutnjaci su: MINI RJEČNIK: Životni okoliš – okoliš koji obuhvaća sve žive i nežive čimbenike koje određena vrsta treba za preživljavanje Primjer životinje: 39 3. TRIADA 3. TRIADA 40 ZA UČENIKE Zemljovid 1: Zemljovid 3: VRSTE GUSTOĆA KRAJOLIKA U NASELJENOSTI HRVATSKOJ: PO OPĆINAMA: Izvor: Izvor: Ministarstvo Popis stanovništva, graditeljstva i kućanstava i stanova prostornog uređenja, 2011 NN 106/2017 (prosinac https://www.dzs.hr/hrv/ 2017) censuses/census2001/ https://mgipu.gov. Popis/Graphs/gusposto_ hr/o-ministarstvu-15/ hrvbody.html djelokrug/prostorno- uredjenje-3335/ strategija-prostornog- razvoja-republike- hrvatske/4096 Zemljovid 2: Zemljovid 4: GLAVNE GDJE U HRVATSKE HRVATSKOJ PROMETNICE: OBITAVA RIS: Izvor: Izvor: Plan upravljanja Portal hrvatske risom u Republici tehničke baštine, autori: Hrvatskoj za razdoblje P Feletar i D Hozjan od 2010. do 2015. (veljača 2018) Rujan, 2010. https://tehnika.lzmk.hr/ Ministarstvo zaštite cestovni-promet/ okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Str. 14. 41 3. TRIADA 3. TRIADA 42 Što primjećujete na zemljovidima? Zapišite najmanje tri zapažanja. Zemljovid 5: GDJE U HRVATSKOJ OBITAVA VUK: Izvor: Procjena veličine populacije vuka (Canis Koja je vrsta od gore spomenutih životinja najraširenija u Hrvatskoj? Na kojim područjima obitava? lupus) u Hrvatskoj za razdoblje od 01. lipnja 2018. do 01. lipnja 2019. godine. Travanj, 2020. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Str. 6. Koja je vrsta od gore spomenutih životinja najmanje raširena u Hrvatskoj? Na kojim područjima obitava? Na kojem su području u Hrvatskoj raširene sve tri vrste zvijeri? Zašto je to tako? Kako vrsta okoliša utječe na raširenost velikih zvijeri? (Odgovore oblikuj na temelju zemljovida.) Zemljovid 6: GDJE U HRVATSKOJ Kako cestovne prometnice utječu na raširenost velikih zvijeri? (Odgovore oblikuj na temelju zemljovida.) OBITAVA MEDVJED: Izvor: Plan gospodarenja smeđim medvjedom (Ursus arctos L.) u Kako naseljenost utječe na raširenost velikih zvijeri? (Odgovore oblikuj na temelju zemljovida.) Republici Hrvatskoj. 2019. Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i projekt „LIFE DINALP Što misliš zašto velike zvijeri nisu prisutne u Slavoniji? BEAR“. Str. Što misliš zašto je velika gustoća naseljenosti medvjeda u Gorskom kotaru i Lici, dok je u Primorju prisutan ponekad? 43 3. TRIADA 3. TRIADA 44 ŠTO SAM NAUČIO/LA? VELIKE ZVIJERI I LJUDI – 1. KAKO OSTVARITI SUŽIVOT Zaokruži TOČNO ili NETOČNO. Na cijelom šumskom području Hrvatske obitava barem jedna od triju velikih vrsta zvijeri. TOČNO NETOČNO RAZRED: 8. (BIOLOGIJA) · TRAJANJE: 1 - 2 ŠKOLSKA SATA 2. CILJEVI Svakoj regiji dodaj vrstu životinja koja u njoj obitava. Napiši i naseljava li to područje u cijelosti ili djelomično. Učenici: Kako biste lakše zamislili granice područja/regija možete posjetiti internetsku stranicu: • Na temelju primjera dolaze do spoznaje o osnovnoj i primijenjenoj znanosti te interdisciplinarnosti • Shvaćaju da je znanje o biologiji sve važnije za usvajanje relevantnog nacionalnog i međunarodnog zakonodavstva REGIJA VRSTA ŽIVOTINJA NASELJENOST (DJELOMIČNA / U CIJELOSTI) Obrazovni ishodi: • Učenici su sposobni razumjeti i sažeti bit napisanoga te znaju kritički procijeniti pročitane informacije • Kroz vježbu učenici razvijaju kritičko razmišljanje, uče kako postići kompromise te poboljšavaju komunikacijske vještine Slavonija i Baranja MEĐUPREDMETNA POVEZANOST S PREDMETOM ZA ETIČKO-MORALNO OBRAZOVANJE CILJEVI Hrvatsko zagorje Učenici: • Razvijaju sposobnost proučavanja razlika unutar zajednica