KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 54 (2) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 APRILA 1937. PATENTNI SPIS BR. 13038 Paper Sacks Limited i Poster Gotch Robinson, Bristol, Engleska. Usavršavanje kod kesa od hartije. Prijava od 26 avgusta 1935. Važi od 1 jula 1936. Traženo pravo prvenstva od 11 septembra 1934 (Engleska). Ovaj se pronalazak odnosi na kese ili džakove od hartije ili slične, u kojima se ivični delovi krajeva cevi od koje se pravi kesa, presavijaju tako da se dobija ono što je poznato pod nazivom „zalepljeno pljosnato dno” (blockbottom) i namenjen je naročilo upotrebi kod višestrukih kesa ili džakova za teške svrhe, iako se pronalazak može primeniti i na jednostruke ili jednoslojne kese ili džakove. Ako se posmatra način presavijanja poznatih kesa sa zalepljenim pljosnatim dnom, videče se da pri savijanju krajeva cevi da bi se napravilo zalepljeno pljosnato dno, krajni delovi ili preklopi (oni delovi koji leže na krajevima bočnih ivica spljoštene cevi) presavijeni su unutra i da su bočni delovi ili preklopi (krajevi prednje i zadnje strane spljoštene cevi) presavijeni preko krajnjih preklopa i jedan preko drugog, tako da bočni preklopi preklapaju jedan drugog a pored toga još i krajnje preklope. Videče se dalje da pri savijanju krajnjih preklopa i pri njihovom preklapanju bočnim preklopima, koje dolazi posle toga, stvara se upadni ugao, tako da je sastavak oreko ispruženog zalepljenog pljo-snatog dna kraći nego širina kese. Kod zalepljenih pljosnatih dna ovake vrste potrebno je da se između bočnih krajnjih preklopa napravi sastavak, što se obično postizava upotrebom kakvog lepila. U slučaju, pak, višestrukih kesa, lepilo se upotrebi i između slojeva hartije i sastavak se zatvori metalnim spojkama. U izvesnim slučajevima, da bi se sastavak izveo po- trebno je, šta više, nalepiti posebnu spolj-, nu traku ili komad hartije. Da bi se izveo sastavak sa dovoljnim prekrivanjem, uzajamno preklapanje bočnih i krajnjih preklopa mora biti veliko, drugim rečima preklopi moraju biti nepotrebno veliki, što ima za posledicu smanjenje zapremine kese pri izvesnoj zadanoj dužini cevi, a izre-zivanje ćoškova spljoštene cevi, kojem se pribegava, ne uklanja ovu zamerku i nije u potpunosti zadovoljavajuće. Na ove poznate načine dobije se zatvoreno dno, koje je nepotrebno kruto i kojem nedostaje savitljivost poželjna kod džakova za teške svrhe. Jedan predmet ovog pronalaska jeste izrada savršenije kese i način za izradu kese, pomoću kojeg se može izvršiti zatvaranje kese pljosnatim zalepljenim dnom, koje je trajnije, savitljivije ili jače i kod kojeg su naročito ćoškovi savitljivi i jaki. Prednost pronalaska sastoji se takode u tome što pri istoj zadanoj dužini cevi može se izraditi kesa nešto veće zapremine nego na do sada poznate načine zatvaranja kesa pljosnatim zalepljenim dnom. Drugi predmet pronalaska jeste izrada savršenije kese sa višestrukim zidovima i zalepljenim pljosnatim dnom ili savršenije kese sa višestrukim zidovima i savršenijim zalepljenim pljosnatim dnom na oba kraja i klapnom za punjenje, pri čemu se prednost pronalaska sastoji u tome, što se dno i krajevi kese mogu sigurno zatvoriti upotrebom lepila. Pronalazak se sastoji u presavijanju Din. 45. - krajnjih