Zb. gozdarstva in lesarstva, L. 19, št~ 1, s.· 193 - 198, Ljubljana 1981 UDK 631 .459.2.3 UTICAJ VEGETACIJE NA KONZERVACIJU ZEMLJlšTA I VODE Dime PETKOVSKI*, Josif MITRIKESKI*, Dimitar POPOVSKI** ABSTRACT During 1964-67 some field experiments were carried out studing the influence of promising crops on soil and water conservation on the Central part of Macedonia. UVOD U Makedoniji postoje znatne povrs1ne koje se Jako ekstenzivno koriste. Ove površi- ne se nalaze u branovidno-brdskom i padinskom pedogeografskom reonu. Znatan deo ovih površina, koji je dobiven krčenjem šuma, je obradjivan. Lišen vegetacije a sa znatnim nagibom ove su površine bile izložene uticaju pri rodnih činilaca koje su uzrokovale intenzivnu eroziju zemljišta. Pojava erozije imala Je za posledicu smanjenje njihove plodnosti a naporedo sa tim i smanjenje prinosa ispod granice rentabil iteta. To je bio uzrok što su ove površine napuštene, slabo obrasle pri- rodnom vegetacijom, usled čega se nastavlja proces erozije, dalje osiromašenje zemljišta. Na takvim površinama srecu se sirozemi, vrlo niske plodnosti, redje 1 itosoli ili, pak, zemljišta koja su silno erodirana tako da se na površini jav- lja kambični horizont koji je, često puta, del imično ion erodiran. CILJ I METODE ISPITIVANJA Poslednjih godina vrše se ispitivanja u cilju intenzivnijeg iskorišcavanja povrs1- na podložnih eroziji'. Cilj ispitivanja je usmeren u pravcu iznalaženja pogodnih vidova graminea i Jeguminoza, koje bi se na takvim terenima uspešno razvijale i davale dobar prinos sena a u isto vreme uticale pozitivno na zaštitu zemljišta i konzervirale vecu kol ičinu vode 1,2,3,4. Takvo višestruko delovanje vegetacije na zemijište potiče otuda što ona direktno deluje na zemljište, smanjuje udarnu snagu kišnih kapi i brzinu oticanja vode, i indirektno, poboljšava fizičke i he- miJske osobine zemljišta a tirne poboljšava brzinu upijanja vode od strane istog 5,b,7. Zato na površinama gde dominiraju površinska i brazdasta erozija, kakav je služaj u citiranim pedogeografskim reonima, najvažnija je agrotehnička mera obnova vegetacijskog pokrivača. Ogledne parcele su bile vel !čine 20 m2 a kolekcionirano je samo 1/16 deo od ukup- ne količine otekle vode i denudiranog zemljišta. OSNOVNE KARAKTERISTIKE PRI RODNIH USLOVA PODRUCJA U KOME SU ISPITIVANJA VRŠENA Rezultati, koji su predmet diskusije, doblveni su sa ogleda koji su bili postav- ljeni u reonu Tikveša. U ovom području erozija je uništi la zemlj ište na znatnim površinama Jer je šumska vegetacija intenzivno uništavana tokom prošl ih vekova. Osim toga osnovall3geomorfološka karakteristika područja je da je teren silno dise- ciran. Mnoštvo malih jezerskih terasa pruža pogodne uslove za pojavu intenzivne erozije a uništavanjem vegetacije su poboljšani uslovi za pojavu najekcesnijih ,, Mr.asistenti, *1, Dr.n.savetnik, Poljoprivredni fakultet, Skopje, bul .Jugosla- vija bb 193 erozionlh oblika. Osim toga I geološka podloga Je sastavljena od rastresitlh jezer- skih sedimenata što je omogucilo formiranje duboklh jaruga koje drenlraju ze~ljlšte 1 doprinose lntenzlvnom isušivanju terena a samim tlm potenci raju sušni karakter podl'l.lčja. To su sve nepogodni uslovl za obnovu prlrodnog biljnog pokrlvača. Oslm toga treba lstacl da oblast Tikveša (zajedno sa Ovčem Poljem) Ima najsuvlju kl !mu ne samo u našoj zemlji nego i u celoj unutrašnjostl Balkanskog poluostrva. Kao pri- log navodlmo da je dvadeset godišnja presečna suma padavina (1949-1969 g.) 379 rrrn (st.Gradsko) a da temperatura·vazduha, tokom leta, dostlže l 4o0 c. Karakter navede- nih uslova ukazuje na činjenicu da su Isti nepovoljnl za obnovu vegetacije. Zato su branovidno-brdski tereni Tikveša pretežno pokrlvenl sirozemima a na blagim pa- dinama I uvalama srecu se eutrični kambisoli, razllčltog stepena erodiranosti. Na jednom takvom