i između njih • Razumiju koliko je uzajamna tolerancija članova važna za zajednicu • Uče i usvajaju strategije i postupke koji omogućavaju suradnju i mirno rješavanje sukoba • Kroz medijske poruke i događaje u svakodnevnom životu uče o stereotipima i predrasudama i razvijaju kritički Međimurje stav prema njima • Uče o važnosti tolerancije i uzajamnog poštovanja za kulturu suživota • Razumiju važnost dijaloga i suradnje te solidarnosti Pribor: Tiskani članci i komentari, opisi pojedinih interesnih skupina, papir, olovke Pokuplje ZA UČITELJA Banija TEORIJSKA PODLOGA: Na Zemlji ne živimo samo mi, ljudi, nego taj prostor dijelimo s drugim organizmima. Neki su nam često neprimjetni, dok drugi mogu izazvati različite reakcije – od sreće do straha. Velike zvijeri jedna su od skupina životinja koje kod ljudi izazivaju brojne emocije i reakcije. Kakvo mišljenje stvaramo o njima ovisi o našim interesima i znanju. Ako u Hrvatskoj želimo očuvati velike zvijeri te istovremeno boraviti na području na kojem žive i one, moramo pronaći rješenje za suživot. To je ponekad iznimno teško, jer kao složeno društvo imamo i vrlo različite interesne skupine – primjerice, poljoprivrednici, lovci, prirodoznanci, znanstvenici, vladini Gorski kotar službenici. Među tim različitim dionicima često nastaju neslaganja u vezi s očuvanjem velikih zvijeri. Vukovi i medvjedi mogu biti konfliktna vrsta, koja često uzrokuje štetu na domaćim životinjama ili drugoj imovini. Negativni stavovi mogu se odraziti i na druge vrste zvijeri (poput risa), koje u pravilu nanose puno manje štete životinjama na pašnjacima te mogu imati značajan utjecaj na potporu naseljavanja risa u Hrvatsku. Populacija risa kod nas toliko je mala da njezinu opstanku prijeti križanje u srodstvu. Uspješno naseljavanje risova i njihovo prihvaćanje od strane lokalnog stanovništva omogućuje preživljavanje risa u Hrvatskoj. Lika Kako riješiti te izazove, pitanje je na koje različite skupine imaju različite odgovore. Važno je poznavati ekologiju i biologiju tih životinja, jer samo na temelju toga znanja možemo stvoriti planove koji omogućuju rješavanje sukoba i usvojiti rješenja temeljena na kompromisima dionika. Istra i Kvarner Dalmacija Autor: Rok Černe 45 3. TRIADA 3. TRIADA 46 UPUTE ZA IZVEDBU: OPISI INTERESNIH SKUPINA: 1. Učitelj prvo pripremi razred. Stolove postavi tako da stvori četiri skupine. 1: MINISTAR OKOLIŠA 2. Učitelj unaprijed pripremi listiće, koje učenici izvlače. Na njima je navedena interesna skupina koju će učenik predstavljati i Da biste došli na taj položaj, morali ste uložiti puno vremena i truda. Uvjereni ste da radite dobro, pa vam je u interesu biti na tome opis te interesne skupine. Učenici koji ne dobiju listić okupljaju se u skupinu koja će predstavljati stanovništvo, koje također položaju i u sljedećem vladinom mandatu. Želite pomiriti razmišljanja svih dionika te ih dovesti do zajedničkog stava, odnosno može aktivno sudjelovati, postavljati pitanja i davati mišljenja. Učitelj može listiće dati svim učenicima – u tome su slučaju kompromisa. Znate da ne mogu svi biti zadovoljni u potpunosti, pa situaciju pokušavate okrenuti tako da svatko dobije osjećaj da interesne skupine zastupljenije. je saslušan i da to shvaćate ozbiljno. Vaš je problem što ideja svakoga dionika o nekoj točki košta – ili kupnja električnih ograda, ili subvencije za dodatnu potporu uzgoju stoke na način prijateljski za velike zvijeri, ili praćenje populacije te nadzor njezina odstrela. 