LISTEK. Izdanja »Hrvatskega pe- dagoško - književnega zbora" za godinu 1911. Književni dar »Hrv. pedagoško-književnoga zbora« za godinu 1911. dokazuje, da hrvatska literarna institucija ne nasotji samo o tom. kako bi svojim članovima, koji su od veče česti pučki učitelji, dala takvih djela, koja imadu čisto stručno značenje. več da radi i o tom. kako bi se njihovo mišljenje o svijetu i kulturnom životu izgradjivalo na onakvim literarnim produktima stranih naroda, koji vrše u tome pravcu vrlo znamenitu i odlučnu zadaču. U »Knjižnici za učitelje« izdao je »Zbor« za god. 1911. dva djela. Jedno su »Filozofijski problemi« od danskoga filozofa Haralda Hoffdinga u prijevodu dra Milana Ševiča. a drugo je »Uzgojna ideja u kulturnoj povijesti čovječanstva« od Ljudevita Dvornikoviča. Prvo djelo ne vaja uzeti kao jednostavni prijevod, jer mu je Ševič dodao prikaz života i rada Hoffdingova. koji zaprema jednu trečinu knjige. U njemu je vrlo informativno prikazan razvitak Hoifdingova rada na području filozofije i njegovi pedagoški nazori. Hoffding nije doduše napisao nijedno djelo, koje bi se isključivb bavilo pedagogijom, ali je mnoge svoje misli o tom predmetu iznio u svojoj »Psihologiji« i »Etici«. a dr. Ševič pribrao je te misli i sveo ih li sustav. Pedagoške misli danskoga filozofa stroga su konsekvencija njegovih filozofskih nazora. pa se i u njima očetuje jaka težnja za izmirenjem oprečnih kulturnih nastojanja. kao i u njegovim iilosofskim radovima. Njegovo shvačanje uzgojnih nastojanja naginje mišljenju, što ga zastupaju predstavnici socijalnoga uzgajanja. no pored toga u nima je dosta pregnantno istaknuta vrijednost kao i prava individuuma. Cetiri glavna filozofijska problema, naime svijesti (psihološki problemD, saznanja (logični problem), bistva kosmo- logijski problem) i procjenjivanja vrijednosti (etičko-religijski problem) obradio je Hofiding u tom svome djelu s namjerom, da istakne, u kojim se oni točkama sastaju i da pokaže, kako se sva četiri svode na jedan osnovni problem. Ovo traženje principa, kojemu bi valjalo u životu sve podvrči. bitna je oznaka filozoiijskih njegovih nastojanja. Dok ovo djelo imade opčenu vrijednost, naime jednako za učitelje kao i za svakoga inteligentnog čovjeka, drugo je djelo više stručno. jer vam u njemu priznati hrvatski pedagoški pisac Dvornikovič prikazuje razvitak čovjekovih nastojanja oko uzgajanja potomstva od prvih početaka ovamo. Ove godine izdao je »Zbor« I. dio toga djela, u kom je iznesena povijest uzgajanja u primitionih, istočnih i antiknih naroda. Mefcoda. kojomu Dvornikovič prati evoluciju uzgojne ideje od njezinih najprimitivnijih oblika dalje. volo je podesna. jer vam prikazuje u kontinuiranoj liniji tečaj njenoga razvitka, pa stoga djelo nije grupa fragmenata. več jedinstvena cjelina. Djelo če vrlo dobro doči svakomu, tko se interesira za uzgojna pitanja. a naročito če dobro poslužiti učiteljima, koji če u njemu nači u savezu s razvitkom kulturnoga života prikazane vjerno one elemente. iz kojih je sastavljeno današnje shvačanje uzgojnoga i obrazovnoga rada. U »Knjižnici za mladež« primili su članovi za god. 1911 zbirku slika iz života pod natpisom »Izpod brda Djeda«. Makar da nije Trstenjak u prvomu redu pripovjedač po svom literarnom radu, to mu je ipak uspjelo, da u ovoj zbirci iznese nekoliko slika iz života. koje če se dojmiti djece. jer su pisane lako, s ljubavlju i s temperamentom. Te slike iz života imadu odgojnu tendenciju, no ona im nije izvana nametnuta. jer je Davorin Trstenjak ocrtao samo takve dogadjaje iz života, u kojima ie našao takou tendenciju, koji imadu sami po sebi veliku odgojnu snagu. Sve te knjige mogu dobiti članovi »Slovenske Šolske Matice uz članarinu 6<$ 1 K.