SOKOLSKO SELO lJUELJANA, 6 APUiiA 1934 Izlazi svakog petka • Godišnja preiplala 50 Din • Uredništvo i uprava nalazi se u Učiteljsko) tiskari, Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 o Račun pošlanske šledionice broj 12.943 t Oglasi po ceniku e Rukopisi se ne vraćaju GOD, V BROJ 15 Odgovor poislarešine SKJ, br. Paunkovića nadblskupu dr.Šarlcu inv' ^?v?^0!n tvrdnja u poznatoj iz-, ‘ Ju je prošlih dana dao novi-riV- !П?Ц ?araJevski nadbiskup g. dr. Ša-rpn kf-iJC na®e Sokolstvo bezversko i Snli T/ ' potstarešina Saveza Du P ra*je'Vinc Jugoslavije, brat nar-a aur|kovic, odgovorit) je novi-tr, V^’ j’ Su zapitali što ima na sledeče: smo još ranije kad je katolički kol f*33* ^oneo svoju rezoluciju o So-i . Vu u dovoljnoj meri pokazali ka-. »»etačno tvrdenje da je Soko bez-l ' 1 ’ Republikanski zato što je to-2eM.iršova ideologija takva. Dri + Smatramo da je vera intimna, vatna stvar svakog našeg elana i stujemo svačije versko uverenje. red** učestvuju u verskim ob- jji 'T13- osveeuju zastave i teme! je svo-Vit a u našoj literaturi, pogla- j 0 dečjoj, uvek iskoriščujemo priiiku ^апја Па ро*ге^и verskog vaspi- n , Kad je reč o Tirševoj ideologiji, snti i*e Posebno odvojiti Tirša kao fa m- ^ ideologa i Tirša kao filozo- • _ smo primili Tirševu sokolsku jogiju a nismo primili Tirševu fi-°zofiju. Uostalom, samom Tiršu ukazane su od strane katoličke crkve sve Posmrtne počasti ma da je bio realista u f'lozofiji. Njegovo »bezverstvo« pro-nadeno je tek sada. A što se tiče Tirševog republikanca, _ tu g. d-r Šarič namerno meša stvari Xirš je bio republikanac ali on £.to bio tada kada je čehoslovački na-na nl°f10i borbu za oslobodenje. Jed-iV nkl™^ ° za oslobodenje bilo nj -lanje Harbsburške Monarhije, x:; monarhije uopšte, jer se druk-,4f Moglo zamisliti oslobodenje. pubhkanstvo je bilo jedno sredstvo n« iev? .c,onisanje masa i za njihovo д ®nJe odeepljenje od Beča. sm i t Se Planje republikanstva p'o--j. . kao čisto teorijsko a ne kao dr a?,e-,az?eno£ zakona, onda bi g. |..Saric, ko.ji se tako odsečno izjav-•J Je protiv republike, morao princi-da bude uopšte protiv svake re-^ublike pa bj na primer trebao da usta-e i protiv republikanske forme, reci-go°’.,u Francuskoj. Medutim, cilj nje-v, У1« reči je druge prirode. On j katoli-l episkopat iskorišćuju svaku priiiku DaJstaknu Tirševo republikanstvo i da da 1 ^ac republikanski zato n 8a u masama, koji su eminentno mc-s '"nistički raspoložene, diskredituju a v?v, ruf?e strane da ga denunciraju pred Slm krugovima. ^ To im, naravno, neče uspeti. Mi So-°*i bili smo za monarhija još davno 5e rata. Mi smo, ma u kojoj se stranjo., ttalazili, želeli oslobodenje i monarhu je,- smo je smatrali kao temelj slo-t.^de. Mi Sokoli smo stavili oreo! oko stCQosti Kralja Petra Oslobodioca i ^ gorili od njega sveča. A docnije su as Sokoli bili tj koji su se istakli u rvoin redu u borb? za oslobodenje. Ne Solfe i ne Sme Se kaže da su ^ koli republikanski raspoložerJ. Na-*«v. najboiji dokaz našeg menarhi-‘ckog stanja je u tome što na čelu ase organizacije, koja je stub nacio-fa. e misli i nacionalno# života, stoji J- Vis. Prestolonaslednik. — j. v O ovoj stvari, verujemo, imaec.da r v e još i Savez SKJ kao takav svoju c i da ponovno najcncrgičneje usta-c u obranu našega Sokolstva. Zahvala predsednika Masarlka Savezu SKJ .?rvi zam. starešine Saveza Sokola raljcvine Jugoslavije br. Ciangl pri-jj1(> je od Ceškoslovačkog poslanstva u e°gradu zahvalno pismo sledeeeg sa- Beograd, 28 marta 1934. Uvaženi Gospodine! hv iCast mi Je