3. Učitelj zatim podijeli članke i odabrane komentare interesnih skupina, koje učenici trebaju pročitati (učitelj može potražiti Vaša su sredstva ograničena i ne možete ih dijeliti „šakom i kapom“. Ponekad vam pomalo ide na živce što svi očekuju da spasite novije članke i vijesti). Nakon čitanja, učenici unutar interesne skupine kroz razgovor stvaraju mišljenje i stav koji će zastupati. svijet, iako ste spremni učiniti puno. Potom može početi rasprava. 4. Učitelj ima ulogu moderatora, daje riječ, postavlja podpitanja, sažima određene podatke. Učenici zagovaraju stavove 2: STOČAR 1 svoje interesne skupine. Na kraju sata komentiraju izjave, iznose svoja mišljenja o svemu što je rečeno te pokušaju doći do kompromisa treba li i kako ostvariti suživot s velikim zvijerima. Važne zaključke upišu u bilježnicu. Otkad znate za sebe vaša obitelj uzgaja sitnu stoku za meso. Stoka je ograđena dvjema žicama, čime se sprečava da pobjegne i napravi štetu na tuđoj imovini. Nasuprot tome, čini vam se da velike zvijeri, koje je zaštitila država, uzrokuju veliku štetu i vama i susjedima uzgajivačima. Kako su vaši pašnjaci udaljeni od vašeg imanja, teško vam je zamisliti da svaki dan hodate kako biste MINI RJEČNIK: stado zatvorili unutar električne ograde, za koju stručnjaci tvrde da štiti od napada vuka i medvjeda. Ove ste godine već pretrpjeli Električne ograde – posebne ograde namijenjene čuvanju stoke od napada vuka i medvjeda štetu nakon što vam je vuk ubio 15 ovaca, prošle vam je godine medvjed nanio veliku štetu na pčelinjaku. Zato ni u kojem slučaju Pastirski psi – psi različitih pasmina, koji se koriste za zaštitu stada od vukova ne odobravate naseljavanje risa iz Karpata, jer ne želite da vam i ta zvijer nanosi štetu. S risom ili bez njega, očekujete dodatnu Populacija – skupina jedinki iste vrste koja živi na određenom području u određeno vrijeme potporu za proizvodnju domaćega mesa u Hrvatskoj. Teritorij – područje koje jedinke aktivno obilježavaju i brane od jedinki iste ili druge vrste kako bi na tome području obranile i očuvale izvore hrane koje trebaju za preživljavanje i razmnožavanje 3: Subvencija – novčana naknada za štetu koju su prouzročili vanjski čimbenici, primjerice vukovi ili medvjedi, unatoč upotrebi STOČAR 2 preventivnih mjera (npr., upotreba električnih ograda ili pastirskih pasa) Monitoring – praćenje, sustavno prikupljanje različitih podataka, kao što su brojnost i raširenost populacije, prepoznavanje Još dok je bila mala, vaša je baka tjerala sitnu stoku na pašu. U vrijeme vaših roditelja to se financijski više nije isplatilo te su tu područja na kojima se jedinke razmnožavaju, praćenje razvoja populacije, lociranje teritorija te proučavanje ponašanja životinja praksu napustili. Nekoliko su puta pretrpjeli štetu koju su uzrokovali vuk i medvjed, što je za njih bio velik financijski udarac. Divljač – vrsta slobodnih sisavaca i ptica koje lovci love tijekom određene lovne sezone; u slučaju velikih zvijeri najvažnije su Imanje ste preuzeli prije nekoliko godina i kako niste željeli pretrpjeti štetu kao vaši roditelji, zatražili ste subvencioniranje kupnje vrste divljači jelen i srna električne ograde i dvaju pastirskih pasa preko nekog europskog projekta. Otkako svoju stoku svaku večer zatvorite električnom Odstrel – uklanjanje određenog broja primjeraka neke vrste iz prirode, a koje je odobrila država ogradom, a po danu je čuvaju psi, više nemate šteta. To vam uzima nešto dodatnog vremena, a ograda i psi također koštaju. Ipak, čini vam se važno da u Hrvatskoj imamo i velike zvijeri – ako ih nemamo mi, zašto bi ih imao netko drugi u Europi? Unatoč tome, zalažete se za veći