Pošfarina plaćena u gotova Cena Din 2*— SOKOLSKI C LASNIK Gl A S I IO SAVE ZA S O K O LA KRALJ EVIHI JUGOSLAVIJE MESEČNI P Ul L C C -SOKOLSKO SELC- LJUBLJANA, 26 JANUAKA 1934 Izlazi svakog peika • Godišnfa prelplala 50 Din • Uredništvo i uprava nalazi se u Učileljskof iiskari, Frančiškanska ulica broj 6, ielefon broj 2177 • Račun poštanske šfedionice brof 12.943 • Oglasi po ceniku s Rukopisi se ne vračaju GOD. V BROJ 5 Samo jngoslovenskom slazom Pre nego li predemo u srž našega raspravljanja, treba svakako tla raz-motrimo neke okolnosti da bi bio naš zaključak dokumentovaniji, prihvatlji-viji, jasniji i opravdaniji. Nema to da znači, kao da je naša želja da nešto namečemo što ne bi stajalo, ili da bi za prihvatanje toga bila potrebna neka naročita predispozicija, koja bi iz-iskivala unapred nešto, što se ne bi poklapalo^ s ispravnim prosudivanjem ili sa svešču ili bilo s čim drugim, što bi stavi jalo prihvatanju toga neke opravdane zapreke. Ne mislim da iz-nosim nešto nova, nešto nepoznata, ali nešto, što bi več davno bilo jasno svakome i prihvatljivo za svakoga, da nije bilo nesrečnog vekovnog rada na upravo obrnutom poimanju od današnjega i da nema još i danas krivog gledanja. Upravo zato, što još i danas mnogi nekako strahuju od Jugosloven-stva, nešto radi tesnogrudnog gledanja, a nešto što ne veruju u njegovu ostvarljivost u punoj meri, potrebno je da se o tom razgovara i raspravlja mirno i trezno, ne pretpostavljajuči upravo svakome, ko još nije srastao s tom idejom, neke zle namere. Ipak i ovakvog shvatanja, imajuči u vidu sve okolnosti u kojima su postajali razni mentaliteti, samo je ono stanovište ispr^ivno koje zahteva da se Jugoslovenstvu svagde daje prednost, a da se razna druga naziranja potiskuju. Ta druga naziranja, ako bi se ispoljila u prevelikoj meri treba smatrati bolešču, koju treba lečiti, po mogučstvu, čim boljim lekovima, koji ce mti možda, tu i tamo. po bolesnika i gorki. Cesto, u najtežim slučajevima raznih pobolevanja potrebna je izolacija takvih bolesnika, da se zaštite od infekcije, od štetnih posledica i od eventualno epidemije i sigurne propasti, oni koji su skloni pobolevanju ili oni koji su još i zdravi. To se doga-dalo, a dogada sc još i danas onim dobronamernim bolesnicima, kao i onim zhiradim pokvarenjacima, ako zaprete ili dovedu u pitanje ono, što je usko vezano i potrebno za jačanje jugoslo-venske orijentacije, koja je uzeta kao državna i narodna misao vodilja. Ne smemo da se varamo. Iako je s formalne strane naša država potpuno ostva-rena sa svima potrebnim atributima, ona nije u svojoj unutarnjoj konstelaciji toliko fundirana da bi se smelo Pustiti maha svima idejama, koje su se u poratnoj pometenosti pokazale, i Prečesto, neobuzdane. Osvedočili smo se da su svaki put pokusi donosili rezultate, koji su upučivali samo na vračanje jugoslovenskoj liniji. Smatrajući jugoslovensku ideju i jugoslovensku orijentaciju kao logičnu potrebu današnjice, želim istaknuti da smatramo, da je samo ono stanovište »spravno, koje prihvača integralno Ju-fioslovenstvo, a plemenska imena shva-ča kao nešto, što če s vremenom ne-stati i preči u svetlu istoriju. Mnogi dobri Jugosloveni ne mogu a se odreknu svog plemenskog ime-. Jer m je ono usadivano, takoreči, K1-. svaki kutak nj’- o\og bica. Takvi Jugosloveni, razumom ipak priznavaj«, da je jedrno Jugoslovenstvo zvano i kadro da u našoj državi dovede do pune konsolidacije sve grane narodnoga života i da samo Jugoslovenstvom može da ne-stane onog mcrenja i važenja na kome jc mestu Jugosloven ovog, a na kome onog imena. Oni sc, i kao Jugo-slovcni, ne mogu da odreknu stano-vitih plemenskih karakteristika koje razjcdinjavaju. Budučnost če sigurno oslabljivati razlike, a iskakače ono što je zajedničko ili ono što če se vremenom stvoriti kao zajedničko. To dokazuje, eno, što naši prvi vode, jako za jednakost i jedinstvo orijentisarii, nisu stvorili Jugoslaviji! i jugosloven-ski narod, nego Kraljevimi Srba, Hrvata i Slovenaca, i srpsko-hrvatsko-slovenački narod. Upravo zato sve je tako bivalo, što je jedan deo naših voda bio odgajan, a i odgajao je svoje pristalice u užcm vidokrugu, a onaj drugi deo, koji je bio ispravnog i ši-rcg pogleda, bio je u manjini, pa nije imao tolikog upliva, da svoje težnje privede do izražaja. Svakako danas nikom više ne pada ni na pamet da bi ud imena naše države ueinio kakvo pitanje. Toliko smo ipak napredovali u ovih 15 godina. Prihvatilo se je jugoslovensko ime kao narodno i u širim masama našega naroda, ali još uvek te široke narodne mase ne mogu da se odreknu srp-skog, hrvatskog i slovenačkog jezika. Srbin govori srpski, Hrvat hrvatski, a Slovenac slovenački. To sve biva zato, što do danas ničim nije dosledno re-gulisano ime našeg narodnog jezika. Zar ne bi bilo doslednije da se naš jezik službeno zove jugoslovenski jezik, nego li srpsko-hrvatsko-slovenački, bez obzira na sva ona eventuelna prigova-ranja filologa, etnologa i raznih drugih korenodubaca. Ako smo Jugoslavija i jugoslovenski narod, logično, je, jer nam je jezik isti, da govorimo i jugoslovenskim jezikom. Bilo bi, da tako kažem, mrmljanja, ali i to bi prestalo. Morali bismo da se priviknemo na taj naziv i stvar bi bila svršena. Da je to bilo več pre provedeno, danas bi se več svi time pomirili. Zar se nismo gotovo svi teško od-ricali svoje plemenske zastave! Danas je prigrljena jugoslovenska trobojka u potpunosti. Naše dece deca poznavače iz istorije plemenske zastave. Ako samo letimično pogledamo kroz naše jednogodišnje stvaranje Jugoslavije, vidlčemo, da smo tamo najviše ušli u Jugoslovenstvo, gde su re-zolutno stvarane i provodene reforme na korist jedinstva. Preko noči upravo nastala je od Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca Kraljevina Jugoslavija. Bolom u srcu spremljene su u panteon slave časne srpske pukovske zastave i uvedene jugoslovenske. Prestalo je izvešavanje i upotreba historijskih plemenskih zastava. Danas tome više ni-ko ne prigovara. Svi znamo, da je to radi jedinstva bilo potrebno i danas je jasno, da nije smelo i moglo biti drugojačije. Tom prilikom kazaču da je šteta, što nije bilo kod pravoslavno# svešten-stva više razumevanja za naše jedinstvo, kad je odredivano ime i kalen-dar pravoslavne crkve. Trebalo je pro-zvati srpsko-pravoslavnu crkvu jugo-slovenskopravoslavnom crkvom i uje-diniti kalendare. Danas bismo se svi na to več privikli, i s tim potpuno slo-žili i sporazumeli. Možda je još za danas dosta teška reč, ako se kaže, da bi bilo potrebno da sc plemenska imena potiskuju u korist jugoslovenskog imena, ili da se čirilica zameni latinicom, a ijekavština ekavštinom i da službeno nestane slo-venačkog jezika. To jc za danas, izgle-da, neprihvatljivo, ali s malo više ši-rokogrudnosti sa sviju strana dalo bi se i to prevesti. Da bi to bio ispravan put, dokazom bi bilo to, što bi svako pleme za sebe od svoga nešto žrtvovalo, ali hi zato celina, cco jugoslovenski narod, dobio nešto, što bi ga uje-dinjavalo još tesnije i još više. Upravo z bog toga nezadovoljstva pojedinaca u svakom našem plemenu, osečala bi se pravednost i ona bi se prihvatila, kao što su se prihvatile i mnoge druge stvari, za koje se je držalo u počitku stvaranja naše države neostvar-ljivima. Za sve to još nije prekasno. Do toga če morati doči. Bolje pre nego li posle. Nikada više ne bi se smeli praviti eksperimenti, koji bi vodili do eventaalnog zastoja. Iako treba da se vodi računa o konzervativnosti širokih narodnih masa, ipak se ne bi smelo da bude sentimentalnim i popustljivim u onim stvarima, koje bi mogle da dovedu naše napredovanje k zastoju ili možda i k vračanju onoga, što jc bilo. Ono je izbrisano, ono više ne-čemo. Želeli bismo ali, da bržim kora-cima kročimo, i. da ne kočimo raznim pokušavanjima naše napredovanje. Krivo je mišljenje, da je samo ono dobro i pravo što narod hoče. Naprotiv, narodne bi mase gotovo redovno grešile, kad ne bi imale pred sobom vode, koji odreduju svojim znanjem i poznavanjem potreba, pra-vac i misao kojim treba da te narodne mase podu i misle. Narodni vode nisu zato ovde, da ih narod vodi, nego zato, da oni vode narod. Ispravno sc radi, ako se narod po vodama dovodi onamo, da on ono hoče, što je potrebno. Čestoput se radi toga mora da pri-stupa radu, koji konzervativnim širo- kim narodnim masama momentano ne odgovara. Važnije je postignuče traj-nog narodnog boljitka od momental-nog pogodovanja narodnim masama. Današnje naše stanje, obzirom na prihvatanje punog jugoslovenskog mentaliteta, nije još ni izdaleka toliko dozrelo da bi se smelo okrenuti na stažu, koja bi donekle pustila maha raz- nim plemenskim ambicijama, jer je sigurno da bi one vodile do separati-stičkih težnji, koje bi opet dovele do haosa, od kojeg smo, hvala Bogu, več duže vremena poštedeni. .ledini je, dakle, put da nastavimo stazom neikompromisnog Jugosloven-stva. A. Štefan, Beograd. Svelosavski zavel u mislima i na kritima sokolskim Povodom praznika velikog narodnog svetitelja i prosvelttelja Lepo je gledati lastavicu, kako kao strela vršcima svojih krila dodi-ruje pučinu vode. Ali to spuštanje njeno traje samo koji tren, i opet se ona uzdiže u sredinu plavila svoda nad nama. Uzdiže se i šušti suncu i nebeskoj čistini u susret. Ptica je ta, kao leteča zraka, što prodire s višina i dodirujuči zemlju, uzvija se divotom i lakočom u regione prostranih i gornjih vidika. I Soko jednako kao i lastaviea, još i više, živa je spojka, glasnik i posrednik valova Zemljinih i ažurnih zračnih višina, od kojih časom odnOsi ili kojima prinosi pozdrave i bratske razgovore. Nebo i zemlja našli su u Sokolstvu svoje herolde i Kve dirke. Jer Sokoli imadu dve otadžbine, te po tom dva gradanska prava: jedno na vrhun-cima zemlje, a drugo iznad svakog oblaka, na domaku eterske neizmernosti i prostranosti. Sokolstvo je živi simbol stremljenja i onog najuzvišenijeg, što struji svemirom kao i svuda po ovoj zemlji prolazne trajnosti. Iz simbola u simbol. Tako putuje Slovenstvo kroz ve-kove. Putuje i uspinje se na lestvicama Jakovljevim do svetišta nedogledne savršenosti. Sveslovensko Sokolstvo, a posebi-ee naše jugoslovensko, traži svoju svr-hu i život u stalnom zračenju i prosi-panju svetla oko sebe — u simbolici svega što je sada, što je bilo i što če doči. Mi Jugosloveni bogati smo simboličnim dogadajima i ličnostima, kao malo koji narod ovoga sveta. Ta nas sposobnost i vrlina duše čini nenad-mašivim i blagorodnim. Ovakovi moči čemo celom čovečanstvu dati posebnih vrednota. Drevna vera naroda istoka, pro-zvana metempsihoza, kao da je našla u nas svoje otkrovenje. Onaj duh naj-dubljeg našeg slovenskog krščanstva i ljubavi prema bližnjemu, prema dc-dovskom pragu i povezanosti narod-noj kao da se stalno selio iz jednog velikog života u drugi u trajanju več preko tisuču godina. Od Cirila i Metoda prešao je duh ovaj u Klimenta i Nauma i Grgura Ninskog, pa zatim u Sv. Savu, Arsenija Čarnojeviča, Njegoša, Štrosmajera i Dobrilu. Ovo je deset velikih epoha verovanja našeg u srečnu nam zvezdu i verovanja u dane narodne zajedničke i velike slave. Svih ovih deset duhovnih vojvoda išlo je za tim, da zasnuju umnu earevinu čove-kovu. To su bili genijalni knezovi srca i visokih misli. Ti su hteli i izveli, kako otmeno kaže Epiktet, »največu uslugu narodu i državi. Dizali su ne krov na kučama nego dušu u gradana. Bolje je, da velike dušo stanuju u niškim kučama, nego da se po visokim kučama zavlače hudi robovi.