biti Vam tumačem za-b/tnosti pretsednika Češkoslovačke г ,Publike g. dra Tome Masarika na po-Dr'nVnom telegramu, koji ste uputili ’^kom njegovog 84 rodendana. Vj. 2elim Sokolu Kraljevine Jugosla-s jC Punog uspeha u daljnjem radu i acno pozdravljam Vas i sve članove. Poslanik i ministar: Dr. Velner, s. r. Povodom najnovifeg napada ja sarajevsko^ n atšlsislfc mi pa q. пга Šarića na naše SoKolstvo Haranga ne prestale Kada se nlje uspelo s predbacivanjfma o bezverslvu našega Sokolsiva, sada se ono oplužuje da je republikansko! Napadaj! I u italijansko! štampl Opet smo u središtu jednog kon-centričnog napadaja. Naši protivniei u zemlji nikako ne miruju, a njima se pridružuje i štampa jedne susedne države. Mi se samo radi toga pitamo, za-što to i koji jo tome eilj? Zar se tako služi interesima naše zemlje i zar ti napadaji ne pružaju baš najzgodniju priiiku našim neprijateljima da to iz-rabljuju u svoje providne svrhe? Odgovor na to daje nam i jedan članak, koji je nedavno izišao u jednom itali-janskom listu, a koji ovde prenosimo. Međutim, najpre da se zadržimo na poslednjoj poznatoj izjavi sarajev-skog nadbiskupa g dr. Šarića, koju je ovih dana objavila sva naša štampa, a u kojoj se je izjavi Preuzvišeni Gospo-din dr. Šarič, medu ostalim, nabacio jednom teškom klevetom i na naše Sokolstvo, naimc, da je ono bezversko i •— republikansko! 0 ostalom delu izjave g. dra Šariea bilo je dovoljno komentara u mnogim našim dnevnim listovima, i odgovori lica, koja su bila pomenuta u tom delu nadbiskupove izjave, osobito gledom na pitanje o banjaluekim veleizdajnicima, kao i o drugim stvarima, mislimo, da Preiizvišenom Gospodinu Nadbiskupu nisu bili najprijatniji, jer se bitno raz-likuju od tvrdenja Nadbiskupovih, iz-netih u poznatom intervjuvu sarajevskim novinarima. Dok bi se i mi- Sokoli iskreno morali da radujemo sada odjednom promenje-nom shvatanju g. dra Šariča o odnosima Srba i Hrvata i njegovoj izjavi, da su Srbi i Hrvati brača jedne krvi, pa da zato nema razloga da on ne bi voleo Srbe, dotle g. Nadbiskup skoro odmah iza toga, kad je bila reč o našem Sokolstvu, izjavljuje, da on žali što ne može da poradi za Sokol, i to neče moči da o XII učini sve dotle, dok Sokol bude stajao na stanovištu Tirševe ideologije, koja je republikanska i bezverska! Ovde je g. dr. Šarič, neka nam oprosti ovaj izraz, u najmanju ruku — sledom njegovih prvih misli — barem nelogičan. Zar je valjda nepoznato g. dru Šariću, kakve poglede ima naše Sokolstvo i što ono propoveda, več od postanka svoga, o jedinstvu našega naroda, o njegovoj jednakosti i njegovom bratstvu, a čemu ne može da bude nikakvih prepreka, ni onih koje bi tobože po-ticale od iskonstruisane fraze o »isto-rijskim individualitetima«, kao ni od plemenskih, verskih, staleških i svih mogučih razlika, koje se iznalaze da se spori i osuječuje jedinstvo našega naroda i ubija unitaristička misao i duh Jugoslovcnstva, a što je u narodu uhva-tilo več najdubljeg, neusahnjivog korena i prostrjjjilo telom ovc naše slobod-ne i ujedinjene narodne zajednice kao zdrava i sposonosna krv. Baš zato, što Sokolstvo uporno propoveda da bratstvu našeg naroda ne može da bude prepreka vera, baš zato naše Sokolstvo i ne pita za veru, več se drži načela »Brat mio koje vere bio«-, i baš zato ono ne može da u svom programskem radu za narod uzme jedno versko obeležje, kao ni ostala, več ono poštuje svako versko uverenje, smatrajuči ga naj-svetijim delom intime svakog svog po-jedinca. Ti pogledi Sokolstva na veru ne očituju sc samo u njegovim