financijski poticaj razvoju poljoprivrede prijateljske zvijerima. PITANJA UČITELJA - MODERATORA (učitelj može dodati ili izostaviti pitanja ovisno o dijalogu među skupinama. Ako razgovor teče bez učiteljeve intervencije, ne 4: LOVAC 1 mora postavljati pitanja, nego samo usmjerava razgovor.) • Smatrate li da su velike zvijeri u Hrvatskoj važne i zašto to mislite? Predsjednik ste lovačkoga društva i njegovi članovi vas poštuju. Ris vam se sam po sebi čini zanimljiv te je, kao i vuk i medvjed, • Zašto ne odstrelimo sve vučje čopore u Hrvatskoj? nekakav simbol divljine. Zato se ne protivite naseljavanju. U vašem lovištu za vašega mandata nije bilo risa, pa se bojite kako će • Možemo li odstrelom smanjiti štetu na sitnoj stoci? utjecati na brojnost divljači koja je kod vas nešto manja. Razlog za brigu je i situacija s vukovima, čija se populacija raširila u vaše • Koliko je po vašem mišljenu potrebno odstreliti vukova/medvjeda i risova i zašto? i okolna lovišta. Mislite da bi utjecaj na divljač zbog toga mogao biti još veći, a ris takvu situaciju može samo pogoršati, pogotovo • Kako možemo zaštititi stoku od napada vuka? jer šumarska struka, koja donosi planove odstrela zvijeri, istodobno zahtijeva povećanje planova za odstrel biljojeda (srne, jeleni). • Kako možemo zaštititi pčelinjake od medvjeda? • Kako možemo smanjiti/spriječiti dolazak medvjeda u blizinu naselja i odlagališta otpada? • Što mislite o krivolovu? 5: LOVAC 2 • Tko je, po vašem mišljenju, odgovoran za krivolov? • Kako nadzirati brojnost populacija velikih zvijeri? Predsjednik ste lovačkoga društva i njegovi članovi vas poštuju. Ris vam se sam po sebi čini zanimljiv te je, kao i vuk, nekakav • Jesu li velike zvijeri opasne za ljude? Koje? simbol divljine. Zato se ne protivite naseljavanju. Doživjeli ste sve – odsutnost risa iz vaših šuma, njegovo ponovno naseljavanje i • Može li Hrvatska bez velikih zvijeri? porast populacije, potom njezin pad, sve do danas. Po vašem je mišljenju ris dio naših šuma i znate da divljači ima dovoljno i za risa • Možemo li pronaći rješenja za suživot s velikim zvijerima? i za lovce. Što se tiče vuka i medvjeda, imate isto tako pozitivno mišljenje. Shvaćate da vukovi kao grabežljivci imaju velik utjecaj • Što bi se dogodilo kada na području Hrvatske više ne bi bilo velikih zvijeri? na divljač te da je to u ekosustavu važno za očuvanje raznolikosti, zato se zauzimate za njihov opstanak, a ponekad i za mogućnost • Je li naseljavanje risova važno za njihovo očuvanje? reguliranja njihova broja, ako je to potrebno. • Može li naseljavanje risova prouzrokovati štetu kod stočara? 6: ZAŠTITNIK PRIRODE Na prirodu gledate kao na nešto što se ne može samo zaštititi od ljudskih utjecaja. Bojite se da biste uništili njezinu čarobnost, jer znate da su prirodni procesi vrlo isprepleteni, a prisutnost ili odsutnost različitih vrsta ima međusobni utjecaj. Risa su istrijebili ljudi i ako se sami ne pobrinemo za njegov opstanak, bez sumnje će izumrijeti u Hrvatskoj, a s vremenom možda i u Europi. Znate da je odstrel divljači veći od broja životinja koje ulovi ris, koji je plaha vrsta, koja se zadržava u šumi, pa ne očekujete dodatne napade na sitnu stoku. K tomu ste u projektu predvidjeli kupnju više kompleta električnih ograda, koje ćete podijeliti uzgajivačima. Što se tiče šteta koje uzrokuju vuk i medvjed, već ste pronašli neka rješenja – stoku i pčelinjake možemo zaštititi električnim ogradama, Autor: Rok Černe a pomoću kontejnera otpornih na medvjede možemo smanjiti dolazak medvjeda do naseljenih mjesta. Prisutnost vuka izaziva više sukoba, ali ste sigurni da se i na tome području možemo pronaći rješenja za suživot u daljnjim projektima. 