« — Ovi veliki svetitelji, rodonačelnici i prosvetitelji išli su za tim, kako .bi oslobodili nas i naše pretke od duhovnog • mraka i robovanja. Strašna i. plemenita želja njihovog života bila je u tome, da več onda u ona stara vrtmena stvore duhovnu otadžbinu. Bez nje mi pozniji potomci nikad ne bi' došli' do ovč stvarne domovine. Ovih deset vero-vesnika i proroka naše nacionalne religije i kulture izgledaju nam kao kometi i sjajnc zvezde vodiljp otadžhe-ničkog nam neba. Ti patrijarsi milog nam otečevstva tokom-trajanja od tisuču i više godina usfrajno' iiavešeiva-hu bezbrojnim pokolenjima sipaš njihov od zla i dolazak Mesije,‘kojim če ih izbaviti od sramna robovanja nepri-jatelju eoveku i tudinu. Spomenuti prevodniei duša rodenog naroda stoje kao karijatide, na ramenima i glavama drže vcličanstvcni svod našeg panteona slave i pregnuča. Prvo mesto vodečeg generala naše kulturne borbe i pregalaštva pripada svakako Sv. Savi. On je nešto naj-blagorodnijeg i bogolikog medu nama Jugoslovenima, nešto gigantskog i od Boga izabranog. Pojavljuje se u nas i prilazi nam kao Mojsije i Muha-med, da dade kodeks i nacionalno evandelje zadnjoj krovinjari i bronari kao i vlasteli. On jc svojom vrhuno-ravnom ljubavi naveo čitavu reku žive vode po našoj zemlji. I ta voda nas je mrtve i klonule oživljavala i krepila. Sv. Sava je гц nas čudotvorno »zrnce ljubavi« i to tako svesilno i ži-votvorno, da vredi više od največe vreče zlata i dragog kamenja. Stara jc tetina: Postavimo li dragi kamen i zrno semena jedno pored drugog, videčemo jaku razliku. Dragi kamen če sjati i bleskati, pružajuči daleko više vanj-skog sjaja od skromne i nesvetleče semenke. Stavimo li sada oboje u zem-lju, pokrivši i dra^i kamen i zrnce zemljom, stvar če izgledati ubrzo sa-svim drugačijc. Dragi kamen če ostati kakav je i pre bio, jer u njemu nema života, Ali semenka klijače i .nicati. Izrašče doskora kao čudo Božje u sta-blo koje če mnogostruke plodove nositi na veselje svima stvorenjima. Nemanjiči i Držislaviči svojim velikim istorijskim delima postali su našeg sveta drago i sjajno kamenje, ko-jemu se mi i danas divimo i uvelike ga cenimo. Ali taj sjaj je ipak mrtav i davno več ne rodi novim rodom. Mladi pak Rastko u 17 godini svog uznos-nog života odlazi u karejsku čeliju i Vatoped'. Onde sc pretvara u jedno-stavnu semenku, koja jo uzrasla u stablo života i večno če živeti medu nama. Ne pita sc: Što tko na sebi nosi. Da li carski grimizni ogrtač ili pa-stirsku grubu abu. Pitanje je samo što je u Vama, bračo? Smrt ili život? Mladog Rastka spopala je u ro-ditcljskom raskošnom domu neodoljiv glad za beskonačnim i nad zemljom uzvišenim. Ovaj mladič prezreo je svu kneževsku čast i vlast, bogatstvo i ulivanje. Veličajnim samopregorom išao je za tim, da žedni svoj duh nahrani i napoji elementima sfera vasione. On je za nas isto što i kraljevič Buda ili arhandel Mihajlo. Jer bio nam je kroz 7 vekova i sada štit pri navali davol-skoj i u borbi ispoljinskoj da se odr-žimo na ovoj stopi zemlje. Sv. Sava dao nam je istrajnost i snagu, da vetrom i munjom prečiščeni uzmognCmo uči u sveti dom ljubavi bratske, jednakosti i slobode. Svetli ovaj pastir za života je, a ješ više posle smrti, vekovima bio so ove zemlje i životna krv prostranih naših kraje-va. Bio nam je učitelj, duhovni pastir, vod, diplomata i genijalni državnik. Pri svom poslu imao je vidovitost gledanja kroz vekove i tisueleča. I sada nam je sve više i više »oko da ne bu-demo slepi i noga da ne budemo hromi«. Ljubav prema knjiži i učenju ce-nio je više od samog učenja. Za nas je on jedinstveni i prvi vitez roda, srca, uma i duše. Da nismo imall Sv. Savu. ne bi imali ni pretkumanov-sku Srbiju ni kneževinu Crnu Goru. U ovim prečanskim krajevima pogo-tovo sledili bi se svi od ledene jeze narodnog umiranja, čamotinje i mraka. Zavet svetosavski, izražen u pro svetnom pridizanju i izgradivanji* etniekc duše, zavet je gorljive obrane nacije, zavet medusobne sloge i ljubavi sviju jedinica jugoslovenskih. Ovo je zavet blagosti, dobrote i ljubavi prema nadzemnim stvarima i prema bližnjemu. Za nas jednorodne od Triglava do bliže Soluna svetosavska misao greje i hrani kao drugo sunce. Ta je misao bila čudesno ponočno sunce u danima robovanja i teškog stradanja. Svaki Soko dužan je, da svoja poletna krila ozari i osvetli na zlača-nom suncu svetosavskih amaneta. Sokolstvo se prvenstveno bori trajno i uspešno protiv nutranje mlitavosti. A tu mlitavost pobedilo je do kraja i isposništvo te čutanje Sv. Save u lav-rama Atosa. Pravi Soko iača dnevno svoju volju i vežba ju u uzdržljivosti i vladi nad nižim osebinama duha. Dobar Soko neutaživo teži, da se do-, čepa carske vlasti nad samim sobom. Sokoli, kao gospodari svojih duša i vladari nad instinktima i gadostima, to je dostojna svetosavska armija bli> štavih bojovnika, kojino pobeduju sve prepreke kao u kakovoj apokalipsi. Rastko Nemanjič bio je umetnik u izgradivanju duša, i kao takav udahnuo je najpre krščanstvo i bitne osebine našeg sveta na Balkanu. Zemlju i nebesa naših dedova udahnuo je, da ih opet preradene i pojmimljivije izdahne i svrsi prevede. Ni grčko ni latinsko krščanstvo nije širio svojim umilnim likom, nego ono s prvog izvora i neiskvareno. Intuicija mu je govorila, da je velesrdni slovenski duh na Balkanu oscbi.to sposoban da shva-ti.i uzveliča Vladara vasione bez posrednika i čuvara dogmi. 1 Soko neka primr u svoje vrele i smele grudi svu našu narodnu psihu. Ovako unedrenu neka ju preradi, di-sciplinuje i sokolskim duhom zadoji na sreču i veselje idučih naraštaja. Fizička krila ne vrede ništa bez duhovnih, a ova opet uzdiiu se po-stojanom hranom i smotrenim pobudama. Hrana za duh je os im golog života dobra knjiga. Svetitelj Sava je jedan od prvih apostola knjige. On je njen andeo čuvar : zaštitnik. S dobrem knjigom u ruci postačemo prijatelji i utelovljeni delovi one Vun-tove velike i univerzalne inteligencije. Postačemo od te sveobuhvatne inteligencije sprovodnici i jasni izražaji. Soko i knjiga potrebni su našoj jugoslovenskoj državi kao svetlost i toplina. Knjiga je jedan osobit i dragocen proizvod kulture. Ona ne gubi sjaja. ako je dobra, ni trajnosti niti lepote ni kroz milijune godina. Svetosavski zavet u mislima, a knjiga pred bistrim očima sokolskim, to neka po-kreče ove odrede vitezova i odabra-nika narodnih. Pre 700 godina umro je Sv. Sava, a več 340 leta je odmaklo otkako je na vetru razasuo »niz tijo Donavo« pakosni silnik i tudin pepeo najvaž-nljeg utemeljitelja naše narodne veličine i slave. Prah taj postao je feniks-pepeo iz kojeg se na svodu jugoslo-venskom raskrilio Soko, .smela ptica lepa. Na trubni poklič te ptice sunea i junaštva u devetnaestom i dvadese-tom veku prebudila se zaspala neslu-čena snaga našeg življa — prebudila se i izvela dela, kojima se dive potomci i mnogi puci ovoga sveta. Za prosvetitclja Savu vrede i zadnje reči Geteova Fausta, koje kažu: »Trag od mojih zemnih dana Eoni leta izbrisati neče ...« Franjo Piha, Sušine — Durdenovac. Poziv gospodarskog otseka Saveza SKJ Pozivaju se bratska sokolska društva i čete, kojima je gospodarski ot-sek Saveza SKJ vratio njihove molbe za pomoč — pozajmicu za gradnju ili sanaciju njihovih domova, da najdalje do 3 februara ove godine vrate molbe saobražene prema otštampanim upu- stvima u Sokolskom glasniku br. 40 od 6 oktobra 1933 godine. Kod podeljivanja pomoči ili pozuj-mice uzeče se u obzir samo one molbe, koje stignu do odredenog roka, a njihovi molitelji da su u celosti podmirili svoj dug kod Saveza. Gospodarski olsek Saveza SKJ <£1.0 VENSKO OC KOLSTVO Sokolske slovenske večeri sokolskih društava u Pragu Nckoja praška sokolska društva imaju 'bvalevredan običaj, da priredu-ju t. zv. slovenske večeri, na koje redovito pozivlju visokoškolce raznih slovenskih naroda, koji stalno borave u Pragu, te ih tako upoznavaju sa svojim članstvom. Kako imaju viso-koškolci u svojim organizacijama razne pevačke i glazbene kao i literarne klubove, ispunjavaju i oni, na želju društava, stanoviti deo večernjeg programa ili pak ceo raspored, te sa svoje Strane — putem tih priredaba — upoznavaju sire krugove češkoslova-čkih Sokola s kulturom svojih naroda. Nadalje saraduje u praškim sokolskim društvima uvek nekoliko desetina aka-demičara, koji isto tako nastupaju na slovenskim večcrima sa svojim posebnim tačkama, bilo to s vlastitim sa-stavima ili bilo kojom telovežbačkom tačkom njihovog Sokolstva u domovini, a takoder i sa svojim narodnim plesovima. Zadnjeg meseca priredilo je slično slovensko sokolsko veče Sokolsko društvo Smihov II, gde su su-rađivali uz Ruse, Poljake, Bugare, Lu-žičane i Jugosloveni. Veče je odlično uspelo u