rečima, njegovom nauku, več i u njegovom ži-vom delovanju, a što se vidi i po mnogim primerima, kojima se ne samo poštuje več i utvrduje versko oseeanje sokolskih pripadnika i naročito omla-dina uzgaja u duhu učenja svoje vere. Pored toga mnoge naše jedinice zavele su i »Dan zahvalnosti Bogu«, osobito a a. к»*алјг« to na selu (župa Mostar), a da i ne govorimo, koliko je Sokolstvo, baš medu katolicima, doprinašalo uveličavanju služba Božjih i ostalih verskih obreda, kao i to, što je ono iz proeučenog priznavanja Boga i poštivanja vere uvek tražilo posvečivanje i blagosivljanje svojih zastava i domova. Zar tako za-ista može da deluje jedna bezverska organizacija? Ali čemu ovde to doka-zivati, kada se a priori u tome pogledu odriče Sokolstvu dužno priznanje isti-ne. I kada g. dr. Šarić govori o krvnom bratstvu Hrvata i Srba, onda on time eo ipso prelazi preko verske razlike, koja postoji izmedu jednih i drugih. Znači, da on poštuje njihovo versko uverenje, pa tako i uverenje ostale naše inoverne brače. lito, tako misli, ose-ea i radi i naše Sokolstvo, jer se druk-čije i ne bi moglo, kad bi vera imala da bude spoticajni kamen jedinstvu, bratstvu i slozi našega naroda. Ali krilatica o sokolskom bezver-stvu, osobito naglašena u poznatoj poslanici Katoličkog episkopata, doživela je potpun neuspeh i s ostalim navodi-ma svojim ta jc poslanica naišla na po-svemašnju i jednodušnti osudu sve naše javnosti, a i inače. Ustavši i samo najenergičnije na obranu svoga imena i svojo časti, Sokolstvo jc do temelja obeskrepilo sve navode poslanice, a ujedno je i iskreno požalilo, što je jedno takvo visoko telo, kao što' je zbor najviših duhovnih dostojanstvenika katoličke crkve u našoj zemlji, onako olako poklonio veru nekim tvrdnjama, iznetim od pojedinaca, i ne proverivši istinitost imputata, udario nemilice na jednu od največih nacionalnih organizacija u zemlji, potvrdujuči svojim pot-pisima u poslanici tolike grube neistine. Međutim, naše Sokolstvo, dobivši punu Pubbiicita: a FIUMB: Corao Vlitt Ek. Ш N. 30, telef. 17&9; • Via Tritone N. 102, fcelef. 42-071; A. LATTANZ1 («м% Cfflcto Anonazt R. de Bonmartini). Pea* ftgal nnUltoetro 61 eltezaa, te~gtie*®s vn>* colocua: CotnmerciAl! L. 1.50; Coinus!c«tlt A'iortuarl L. 1.50; Fln«Ezlar) « Cnau^> ca L. S.—: Economlc! (vedi mbrtca) ofrire la taag* 1.80 npei s Pemgi| JttorSns Slamane con unl iii«nte <8a "F-irejizj 50 ingegneni pan ?no interna.zjon,al| nei giorni acor>5 vut-i aLla etaxirimato. G)i osp" onum&ntj clttadl ribari ono per •ASOUA CATTOLtCA Р^ОЈВП ТШ ’appelio iil Veseovo li Vi|lia if fedeli 11© censesra cuperati guio avufto •oči Quaiie ivacnbeciiipaToii ari di mir>airi i« nalila p-ioiitTiAta iKM'0 da ipaiine e hanche dieiUa j assegni emeasd iHila CompagiiDia fc i lavoaM ipajihM iquald molM dei', suoi diocesani e cnnoiti&Hnt veglUitti, vendono la lofo anima di cristiani e (Ш cattolici a o.uel «po?cri> che agiscono ih ultima ahaiisl conlto la Chtesa cat. talica. II Veseovo infine r*nfjerma U principlo secondo 1! c/uale alla Chiesa csclusiva-mente spetta il dirilto deli'edueatione reVglosa del eiitaaino. ,?2 Lo Stat6 fugoslavo cOmb&tte tl catto- ||| llcesimo pereht in es&o trova unj de* J tfiit grandi ostaeoli alla realtzzazione dei j | programmi propotliti spedalmenle inf, ■Dalmazia e nelle itole. La gioventu vte-‘ ne attratta e cottrella a vhjere in un-ambiente di educazlone nellamenle osti. le al cattoikeslmo. Sono note in propo-sito lutte le circolari emanate M te* gime m Belgrado per costrinoere l tfiS-vani che