preklopa cevi od koje se pravi kesa unutra a zatim napolje pre no što se bočni preklopi zatvore jedan preko drugog. Kod savršenijih kesa postoji u uglovima jedan dopunski savitljivi deo trou-glastog oblika, koji proširuje prostor normalne kese. Posmatrajući zatvoreni kraj usavršene kese vidimo da kad se trouglas-ti proširujući deo ispruži i priljubi uz dno onda se on poklapa sa ćoškovima na krajevima zalepljenog pljosnatog dna, koji se nalaze na krajevima bočnih ivica spljoštene cevi. Zidovi ćoškova kese sačinjava-će nastavak zidova kese i imaće istu debljinu, usled čega će se dobiti ćošak znatne jačine osiguran zalepljenim sastavkom kese, koji se prostire podjednako na obe strane uzdužne srednje linije dna, ostvarujući ovde veću debljinu i u isto vreme zadržavajući savitljivost. Pronalazak se dalje sastoji u pripremanju listova ili tabaka za izradu višestrukih kesa, čije su krajnje ivice izrezane kao što je niže opisano tako da stvaraju preklope, ispuste ili zaglavlja s jedne strane -cevi od koje se pravi kesa, koji se preklapaju sa odgovarajućim ispustima s druge strane cevi i vezuju za njih bilo preklapanjem jednih preko drugih, bilo umetanjem jednih između drugih, pr čemu se u oba slučaja u stvari dobija niz nezavisnih kesa umetnutih jedna u drugu. Ovaj se način izrade može izvesti uz minimalnu količinu otpadaka ako se listovi otsecaju od niza širokih traka pogodne širine, pri čemu svako otsecanje ili svaki presek obrazuje gornji deo jednog lista i donji deo narednog, tako da gornji i donji delovi jesu uzajamno naspramni. Prema jednom obliku izrade kese ili džaka sa višestrukim zidovima, koja se zatvara umetanjem jednih ispusta medu druge, ćoškovi spljoštenih umetnutih jedna u drugu cevi, čija dužina odgovara đu žini- kese, otsecaju se pod uglom od 45° na otstojanju dovoljnom da se dobije potrebno preklapanje ili uzajamno ulaženje ispusta, jedne među druge, za zatvaranje pomoću 'lepila. Mesto toga listovi iz kojih se izrađuju cevi mogu se šeći sa kosim pravougaonim izrezima na kraju linija po kojima se cevi nrevijaju. Kraj cevi se otvori pa se krajnji preklopi previju unutra, pa se zatim podignu i u isto vreme okrenu ili presaviju natrag preko samih sebe. Zatim se bočni preklopi okrenu naviše i presaviju jedan prema drugim tako da se preklope. Pri spajanju pojedinih ivica ispusti pojedinih slojeva od jednog izrezanog dela do drugog umeću se jedni među druge i zalepljuju lepkom. Prema drugom načinu izrade onoga što bi se moglo nazvati „stepenastom” cevi ili cevi za kese umetnutih jedna u druge, kod kojih su krajevi cevi pomaknuti stepenasto jedan naspram drugog ili, pak, imaju zaglavlja ili ispuste koja štrče toliko da se u presavijenom stanju neposredno preklapaju jedni preko drugih, od širokih traka pogodne širine otsecaju ili odvajaju listovi ili tabaci tako da bi se dobili tabaci sa širokim izrezima i ispustima. Odvajanje listova vrši se na tri mesta. Preseči broj 1 i 2 leže u istoj pravoj liniji na spolj-nom delu trake, dok unutrašnji presek broj 3 leži paralelno njima ali nešto pomaknut unutra od preseka br. 1 i 2. Ovi preseči su spojeni kratkim presecima, koji idu diagonalno ili koso od unutrašnjih krajeva preseka br. 1 i br. 2 ka susednim krajevima preseka br. 3, obrazujući na taj način