svakom pogledu, i znatno je produbilo veze izmedu društva i slovenskih akademičara. Vodstvo praških petero župa za god. 1934 Kako u Pragu deluje nista manje nego 5 sokolskih župa, iz mnogih razloga stoga potrebno je, da se u izvesnim prilikama rad ovih župa vodi u istom pravcu. Zato su več pred nekoliko go-dina ove župe izabrale i naročiti odbor, koji vodi zajedničke poslove svih petero župa. Svake godine naime praške župe vodi jedna između njih pet. Dok je do sada ovo vodstvo bilo u rukama Barakove župe, nastupom tekuče godine preuzela je tu funkciju Podbelogorska župa. U područje ovog zajedničkog vodstva spadaju pre svega zajednički razni nastupi praškog i okolnog Sokolstva, dalje razne proslave, manifestacije, proglasi i t. d. Izbirna takmičenja vežbača ČOS za Budimpešlu Prošle nedelje vršena su pod vodstvom načelnika ČOS br. dr. Miroslava Klingera u Tirševom domu u Pragu prva izbirna takmičenja za definitivni sastav češkoslovačke reprezentativne vrste Sokolstva za medunarodna takmičenja, koja če se vršiti ove go-dine u mesecu maju u Budimpešti. Takmičenja su obuhvatala za sada samo sve propisane vežbe na svim spravama, te je bilo moguče da svaki po-jodinac postigne u uspehu najviše 120 tačaka. Uz nekoje poznate meduna-rodne takmičare učestvovalo je na ovim takmičenjima i mnogo drugih novih baš dobrih takmičara, a povra-tio se je takoder medu medunarodne takmičare i br. Efenberger. Rezultati su bili sledeči: Kao najbolj i br. Gaj-doš iz Brna sa 113‘7 točaka. Za njim sledi svetski prvak Hudec sa 108'5 točaka, a na to dolaze po vrsnom redu braća: Tikal, Kolinger, Vitula, Brazda, Slavek, Povišil, Benišek, Salač, Tintje-ra, Efenberger i t. d. Uglavnom bilo je takmičenje vrlo napeto, a takmičari su pokazali mnogo veču uvežbanost, nego što ju pokazuju na sličnim priredbama. Samo se sobom razume, tla če se definitivna vrsta sastaviti tek tada, kada budu izvršene izbirne utak-mice u prostoj telovežbi, koje če se održati, po svoj prilici, početkom pro-leča. 10~godišnjica ruskog zagraničnog Sokolstva Ruski Sokoli, koji su se po revoluciji u Rusiji, razišli po čitavom svetu, osnovali su u mnogim mestima svoje emigrantsko sokolsko društvo. Jcdno između prvih takvih sokolskih društava bilo je u Pragu, koje slavi ovc godine svoju 10-godišnjicu. Kod osnivanja ovog društva išla je brači Rusima mnogo na ruku ČOS, s bratom starostom dr. šajnerom na čelu, tako, da je ruski Soko u Pragu mogao da započne s radom. Ovo društvo postalo je matica svih ostalih emigrantskih sokolskih društava, i iz njega je nato izašao Savez ruskog zagraničnog Sokolstva, kojemu je bio prvi starosta br. dr. Dimitrije Vergun. Ovaj Savez, prema tome, slavi takoder 10-godišnjicu svog opstanka ove godine. U Pragu proslavili su jubilej matičnog društva 21 januara u Tirševoj dvorani Praškog Sokola, gde su govorili starosta Praškog Sokola br. dr. Jaroslav Urban, dr. Vergun, Rudolf Todt, bivši načelnik Saveza, tajnik Saveza slo-venskog Sokolstva br. Štjepanek i hr. Mladjejovski. Sada je sedište Saveza ruskoo Sokolstva zapravo u Beogradu, za što se je izjasnila' večina društava, ali formalna strana prenosa sedišta iz Praga u Beograd nije još zaključena, a što mora da usledi najkasnije do god. 1935, a prema zaključku zadnje sed-nice pretsedništva Saveza slovenskog Sokolstva. Iz poljskog Sokolstva U spomen na 25-godišnjicu smrti prvog načelnika Poljskog sokolskog saveza br. Antona Durskoga, priredila su sva poljska sokolska društva spomen-večeri. Istovremeno otkrivena je na njegovoj rodnoj kuči u Zbaražu spomenploča, a malopoljska pokrajinska župa osnovala je naročiti fond u •čijoj če nakladi izači njegov životopis. Pretsednik poljskog Sokolstva br. Adam Zamojski izabran je na zadnjoj skupštini engleskog teiovežbačkog saveza »Amateur Gimnastic Associati-on« u Londonu za časnog zamenika pretsednika Saveza. Načelništvo je propisalo u zadnjem broju »Tehniekog priloga« raspored takmičenja Saveza za 1934 god. Lakoatletska takmičenja za članove i članice odredena su za 29 juna, sport-ske igre za 30 juna, kojeg če se dana takoder održavati i plivačke utakmi-ce. Sav takmičarski raspored vezan je uz jubilarni slet triju zapadnih pokrajinskih župa, koji če se vršiti u spo-mtnutim danima u Poznaju, kao što smo izvestili u zadnjem broju našeg lista. Savezna takmičenja, dakle, pripojena su poznanjskom sletu. Bugarski Junači i njihov pristup u SSS Kako javljaj u češki dnevnici, odr-žavalo je pretsedništvo i plenum Saveza bugarskih Junaka prošle nedelje svoju sednicu, kojoj su prisustvovali i zastupnici Narodnog komiteta. Pret-sedavao je pretsednik Saveza Lazov. Na dnevnom redu bilo je takoder i pitanje stupanja Junaka u Savez slovenskog Sokolstva. Iza dužeg razma-tranja zaključeno jo, da se najavi pristup pod uslovom, koji je donela svo-jevremeno glavna skupština Junaka; o tome pak raspravljače Savez sloven-skog Sokolstva na svojoj glavnoj skupštini, koja če se održavati u Pragu meseca maja o. g. Junači če uče- stvovati, kao što smo več javili, mc-dunarodnim telovežbačkim takmičenjima u Budimpešti. — Sada se vrše velike pripreme za savezni slet Junaka, koji če se vršiti naredne godino na stalnom stadionu Junaka u Sofiji. Sastavljene su več proste vežbe za decu od Vasilija Geneva, za članove pak i daštvo od Aleksandra Dimitrova. Za propagandu sleta angažiran je bugarski radio, koji če prenašati ne samo predavanja, več takoder i uvež-bavanje pojedinih vežaba za pomenuti slet. Sokolska radio -predavanja RADIO-STANICA BEOGRAD Sledeča sokolska radio-predavanja Prosvetnog odbora Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije odžavaju se: dne 1 februara predaje br. Milan Jankovič, Zagreb, o temi: »Istorija smučarskog športa uopče i njegov značaj u Sokolstvu« (večernje predavanje); dne 4 februara predaje br. prof. Boško Novakovič, Sremska Mitroviča, o temi: »Sokolska disciplina i samodisciplina« (popodnevno predavanje); dne 8 februara neče se održati sokolska radio predavanja, koja su ina-če za taj dan bila predvidena, več če se ista održati: dne 9 februara, i to: predavanje s. Zorke Vojnovič-Trkulje, Beograd, o temi: »Omladina i Sokolstvo« u obi-čan čas od 19.10—19.30 časova, a radio-čas poljskog jezika, koji je inače bio predviden za četvrtak dne 8 februara, održače se dakle ovoga dana, u petak 9 februara, u isti čas kada se i drže radio-časovi poljskog jezika, naime od 18.30—19 časova; dne 15 februara predaje br. prof. Sava Dukič, Kragujevac, o temi: »Moralni karakter Sokolstva« (večernje predavanje); dne 18 februara predaje br. dr. Laza Popovič, Zagreb, o temi: »Radne čete sokolske« (popodnevno predavanje); dne 22 februara predaje br. prof. Mašan Bulatovič, Kragujevac, o temi: »Soko u našoj narodnoj pesmi« (večernje predavanje). Sokolska radio-predavanja preko Beogradske radiostanice održavaju se redovito svakog četvrtka od 19.10 do 19.30 časova; radio - časovi pak poljskog jezika od 18.30—19 časova; nadalje sokolska radio - predavanja održavaju se i svake .prve i treče nedelje u mesecu od 15.15—15.30 časova, osim ako u te dane ne pada koji veči praznik ili svečanost naročitog karaktera. IP&Urajinslci slel u Sarajevu na Viđovđan o. 0. Proglas Sokolske župe Sarajevo Sokolska župa Sarajevo izdala je povodom svoga ovogodišnjcg pokra-jinskog sleta sledeči proglas na članstvo svoje župe: — Sokolska župa Sarajevo ulazi ove godine u jubilarnu 25-tu godinu svog rada i opstanka. Naša jubilarna godina biče svečano obeležena najve-čom manifestacijom Sokolstva ovih krajeva, pokrajinskim sletom na Vido vdan 1934. Na tom sletu če se odati pošta onim sokolskim generacijama, koje su u ropstvu pred 25 godina uda-rale temelje sokolskoj organizaciji u ovom kraju i kasnije herojskim pre-garanjima, patnjama pa i svojim živo-tima beležili njegove uspehe u borbi za narodnu slobodu. Ali taj slet biče ispit onih sokolskih generacija, koje su posle rata po-nele dalje sokolsku zastavu u ovom kraju Jugoslavije, ispit koji ima da pokaže ozbiljnost, kojom smo shva-tili zadače Sokolstva u slobodnoj Jugoslaviji, da posvedoči koliko smo pre-garanja i požrtvovnosti uneli u izvrševanju te zadače i koliko smo od-makli u tom radu. Na početku te jubilarne godine, Sokolska župa hoče da svu braču i sestre najozbiljnije potseti na odlučnu istorijsku važnost ovog našeg pokra-jinskog sleta. Sve se ima da tu odluči: 0 našoj sokolskoj svesti, o ugledu i časti i vrednosti Sokolstva ovih krajeva, a naročito ove župe, kao domačina sleta. Sad ili nikad! I za ovo veliko delo treba uložiti svaki i poslednji naš pripadnik svaku 1 poslednju svoju snagu. Ovih pet meseci, koji nas dele od sleta treba is-puniti besprekidnim, neumornim i predanim radom s jednom misli, jednim zavetom: za Čast i svetlo imo Sokolske župe sarajevske! Neka oni, koji su na čelu jedinica prednjače primerom: ne sme biti u upravama društava i četa »mrtvih mesta«. niti treba dozvoliti da se nekome odaje počast i priznanje time što se uvrštava u odborsku listu. Ne! U uprave društava i četa trebalo je I pre, a ove godine naročito, birati bra- ču, koja če zaista ispunjavati svoje dužnosti i u tome služiti za primer ostalim. Nikad kao do sad nije nam trebalo na čelu jedinica više predanih i istinskih radnika. Samo s takvim sa-radnicima župa če biti sigurna za uspeh na Vidovdan 1934 g. To živo oduševljenje i pregala-štvo neka se pokaže i na svakom sokolsko m poslu. Načelnici, prednjači i prosvetni organi treba da razviju maksimum delatnosti kroz ovo vreme, koje nas deli od sleta. Neka se predu-zimaju več sada i akcije, koje če omo-gučiti da što veči broj članova-ica do-de na slet. Neka ovaj slet bude po-klik, koji če razhuditi sve zaspale snage i trgnuti iz mrtvila poslednjeg našeg člana i članicu. Neka brača* i sestre, okupljeni na skupštinama naših društava i četa, prime i pronesu dalje ovu našu po-ruku, koja, je proizašla iz osečanja te-žine odgovornosti, koju nam je svi-ma nametnuo ovaj slet. I neka nam dodu na slet orni i spremni da uče-stvovanjem na sletu proslave još više svetao glas Sokolstva ove župe i po-kažu svakom nesalomljivu