freguentano le scuole c anche le elementari, a iseriversi nelle, organizzazloni sokolisle che hanno per scopo la (juerra al cat to lice simo. II Veseovo di Veglda ha tentato di r<-cordare ai fedeli i perieoH che deHvano al ipopolo guando rum agisce secondo j i deltami della sua Chiesa, ma la Centura ha impedito ogni forma di contatto J Ira i? pastor n ed i fedeli. zadovoljštinu, koja ga je i pripadala, ono je prešlo preko tog nemilog doga-daja, te smatrajuči stvar likvidiranom nastavilo svoj rad u narodu za narod. Ali, »Quamvis sint sub aqua, sub aqua maledicere tentant« ... Pred ovaj katolieki Uskrs imalo je da ugleda svetlo i još jedno pastirsko pismo, koje je medutim radi svog ten-dencioznog sadržaja bilo od vlasti za-branjeno, ali koje je ipak, u suštini, uz —• dakako — na svoj način uobičajeni komentar, po metodama, stilu i duhu svoje političke kampanje protiv naše zemlje, objavio italijanski list, koji iz-lazi na Rijeci »La Vedeta d’ Italia«. To je bilo pastirsko pismo krekog bisku-pa, a koji mi- prenosimo, i u originalu, radi ilustracije, kako baš i ova ničim neizazvana i ničim opravdana borba protiv našega Sokolstva od strane po-jedinih naših biskupa, dolazi kao na-ručena nama neprijateljskom inostran-stvu. koje — kako je to nedavno belo-dano dokazano — ne preža ni od ka-kovih sredstava, da hi rovarilo protiv naše zemlje i potkopavalo njene temelje. A nakon ovog pastirskog pisma krčkog biskupa ilolazi evo i pre pomenuta izjava nadbiskupa g. dra Sariču,* koji iznalazi novu parolu protiv našega Sokolstva — republikanstvo! Istina je, da je Sokolstvo u Češkoj kao i na Slo-venskom Jugu, u našim zemljama koje su stenjale pod tudim gospodstvom, bilo republikansko, jer je u svojim težnjama da pomogne tla se sruši tudinski jaram i da naš narod dode do svoje nacionalne i državne slobode pomagalo i težilo da ruši sve činioce, koji su po-državali to ropstvo nad tim delom našega i ostalih slovenskih naroda i bili glavnim uzrokom tog ropstva. 1 jedna dinastija, kao što je bila Habsburška, nije mogla, barem po našem mišljenju, nikako tla bude bliža srcu onome delu našega naroda pod Austro-Ugarskom, kao ni ostalim pod njom Slovenima, i zato je i naše Sokolstvo i tih slovenskih naroda po svome nacionalnom programu i po svojim nacionalnim težnjama i moralo da bude republikansko. Pa zato je i ideologija ondašnjeg Sokolstva, koje je istom i najpre imalo da ostvaruje svoj nacionalni program i san i morala da bude revolucionarna i republikanska. Ne verujemo onda, da to ne zna i g. dr. Šarič, iako se on valjda i u to doba republikanskog Sokolstva u svome političkom mišljenju i gledanjima potpuno odvajao od ondašnjeg našeg Sokolstva, a time i od svih naših nacionalnih pokreta i težnja. Mi verujemo, da če nadbiskup g. dr. Šarič biti lošije sreče s ovom novom parolom o republikanstvu našeg Sokolstva, nego što je to bila i ona poslanica sa svojim navodima o bezverstvu i dr. Nama neee biti potreba da dokazujemo dinastičko i monarhističko uverenje našega Sokolstva, jer je od vajkada i suviše dobro poznato delovanje jugo-slovenskog Sokolstva u narodu, u svim pravcima, i jer su toliki i toliki njegovi pripadnici i pre u nacionalnim borbama, pa dalje i na bojnim poljima, i u tam-nicama i kazamatama, u doba najtežih iskušenja stradavali, borili se, padali i krvlju i kostima svojim zidali današnju našu veliku Kraljevinu, kao što i danas svojim požrtvovnim i nesebičnim ra-dom u narodu dograduju ovo zdanje, uvek spremni da pod zastavom svog Najvišeg Pokrovitelja, na kojoj