47 3. TRIADA 3. TRIADA 48 ZA UČENIKE ŠTO SAM NAUČIO/LA? 1:https://www.index.hr/vijesti/clanak/Zastita-vuka-u-Hrvatskoj-u-krizi-Ako-vama-u-Zagrebu-treba-vuk-ogradite-Sljeme/804411.aspx Smatraš li da velike zvijeri u prirodi imaju važnu ulogu? ČLANAK KOMENTARI: 1: Ne slažem se s tvrdnjom stručnjaka da postoje ljudi koji vukove ne vole samo onako, a priori; dok ne radi štetu, nijedna životinja nije omražena, ali kada ti ptice oberu voće i grožđe, kad ti vuk zakolje 20 ovaca, svi se predomisle. Također i tvrdnja da imamo dovoljno prostora za sadašnju populaciju vukova je iskrivljena, jer da imamo dovoljno prave divljine, ne bi se vukovi Koji su razlozi da vukovi, medvjedi i risovi dolaze u sukob s određenim interesnim skupinama? selili tamo – simo, problem su ceste, željeznice i naselja, trebamo li sve to uništiti i otići živjeti na otok kako bi vuk imao dovoljno prostora? 2: Teško ćemo ostvariti suživot sa zvijerima, uvijek će biti sukoba. Živim na području na kojem još nema vukova i medvjeda, ali kada razgovaram s ljudima koji se s njima susreću svaki dan, svi su zabrinuti, neka struka kaže što hoće, sumnjam da stručnjaci žive na terenu gdje se to događa, lako je drugima dijeliti savjete. 3: Možemo prihvatiti zamisao da je odstrel vuka u blizini pašnjaka i naselja dobro rješenje, jer se možda prestraše te se ne budu Što misliš, koja su rješenja za suživot s vukovima, medvjedima i risovima? više približavali imanjima. 4: Vukova ima previše, potrebno je smanjiti brojnost populacije. To je jednostavna i prirodna mjera, stara kao i čovjekov suživot sa životinjama. Čovjek se morao izboriti za svoj životni prostor. Danas nije drugačije – ako vuka na nekom području nije bilo jako dugo, onda ni danas nema tamo što tražiti. U Dalmatinskoj zagori i još nekim područjima radi se o sigurnosti stanovništva, posebno su izložena djeca na putu do školskog autobusa, na igralištima ili drugdje u prirodi. Očekivao bih barem istu brigu za sigurnost te djece, kao što smo inače zabrinuti za sigurnost djece drugdje. 2: https://www.index.hr/vijesti/clanak/uznemirujuce-vukovi-kod-gracaca-zaklali-87-ovaca/2269710.aspx ČLANAK KOMENTARI: 1: Zvijeri su po Zakonu o zaštiti prirode državno vlasništvo. Po zakonu vlasnik je odgovoran za materijalnu štetu koju počini njegovo vlasništvo. I kada pas nekoga ugrize, odgovoran je vlasnik materijalno i kazneno. Tako bi država u potpunosti trebala odgovarati za štetu koju prouzrokuju zvijeri te je i spriječiti. Kako su zvijeri vlasništvo svih poreznih obveznika – države, normalno je i legalno da troškovi budu pokriveni iz džepova svih poreznih obveznika, a ne samo onih koji su pretrpjeli štetu. 3: https://www.jutarnji.hr/life/u-hrvatsku-uskoro-iz-rumunjske-stize-prvi-ris-migrant-star-je-cetiri-godine-tezak-21-kilogram-i-u-punoj-snazi-a-evo-zasto-ga-uvozimo-u-lijepu-nasu-8443556 4: ČLANAK https://lag-petrova-gora.hr/dokumenti/pdf/Kako%20prijaviti%20stetu%20od%20vuka%20i%20risa.pdf Autorja: Jernej Javornik (na dnu i na sredini) i Tomaž Berce (na vrhu lijevo i desno) 49 3. TRIADA 3. TRIADA 50 KOLIKO RISOVA IMAMO? ZA UČENIKE RAZRED: 5. – 8. (PRIRODOZNANSTVENI PRISTUP) · TRAJANJE: 1 ŠKOLSKI SAT Pročitaj tekst i riješi zadatak. CILJEVI 1. Fotoidentifikacija je jedna od istraživačkih metoda koju možemo koristiti u određivanju broja risova. Pomoću fotozamki ili Obrazovni ishodi: automatskih kamera, koje snimaju fotografije životinja u prirodi, možemo analizirati dobivene snimke te razlikovati