snagu Sokolstva u ovom kraju. I neka se time oduže i svetlim senama one naše sokolske brače, koja su uzidali u temelje Sokolstva ovih krajeva svoje živote. — Sokolska župa Sarajevo. Pismo ig Sarajeva Nekoliko reči o sokolskom radu na selu Naša je župa poverila svom novinaru da redovito, svake nedelje, izveštava »Glasnik«, koncizno i brzo, o svim dogadajima na žup skom teritoriju. Pred pokrajinski slet, koji če se ove godino na Vidovdan održati u Sarajevu, u našoj župi primečena su zaista snažna i duboka sokolska krćtanja, inten- zivan rad u svim pravcima, pa se može reči da je župu zahvatio jak talas sokolske akcije. U čast desetgodišnjice života starešine Saveza, Njegovog Visočanstva Prestolonaslednika Petra, župa je izdala naređenje svim svojim četama da ovom prigodom posade ukupno 5000 vočnih sadnica. Prema izveštajima, koji su do sada prispeli župi, sokolske su čete posadile oko 8500 vočnih sadnica, pa su na taj način čete naj-lepše pokazale koliko im se je svidela ova lepa i korisna namisao. U bližini Sarajeva Sokolsko društvo Pale, koje je i do sada postizalo mnoge uspehe, u zajednici sa sarajevskim Higijenskiim zavodom u Sarajevu održavalo je kroz tri dana uspelu hi-gijensku izložbu. Ovu je izložbu po-setilo oko 700 odraslih i 100 dece. Održana su tri predavanja s poučnim Kirnovima, koje su posetioci pratili s pažnjom. Okolnom stanovništvu podeljen je velik broj propagandnih hi-gijenskih letaka, pa je za ovu sokolsku higijensku akciju zainteresovano mnogo domačina od kojih su osmorica njih zatražili od Higijenskog zavoda planove za jednostavne higijenske ku-če. Kad se uzme u obzir bedno zdravstveno stanje u našim selima razumljivo je, d;a je ova akcija od osobite koristi ne samo za naše sokolske je-dinice nego i za sva sela. Ovih je dana dovršen tečaj za seoske učitelje, koji rade u seoskim četama sarajevske župe. Posetioci tečaja dobili su upute o najuspešnijem vodenju četa, a naročito su se izvež-bali za izvođenje sletskih vežbi. Župa vrši pripreme za veliki tečaj, tehnički i prosvetni, namenjen pri-padnioima sokolskih četa. Očekuje se, da če u ovom tečaju učestvovati oko 100 seoskih Sokola. U poljoprivrednoj školi na But-miru kraj Sarajeva održava se petmesečni tečaj za stručno obrazovanje seoskih mladiča. Od 30 učesnika ovog tečaja 27 njih članovi su sokolskih četa. Nedeljno se nastavlja šest časova sokolske obuke, pa se očekuje da če i ove godine iz butmirskog tečaja iza- či 30 odličnih voda sokolskih četa. Butmirski su tečajevi i prošlih godina davali odlične rezultate, jer su se svr-šeni tečajci uvek pokazivali kao vrlo dobri sokolski radnici na selu. U Sarajevu postoji državna škola za lugare, koju posečuje 50 lugarskih pripravnika s teritorija sedam banovina. Kako je župa iz iskustva znala što znači vredan i sposoban lugar za sokolske čete, zamolila je bana Drin-ske banovine br. Velimira Popoviča da reši, da se u ovoj lugarskoj školi vrši i redoviita sokolska obuka, i to više časova nedelj no. Ban br. Velimir Popovič, kao osvedočeni prijatelj Sokola, odobrio je da se u školi vrši sokolska obuka. * Pred pokrajinski slel u Sarajevu Na molbu župe odobrio je mini-star Vojske i mornarice da vojnici učestvuju na pokrajinskom sletu u Sarajevu m,a Vidovdan ove godine. Do sada se je sletskom odboru prijavilo upravo 19.000 Sokola, koji žele da učestvuju na Vidovdanskom sletu. U ovom broju još nisu uraču-nati pripadnici iz susedne mostarsko župe kao. i iz drugih šest župa, koje če obavezno na sletu da učestvuju. S firmom Rožankovski iz Zagreba sletski je odbor postigao sporazum za štampanje sletskih plakata po načrtu akademskog slikara g. Romana Petroviča iz Sarajeva. Istovremeno biče izdane i sletske značke po načrtu našeg poznatog vajara Marina Stuiflna. Ovih dana Sokolska župa proslavlja u Sarajevu, kao i u ostalim sokolskim jedimcama, na vrlo svečan način 10-godišnjicu smrti velrkog nacional-nog pesnika Alekse Šantiča, čije je književno delo osobito cenjeno medu našim Sokolima. U isto vreme biče proslavljen i Štrosmajerov dan, a Sokoli če komemorirati i pogibiju trojice Sokola vidovdanskih junaka Veljka Čubriloviča, Danila Iliča i Miška Jovanoviča, koji su upravo pre 19 godina pogubljeni. A. M. Sednica referenala za sokolske čete, održana u Beogradu 21 o. m. U nedelju dne 21 o. m. održana je u Beogradu, u prostorijama Saveza SKJ, sednica referenata za sokolske čete. Sednici, koja je uz kratki po-dnevni prekid trajala ceo dan, pret-sedavao je pretsednik saveznog otseka za sokolske čete br. Dura Brzakovič, a od strane izvršnog odbora Saveza učestvovali su joj: zamenici starešine brača Gangl i Paunkovič, savezni tajnik br. Brozovič, zamenik saveznog načelnika br. Vojinovič, br. Korunovič te nadzornik savezne škole za obuku Vojnika za vode sokolskih četa br. Žakula. Od strane župa pak na ovu sednicu poslalo je svoje referente njih 19, dok ih se je 6 ispričalo. poslavši za sednicu svoje pismene izveštaje. Pojedine župe, koje su poslale svoje referente, zastu-pala su sledeča brača: Beograd — j Zdenko Pavie; Bjelovar — dr. Stje-pan Stubičan; Karlovac — s. Zorka Voj no vič-Trkulja i br. Milan Zemljak; Kragujevac — Marijan Derenčin; Ljubljanu — Stane Flegar, župski tajnik; Maribor — Avgust Lukačič; Nis Št. Burazovič, načelnik župe i Uroš Stojanovič, referent za sokolske čete; Osijek — Dimitrije Petrovič, starešina župe; Sarajevo -— Radmilo Grdič; Skoplje — Marko Batričevič; Split — Ante Grgič; Sušak — Mihajlo Potko-njak, okružni načelnik iz Gospiea; Ši-benik-Zadar — Duro Pokrajac, starešina društva Knin; Tuzlu — Vojislav Vukasovič iz Kreke; Užiee — Ljubiša Jugovič; Varaždin — prof. Vladimir Deduš, prosvetar župe; Zagreb — dr. Alfred Pihler, načelnik župe. Sednicu je u 9.30 časova otvorio pretsedavajuči br. Dura Brzakovič, po-zdravivši toplo svu prisutnu braču. Nato se je javio za reč I zamenik starešine Saveza br. Gangl, pozdrav-ljajuči rad ove sednice i naglašujuei njcnu važnost za daljnji rad našega Sokolstva na selu, želeči da bi što više doprinela uspehu toga rada. Izvestio je nadalje, kako je za svog poslednjeg boravka u Pragu, povodom sednice Saveza slovenskog Sokolstva, posetio s ostalom bračom i s. Renatu Tiršcvu, koja jc, medu ostalim, pokazala naročito živo zanimanje za rad jugosloven-skog Sokolstva, izrazivši posebice svoje priznanje radu sokolskih četa jugo-slovenskog Sokolstva. Zatim je ponovo uzeo reč pretsedavajuči br. Brzakovič, koji je razlo-žio svrhu ovog satanka referenata za sokolske čete. Naglasio je, da se je radi velikog razmaha, koje je uhvatilo naše Sokolstvo na selu, bila pojavila potreba da se i u samom Savezu SKJ formira jedan naročiti otsek za sokolske čete. Govoreči dalje o diferenciranim prilikama života u našim poje-dinim krajevima, konstatuje, da su te diferencije nesumnjivo morale da iza-zovu i u radu sokolskih četa izvesna otstupanja, jer da sc je taj rad morao uvek da prilagoduje specifičnim prilikama svakog pojedinog kraja. Obzi- rom i т\а ovu -okolnost istakla se je stoga potreba da se na ovoj sednici pretresu sva odnosna pitanja, koja se tiču života i rada našega Sokolstva na selu, kako bi se taj rad u buduče do-veo u što moguče punije suglasje i što jedinstvenije provodio u duhu sokolskih načela, baš i zato, što je sokolski rad na selu danas i suviše razgranat, više nego onaj u gradu. Zatim je po-tanko izložio sve ono što je do sada izvršio sam otsek Saveza za sokolske čete. Završivši svoja izlaganja, pretsedavajuči br. Brzakovič otvorio je zatim diskusiju, pozvavši svu braču župske referente da iznesu, kakvo je stanje našeg Sokolstva na selu, kakve su njegove prilike i potrebe,, kao i mere kojs bi trebalo preduzeti da se ojača i olakša širen j e sokolske misli u narodu našega sela. U ovoj diskusiji učestvovali su svi referenti župa za sokolske čete, iznevši detaljno, svaki za svoju župu, tačno stanje sokolskih četa svoje župe kao i sve ono što koči razvitak našeg Sokolstva na selu, ukazujuči pri tome što bi bilo potrebno da se preduzme, kako bi rad našeg Sokolstva na selu urodio bolj im uspesima. Nakon zavržene diskusije pretsedavajuči br. Brzakovič rezimirao je zatim sve što je u toku sednice bilo iz-loženo pa je sve predloge koji su pali na sednici od pojedine brače dao formulisati u jednu rezolueiju, koja če se predložiti sednici izvršnog odbora na prilivat i njeno ostvarenjc. Ta rc-zolucija glasi: 1) Da savezna uprava izmeni pravilnik o sokolskim četama u tom pravcu, da čete, pošlo dve godine uspešnog rada u sastavu svoga matičnog društva, mogu da potpadnu pod upravu župe kao samostalne jediniee istim pravima i dužnostima prema župi i Savezu kao i društva. Ocenu o sposobnosti za osamostaljenje četa daje uprava župe. 2) Da savezna uprava u najkraeem vremenu izradi jedinstvenu administra-ciju za sokolske čete. Knjige i tiska-nice za tu svrhu da se prodaj u četama po najjevtinijoj ceni, t. j. po ceni kostanja. 3) Da se u § 12 Pravilnika za sokolske čete, a u vezi s predlogom pod tačkom 1 izjednače svi funkcioneri koji su predvideni za upravu društava, da bi ih čete, prema potrebi mogle oa biraju u svoju upravu. 4) Da se sokolskim Četama daut potica j za živi ji rad medu seoskim ženama i devojkama. Rad i vaspitanje u tom pravcu treba vršiti prema pr»l' kama i potrebama kraja a u duhu so* kolskc ideologije. 5) Isto tako da se četama dade ticaj da u redovima svoga naraštaj* obrazuju »Poljoprivredne otseke mil štaja« po uzoru na »Dečije poljop vredno klubove«. Ti otseci pokazali su u nekim župama odlične rezultate. 6. Skup smatra, da je za uspešan rad u sokolskim četama najsigurniji i najbolji metod: obrazovanje što vc-čeg broja članova putem točajeva. Po-red tečajeva koje prireduju pojedine sokolske organizacije, Savez treba da izdejstvuje da sc sokolska obuka uvede i na drugim školama i tečajevima, koje održavaju državne i banovinske ustanove za scosku omladinu. 