je sokolska ljuba v ispisala geslo »Za Kralja i Otadžbinu«, polete ponovno u borbu. bude li to treba. Ali g. dr. Šarič, koji našo Sokolstvo optužuje zbog republikanstva, trebao bi da to i dokaže ili da svoju izjavu povuče, jer ga inače jedna takva insinuacija potpuno dis-kvalifikuje kao nadpastira katoličke pastve u našoj zemlji. Mi to sada oče-k ujemo. Da se vidi kako je ova akcija protiv našega Sokolstva, rekli bi, planski vodena, donosimo ovde pomenuti članak, objavljen pod jednim bučnim naslovom nedavno u listu »La Vedeta d’ Italia«, koji izlazi na Rijeci. Članak u provodu glasi: Katolički Uskrs zabranjen od Beograda Apel krčkog biskupa vernicima zsbranjen od jugoslovenske cenzure »Demokratske slobode« Zadar, 9 — San Marko biva intor-misan s Krka, da je tamošnji biskup predložio jugoslovenskoj ccnzuri običajno pastirsko pismo, upravljeno vernicima svoje dijecezc za pretstoječi Uskrs. On u nikojem slučaju nije mo- SLOVENSKO KO L S TVO ф * JO „Gajret i Sokolstvo" Zbor sokolskih urednika u Pragu Kako smo svojedobno javili, odr-žan je u Pragu lr i 18 pr. m., u Tirše-vom domu, zbor urednika češkoslova-čkih s Otk o 1 sk i li ’ 1 is to v a, koji je bio vrlo dobro poscčen, jer mu je učestvovalo iz 42 župe 63 pretstavnika sokolske štampe. Tu su bili delom urednici raznih sokolskih listova, a delom dopisnici o Sokolstvu u raznim dnevnicima i ostaloj štampi. Izveštaj o radu otseka štampe ČOS podneo je br. Kržiž, o izvestiteljskoj službi pak kod ČOS redaktorica biltena LOS s. Božena Stiblova. Nadalje su govorili o ostalom delovanju štampe brača Šterc, Bjehunek, dr. Barta, Tou-žinski i Nehasil, koji su u svojim refe-ratima obradili zadatak sokolske izve-stiteljske službe u dnevnim i ostalim novinama i časopisima, zatim o zada-cima župskih novinara i t. d. Razume se, da je bilo i kritike, a naročilo su razni govornici Ikritikovali centralna glasila i ilustrovali tednik »Jas«, na-što su i urednici odnosnih listova tako-der sa svoje strane dali potrebna ob-jašnjenja. U otsek štampe ČOS bio je ponovno izabran br. inž. Fehtner, koji je i sastavio lepi pregled sokolske iz-vcstiteljske službe, a koja obuhvata danas saradnju u 19 dnevnika i 86 drugih časopisa. Sednicu zbora urednika vodio je br. dr. Dosoudil, a prisustvovao joj je i starosta ČOS br. dr. Bukovski. Tok samo ga zbora kao i izneseni referati imače na svaki način korisnog uticaja na redakcijski i izvestiteljski rad u sokolskoj štampi, koja je jedan od vr- lo važnih činilaca za razvoj organizacije kao i za upoznavanje njenih ciljeva po najširim slojevima naroda. Zanimanje u ČOS za Sarajevo i Zagreb Kako je veliko zanimanje u češko-slovačkom Sokolstvu za oba naša pokrajinska sleta, u Sarajevu i u Zagrebu, vidi ,se i iz toga, da je ČOS u svo-me glasilu izdala poseban prilog, u kome če čitatelji nači sve uslove za uče-šče na sletovima u Sarajevu i u Zagrebu, i to s tačnim obrazloženjima i objašnjenjima. Prijave za ove sletove dele se na prethodne i definitivne. Prethodne prijave trebaju župe da dostave ČOS do 15 aprila, u kojima če navesti, koliko če biti otprilike učes-nika na svakom pojedinom pomenu- CNastavak sa 1 strane) gao a da ne predloži jugoslovenskoj preventivmoj cenzuri uskršnje pismo, jer to traže tamošnji državni zakoni, gde vladaj u najsavršenijc demokratske slobode. Cenzor je iskasapio pastirsko pismo izmenivši sadržaj na način, da je od njega ostala ocedina bez svake vrednosti i značenja i ne može apso-lutno da se bilo kome pročita. Evo, u suštini cenzurisanih sta-vaka. Biskup svrača naročito