lokalitetu vršena su lspitivanja koja su predmet rasmatranja. Nagib terena na kome su ispltlvanja vršena, je 24%, nadmorska vi sina je 210 m, povr- šina Je srednje erodirana, jer Je erozija zahvatlla I deo horizonta (B). Po meha- nlčkom sastavu zemljlšte je peskovlta llovača, slabo je karbonatno I slabo humozno, neutralne Je reakcije (tab. 1,2). što se tiče snabdevenosti azotom, fosforom I ka- lljumom analize pokazuju da je zemljlšte nedovoljno snabdeveno fosforom i azotom dok Je obezbedjenost kalijumom dobro. Tab. 1 Dub"fna Depth 0-20 25-50 60-85 Tab. 2 Dublna Depth 0-20 25-50 60-85 Tab. 3 Stanica Stati on Gradsko Mehanlčki sastav zemljišta Mechanlcal composltlon of soll 5 2-5 1-2 0,25-1 0,02-0,25 3, 12 6,42 6,76 25,96 4,43 7,64 7,64 30;99 7,64 8,69 7,86 30,52 Hemljske osoblne zemljlšta Cheml~al propertles of soli Humus N CaCO~ - H20 % 2,37 0,016 1,72 1,99 0,011 0,74 1,72 o, 011 0,99 Godlšnja suma padavina Ralnfal l 1964 1965 381 ,5 322,7 7,68 7,62 7,76 1966 350,2 194 36,84 33,51 32,98 pH nKCL 7,29 7,25 7,33 1967 336,9 0,002-0,02 0,002 23,60 13,60 22,20 13,30 22,70 13,80 P205 K2L_ mgr/100 gr 1 31,2 1,4 20,0 1 18,7 REZULTATI ISPITIVANJA Pri rodni uslovl reona a posebno branovldno-brdskog dela terena Jako ogranlčavaju Izbor kultura koje se mogu sa uspehom gaji ti. U ovom reonu domini raju žl.ta a često se Javlja i ugar. Zato smo I ml u našim lspltlvanjlma uključll I od žitnih kultura ječam kojl se smenjivao sa ugarom, zatlm Vlcla satlva, koja se Isto tako smenjlva- la sa ugarom, a kao čiste kulture lspltlvano Je delovanje Trlfol lum subteraneum, Lotus cornlculatus, Medlcago satlva, Medlcago falcata l Onobrlchls satlva. U ovom radu blce reči o rezultatlma kojl su doblvenl sa parcela pod sledeclm kulturama: ugar I ječam, Medlcago satlva l Onobrlchls satlva. U tabel l 3 date su godlšnje sume padavina za godlne u kojlma su vršena lspltlvanja. Iz datlh podataka se vidi da su godlšnje sume padavina vrlo niske. Sa nešto vecom sumom padavina Je prva godlna lspltlvanja, 1964, dok je u ostalim godlnama, 1965, 1966 i 196 7, suma padav l na nešto manja. , Kod svlh ispltlvanlh parcela količina otekle vode l erodlranog zemljlšta u 1964 god., a to je prva godlna ispltlvanja, u poredjenju sa ostalim godlnama Je naJveca.Uzrok takve pojave je što u 1964 godlni Imamo najvecu godlšnju sumu padavina, što po na- šem mišljenju nlje od nekog posebnog značaja Jer su te razi lke u vlslnl godlšnje sume padavina neznatne. Smatramo da Je od daleko veceg značaja člnjenlca što su u ovoj godlni blljke slabo razvljene, slablje pokrlvaju zemljlšte a tirne ga l slabi- Je konzervi raju. U sledeclm godlnama, 1965, 1966 1 1967 god., sa porastom I razvl- cem vegetacije raste I njihova sposobnost konzervaclje zemljlšta I vode. Uzlmaju- cl u obzir dva osnovna uslova koja blljke treba da zadovolje, a to su prinosi 1 stepen konzervacije zemljlšta l vode, Iz podataka datlh u tab.4 se Jasno vidi da ta dva uslova u najvecoj meri zadovoljava esparzeta (Onobrlchls satlva). Ova kul- tura se bolje prilagodila prlrodnlm uslovlma područja tako da prinosi sena kojl su izmeren! na parcelama pod ovom kulturom vlšekratno premašuju prinose ostal lh kultura koje su bile uključene u ispltivanj.lma (Bandžo, 1978). Jedno-godišnja žltarica, ječam, bolje štltl zemljište u poredjenju sa površlnom pod ugarom. Pošto ne pokriva površlnu zemljfšta ~reko cele godlne, kao što Je slu- čaj sa esparzetom i lucerkom, to je I delovanje Ječma na konzervaclju zemljlšta 1 vode znatno slablje u poredjenju sa ovlm dvema kulturama. Ako uporedlmo kol ičlne otekle vode l erodlranog zemljlšta po godlnama I ukupno, za ceo period osmatranja, Jasno se vidi da su gubltcl vode I zemljišta u prvoj godinl (1964) sa parcele 3 1 4 znatno vece u poredjenju sa Istim vrednostlma do- blvenlm sa parcele 1. U ostal lm godlnama osmatranja (1965, 1966 1 1967) Imamo