široki izrez sa ispustima sa obeju strana i ostavljajući na traci, od koje je list otsečen, odgovarajuće suprotne izreze sa jednim ispustom između njih. Razmak poprečnih preseka meren po dužini trake menjače se kod svake trake iz koje će se izraditi višestruka cev od hartije, pri čemu je raspored takav, da diagonalne ili kose ivice, obrazovane kratkim presecima na svakom sloju hartije, uzajamno se poklapaju ili ukrštaju u tačkama, koje će ležati na uzdužnim bočnim prevojima cevi. Listovi snabdeveni ovakim izrezima slažu se (najbolje uz izvesno pomeranje svakog narednog lista u stranu) jedan preko drugog i savijaju u cevi, krajnji preklopi se presavijaju unutra i preko polovine natrag napolje a bočni preklopi presaviju se preko njih, tako da preklopi ili zaglavlja, koji postoje na jednoj strani ili licu cevi, preklapaju odgovarajuće preklope ili zaglavlje na drugoj strani ili naličju cevi, za koje se i učvršćuju lepkom. Klapna (ili klapne) dobija se na taj način, što se na krajevima cevi snabdevenih izrezima naprave kraći uzdužni zarezi paralelno sa stranama ili uzdužnim linijama po kojima je cev presavijena da bi se na taj način stvorio preklop ili jezik dovoljne dužine da omogući sigurno zatvaranje ili zalepljivanje posle punjenja. U priloženim crtežima slika 1 pretstav-Ija šemu, koja pokazuje kako se niz nezavisnih širokih traka seče da bi se dobio niz listova za izradu cevi, pr čemu su preseči raspoređeni tako da se omogući da preklopi ili zaglavlja ili ispusti na gornjem i donjem kraju svakog lista isečenog iz koje bilo trake budu isti. Na ovoj slici trake su pokazane složene jedna preko druge zbog ograničenog prostora. Slika 2 pokazuje krajnje delove tabaka otsečenih od traka na način pokazan na slici 1, složenih jedan preko drugog uz izvesno pomeranje u stranu da bi se na taj način dobile grupe tabaka za izradu cevi za četvoroslojnu kesu prema jednom obliku pronalaska, pri čemu dužina tabaka odgovara dužini kese, koja se izrađuje. Slika 3 pokazuje jedan kraj grupe cevi od hartije umetnutih jedna u drugu i izrađenih od listova pokazanih na slici 2, pre no što je započet rad na izradi zalepljenog pljospa-tog dna. Slika 4 je poprečni presek, koji pokazuje ispuste ili preklope u zaglavlju krajeva cevi na obema stranama cevi, tako napravljene da se mogu preklopiti jedni preko drugih, Slika 5 pokazuje izgled spre-da krajnjeg dela umetnutih jedna u drugu cevi, pokazanih na slici 4 i pretstavlja prvi stupanj presavijanja bočnih i krajnjih pre" klopa višestruke cevi. Slika 6 je uvećani izgled krajnjih preklopa presavijenih napolje preko samih sebe. Slika 7 pretstavlja nešto docniji stepen presavijanja od onog pokazanog na slici 6 i pokazuje kako je jedan bočni preklop presavijen unutra, dok drugi bočni preklop ima da bude presavijen naniže preko njega i zalepljen. Slika 8 pretstavlja delimični izgled zatvorene pri dnu kese kad su preklopi već preklopljeni i zalepljeni jedan za drugi pomoću lepka i pljosnato dno napravljeno i zatvoreno. Slika 9 je izgled spreda jednog dela ugla kese, čije je dno složeno po uzdužnoj rednoj liniji označenoj na slici 8 tačkama i crticama. Slika 10 je perspektivni izgled ugla kese, koji pokazuje trouglasti dodatak ili proširenje ugla koje se dobija pri izradi dna kese prema