pažnju ver-nicima na opasnosti sokolskih organizacija, čiji je protukatolički duh u du-bokoj protivnosti s učenjima Crkve. U vezi s time pominje i akciju predu-zetu u ovome smislu prošle godine od strane jugoslovenskog Episkopata. U drugom redu biskup ?e na dugo zadr-žava na moralnim posledicama, koje proizlaze iz straha i plahosti seljaka, i jasno ilustrira ovaj strah i tu plahost, radi čega mnogi od njegovih dijecezana i krčkih sugrađana prodaju svoje duše hriščanina i katolika onim »silama«, koje deluju u krajnjem pogledu protiv katoličke Crkve. Biskup na koncu ponovno naglaša-va načelo, prema kome jedino Crkvi pripada pravo religioznog odgoja gra-dana. Jugoslovenska država pobija kato-licizam, jer u njemu vidi jednu od naj-veeih prepreka realizovanju programa, koji imaju da se ostvarc osobito u Dalmaciji i na otocima. Mladost biva terana i siljena da živi u jednom ambi-jentu vaspitanja, koji je u najočitijoj opreci s katolicizmom. Poznati su u ovome pogledu svi raspisi, izdani od beogradskog režima da se prisile mladiči, koji pohaduju srednje i osnovne škole, na upisivanje u sokolske organizacije, kojima je cilj rat protiv katolicizma. Biskirp krčki pokušao je da potseti vernike na opasnosti, koje prete narodu, ako ne deluje, prema učenjima njegove Crkve, ali je cenzura zaprečila svaki način kontakta izmedu pastira i vernika. —• CHo pastirsko pismo krčkog bis-kupa bilo je, naravno, radi svojih ne-istinitih i tendencioznih tvrdenja ul odnosnim pasusima cenzurisano, ali je ipak, kako vidimo, baš s tim svojim inkriminisanim pasusima izišlo u pome-nutom italijanskom listu. tom sletu, dok tacam broj za definitivne prijave ČOS mora da ima u rukama najkasnije do 1 juna, da bi na taj način mogla da uredi sve potrebno za potovanje, nastanbu i drugo. Češkoslovaški dnevnici i naše Sokolstvo Poslednjih godina opažamo utešlji-vu pojavu kod skoro svih češkoslova-čkih dnevnika, koji imaju svoje stalne sokolske rubrike, da sve to više donose vesti iz našega Sokolstva. Tako sada čitamo upravo laskave članke povodom 60-godišnjeg jubileja br. dra Murnika, o kome su mnogi češkoslo-vački listovi doneli iserpnije prikaze njegovog sokolskog delovanja. Pored toga treba da znamo, da češkoslovaški dnevnici provode vrlo veliku propagan-du za naše pokrajinske sletove u Sarajevu i Zagrebu, dcinašajuči uvek razne vesti o pripravnim radovima za oba sleta. Dalje opažamo, da u tim lis'tovima vlada uopče veliko zanimanje za rad našega Sokolstva, jer čitamo skoro u svakom broju od tih listova u sokolskim rubrikama razne vesti o našim prednjačkim točajevima, novim sokolskim domovima, raznim priredbama i t. d. Bilo bi potrebno da bi se na isti način počelo i preko Saveza slovenskog Sokolstva da vrši slična propaganda ta-kođer i u poljskoj i u bugar&koj štampi, pa smo stoga mišljenja, da ne bi trebalo više odlagati s ostvarenjem cen-tralnog obaveštajnog otseka kod Saveza slovenskog Sokolstva, koji bi svoj slovenskoj štampi, naklonjenoj Sokolstvu, davao krače članke i vesti o delovanju Sokolstva u pojedinim slovenskim zemljama. Iz načelnišlva ČOS Javili smo več, kakva če se takmi-čenja ove godine održati na području ČOS. Tome sada dodajemo, da poslednji »Vestnik sokolski« ČOS donosi ras-pis o borbenim takmičenjima, t. j._ o takmičenjima u streljanju na 20, 25 i 30 m te u mačevanju, zatim u jahanjii, i to pojedinaca i vrsta. Borbena takmi-čenja cdržače se u Pragu, u Tirševom domu, 22 o. m., a ona u jahanju u Brnu 29 juna. Žensko načelništvo ČOS raspisalo je za 15 o. m. javna