7) Da Savez traži od svojih jedi-nica, župa i društava, da na svaki način izvrše organizovanje otseka za sokolske čete i imenuj u referente za sokolske čete. 8) Da se u svima župama moraju pri matičnim društvima obavezno odr-ž a vati tromesečne sednice sokolskih četa u prisustvu člana uprave župe. Isto tako da se preporuči cdržavanje poljoprivrednih izložaba i izložaba domače radinosti pojedinih četa. 9) Da se u što kračem vremenu održi u Mostaru sastanak svih župskih referenata za sokolske čete. 10) Da se uredi pitanje u vezi s osnivanjem streljačkih sekcija. 11) Da prosvetni odbor Saveza izda natečaj za nekoliko pozorišnih komada u duhu sokolske ideje, kako bi se na ovaj način i pozorišna scena is-koristila za propagandu te ideje. Da prosvetni odbor Saveza počne izdavati »Malu sokolsku biblioteku«, koja bi u malim knjižicama po ceni od 1 Din donosila sav potrebni materijal za oba-veštavanje seoskog naroda o pitanji-ma Sokolstva, zatim predavanja o pri-godnim svečanostima, programe za razne priredbe i kratka predavanja iz svih grana nauke. 12) Da sc kod nadležnih faktora poradi, da se učitelji i činovnici, koji živo saraduju u sokolskim četama, ne premeštaju. sem ako to ne traži važan službeni interes. 13) Da Savez poradi kod Ministar-stva prosvete rešenje, da se sokolske čete za svoj rad mogu koristiti zgra-dama narodnih osnovnih škola, kako bi se od tih zgrada postepeno stvorili narodni domovi u onim selima gde ča-sovito nema mogučnosti za zidanje po-sebnog ili narodnog doma. 14) Da Savez poradi da se u zakon 0 opštinama unese odredba, po kojoj su opštinske vlasti dužne da od svojih utrina odrede sokolskim četama po-treban deo zemljišta za gradnju doma 1 za letnje vežbalište. Prihvatom ove rezolucije dnevni red eednice je bio iscrpljen, pa je brat pretsedavajuči toplim rečima ponovno zahvalio svima učesnicima ove sednice nadom, da če ona nesumnjivo doneti novih koristi i uspeha našemu Sokolstvu, poglavito na selu. Time je sed-nica bila zaključena u 20.30 časova. Izbirna takmičenja za članice za medunarodna lakmičenja za Budimpešta Uz izbirna takmičenja za članove za tnedunarodna takmičenja u Budimpešti održače se takoder u istim danima, naime, dne 3 i 4 februara o. g. u Ljubljani i izbirna takmičenja za članice. Ova izbirna takmičenja za clamca odrzace se u vežbaonici Sokol- skog društva Ljubljana II (zgrada bivše realke, sada 1 i III realne gimnazije, ulaz kroz dvorište). Detaljno o ovim izbirnim takmi-čenjima navedeno je u dopisu upuče-nom župama, koje su prijavile takmi-čarke za ova takmičenja. Načelništvo Saveza SKJ. 17 X sednlca Izvršnog odbora Saveza SKJ, održana dne 22 januara o. g. u Beograda Pretsedavajuči brat Gangl daje svoj prisutnoj brači štampani izveštaj 0 sednici pretsedništva Saveza Slovan-skog Sokolstva, koji je također objavljen u »Sokolskom glasniku« broj 4. "odnoseči ovaj izveštaj, veli, da če *sti nadopuniti brat Paunkovič šito se pitanja sedi št a Ruskog sokolskog naveza i pitanja primanja bugarskih Junaka u Savez SS. Izveštaj brata Gangla, kao i nado-Pune brata Dure Paunkoviča, primaju Se do znanja. Prelazi sc na raspravu drugog, tre-i četvrtog dela predloga brata vianigla o podeli rada unutar sokolske 'Sanizacije, pa sc temeljem toga su .°?a zaključuje: Glavne godišnje ^Upštine sokolskih župa imadu da se 3j*e u vremenu od 15 februara do 1 Biarta o. g. Na ovim skupštinama, ?«ak>gno skupštinama sokolskih dru-stava j četa, imadu da se rasprave re-e^ati o uspehu propagandne nedelje sokolske štampe, o socijalnom stara-lJlU’ ° narodno - obranbenom radu, o J taboren ju pripadnika sa ntorije župe, o sletovima u Saraje-, ,fi,rebu- « pešačkim izletima, o • oktnlsk°m sletu u Varšavi, o žup-° nedelji štednje i Prosvptn-' *’ ° zuPskim prednijačkim i o ondnoluJlkoT’i°SoknM0m 'Pi‘ sistematsko organi^L Sokolstv» 1 ° samoj žtipi -I Plen« radu 11 ima se sazvati za dan uPravt; 1 to s dnevnim redom u smish °’ f" ječeg statuta. Pored to Ja,hnt raspravi pitanje ucestvovanja Sokol' > tva na pokrajinskim sletovima u Sa- grebli o pripravama za sve sokolski slet u Varšavi, o pitanju feri-jalmh učiteljskih kurseva, kao i o raznim izmenama pravilnika i o nredlo uvoH 23 “TC*nU -а1аЛПи skuPS«nu Kao uvodu samu ovogodisnju saveznu glav-nu skupstinu donosi se zaključak da St u vremenu a prema predlogu poje-dm,h *4, (odbor,) s,vc«. IdrRcI ;:,doAaprl1Vbor srih saveznih Ot- seka (odbora), као i zbor župskih na-sf« . nadalje 28 aprila poverljivi sa-stanak, a 29 aprila održala bi se IV Klavna skupstma Saveza. Ovaj jc predlog primljen, pa čc sc 'st! blagovrcmeno razraditi i nekoliko naučnih narodnih sela s predavanjem, i da je jula 1933 god. održana bila javna V ju' ,14VCŠtaj Јс Primi jen bez pri-medbe. Potom je pročitao svoj izve-fitaj prosvetar brat Sima Majinski, ko-Ji je sa žaljenjem morao konstatovati da naše društvo nema sokolskih rad-n'ka, koji. bi sc posvetili sokolskom radu i prigrMli decu i naraštaj, vaspi-‘avali ih u sokolskom duhu i odnego-vali od njih dobre Sokole. Tokom pro-sle godinc prosvetni odbor je odnosno inicijativom prosvetnog odbora održa-n° 3 sedniee, 5 društvenih večeri, 4 na-r°dna sela, 3 proslave, 1 akademija, te 33 govora uz znatan broj prigodnih nagovora. Brat novinar redovno je sve naše priredbe publicirao u Sokolskom glasniku. Konstatovao jc i to, sa žaljenjem, da članovi Sokolskog društva i ako ima ju svoju knjižnicu slabo či-taju. Načelnik brat Rajko Korovljev pročitao j c svoj izveštaj iz kojega se vidi, da je naše društvo u tehničkom pogledu napredovalo, ali i pored toga tehnički rad jc bio ograničen, te se ni s ovim ne smemo zadovoljiti. Na kraju isvoga izveštaja brat načelnik jc podneo nekoliko korisnih predloga. Poslednji jc pročitao svoj izveštaj blagajnik brat Vujčin Števan, koji je izveštaj primljen jcdnoglasno i bez pri-medaba. U ime revizion.og odbora go-vorio je brat Živkovič, te je naglasio da su računi i stanje blagajne u pot-punom redu. Četvrta tačka dnev'nog reda rešena je na taj način, da jc upis-nina za člana Sokola potpomažučeg 10 Dinara, a za vežbače 5 Din. Članarina za vežbače 1 Din mesečno, a deca i naraštajci 1 Din godišnje. Posle toga se pristupilo hiranju nove uprave. Za starešinu je izabran brat Roman Sladič, uprav. osn. škole. Za tajnika Nebojša Viškovič, za prosvetara Lakovič Josif, učitelj. Za načelnika Rajko Ko-rovljcv i načelnicu Dujin Milica. Potom je izabran upravni odbor, revizio-ni odbor i sud časti. Nova uprava je predložila načrt budžeta za god. 1934 po kome su prihodi 6764‘55 Din, dok rashodi 6355’65 Din. Nakon kratke debate i neznatnih promena budžet je u celosti jednoglasno prihvačen. Na kraju skupštine bivši prosvetar brat Sima Majinski predao je bratu načelniku Rajku Korovljevu pismenu za-hvalu na njegovom požrtvovanom i odanom radu. Župa Novo mesto MOKRONOG. — Sokolsko društvo Mokronog je priredilo na Silvestrov večer dve enodejanki »Prvi ples« in »Pot do srca«, obe v režiji), brata staroste Herbsta Pavla. O polnoči je bila alegorija »Boj med dobim in zlom v posameznih mesecih prošlega leta« —- originalen domislek brata dr. Škulja. Obisk je bil zelo zadovoljiv. Večer je potekel v najboljšem razpoloženju in prijetni zabavi. S prisrčnimi voščili k še srečnejšemu novemu letu so se vsi navzoči poslovili od 1. 1933. TREBNJE. — Bratu Janku Ru-prehtu v slovo. Umrl je mož, kje tak je še med nami, kot on, ki zdaj leži v prezgodnji jami. Tako lahko rečemo s pesnikom tudi mi, ki smo izgubili s pokojnim bratom Jankom, velikega prijatelja in narodnega delavca ter brata. Rojen v Trebnjem, se je po osnovni šoti in gimnaziji odločil za farmacevtiko in študiral vestno ter marljivo v Gracu ter končno položil izpite na Dunaju. Vzgojen v strogo naprednem in sokolskem duhu je pokojni brat Janko mnogo sodeloval in se. udejstvoval v naprednih, nacionalnih dijaških društvih ter v mnogih pouličnih demonstracijah dvigal glas proti tujcu in navduševal s svojimi slovansko jugoslovenskimi klici. Ko je začel z lekarno v rojstnem .vraju, se je posvetil narodnostnemu gibanju in pričel z ustanavljanjem tedanjih narodnih društev. Tako je kumoval Bralnemu društvu, Ciril-Metodovi družbi, ki ji je ostal do smrti kot blagajnik, Jugoslovenski Matici in pred 25 leti je stal pri krstu tukajšnjega Sokola, ki mu je dal ves svoj prosti čas. V vseh teh društvih je delal kot predsednik, tajnik, blagajnik in bil sploštn.o znan kot vesten in točen funkcijonar, ki mu pa žal v današnji generaciji ni imel para. Med svetovno vojno se je kot častnik-farmacevt kljub težkim časom za Slovenstvo, s svojimi ostrimi in odločnimi izjavami o zmagi Srbov in svobodi Slovanov mnogokrat izpostavljal kazni in nekoč komaj ušel radi besed, da bo Avstrija propadla in Srbija zmagala — vislicam. Večkrat je dejal svojim tovarišem: Kot Sokol rad umrem — samo, da Srbi dobe zmago. To je bil naš brat Janko. In uresničila se mu je želja — Jugoslavija je vstala in brat Janko se je vrgel s podvojeno silo na delo in. zastavil svojo pridno dlan zlasbi v Sokolu, ki mu je stal ob strani vseskozi kot vesten blagajnik. Kot Sokol pa je bil brat Janko tudi dober človek, saj ga je imelo vse rado in zlasti ubožci niso šli nikdar praznih rok od njega. Podpiral je vse humanitarne organizacije in tudi gasilcem naredil mnogo dobrega. Značilno za njcgo\o delavnost in pomoč je bilo to, da se ni mogla vršiti nobena prireditev brez njegove pomoči in nasvetov. Bil jc res pravi spiritus agens Trebnja in njegovega delovanja. 