ovom pronalasku. Slika 11 pokazuje jedan deo ugla na jednom kraju iste cevi kao i na slici 3, razrezan da bi se napravio zatvarač sa klap-nom. Slika 12 pokazuje preklop na zare-zanom kraju (pokazanom na slici 11) presavijen unutra, sa bočnim preklopima pripremljenim za presavijanie jedan preko drugog preko krajnjih preklopa. Slika 13 pokazuje primenu posebnog parčeta, koje se zaleoljuje za preklop na kraiu kod klap-ne da bi se pokrio izrez u obliku slova V, koji se vidi na slici 12. Slika 14 pokazuje gotovu klapnu. Slika 15 odgovara slici 5, ali pretstavlja primenu ovog pronalaska na cev za izradu kese sa naborima sa strane kao kod meha. Slika 16 pretstavlja perspektivni izgled gotove kese sa naborima kao kod meha i sa dnom izrađenim prema ovom pronalasku; vidi se i posebni trouglasti džep, koji štrči u stranu. Slike od 17 do 21 jesu delimični izgledi, koji pretstavljaju izmene u pronalasku, u kojima se pojedini slojevi pri za- tvaranja kese uvlače jedni među druge. Slika 17 pokazuje nizove listova složenih jedan na drugi snabdevene izrezima na onim rnestima preko kojih će se listovi prescvi-ti u cev. Na slici 18 vidimo listove pokazane na si. 17 savijene u cev a sem toga vidimo kako se izrezi pokazani na slici 17 mogu dobiti otsecanjem uglova već gotovih cevi pod nagibom od 45°. Slika 19 pokazuje presavi janje krajnjih preklopa unutra, koje odgovara slici 6. Slika 20 je slična slici 7 i pokazuje izrezom, snabde-veni deo krajnjeg preklopa, kako se pre-savija natrag napolje preko samog sebe. Slika 21 pokazuje zatvoreno pljosnato dno prema ovom pronalasku. Pri izvođenju ovog pronalaska na jedan način podesan za izradu kesa sa klap-nama, koje se sasto je iz niza cevi umetnutih jedna u drugu, upotrebljava se niz traka pogodne širine od kojih se otseca ju listovi. Ovi listovi složeni jedan preko drugih obrazuju sklopove koji se savijaju u cev. Trake 1, 2, 3, 4 i 5 ili više, već prema broju slojeva koji se ima upotrebiti, presecaju se svaka paralelnim ah razmaknutim poprečnim presecima spojenim pomoću dva kosa ili diagonalna zareza, kao što je pokazano na slici 1, pri čemu se osenčeni deo otseca kao otpadak i ispadi napolje. Širina ovog ot-patka odgovara veličini preklapanja preklopa kojom raspolažemo za lepljenje pomoću lepka i omogućuje uz-aužnim prevojnim linijama (označenim na slici isprekidanim linjama I—1) cevi koje treba napraviti, da imaju iste relativne položaje prema uglu između diagonalne ivice i izreza na gornjim i donjim delovima listova i na narednim listovima. Pri izradi cevi za jednostavne kese tabaci ili listovi uzimaju se iz traka 2 ili 3. Za dvostruke kese listovi se uzimaju iz traka 2 i 3 dok se za trostruku kesu uzimaju listovi iz traka 2 i 3 sa jednim listom iz traka 1 ili 4. Za izradu četvorostrukih kesa uzimaju se trake od do 4 dok se za petostruke kese upotrebljavaju listovi iz svih oet traka. Pri izradi višestrukih kesa sa zalepljenim pljosnatim dnom i otvorenim drugim krajem izrezi i ispusti prave se u razmacima dvostruke dužine kese pa se ovako dobiveni listovi za dve kese prepolove na sredini između ivica sa izrezima i ispustima i običnim pravim presekom, tako da ovako dobivene ravne ivice obrazuju o-tvoreni kraj kese dok se od izrezanih krajeva izrađuje pljosnato dno. Razume