izbirna takmičenja za konačni sastav ženske medunarodne vrste za Budimpeštu. Pitamo se mi sada, kako su ti za-branjeni pasusi došli u redakciju ovoga lista? Kome je to u interesu da se šire u stranoj štampi ovakve neistine o našoj zemlji i na lažan i zlonameran način prikazuju naše unutrašnje prilike? Svojedobno, kada je bila izdana poznata poslanica Katoličkog episkopata protiv našeg Sokolstva, i kada je naša javnost videla u tome i jedan evidentno politički gest, onda su neki pot-pisnici te poslanice najodlučnije ustali protiv takvog tvrdenja i naj energični j e odbili političku tendencu te poslanice. A što nam pak dokazuje ovaj sadašnji način borbe protiv našega Sokolstva — i izjava nadbiskupa g. Šariča, kao i ovo pastirsko pismo krčkog biskupa, objavljeno u italijanskoj štampi? janu-sovih glava, od kojih se jedna blago osmehuje Beogradu, a druga namiguje Rimu, mi ne trebamo, makar to bile i biskupske! A što se tiče komentara italijan-skog lista povodom ovog pastirskog pisma krčkog biskupa, to ti komentari neka u prvom redu padnu na savest autora tog pastirskog pisma i onoga koji u klevetanju naše zemlje šuruje s tudom štampom. Naša je nacija navikla da od susedne, civilizatorske zemlje s dvotisučgodišnjom kulturom i od njene »slobodne« štampe prima svakakva latinska milovanja, i rečju i delom, ne birajuči načina ni sredstava, a što bi čak i nama »balkancima« pri takvom postupku lice oblilo ervenilo stida. Da smo mi ono izbacivali Hristova pro-pela iz školskih dvorana, kako je to učinio voda fašizma dok nije kupio od Vatikana milijardama lira potrebni mu Lateranski sporazum, sigurno bi italijanska štampa o torne pisala, kako je u Jugoslaviji katolička crkva u izdi-saju i kako smo u religioznom pogledu gori od boljševika. U našo j zemlji slo-bodno svetkuje svak svoj Uskrs kako hoče, a u fašističkoj Italiji samo u znaku liktorskih znakova. Mi smo zadovoljni s našom slobodom, a ne bi ni-kako želeli onu fašističku, koja ima po fašističkom tvrdenju da izmeni i preporodi s-et. Ta fešistička sloboda i spasonosna obnova koju donosi faši-zam oterala je u emigraciju, koja je danas milijonska, svu duhovnu itali-jansku elitu, umove, državnike i umetnike prvoga reda. A kad je reč o na-vodnim progonima katoličke crkve u našoj zemlji, o čemu bunca »La Vedeta d’ Italia«, svemu kulturnom svetu je poznato, a što je u toliko mahova pisala i sva ozbiljna evropska štampa, da je Jugoslavija idealna zemlja u pogledu verskih sloboda kao i nacionalnih ma-njina. A italijanski fašizam ima na duši ne samo jednog več nebrojeno naših Sedeja! Niko i nijedna vlast u našoj zemlji ne sili da se narod, omladina i učenici bilo kojih škola upisuju u sokolska društva i niti se u tim društvima sokolski pripadnici vaspitavaju u duhu koji je u opreci s njihovim verskim ose-čajima i uverenjima. To se naš rod u Istri sili da se odriče svojih nacionalnih osečaja, svojih nacionalnih tradicija, svoga imena, svoga jezika i svoje rasne kulture i svojih narodnih običaja, p‘a čak ni Bogu ne sme da se na svoj način moli. To što se dogada u našoj Istri, to je ona kulturna sramota, da je gore nije iskusio ni onaj deo našega naroda kad je bio pod Turcima. Ali, čemu bi nabrajali! Ovakvo pisanje italijanske štampe ne može nikako da pogada dostojanstvo naše zemlje i naše nacije, ali to pisanje otkriva moralne vinovnike ovili napadaja. Neka im je na čast! S. Č. (WIIlillHIMIIiyHlllllil'HIMB—iBS— Sokolska radio - predavanja RADIO-STANICA BEOGRAD Sledeča sokolska radio-predavanja preko Radio-stanice