pojedine • Učenik zna uočiti i dati primjere živih bića, pojava, predmeta i sl., navesti sličnosti i razlike te prepoznati obrasce ili pravila risove jedne od drugih. Svaki ris ima jedinstven uzorak točaka i mrlja na tijelu. Ta jedinstvenost omogućuje istraživačima da mogu pojedinog risa prepoznati na različitim fotografijama. Pribor: Radni listovi, olovke ZA UČITELJA TEORIJSKA PODLOGA: Za uspješnu zaštitu i očuvanje vrsta potrebno je redovito provoditi nadzore (monitoring) ili pratiti stanje pojedinih vrsta. Monitoring vrste je sustavno prikupljanje različitih podataka, kao što su veličina i raširenost populacije, identificiranje područja u kojima se jedinke razmnožavaju, praćenje populacijskih trendova, lociranje teritorija te proučavanje ponašanja životinja. Takve podatke prikupljaju istraživači, stručnjaci i drugi zainteresirani građani koji se dobrovoljno uključuju u sustavne planove prikupljanja podataka, kroz višegodišnja istraživanja, tijekom kojih koriste iste metode praćenja. Tako mogu međusobno razmjenjivati podatke. Što dulje istraživači provode takve monitoringe, to je veća vrijednost prikupljenih podataka. Dobivanje podataka o životinjama u prirodnom okolišu veliki je izazov, jer ih je teško izravno promatrati. Zato se istraživači koriste različitim istraživačkim metodama. Postoje invazivne i neinvazivne metode proučavanja. Tijekom vježbe upoznat ćete neinvazivnu istraživačku metodu. Neinvazivna metoda znači da istraživač ne dolazi u neposredni dodir sa životinjom. Takva se metoda koristila za procjenu brojnosti risova u Hrvatskoj. Metoda se zove fotoidentifikacija. Temelji se na tome da na području na kojem obitavaju risovi postavimo automatske kamere, koje imaju ugrađen senzor pokreta. Kamere se aktiviraju kada detektiraju pokret te snime fotografiju ili video. Tako dobijemo snimke različitih životinja, među kojima mogu biti i snimke risa. Na temelju fotografija risova možemo prepoznati pojedine primjerke, jer svaka jedinka ima jedinstven uzorak, kao što je kod ljudi otisak prsta. Ta nam metoda daje informacije o identitetu risova, njihovu razmnožavanju (u slučaju da opazimo mladunce), raširenosti te najmanjem broju. Naravno, za planiranje svake metode potrebno je pažljivo proučiti način primjene metode, kako bismo sa što manje truda mogli dobiti najbolje moguće podatke. Zato na terenu najprije treba pronaći znakove prisutnosti vrste. Nalaze li se dlake u blizini nekih koliba i drugih objekata u šumi o čije se uglove risovi trljaju pri obilježavanju teritorija, tragovi u blatu ili snijegu, je li pronađen plijen risa. Tako možemo odrediti gdje se u prostoru nalaze risovi, jer oni često koriste iste staze za kretanje. Tek kada znamo da su risovi prisutni na određenom području, ima smisla instalirati kamere koje se aktiviraju kada detektiraju kretanje i dobiti njihove fotografije. UPUTE ZA IZVEDBU: 1. Učenici pročitaju tekst i riješe zadatak. 2. Nakon vježbe porazgovarajte s njima o dobivenim rezultatima te kakve podatke možemo dobiti takvom istraživačkom metodom? MINI RJEČNIK: Fotoidentifikacija – istraživačka metoda u kojoj analizom i usporedbom više fotografija identificiramo iste primjerke na različitim fotografijama Invazivna istraživačka metoda – istraživačka metoda kod koje je za prikupljanje podataka potrebno doći u neposredan dodir s organizmima (primjerice, hvatanje, uzimanje uzoraka krvi ili tkiva) Izvor: LIFE Lynx internetska stranica – izvještaj o praćenju fotozamkama, stranica 8. Neinvazivna istraživačka metoda – istraživačka metoda kod koje podatke o organizmima možemo