53 let mu je bilo, ko je zatisnil svoje blage oči. Še vedno čil in poln upov, da bo še pomagal Sokolu in drugje — je odšel v večnost. Težko ga bo pogrešalo Trebnje — Sokol in vse, fcj ga je tako zelo ljubilo, kar je pokazal tudi in.jegov velik in svečan pogreb ■ na domače pokopališče. Lepe, v srce segajoče besede žup. staroste br. dr. I. Vašiča, mehki glasovi žalo-stink in poklon sokolskega prapora —• so bratu Janku hiteli v onostranstvo v poslednji ave! Večni mir pepelu dragega nam brata Janka Ruprehta! Brat Marjan. Župa OsI/eJ« ČEPIN. — Ovdašnje Sokolsko društvo održalo je dne 31 decembra 1933 g. svoju redovitu godišnju glavnu skupštinu, na kojoj je kao župski iza-slanik fungirao brat Ivan Fišer. Skupštinu je otvorio s pozdravnim govorom starešina brat Aca Gavrilovič. Nakon izveštaja tajnika, blagajnika i ostalih funkcioncra jednoglasno je iza-brana uprava, sa sledečim vodstvom: starešina brat Aca Gavrilovič, učitelj; zamenik brat Matej Kalajžič, posed-nik; tajnik Lazar Vukovič, opč. pisar; blagajnik Čeda Miljkovič, maturant trg. akademije; načelnik Romanič Vi-doja, zidar; zamenik Bugarič Joca, po-sednik; načelnica sestra Maca Milovanovič, svršena učiteljica. Mora se istaknuti, da je rad u prošloj godini bio kud i kamo napred-niji od ranije minulih godma. VALPOVO. — U nedelju 14 januara o. g. održana je redovita glavna skupština prvi puta u vlastitom Sokolskom domu. Dobra trečiim svih članova i članica društva, koji broje 127, pokazala je svojim prisučem budno zanimanje za društveni rad. Iz izveštaja pojedinih funkcionara razabire se, da je društvo razvilo za-mašan rad u svim. granama sokolske delatnosti. U telovežbeno-odgojnom pogledu izvršilo je potpuno zadatak, koji je bio za n.j pretpisan župskim trogodišnjim planom. Prosvetni rad je voden u smislu saVeznog 4-godišnjeg plana, prema uputama župskog PO. Uprava je uglavnom dobro funkcioni-sala, gospodarsko stanje, za današnje prilike nije loše. Na predlog revizora podeljena je blagajnicima i celokupnoj upravi odrešnica, a kandidacioni je odbor predložio sastav uprave, koja je jednoglasno prihvačena. Uprava je ostala kao i do sada s malim dopuna-ma. Na osnovu prihvačenog proračuna ostala jc članarina kao i lane: za vež-baee 4 Din, za nevežbače 7 Din, za naraštaj 1 Din mesečno. Kod predloga razvila se zanimiva diskusija o načinu, kako da se privuku i seljaci na sokolski rad, ii kako da se prenese sokolska delatnost i u sela naše okolice. U zaključnom govoru je brat starešina ocrtao vidike rada u novoj godim, istakao potrebu još skladnije organizacije posla unutar uprave i pojedinih otseka, i s pogledom na radosne dogadaje u jugoslovenskom Sokolstvu i u slavenskom svetu završio skupštinu s pozivom na predano vršenje sokolskog rada. p. D. Župa Sarajevo GORNJI VAKUF. - Dne 13 jan. Sokolska četa u svojo j čitaonici priredila je predavanje. Predavanje je odr-žao brat Augustin Reič, prosvetar, o temi »Rijee o Sokolu«. Brat prosvetar je hteo ovim predavanjem da rezimira sva svoja predavanja koja su održana prošle godine. Го mu jc potpuno uspelo pa jc na kraju pozdravljen aplau-zom. Župa Spin KOMIŽA. — Sokolsko društvo u Komiži održalo je dana 7 januara t. g. svoju glavnu godišnju skupštinu. Pojedini funkcioneri opširno su izvestili o svome radu, koji svakako zaslužuje priznanje. Društvo se osobito istaklo u radu na prosvetnem polju i to preko pozornice davanjem nacionalnih pozorišnih komada i akademija. Posle iscrpljenih tačaka dnevnog reda hirala se je nova uprava i to: starešina Mate Petrič, zamenik Andrija Mardešič, načelnik Luka Petrič, zamenik Franjo Foretič, prosvetar Andrija Stanojevič, zamenica Jegda Vojinovič, tajnik Ante Borčič, načelnica Jermila Mardešič, zamenica Milica Radišič, blagajnik Josip Mariani. — Odbornik Si-mun Petrič, zamen'ici: Antun Mardešič, Pavao Borčič, Vjckoslav Lokin, Ivan Borčič i Bartul Petrič. — Revizori: Ivan Borčič, Bartul Kuljiš i Ivan Brai-čin. — Sud čast:: Ante Mardešič, Pavao Borčič i Nikola Jurinovič. U glav-nom poverenjc je dato staroj upravi na čelu s novoizabranim starostom. TRILJ. — Sokolsko društvo u Trilju održalo jc svoju godišnju skupštinu 14 jan. u osnovnoj školi. Skupštinu je otvorio starešina br. dr. Ran-čič, koji najpre komemorira umrlog elana dra Šluju, a zatim sc prelazi na čitanjo izveštaja pojedinih funkciora, te nakon diskusije, u kojoj su sudelo-vali mnogi članovi, brat Periš Stipe predlaže listu uprave, koja biva jednoglasno usvojena — glasi: starešina dr. Ranfcič; potstarešina Žuljevič; tajnik Kavajin; blagajnik Galič; načelnik Dc-longa; načelnica Barič; barjaktar Banič; članovi uprave: Delonga, Periš, Barbašin, Serdarevlč, Plaoša, Banič, Gušič, Plazibat, Budič, Pešo i Babič. Revizori: Projič, Adum i Uzelac, a časni sud Šitšnjara, Popovič i dr. Babič. Starešina dr. Rančič nakon iserp-Ijenoga dnevnog reda, zaključuje skupštinu. Župa Sušah - Rifelca BAKAR. — Na dan 14 januara održana je godišnja skupština Sokolskog društva u Bakru. Po brojnom odazivu videlo se, da je za ovu skup-stinu vladalo veliko interesovanje medu članovima. Starešina društva br. M. Jcleneič pozdravlja- prisutne i zatim se prelazi na čitanje izveštaja društvemiih funk-cionera, tajnika, načelnika, prosvetara, blagajnika, gospodara, matičara i revizora. Najinteresantnija tačka dnevnog reda bila je zidanje Sokolskog doma. Doneta je jednoglasna rezolucija, da se izabere uži odbor za zidanje doma, koji če to pitanje svestranno proučiti. Zatim se prešlo na biranje nove uprave, posle čega je br. Jelenčič, koji je i ove godine jednoglasno izabran za starešinu, zaključio skupštinu u 12 'i 35 časova. SUŠAK. — Ovih dana davalo je Sokolsko lutkarsko kazalište pod vodstvom br. prof. Turine vrlo uspelb pretstavu »Postolar i vrag« u Široli-noj obradi. Dvorana Sokola bila je prepuna, a tehnička i umetnička 'izvedba bila je vrlo dobra. Deca su se vrlo veselila i nasmejana lica vratila svojim kučama, gde su nastavila svojim neutaživim pitanjima. Uz moralan bio je i lep materijalan uspeh ove pret-stave. Buduča pretstava biče s popularnim Juričem, popularnim Car-Emi-novim čedom. TRSAT. — U nedelju 14 januara priredilo je naše društvo svoju prvu ovogodišnju akademiju s vrlo biranim programom na kojoj su nastupile sve kategorije. Kao prva točka bila jc izvedba »Kola« i to deca ispod 8 god. Mališani obojeg spola, koji su prvi put nastu-pili na pozorišne daske, pokazali su se veoma odvažni i odlično su izveli svoju zadaču uz pratnju pevanja i glaso-vira. Milina bila je gledati naše buduče Sokoliče i Sokoličice, kojima društvo posvečuje največu pažnju, kako su ne-ustrašivo nastupili. Druga točka bila je deklamicija »Ja sam mali Soko«, a deklamirao je mali Sokolič Mirko od-važno i smelo. Kao treča toeka bila je »Oslobodena Istra« od A. Bačiča, sim-bolička vežba s pevanjem i pratnjom glasovira. Utisak ove točke bio je na prisutne goste, braču i sestre veoma znažan. Mnogo suza orosilo je oko našim dragim posetnicima i prijateljima, jer je pre izvedbe ove točke mala Vidica s osečajem i puno razumevanja u istarskoj narodnoj nošnji deklamirala »Istranke«, kojom pesmom pot-seča na tugu i bol zarobljene Istre i pogledom traži oslobodenje, koje mora s istoka doči. Nakon ove točke nastupila su bb. i ss. uz pratnju s prepisanim važbama za ovogodišn.ji slct u Sarajevu s Zagrebu. I ove su vežbe izvedene bes-prikorno; napose m. naraštaj izveo je veoma skladno i tačno. Predzadnja točka »Hej trubaču« iz vela ^ su četiri člana dobro, jedina šteta što nije bila pratnja uz pevanje, jer bi uspeh bio kud i kamo efektniji, buduči je sastav vežbe sestavljen na reči himne pev. društva »Obilič«. Na ruči izveo je dobro jedan odeo isto tako muškog članstva zajedničku i jednu slobodnu vežbu. Da je pozornica Narodne čitao-mce nešto veča, kod ovakovih prire-daba mogao bi nastupiti veči broj svih kategorija, pa bi prema tome izvedba programa bila mnogo uspešnija i lakša. Kao zadnja točka pevano je geslo Kralju, narodu i domovini, koje se geslo po upu ti br. SPO ima pevati kod svake priredbe. Sve u svemu, s tehničke Strane uspeh zadovoljava, a isto tako i s moralne strane još više, jer su mnogi roditelji došli, da po prvi put vitle svoju dragu dečicu na pozornidi i izvedbi programa u duhu velikog i neumrlog Tirša. E. P. Župa Šibenik-Zadar BANJ (oetrvo Pašman). — Ova Sokolska četa održala je dana 14 januara o. g. svoju glavnu godišnju skupštinu. Skupštinu je otvorio pozdravnim govorom starešina br. Čič Emil i pro-ditao poslanicu br. Saveza za novu go-dinu. Zatim su podneti izveštaji od strane tajnika, načelnika, prosvetara i blagajnika. Skupština je izveštaje paž-Ijivo saslušala i primila bez diskusije. Nato je raspravljano o smernicama rada u ovoj gotlini, pa je pri donošc-nju zaključaka, u svim pitanjima po-stignuta i>otpuna saglasnost. Iza toga sledila je odrešnica upravi, pa sc prešlo izboru nove uprave, u koju su jcdnoglasno birana sledeča brača: starešina Čič Emil; zam. starešine Pedišič Sime p. Ivana; tajnik Kraljev A. Krsto; blagajnik Kraljev M. Mate; načelnik Dili Stipe; zam. načelnika Pen,jalov S. Anđelko; prosvetar Čic Emil; revizori; Kraljev Š. Marko i Kraljev A, Kuzma; časni sud: Kajič Šime i Pedišič Šime p. Mata. Br. starešina zahvalio se je u ime svoje i upravnog odbora skupštini na poverenju, pa je istu zaključio s po-klicima Nj. Vel. Kralju Aleksandru, Nj. Vis. Prestolonasledniku Petru i Jugoslaviji. MANDALINA. — U nedelju 14 januara u dvorani osnovne škole bila je skupština ovoga društva. Odaslanik Sokolske župe bio je njezin tajnik brat Ježek. Starešina br. Vlahovič u svom op-širnom prigodnom govoru izneo jc i neka idejna sokolska pitanja. Sledila su izvešča svih društvenih funkcionara osim prosvetara, koja su bila opširno i pomno sastavljena. Osobito nam je spomenuti onaj tajnika br. Periše V., koji je izneo neke nedostatke i nemarnosti i preporučio da svaki zdušno vrši svoje sokolske dužnosti. Iz prikazanih izveštaja društvo ima svotu od 16.691 Din. Od ovoga je 14.058 Din za gradnju sokolskog doma, a 2633 Din pripada društvenoj blagajni. Vrednost ostale sokolske imo-vine je sledeči: letnje vežbalište 20.000 diinara, zemljište za gradnju doma 25.000 Din, pozornica i pokučstvo 8000 dinara, novi društveni barjak 6000 Din. Skupštinom je vladao duh ljubavi i bratstva. Raspravljala su sc pitanja važna za društvo i Sokolstvo. Ističemo sledeča: o gradnji sokol, doma i pripomoči na koju bi društvo mandalinsko, prema svom radu i delovanju, zaslužilo da dobije. Pitalo je pripomoč od 50.000 Dinara i ovom bi svotem mandalinski Soko — uz svoja sredstva — sagradio svoj dom. Onda o proslavi 30-godiš-njice opstanka ovog Sokola (utemeljen 5 aprila 1904) i blagoslova novog dru-štvenog barjaka. Ovo bi se obavilo jed-nom za j ;vd nič kom svečanosti spojenoj s javnom vežbom i akademijom. Razpravljalo se o priredbama kroz 1934, prisustvovanju sletovtma, o