se da pri neprekidnom otsecanju listova od traka preseči sa izrezima i ispustima i obi- čni ravni poprečni preseči sleduju jedni za drugima naizmenice u razmacima dužine jedne kese. Kada pljosnato dno ima da bude izrađeno na oba kraja cevi od koje se pravi kesa, kao što biva pri izradi kesa sa klap-nom, treba presecanje urediti tako da se izrezi i ispusti izrađuju u razmacima dužine jedne kese tako da krajevi cevi odgovaraju jedan drugom. Ovđe će biti dovoljno da se opiše izrada četverostruke kese. Listovi 1, 2, 3, 4 otsečeni od odgova-lajućih traka 1, 2, 3 i 4 sa izrezima i ispustima raznih veličina, slažu se kao što je pokazano na slici 2, pri čemu se list 1 nalazi odozgo i ima da bude unutrašnji sloj višestruke cevi koja se ima izraditi. Listovi ili tabaci raspoređuju se svojim bočnim ivicama tako, da kada se oba krila listova presaviju unutra po uzdužnim tač-kaste označenim linijama, bočni ivični delovi imaju da se-poklapaju i preklapaju jedan drugog, tako da kad se premažu lepilom i spresuju dobiće se cev od har-dje. Ovako izrađena ced vidi se na slici 3, na kojoj su uzdužni šavovi označeni osenčenim površinama. Lako je uvideti da se diagonalne ili kose linije uzajamno seku u tačkama 6 na prevojnim linijama na oba kraja cevi, tako da presavijanje potrebno za izradu pljosnatog dna, koje je na redu, biće svuda jednoliko i svako presavijanje većih debljina biće izbegnuto. Izrezivanjem listova dobijaju se zaglavlja ili ispusti a, b, c i d na prednjoj strani cevi (vidi slike 2, 3 i 4) i zaglavlja ili ispusti a’, b’, c’ i d’ na zadnjoj strani cevi, koji gledaju unutra. Zaglavlja a, b, c i d imaju da budu spojena jedan za drugim sa odgovarajućim ispustima a’, b’, c’ i d’. Cevi pokazanoj na si. 3 daje se zatim oblik pokazan na slici 5 presavijanjem ili savijanjem spoljnog kraja ili ušća cevi preko prednje strane cevi naniže, da bi se dobilo ono što bi se moglo nazvati bočnim preklopom 7, ostavljajući odgovarajući zadnji deo cevi da stoji kao bočni, preklop 8. Pri savijanju bočnog preklopa uglovi cevi sa izrezom 6 podižu se i obrazuju krajnje preklope 9 i 10 koji se presaviju naniže i ispruže u označeni položaj. U ovakom stanju na ispuste a’, b’, c’ i d’ može se namazati lepak radi njihovog spajanja sa suprotnim zaglavljima ili ispustima, ali se lepak može namazati i docnije. U sledećoj operaciji vrh izreza 6 se podigne i trougaoni delovi 6a krajnjih preklopa 9 i 10 (osenčeni na si. 5) presavt-ju se napolje preko samih sebe pri čemu se vrh izreza 6 premesti ka uglovima 6b na ivicama cevi. Izvršenje ove operacije na jednom uglu kese pokazano je na slikama 6 i 7. Presavjanje krajnjih preklopa unutra prouzrokuje istovremeno presavijanje bočnih preklopa 7 i 8 unutra i u završetku ove operacije zaglavlja a, b, c i d priljube uz cev (vidi si. 7). Ako lepak još nije bio namazan ispusti se sad mogu premazati odgovarajućom količinom lepka. Zaglavlja d’, c’, b’ i a’ presavijaju se preko prethodno presavijenih ispusta a, b, c i d tako da namazani lepak lepi zaglavlje d’ za zaglavlje d, c’ za c, b’ za b i ispust a’ za ispust a; zatvaranje pljosnatog dna bude na taj način izvršeno i cevi umetnute jedna u drugu biće pretvorene u grupe nezavisnih kesa umetnutih jedna u drugu. U završenom stanju, koje se vidi na si. 