prikupiti bez neposrednoga dodira s njima ili zadiranja u životinju Na gornjim je fotografijama prikazan primjer ručne identifikacije jedinki risa po uzorku njihova krzna. Crveni kvadrat prikazuje Automatska kamera – ili fotozamka je kamera s ugrađenim senzorom za detektiranje kretanja, koju možemo koristiti za izradu kako su istraživači pomoću uzoraka mrlja usporedili po dvije snimke istog (fotografija gore) ili različitog (fotografija dolje) risa. fotografija i snimaka u prirodi bez prisutnosti čovjeka 51 3. TRIADA 3. TRIADA 52 2. Pred tobom je zahtjevan zadatak. Dobio/la si više snimaka iz različitih automatskih kamera, koje su bile postavljene na ŠTO RADIM I GDJE SE NALAZIM? području na kojem se pojavljuje ris. Zanima te koliko si različitih jedinki „uhvatio/la“ fotozamkom. Zdesna imaš prostor za bilješke, gdje možeš upisati sličnosti među jedinkama, kako bi lakše otkrio/la koliko si jedinki uspio/la fotografirati. Usporedi RAZRED: 8. (BIOLOGIJA) · TRAJANJE: 1 ŠKOLSKI SAT pojedinačne parove risova, pri čemu obrati pažnju na izraženije uzorke. CILJEVI Učenici: • Spoznaju istraživačke metode u biologiji • Nauče koje su neke rijetke i ugrožene vrste kod nas Obrazovni ishodi: • Učenici nauče jednu od istraživačkih metoda pomoću koje proučavaju euroazijske risove • Učenici nauče čitati podatke iz proračunske tablice te ucrtavati točke na zemljovid Pribor: Radni listovi, olovke, ravnalo ZA UČITELJA TEORIJSKA PODLOGA: Organizmi su različito raspoređeni u prostoru. Gdje će se naseliti, ovisi o primjerenosti okoliša, dostupnosti hrane, prisutnosti drugih organizama te njihovoj ekologiji ili životnim potrebama. Razlikujemo teritorijalne vrste životinja, kao što su ris i vuk, te neteritorijalne životinje, kao što je medvjed. Vuk na svojem području živi u čoporu, a svaki čopor ima zasebni teritorij. Ris na svome području živi sam (samotnjak). Teritorij mužjaka može se preklapati s teritorijem ženke, ali ne i s teritorijem drugih mužjaka. Medvjed, za razliku od vuka i risa, nije teritorijalna životinja, pa se na jednom području može kretati više jedinki. Pomoću istraživačke metode telemetrije možemo odrediti kamo se u prostoru životinje kreću te zaključiti što rade u određenom trenutku. Metoda telemetrije temelji se na tome da životinju ulovimo i stavimo joj ovratnik (najčešće) s posebnim uređajima koji prenose signale, bilježe lokaciju ogrlice (GPS uređaj), mjere temperaturu okoliša, kretanje životinje te sve te podatke šalju istraživačima. Ogrlica ima odašiljač signala (radijskog i mobilnog) i bateriju. Na životinji je oko godinu dana (ovisno o postavkama i bateriji), nakon čega se otvori i padne. Za to vrijeme istraživačima putem mobilnog signala šalje poruke s više informacija. Pomoću te metode dobivamo podatke o tome gdje se životinja nalazila u određenom trenutku, kako se brzo kretala, kada smo zabilježili te podatke itd. Pomoću računalnih programa možemo nacrtati točke kretanja životinja, a zajedno s ostalim informacijama možemo zaključiti kako se životinja ponaša u prostoru. UPUTE ZA IZVEDBU: S učenicima razgovarajte o telemetriji kao istraživačkoj metodi te njezinoj namjeni. Neka učenici pomoću teksta ispune radni list. Zajedno provjerite njihove odgovore. MINI RJEČNIK: Razmisli i napiši zašto bi bilo važno za svaku jedinku imati fotografiju lijeve i desne strane? Telemetrija – istraživačka metoda kod koje pomoću telemetrijske ogrlice i različitih odašiljača možemo dobiti podatke o lokacijama i aktivnostima organizama Teritorij – područje koje jedinke aktivno označuju i brane od ostalih jedinki iste ili