provada nju štednje i trezvenjaštva. Govorilo se i o gradnji daščare na letnjem vež-balištu, gde bi se smcstila pozornica. svlačionica, sprave, kupaonica s tušem. Za nju bi se potrošilo 5000 Din. Ove godine navršava i starosta br. Vlahovič 30 god. rada u Sokolskom društvu Mandalina. Jednoglasno je birana ova uprava: Vlahovič P. Ante, starešina; Ivančič Matko, zam. star.; Kramarič Ivo, prosvetar; Periša J. Vice, tajnik; Bela marič Joso, blagajnik; Brnič Bočc Ja nja, načelnica; Aras Marko, načelnik: Santini Dinko, statističar; Barin Prav-doje, gospodar; odbornici: Mišura Šime p. Ive, Belamarič Ante p. J„ Jur kovič Ante p. L. MURTER. —■ Sokolsko društvo u Murteru održavalo je dne 14 januara svoju 27 red. glav. god. skupštinu. U 2 sata posle podne otvorio jt brat starešina skupštinu, pozdravivši braču, te predlaže da se pošalje pozdravni brzojav Nj. Vis. Prestolonasledniku Petru i bratskoj župi, što su svi prisutni prihvatili odušcvljenim klicanjem. Nakon toga su brača društveni funkcionari dali izveštaj o radu i stanju društva u god. 1933. Zatim jc dana razrešnica staroj i prešlo se jc na biranje nove uprave. Nakon kratke debate bila je izabrana uprava na čelu sa starešinom Jakovom Jeličem i načelnikom Krstom Turčinovim. Posle iscrpljenog dnevnog reda, brat starešina progovorio jc nekoliko prigodnih reči. Brat Joso Juraga, novoimenovani prosvetar, obečava, da če se uprava trsiti, da društvo održi, ako ne boljim barem u sadanjem stanju. Posle toga brat starešina zatvorio je skupštinu, te su se članovi uz klicanje Kralju, Jugoslaviji, saveznom starešinstvu, župi, staroj i novi upravi razišli. Župa Varaždin BEDNJA. — Sokolska četa Bcdnja održala je prošle nedelje redovitu godišnju skupštinu, koja je prošla u naj-boljem redu. Skupštini je prisustvovao delegat matičnog društva Lepoglava br. dr. Šantl. Zamenik starešine br. Sajko otvorio je skupštinu i pozdravio delegata br. Šantla. Nakon toga prešlo se na dnevni red. Najpre je pročitana poslanica Saveza, a po tom su pojedini funkcJroneri izneli svojo izveštaje. Iz pojedinih izveštaja vidi se, da jc čet« lepo uznapredovala, a naročito u tch-ničkom i prosvetnom pogledu. Na pojedine izveštaje osvrnuo se br. Šantl i izrazio svoje zadovoljstvo nad celo kupnim radom čete i velikom prisustvu članova. Nakon. toga izabrana jc nova uprava čete. Za starešinu izabran je brat Pavao Matica, ministar. Za zamenika starešine Ivan Sajko, banski večnik. Za tajnika Silvije Gribl, upravitelj škole. Za prosvetara Mira Gribl, učiteljica. Za blagajnika Stjepan Pavič, opčinski beležnik. Za načelnicu Paula Radulovič. Za načelnika Ivan Šoš, učitelj. Re-vizioni odbor: Sataič Romano, učiteljica, Žimbreh Andro, poštar. Odbornici: dr. Ivo Španič, Marija Šlego, Hranv Fridlih, Mijo Dulič, Ivan Tušek. Župa Vel. Bečkerek MOKRIN. — Sokolsko društvo Alokrin održalo je svoju redovnu go-tlišnju skupštinu 15 januara 1934 god. u 6 čas. u veče. Svi izveštaji primljeni su s aklamacijom. Uprava jc ostala stara samo je popunjeno nekoliko članova upravnog odbora, jer su u toku pro-šle godine neka mesta članova upravno;* odbora ostala prazna. Skupština je protekla mirno kao što Sokolima i dolikuje. — A. D. PODLOKANJ. — Sokolsko društvo Podlokanj održalo je dana 14 januara t. g. svoju prvu redovnu godiš-nju skupštinu u prisustvu brata Ada-movog Dušana, prosvetara društva u Mokrinu kao delegata bratske Sokolske župe. SKupštini, koja je održana u zgradi osnovne škole, prisustvovali su sko-„ ro svi upisani članovi po red priličnog broja i nečlanova, koji su se zaintere-sovali za sokolski rad, ali još članstvu nisu pristupili. Svi izveštaji funkcionera saslušani su s največom pažnjom i primljeni bez diskusije, te je na kraju upravi data razrešnica i priznanje za plodan rad. Na skupštini pored ostalog, a u svrhu svestranijeg telesnog vežbanja omladine rešeno je, da se preko bratske župe i Saveza kupi od drž. želje-zare u Vareš-Majdanu jedan razboj, a po predlogu brata Koledina pokrenuta je akcija, da se pristupi pripremi gradnje sokolskog doma. Kako se društvo nalazi na dobrovoljačkoj koloniji, a na istoj postoji vrlo lepo mesto za gradnju. to če se umoliti Agrarni ured da Sok. društvu ustupi gradilište za dom na kojem bi se pomoču raznih priloga merodavnih, te prilozima članova kao i nečlanova s kolonije, a i radnom snagom članstva za 2—3 godine mogao po zamisli predlagača dom podiči. Skupština je na kraju s malim izmenama i dopunama ponovo izabrala staru upravu. Istog dana u veče Sok. društvo je u susedinom selu Crna Bara priredilo vrlo uspelu zabavu s odabranim programom, koji je bio prikazan u mestu o Božiču. Gostovanje društva u Crnoj Bari moralno je uspelo iznad očekivanja, jer su bili domačini, programom i posle i igrankom prosto oduševljeni. M. K. ULJMA. — Ovih dana obišao je društvo brat Stevan Bukač, prednjak župe iz Vel. Bečkereka, i održao nekoliko primernih časova telovežbe s odeljenjima. Časovi telovežbe održavaju se sko-ro svakoga dana tako, da su i vežbe za pokrajinske sletove več s jednim delom članstva, članica i podmlatka uvežbane. Brojno stanje i kondicija vežbaea je veoma povoljna unatoč os-kudnih prilika u kojima društvo živi bez sprava i podesnih prostorija za razvijanje. Svake nedelje održavaju se prosvetna predavanja, koja su dobro posećivana od članstva i gradanstva. Pod vodstvom starešine brata dr. Vuk-mana šoškiča i uprave, vodi se velika akcija za gradnju sokolskog doma, za koji je Opština darovala veliki kompleks zemljišta u samom centru mesta, a izraden jo več i divan projekat po br. arh. Samoilu. Prcdradnje su več za ovo vreme toliko napredovale, da se ovih dana imadc započeti s prevozom kamena za temelje doma iz vr-šačkog kamenoloma. Ako sve uspijc kako se misli, društvo bi več ove godine moglo biti u svom vlastitom domu, koji bi bio dika i ponos našeg Sokolstva u ovim krajevima. iupa Zagreb DOBOVA. — Našo društvo jo imelo v soboto dne 13. t. m. svoj redni občni zbor. Zbor je otvoril starosta br. Vadnal, ki je po uvodnih pozdravih na glavne funkcijonarje SKJ pozdravil še posebej župnega delegata br. Vižintinija, zamenika župnega staroste. Br. Vižintin je v pozdravnem govoru na skupščini izrazil, da br. žu-pa ceni našo živahno udejstvovanje želeč nam mnogo uspeha pri sokolskem delu in pričakujoč, da bo naša udeležba obilna na zagrebškem sletu. Nato sc je občni zbor razvijal po običajnem redu ob napetem sodelovanju vsega članstva. Stvarna poročila glavnih funkcionarjev so nudila pregledno sliko cclotncga dela na polju telovadbe kakor tudi prosvete. Članstvo je bilo tudi obveščeno, da sc br. podstarosta Kovačič Miha resno bavi z gradnjo dvorane-telovadnice in prične z delom že spomladi. V njej se bo oživelo naše delovanje. Zadovoljila je vse vest, da sc snuje v hrvatskem selu Ključ sok. četa, ki se nam pridruži k skupnemu delu. Po izčrpnih poročilih je prišlo do volitev nove društvene uprave. Razen več odbornikov, revizorjev in častnega razsodišča so bili izvoljeni v glavni odbor: starosta: Vadnal, podstarosta: M. Kovačič, tajnik: Kežman, prosvetar: Vučajnk, načelnik: Mlinarič, podnač.: Križanec A., načelnica: Tomažičeva, podnač.: Cetinova, blagajnik: Pavlič Andrej, gospodar: H. Križanec. Zahvalivši se vsem je starosta zaključil skoro tri ure trajajočo skupščino. GREĐANI. — Sokolska četa Gredam održala je dne 14 januara o. g. u 2 sata posle podne sokolsku zabavu u prostorijama drž. osnovne škole. Pre početka zabave prisutne je po-zdravio starešina čete brat Mile Besje-dič, a zatim se izvodio program, koji se sastojao: 1) »Trojka«, vežbali su članovi čete. 2) »5 deklamacija«, dekla-movala su deca. 3) »Izdajem stan pod kiriju«. šala u 1 činu, izvodilo je članstvo. 4) »Petorka«, vežbala su muška deca uz pesmu »Kosovske trube«. Zabava je bila posečena u vrlo le-pom broju, a program je izveden s uspehom na opšte zadovoljstvo prisut-nih, koji su pozdravljali burnim aplau-ztom. Završetak ove zabave bio je u školskom dvorištu uz pevanje pesama i plesanje kola. — D. S. KRAPINA. — Rad sokolskog društva u god. 1933. Dne 14 januara održana je vrlo dobro posečena skupština Sokolskog društva Krapina u sokol, domu Ljud. Gaja. Na skupštini je iz-veščeno u detalje o društvenom radu, koji je razvio upravo zamerne dimenzije. Skupština je redom sve predloge i izveštaje staroga odbora primala s aplauzom osim nekolicine nezadovoljnima. Prigodom glasanja, naime, o odobravanju ili neodobravanju postupka stare uprave u pogledu prevodenja u stalno članstvo, koje jc ona vezala uz polaganje zavere, a ovu uz pohadanje idejne škole palo je od ukupno 74 gla-sača 56 za, a tek 17 protiv, dok je jed-na glasovnica predana prazna. Uprava je društva održala 45 sednica (19 ple-nar. 2 svečane i, 24 izv. odbora), te niz izvanrednih sednica i konferenci j a. Centralni poslovni zapisnik broji 921 broj primljenih i odaslanih akata. Sokol. društvo brojilo je 332 pripadnika (članova m. 128, ž. 45; naraštaja m. 44, žen. 19; dece m. 53, ž. 43). Priraslo je 75 prema 30 otpalih. Zavereno je svega 105 članova. Umrla su 4 brata. Društvo je sudelovalo kod raznih pri-redaba izvan mesta u 20 slučajeva, dok je primilo zastupnike stranih društava izvan mesta u 7 slučajeva. Medu ostva-rene akcije stare uprave najvažniji je dom, koji je stari odbor stavio u sre-dište svog rada. Ove godine je dogo-tovljen i adaptiran uz iznos od 130.000 Din. — Predavanja i nagovora bilo je preko 40 s oko 4000 slušatelja. Raznih priredaba bilo je bez redovnih drugar-skih večeri oko 20. Novinarstvo iska-zuje oko 40 izveštaja, vesti i članaka, dok propaganda za sokolsku štampu izražena novčanim efektom iznosi 1894 Din. Uredena je kartoteka i statistika, te odeo novinskih isečaka. — Ženska sekcija, koja jo na se preuzela podu-piranje sokolske dece i naraštaja, razdelila je knjiga, pisar, i ris. materijala za Din 1139'50 prema ukupno sabra-nih Din 199Г25. — Glazbena sekcija je vrlo aktivna, a od 1 decembra pr. g. ima i svoj orkestar. Tamburaška sekcija je bila gotovo kao i fanfara pasivna. — Sokolskih četa ima 7, od toga ovo godine novo osnvane 2 (u