8, na pljosnatom dnu ispruženom i priljubljenom uz cev vidi se samo ivica spoljnog zalepljenog zaglavlja d’, a tačka 6 poklapa se sa vrhom bočnog prevoja cevi kese, do ktrouglasti deo 6a leži preko sličnog trouglastog dela ispod njega. Spolj-ni sastavak obrazovan zaglavljem d’ proteže se, kao što se vidi, praktično preko širine kese. Priroda posebnog trouglastog dela ili džepa 6a sa vrhom 6 može se oceniti iz perspektivnog izgleda pokazanog na slici 10, dok se iz slike 9 može videti da kad se dno savije po srednjoj liniji II—II (slika 8), videče se pravougaoni oblik o-vog ćoškai očigledno je da ovaj trouglasti džep nešto proširuje ili povećava zapre-minu kese pri zadatoj dužini cevi. Cevi od kojih se prave kese mogu biti zatvorene ovim savršenijim pljosnatim dnom na oba kraja, pri čemu se tri ugla izrađuju na gore opisani način a četvrti biva snabdeven kiapnom za punjenje kese. Mesto toga dva ugla na jednom kraju kese mogu biti zatvoreni kao što je opisano, dok se druga dva zatvore tako da se dobiju dve suprotno raspoređene klapne. Ovde će biti dovoljno da se opiše izrada klapne prema ovom pronalasku samo na jednom uglu, kao što je pokazano na slikama od 11 do 14. Složena višestruka cev (kao što je pokazano na si. 3), na čijem uglu treba da se napravi klapna, zarezuje se uzdužno kao što je pokazano na si. 11 linijom označenom brojem 11, da bi se omogućilo veće pokrivanje krajnjih preklopa bočnim preklopima, kada ovi budu savijeni u obliku klapne. Posle prosecanja prednji deo cevi presavije se preko samog sebe da bi se napravili bočni preklopi 7a i 8a, a krajnji preklop 9a presavije se unutra (si. 12). U ovom stanju ispusti na preklopu 8a nama-žu se lepkom pa se jedno pravougaono par- če najpodesnije presavijeno napola u obliku siova U (kao što je parče 12 na si. 13) zalepi preko izreza u obliku slova V, koji se završava u tački 6, da bi se ovaj izrez pokrio sa obeju strana. Zatim se bočni preklopi 7a i 8a presaviju unutra po tačka-sto isprekidanim linijama III—III, tako da preklop 8a dođe preko preklopa 7a da bi se odgovarajuća zaglavlja međusobno spojila kao što je već ranije opisano, pri čemu prevoji imaju da zahvate i ivične delove preklopa klapne 9a da bi se na taj način izbegla oslabljenost u ćošku kod kojeg je napravljen razrez. Iz ovog' opisa se vidi da ovo savijanje klapne izuzev pravljenje zareza i položaj prevojnih linija bočnih preklopa, odgovara noznatom načinu savijanja klapne u običnim kesama sa zalepljenim pljosnatim dnom. Gotova klapna je pokazana na slici 14. Preko ivica slepljenih preklopa 7a i 8a može se zalepiti jedno posebno parče, presavijeno u obliku slova U i označeno isprekidanim linijama 13 u cilju sprečavanja svakog oštećenja slojeva hartije pri- punjenju cevi ili da bi se sprečilo da cement ili druga sadržina, kojom se kesa ima napuniti, dospe između ovih slojeva. Kao što je već jednom pomenuto suprotni ugao kese može takođe, ako se to želi, da ima sličnu klapnu, koja može da služi u svrhu omogućavanja izlaženja va-zduha prilikom punjenja. U ovom slučaju da bi se sprečilo da se cement ili druga sadržina iz cevi za punjenje prosipa kroz kesu i drugi otvor za punjenje, klapni se može dodati poseban jezik ili cev pogodne dužine. Pri primeni pronalaska na cev sa mehu sličnim