po- javu da gubltcl zemlj lšta l vode rapidno opadaju sa parcela 3 1 4, kako u pore- djenju sa prethodnom godlnom tako Isto I u poredjenju sa parcelam 1. Takvu poja- vu možemo smatrati normalnom jer u prvoj godlnl vlšegodlšnje kulture Medlcago sa- tlva {parcela 3) i Onobrlchls satlva {parcela 4) slabo su razvijene l normalno treba očeklvatl da Je l njihovo delovanje na zemljlšte slabo, ne dolazl do svog punog lzražaja. Pravi efekat njihovog zaštltnog delovanja dolazl do punog lzra- žaja u sledečim godlnama {tab.4). Zbog toga I smatramo da se doblja realnlja sli- ka o pozltlvnom delovanju vegetacije ako uporedlmo vrednosti koje karakterlšu gubltke vode I zemljišta za godine osmatranja 1965,1966 l 1967, kada dolazl do potpunog izražaja pozitivno delovanje iste {tab.5). 195 ,.... "' O> Tab. 4 No. 1. 1a. 3. 4. Vegetacija Vegetation Ugar-Fallow Ječam - Hordeum vulgare Medicago sativa Onobrichis sativa UTICAJ VEGETACIJE NA KONZERVACIJU ZEMLJlšTA I VODE Influence of vegetation on Runoff and soil erosion 1964 1965 1' 66 1 it/ha gr/ha 1 it/ha gr/ha 1 it/ha gr/ha 7452,5 16028,0 - - 7017,5 14699,3 - - 2486,25 3318,25 - - 12647,5 37535,7 1275,0 1195, 1 6425,0 461,8 13397,5 35513,3 506,2 354,o 4012,5 368,6 1967 Pri nos 1 it/ha gr/ha Yield me/ha .. - - - 2785,0 4817,2 - 1440,0 264,4 27,3 1 575,0 230,7 63,5 1 Tab. 5 Broj Vegetacija Gubitci - Lost off Vode - Runoff 1 it/ha Zemljišta - Soil gr/ha la 3 Ugar-ječam Fallow-Hordeum vulgare Medicago sativa 12288,75· (19741,25)'. 9140,00' (21787,50)'' 24893,75· (40921, 75).' 1921,25' (39456,95)'' 4 Onobrichis sativa 5093, 70' (18491,20)'' 970,86' (36484,16) .. · Gubitci vode i zemljišta za 1965,1966 i 1967 god. ·· Gubitci vode i. zemljišta za 1964,1965,1966 i 1967 god. LITERATURA Bandjo Dj.et al (1978): Trevnicite vo SRM-nekoi karakteristiki na proizvodstvoto, dosegašnlte ispituvanja i možnosti za nivno podobruvanje. Soc.zemj.br. 10. Sk. Bandjo Dj., Popovski D. (1970): Uticaj nekih višegodišnjih leguminozana konzer- vacrJu zemljišta i vode u okolini Skoplja. Ar.za polj. nauke, sv.80, str. 66-78, Beograd. Popovski D.(1980): Popovski D.(1980): Prilog proučavanju hemijskih osoblna i mehanlčkog sastava erodiranog zemljišta i vode. (u štampi). Beograd. Prilog poznavanju erozije zemljišta. VI.Kongres Jug.Druš- tva za pr.zemlj. Novi Sad. Popovski D., Volkanovski l. (1979): Zaštita i obnova na erodiranite počvi (rako- pis). Skopje. Johnston J.R. et al (1943): The effect of cropping practlces on aggregation, orga- nic matter content, and Jost of soli and water in the Marshall .silt loam. S.S.S. of Amer,Proc., 7: 105-107, šoštaric-Pisačic K., Kovačevic J.(1970): Uloga travnjaka u pogledu zaštlte tla. Polj.i šum., sv.XVI, 3.Titograd. 197 THE EFFECT OF DIFFERENT VEGETATIONS ON SOIL ANO WATER LOSSES Petkovski D., Mitrikeski J., Popovski D. Agricultural Faculty, Soil Science Institut, Skopje SUMMARY Eroded soils occupy a large area in the SR Macedonla. Su11111arizing all factors that influence runoff and soil erosion we can emphaslze the two followlng sources: {a) devastation of natura] vegetation.and {b) bad cllmatic condition for lts re- storation. The fact mentioned under (b) is most outstandlng in the Central reglon caracterized by rainfall deficiency and very high dally temperatures during summer months. Under such conditions, during 1964-67, some field experiments were carried out. Field scale trlals of promising crops or improved practices are an lmportant part of the experimental approach. Yields of Onobrlchis sat Iva and Medlcago sativa have been determined. Observations have been also made of crops influence of runoff and soil erosion {tab.4). · The conclusion regarding productivlty of uslng crops and thelr Influence on the degree of runoff and erosion control, therefore, can be based upon experiences from filed scale operations (tab. 4,5). 198