druge vrste, kako bi obranile i sačuvale izvore hrane na tome području koji su im potrebni za opstanak i preživljavanje. Teritorij je manji od životnog prostora Životni prostor – područje različite veličine u staništu pojedine vrste, koje uključuje potrebne životne uvjete za opstanak i razmnožavanje ŠTO SAM NAUČIO/LA? određene jedinke; veličina životnog prostora ovisi o količini izvora dobara (prije svega hrane) te se mijenja tijekom godina ili života jedinki; životni prostor je veći od teritorija Kojom metodom možemo ustanoviti brojnost životinja na nekom području i na čemu se temelji? Čopor – manja skupina jedinki (većinom srodnih primjeraka) iste vrste, koja živi na istom području, međusobno komunicira i surađuje, karakterističan za npr. vukove Samotnjak – vrsta organizma koja većinu vremena živi sama te se s Što znači izraz fotoidentifikacija? jedinkama iste vrste susreće tijekom parenja te samo iznimno izvan toga Izvor: http://www.risi.si/Slika:Dinko.JPG vremena; karakteristično za npr. medvjeda i risa (ponekad su samotnjaci i neki primjerci vrsta koje inače žive u skupinama ili zajednicama) Dinko s ovratnikom 53 3. TRIADA 3. TRIADA 54 ZA UČENIKE Pročitaj tekst i riješi zadatke. Koje podatke možeš iščitati iz tablice? 1. Pomoću gore opisane metode istraživači su dobili podatke o ženki risa Teji i mužjaku Goruu. Podatke o mužjaku već su unijeli u zemljovid te ih označili žutim točkama. Podaci o ženki Teji još nisu nacrtani, osim 2 lokacije, gdje su pronašli njezin plijen (označeno crvenim točkama). Pomoću podataka iz tablice ucrtaj u zemljovid točke gdje se nalazi Teja. Spojite točke po redu njezina kretanja (od 1. do 18. točke). Odgovori na pitanja. PODACI O ŽENKI RISA TEJI TOČKA Y KOORDINATA X KOORDINATA VRIJEME U DANU AKTIVNOST RISA 1 N 6 2:00 40 2 M 7 4:00 45 3 N 7 5:00 50 4 M 9 6:00 55 5 K 10 7:00 50 6 M 8 8:00 35 7 L 9 10:00 25 8 J 12 12:00 20 9 I 11 13:00 15 10 J 11 14:00 25 11 K 11 15:00 35 12 I 10 16:00 40 Mužjak Goru - životni prostor Ženka Teja - životni prostor 13 I 12 17:00 55 Mužjak Goru Ženka Teja (plijen) 14 I 13 18:00 60 15 H 12 19:00 55 16 G 12 20:00 45 U koje se doba dana Teja vraćala plijenu i koliko se to puta dogodilo? Objasni. 17 H 11 22:00 40 18 H 13 24:00 40 55 3. TRIADA 3. TRIADA 56 2. Pomoću podataka koji su ponuđeni u predzadnjem (Vrijeme u danu) i zadnjem (Aktivnost ženke risa) stupcu tabele nacrtaj graf aktivnosti ženke risa. Na osi x neka budu vremenski podaci (sat u danu), na y osi aktivnost ženke. Njezina je aktivnost izračunata s obzirom na podatke o njezinoj brzini i drugih parametara, ali nema posebnu jedinicu. Označite osi x i y i dodajte naslov grafikona. Pomoću grafa odgovori na pitanja u nastavku. AKRONIM: Carnivora Dinarica IME PROJEKTA: Prekogranična suradnja i usluge ekosustava u dugoročnom očuvanju populacija velikih zvijeri u sjevernim Dinaridima / Čezmejno sodelovanje in ekosistemske storitve za dolgoročno ohranjanje populacij velikih zveri v severnih Dinaridih ŠIFRA PROJEKTA: INTERREG SLO-HR 410 TRAJANJE PROJEKTA: 01.09.2018 – 31.8.2021 www.carnivoradinarica.eu | carnivora.dinarica@gmail.com | facebook.com/CarnivoraDinarica Projekt je sufinanciran iz EFRR-a u okviru Programa suradnje INTERREG V-A Slovenija - Hrvatska. U kojem je dijelu dana ženka risa Teja najaktivnija? Kad biste rekli da Teja odmara? VODILNI PROJEKTNI PARTNER PARTNERJI Kolika je vrijednost Tejine najveće i najmanje aktivnosti? ŠTO SAM NAUČIO/LA? Na kojoj su se koordinatnoj točki mogli susresti risovi Teja i Goru? Preklapa li se teritorij mužjaka i ženke (zemljovid)? DA NE 57 3. TRIADA