naborima (slika 15) postupak pri izradi dna sličan je malo čas opisanom. Prednja strana cevi presavija se naniže da bi se dobili bočni preklopi 7b i 8b, kao što je pokazano na si. 15 (na kojoj je pokazan samo jedan ugao cevi sa mehu sličnim naborima) uz istovremeno presavi-janje krajnjih preklopa kao kod 10a. Tačke 6c vraćaju se napolje da bi se dobili trouglasti delovi koji se nalaze iznad mehu sličnih nabora 4a, dok se zaglavlja ili ispusti bočnih preklopa 7b i 8b učvršćuju lepkom jedan za drugog na već opisani način. Završeni zatvoreni kraj i ćošak kese sa mehu sličnim naborima vidi se na si. 16, zajedno sa trouglastim džepom 6d iznad nabora. Da bi se u kesi sa mehu sličnim naborima napravila klapna cev se zareže uzdužno kao što je opisano u vezi sa si. 11 pa se klapna izrađuje na isti način. Pri izvođenju pronalaska u izmenje- nom obliku u kojem se zatvaranje sastavka izvršuje uvlačenjem slojeva jedne medu druge, mesto ispusta, listovi se izrežu kosim pravougaonim izrezima 14 (sa temenom kod 6e) kod uzdužnih prevojnih linija cevi koja će biti izrađena. Pri otse-canju listova ili tabaka od traka iz trake se istovremeno sa poprečnim presecanjem izbijaju mali kvadrati. Ovi se listovi slože zajedno tako da se izrezi poklope a da bočni ivični delovi listova budu pomereni redom jedan za drugim. Strane listova presaviju se da bi se na uobičajeni način dobila cev, čiji igled pokazuje si. 18, koja pretstavlja jedan deo ovake cevi. Mesto izrezivanja listova prvo se mogu napraviti cevi pa se njihovi uglovi mogu otseći pod nagibom od 45° kao što je pokazano kod br. 14 na si. 18. U sledečem stupnju izrade presavija-mo prednji deo cevi naniže da bi se dobili bočni preklopi 7c i 8c, dok se krajnji preklopi presaviju unutra kao kod lOb. Izrezani delovi 14 i njihove tačke 6e presaviju se zatim natrag tako da se krajnji preklopi previju preko samih sebe obrazujući trouglasti džep 6f, koji se poklapa sa ćoškom na dnu kese. Kada se ovo uradi bočni preklopi (čije su ivice prethodno bile namazane lepkom) saviju se jedni među druge. Prvo se, naprimer, presavije naniže jedna ivica ili ispust unutrašnje cevi pa se preko njega savije suprotni ispust dok se ispusti ostalih cevi presaviju na odgovarajući način i slepe tako da ispusti leže jedni među drugima tako da se dobija zatvoreno pljosnato dno (kao što se vidi u osnovi na si. 21) sa trouglastim delom 6f koji leži preko ugla kese na kraju uzdužnog prevoja cevi. Klapna se u ovoj kesi može izraditi na već opisani način uzdužnim zarezivanjem jednog ugla. Pri punjenju kesa sa jednom klapnom, nepropustljivih za vazduh, cementom ili sličnim materijalom, ponekad se nailazi na teškoće usled izduvavanja cementa natrag, koje nastupa usled vazduha koji se zadržao u kesi. Da bi se ovaj nedostatak izbegao spljoštena kesa može biti na poznati način izbušena nizom razmaknutih uboda iglom, koji probuše kesu s jedne strane do druge i omogućuju odilaženje vazduha. Govoreći uopšte pronalazak je korisniji u primeni na izradu višestrukih, kesa nego jednostrukih, ali ako se želi izrada kesa koje ne propuštaju vodu za pakova-nje invertnog šećera, smole ili drugih po-lutečnih materijala, mogu biti upotreblje-ne jednostruke kese izrađene od jake ne-propustljive hartije, u kojem slučaju trouglasti