Svedružji i Lepajci), reorganizovane 2 (u Radoboju i Petrovskom), a jedna je u osnutku (Škaričevo). — Tehn. javnih nastupa bilo je u mestu 10, izvan mesta 7 i izleta 1. — Broj pohadanja vežbi kao i broj vežbovnih dana povečao se od 1932. Broj svega upisanih vežbača bio je kroz celu godinu 898. — Blagajni-čko poslovanje iskazuje prema ukup-niV-> primicima od Din 90.683‘50, s doni,- m od prošle godine od 64.239 Din) i izdacima od Din 90.510’20; blagajni-čki višak od Din 173'30. — Gospodar doma vodi odeljeno blagajnu, koja iskazuje primitak od Din 44.434 50 i izdatak od 43.546 Din. Vrednost inven-tara bez nekretnina s gotovinom od Din 888‘50 iznosi Din 58.140'50. — U proračunu za 1934 predviden je doho-dak od Din 19.300'— prema rashodu od Din 32.953'50 pa se ukazuje deficit od Din 13.653'50, koji se mora namaknuti. — Za predlog uprave iznesene su dve listine večina s nosiocem i starešinom Vohelom, i manjine s bratom dr. Mirkom Crkvencom. — Neposredno pre biranja uskratio je nosilac manjinske listine svoju kandidatura, pa je tim i povučena druga lista. — Ogromnom večinom izabrana je ova uprava: starešina Vohel Julio, zamenik starešine Latinčič Branko, tajnik Ajler Ivan, prosvetar Bakliža Marijan, načelnik Rajter Ivan, zamenik načelnika Ljube-šič Mato, blagajnik Stanešič Ivan, pro-čelnik glazbene sekcije Singer Jakob, pročelnica ženske sekcije Budin Regina. — Članovi odbora: mr. Petrovič Milan, dr. Crkvenac Mirko Bene Franjo, Biler Josip, Budin Zlatko, Bajcer Josip, Lev Ivan Miljan Vjekoslav, Miljan Nikola; zamenici: Resanovič Jo-vo i Bakliža Berislav. — Revizori: prof. Radič Ivan, Licitar Ivan i Gosti Rudolf; zamenici: Augustinčič August i Petrovič Stjepan. Sud časti: Mužde. a Gojko, dr. Piškorič Marko, Rakič Ste-vo, Štauber Mihovil i ing. Milič Gajo. — Relja. KLJUČ NA SUTLI. — U našem selu osnovana je pod okriljem matičnog društva Dobova sokolska četa. Na ustanovnoj skupštini dne 14 januara, koja se je održavala u kuči br. Filipčiča Nikole bila je pod vodstvom starešine Sokol-Dobova izabrana uprava čete, koja če odmah počimati s radom. Starešinom bio je jednoglasno biran br. Nikola Filipčič, a tajnikom i pro-svetarom br. Miško Kresnik. Slednji je pokretač oko osnivanja čete. Privre-meno če vežbača polaziti u sokolanu u Dobovi, dok nemaju ispitanih prednja-ka. Dvojica su se več prijavila u voj-nički tečaj SKJ. Dok je prisutni starešina Sok. društva Brdovec želeo četi puno uspeha, zaključio jc skupštinu br. Vadnal, starešina matičnog društva Dobova. KUTINA. — U nedelj u dne 14 januara 1934 održana je glavna redovita god. skupština našega društva, koju je otvorio starešina br. dr. Golner s pozdravom Nj. Vel. Kralju i Nj. Vis. Prestolonasledniku Petru. U dvorani našeg doma uzvio se jednodušni poklik »Živio« i »Zdravo« iz srdaca stotine prisutnih članova i članica. Pročitana je poslanica Saveza SKJ, iza koje su podneli izveštaje br. tajnik Smiljanič, dr. Damaška, prosvetar; Dolenec, voda pev. sekcije; Stefanovič, načelnik: s. Rehtaček, načelnica u. z.; Koškovič, referent za sok. čete i br. Ribarič, blagajnik, čije je poslovanje pregledao i odobrio' revizioni odbor. Upravi je podeljen apsolutorij, pa se pristupilo izboru novog odbora. U odbor su ušli br. Golner, starešina; Puk, potstareSina; Smiljanič, tajnik; Ribarič, blagajnik; Damaška, prosve- KUiAMlAit-DiU I MUBLlANA-DALkUtiflNOVAlI Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA TISKARNA V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 I I tar; Stefanovič, načelnik; s. Tomašič, načelnica; zamenici br. Bjelanovič i s. Rehtaček. U upravni odbor ušli su: br. Čejka, Narančič, Dolenec, Rehnic, Ser-tič, Misirača, Šnajder, Singer, Kefelja, Petrovič, Kikič, Atijas i Vujnovič. U časni sud izabrani su: br. Nikolič i Pe-trinič i Ličnič. U revizioni odbor izabrani su br. Heleši, Brankovič i Or-lovič. Starešina zahvalio je skupštini na ponovinom poverenju, jer su u odbore ušla mahom brača i sestre, funkcionari iz lanjske godine, i obečaje nastaviti i nadalje u sokolskom radu još večim intenzitetom naročito ove za nas jubi-larne r,od. 1934. — Dr. D. D. LEKENIK. — Sokolska četa u Le-keniku održala je dne 14 januara svoju IV redoviitu godišnju skupštinu, te je dosadanja uprava dobila nakon pod-nešenih izveštaja o radu, apsolutorij. Nova uprava izabrana je jedno-glasno'. MARIJA BISTRICA. — Sokolsko društvo Marija Bistrica održalo je svoju god. glavnu skupštinu dana 14 januara. Istu je otvorio tajnik br. Andri-ja Šalič, pošto je starešina bio službeno zaprečen. U svom govoru i izvešta-ju istaknuo je kako je 1933 godine bila godina borbe, i iskušenja, ali hvala Bogu sve smo prebrodili a možemo kon-statovati napredak. Poziva u svom govdru članstvo na daljni rad, a naročito podvlači potrebu rada u ovoj godini, kada če se održati slctovi u Zagrebu i Sarajevu na kojima se ima pokazati jačina i svest sokolska. Nakon toga su pročitani izveštaji sviju funkcionera, te se pristupilo izboru nove uprave. Kako jc stara uprava bila vrlo aktivna u ovoj godini, to je s malim izmenama ostala ista na čelu sa starešinom br. Ljudevitom Jakovcem. Pošto je ban br. dr. Ivo Perovič doznačio oveču svotu za nabavu sprava, to mu je s ove skupštine odaslan pozdravni i zahvalni brzojav. Time se skupština završila. NOVA GRADIŠKA. — U nede- lju, dne 14 januara 1934 održana je redovna glavna skupština društva. Kao delegat župo Zagreb prisustvovao je br. Kosta Jugovič. Starešina društva br. Jovo Marič otvorivši skupštinu prooi-nicu Saveza i na to je dao reč pojedi-nim funkcionerima, koji su detaljno iz-vestili skupštinu o radu društva. Svi izveštaji kao i izvesta j revizije prdm-1 jeni su bez primedbe, pa je starom odboru dana razrešnica. Iz izveštaja vidi se, da je rad društva bio u prošloj godini obilan i uspešan. Naj veče slav-lje bila je posveta društvenog barjaka, zatim brojmo sudelovanje na slctu u Ljubljani. Uz domače priredbe bilo je članstvo mnogo puta zastupa.no i po priredbama okolišnih društava i četa. I prosvetni rad bio je obilan: uz broj-ne nagovore pred vrstama bilo je po- sebnih predavanja na pojedine spo-mendane. Akcija za gradnju sokolskog doma napreduje, ali se ponovno ape-luje, da se taj rad pojača, jer kako se sada rad društva vidljivo širi, postaje i sadanja gombaona za te priredbe i vežbanje sve nezgodnija i sve manje upotrebljiva. Broj članstva je porastao i to poglavito naraštaj i sokolska deca. Novi odbor izabran je per aklamaei-onem i to ovako: za starešinu br. dr. Jovo Marič, za zamenika starešine br. Ante Brkljačič, za tajnika br. Dum Vučkovič, za prosvetara br. Milan Ka-man, za načelnika Stevo Milojevič, za zamernika načelnika br. Đurić Nikola, za načelnicu sestra Mara Hajek, za za-menicu načelnice sestra Zdenka Netc-rovič, za blagajnika Pero Gazapi, za referenta za sokolske čete br. Durič Nikola; u upravni odbor kao članovi ušla su br.: Andra Frušič, Karla Cviič, Juraj Kratki, Nikola Krezič, Jovan Nikolič, dr. Šime Novosel i Milan Ko-stič; za kao zamenici članova uprave ušla su br.: Emil Ketig, Rajko Markovič, Nikola Stojakovič, Milorad Vlat-kovič, Matija Kolarič i Dragomir Sta-nišič; u sud časti ušla su br.: Josip Žagar, Franjo Neferovič, dr. Ivo Pšeničnik, Dragoljub Jovičič, Jaša Milojevič; revizori: br. Mihailo A^titič, Ogorelica Svetislav, Stjepan Derežanin, Stjepan Rodič i Krajnovič Nikola st. — Sa skupštine odaslan je pozdravni telegram starešinstvu Saveza. Zbor je zaključen pevanjem sokolske himne. SESVETE. — 14 januara održana je III redovita godišnja glavna skupština Sokolskog društva Sesvete, koja je počela s pozdravnim govorom br. starešine na sabrano članstvo, te is-crpnim izveštajem o poslovanju brata tajnika, br. načelnika, br. prosvetara, te brače blagajnika i revizionog odbora. Izveštaji. primljeni su jednoglasno od strane glavne skupštine. — Nakon toga zahvalio se je dosadanji odbor, te se prešlo na izbor nove uprave, koja je od predloženih dviju lista, ogromnom večinom glasova izabrana nakon krače diskusije od sledeče brače: starešina: br. Nikola Bunjevčevič, zam. starešine br. Slavko Badel, tajnik br. Slavko Garguljak, prosvetar br. Matija &ojat, blagajnik br. Mirko Užarevič, načelnik br. Viktor Munda, zam. načelnika br. Ivan Kirin, upr. odbor brača: August Mihaljevič, Ivan Kowar, Stjepan Mihovilič, Dragutin Jazbec, revizioni odbor: Petar Debeljak, Ferda Rikert, Franjo Krčelič; časni sud: Jura Frankol, Dragutin Harmina, te Matija Crnkovič. Od strane bratske župe prisustvovao je izaslanik br. Čedomil Mileusnič, koji je pozdravio novoi zabranu upravu, te u 'krasnom pozdravinom govora pozvao braču na što složniju i koris-niju saradnju u nastupajučoj godini. Članstvo se je odazvalo skupštini u skoro potpunom broju, a sama skupština potekla je u uzornom redu, kako to i pravim Sokolima dolikuje. Širite sokolsku štampu! Svako sokolsko društvo, svaki član i svaka članica treba da nabavi Sokolsku knjižnicu 1. sveska: E. Gangl: 0 sokolski ideji. Ing. Lado Bevc: Sokolsko prosvetno delo. Dr. Miroslav Tyrš: Naš zadatak, smer i cilj. Vekoslav Bučar: Dr. Ivan Oražen. Dr. Miroslav Tyrš: Sokolska gesla. Jan Pelikan: Dr. Miroslav Tyrš. jan Kren: Cilj sokolskih teženj. E. Ganglt Tyrševo Sokolstvo, ploven, t j «t>. Isto. (brpsko - hrvatski tekst) Dr. Niko Mr vos: Pogledi i misli dr. M. Tyrša. E. Gangl: Tyrševo poslanstvo. (Slov. tekst) Isto. (Srpsko - hrvatski tekst) Svaka sveska stoji 3 Din n. n m. n IV. n v. n VI. n VD. n vin. n VIII. a 19 IX. n X. n X.a n PUTEVI I CILJEVI U tvrdom povezu 8 Din Fraojo Mačus: ODBOJKA (V0LLEY BALL) U kartonu 12 Din Franjo Malin: Praktički udžbenik češkog jezika* U kartonu 15 Din Dr. Viktor Novakt SVESL0VENSKA 11SA0 U kartonu 9 Din Miroslav Ambrožič: METODIKA SOKOLSKE VZGOJE U tvrdom povezu 36 Din Franjo Malin: ČEH0SL0VACI I ČEH0SL0VAČKA U kartonu 15 Din ZJugoslovenska Sokolska Matica JEjubljana, ^Narodni dom %>eleton 25-43 I Stačun Doštanske štcdionicc £jubljana 13.831 22-5 izdate Savez Sokola Krailevlue juaoslaviie (E. Gangl) 6,.v„, , „„*.11, Sliepan bte • «.«»1« **.nc4.ki o,«* • IH. 4®**. M.«™ (Pivnik F,.»« S*«*.!)):