džep ili deo, koji odgovara onom pokazanom na si. 10, naprimer, okrene se i zalepi bilo za dno kese bilo za bočni zid, pri čemu se u jednom i drugom slučaju dobija pravougaono dno, a zatvaranje ćo-škova bude naknadno osigurano presavi-Jdrfjem i zalepljivanjem trouglastih delova. Patentni zahtevi: 1. Postupak za izradu kesa ili džakova od karti je ili čega sličnog sa zalepljenim pljosnatim dnom pri čemu je sastavak pljosnatog dna izrađen presavijanjem preklopa na kraju cevi kese unutra a zatim presavijanjem i sastavljanjem bočnih preklopa preko ovih presavijenih krajnjih preklopa, naznačen time, što posle savijanja preklopa na kraju cevi (9, 10) unutra njihovi delovi (6a) presaviju se napolje da bi se dobila trouglasta proširenja, dok se bočni preklop (7, 8) učvršćuju jedan za drugi preko napolje presavijenih delova (6a) preklopa na kraju cevi. 2. Postupak za izradu kesa sa zalepljenim pljosnatim dnom prema zahtevu 1, naznačen time, što se pre presavijanja i zatvaranja sastavka pljosnatog dna a u cilju o-lakšavanja ovog presavijanja, u cevi od koje se pravi kesd na kraju linija po kojima je cev presavijena naprave izrezi u obliku slova V (6, 14). 3. Postupak za izradu cevi za pravljenje višestrukih kesa 'sa zalepljenim pljosnatim dnom u kojem se listovi, čija je dužina jednaka dužini kese, sa izrezima i ispustima na njihovim krajevima otsecaju od traka hartije pa se listovi slažu jedan preko drugog i savijaju u cevi za pravljenje kesa, naznačen time, što se listovi (1, 2, 3, 4) otsecaju tako da imaju kose ivice koje spajaju linije izreza i ispusta i što se slažu tako da prevojne linije cevi (I—1) prolaze kroz ili uz kose ivice i što se složeni listovi presavijaju po prevojnim linijama — 5(1—I) tako da dobiju oblik cevi pa se naspramne ivice sastavljaju usled čega se dobija cev za višestruku kesu sa izrezima ii obliku slova V (6) na krajevima prevojnih linija cevi. 4. Posttipak ha izradu cevi za izradu kesa prema zahtevu 3, naznačen time, što se pri otsecanju listova (1, 2, 3 i 4) od traka hartije paralelni poprečni preseči spajaju kosim presecima da bi se na taj način izrezali paralelogrami koji se odbacuju i da bi se dobile ivice sa izrezima i ispustima na zaglavlju i na kraju listova a da bi se na traci dobila odgovarajuća ivica suprotnog oblika. 5. Kesa ili džak od hartije ili čega sličnog, zatvorena na jednom kraju zalepljenim plojsnatim dnom, koje je dobiveno presavijanjem krajnjih i bočnih preklopa cevi od koje se pravi kesa unutra, ili kesa ili džak zatvorena sličnim pljosnatim dnom na jednom i na drugom kraju, pri čemu dno na jednom kraju ima klapnu ili klap-ne, nazhačena time, što uglovima sastavaka u obliku zalepljenog pljosnatog dna, izuzev uglove kod kojih se nalaze klapne, postoje trouglasta proširenja (6a), koja se dobivena presavijanjem delova krajnjih preklopa (9, 10) cevi od koje še pravi kesa napolje i sastavljanjem bočnih preklopa (7, 8) preko napolje presavijenih delova krajnjih preklopa (9, 10). 6. Kesa ili džak od hartije ili čega sličnog, prema zahtevu 5, koja ima mehu slične nabore (4a), naznačena time, što trouglasta proširenja (6a) u uglovima kese štrče izvan mehu sličnih nabora. ! I I a b o d Ad pat.br. 1303$ I J * ^ * —m ne— --M ' I Ad patbr.13038 M I i Ji I 8c 6 e % • . I