Beograd održava-ju sc: dne 12 aprila predaje brat dr. Ta-deuš Lubaičevski, Beograd-Matica, o temi: »Savremena Poljska« (večernje; predavanje namenjeno duhovnom pri-premanju za sletove u Lavovu i Varšavi); dne 15 aprila predaje brat Boško Novakovič, Sremska Mitroviča, o temi: »Sokolska disciplina i samodisciplina« (popodnevno); dne 19 aprila predaje brat Ante Brozovič, Beograd I, o temi: »Uloga predratnog Hrvatskog Sokolstva u na-cionalnom pokretu« (večernje; predavanje duhovnom pripremanju članstva za ovogodišnji pokrajinski slet u Zagrebu). Večernja sokolska radio-predavanja preko Radio-stanice Beograd odr-žavaju se svakoga četvrtka od 19.10 do 19.30 časova, a popodnevna svake druge nedelje od 15.15 do 15.30 časova. * RADIO-STANICA LJUBLJANA Sledeča sokolska radio-predavanja preko Radio-stanice Ljubljana održa-vaju se: dne 10 aprila predaje brat Lojze Vrhovec, Ljubljana o temi: »Znače-nje sokolske telovežbe; dne 17 aprila predaje brat Fr. Zagorc, Novo mesto, o temi: »Sokolski uzgoj omladine«; dne 24 aprila predaje brat Poharc Janez, Ljubljana, o temi: »Voditelji češkoslovačkog Sokolstva«. Upozoravaju se brača i sestre, da če se radio-predavanja preko Radio-stanice Ljubljana počam od aprila odr-žavati svakog utorka, a ne više svakog petka kao do sada. Predavanja drže se od 19 do 19.30 časova. * RADIO-STANICA ZAGREB Sledeča sokolska radio-predavanja preko Radio-stanice Zagreb održava-ju se: dne 13 aprila predaje brat dr. Alfred Pihler, Zagreb, o temi: »Organizacija sletova«; dne 20 aprila predaje brat Dane Šarič, Zagreb, o temi: »Privredno zna-čenje sokolskih sletova«; dne 27 aprila preoaje brat dr. Branko Mudrinič, Zagreb, o temi: »Sokolsko vežbanje i z d ra vi j e«; dne 4 maja predaje brat Dragutin Petrovič: »Stanovanje i prehrana na sletu«; dne 11 maja predaje brat dr. Ste-van Matič, Zagreb; »Sanitetska služba na sletu«; dne 18 maja predaje brat Čedomir Mileusnič, Zagreb; »Raspored sletskih svečanosti«; dne 25 maja predaje brat dr. Oton Gavrančič, Zagreb: »Značenje sokolskog sleta u Zagrebu«; dne 1 juna predaje brat Hrvoje Macanovič, Zagreb: »Početak sletskih svečanosti«. Sokolska radio - predavanja preko Radio-stanice Zagreb održavaju se svakoga petka u 19 sati. Zagrebačka radio-sfanica prenosi-če za vreme ovogodišnjeg sleta u Zagrebu i sve sletske svečanosti, a vero-vatno je, da če to učiniti i Radio-stanice Beograd i Ljubljana te češkoslo-vačke. Sokolski glasnik godina II. (1920), broj 1—4, ili celo godište kupio bih. Ponudbe na: Milost, Sevnica. Časopis »Gajret«, glasilo kul-turno-prosvetnog društva »Gajret,« donosi na uvodnom mestu u broju od 1 .januara o. g. članak pod gornjim naslovom, a koji mi u celosti ovde prenosimo. — Kad ništa drugo ne bi vezalo rad Gaj reta i rad Sokolstva, onda bi nesumljivo bilo dovoljno jamstvo to, što je Njegovo Kraljevsko Visočanstvo Prestolonaslednik Petar Starešina Sokola Kraljevine Jugoslavije, istovremeno i Pokrovitelj Gaj reta. Rad društva Gajret dovoljno je poznat, kao i rad Sokola. Soko je naša nacionalno-viteška, a Gajret je naša nacionalno kulturna organizacija. — Nacionalno viteštvo ima da prethodi svakom ekonomskom razvitku, a nacionalna kultura .pretstavlja plodove onih naroda, koji su izvojevani pre svega viteštvom. Ideologija društva Gajret, zasnovana u ono doba kada je bilo vrlo tc-ško a i opasno afirmisati svoje nacionalno obeležje, nastavila je svojim ra-dom kroz dva i tri decenija, da po Oslobodenju i Ujedinjenju našeg naroda postigne maksimum plodova svoga rada. Sokolstvo začeto u našoj užoj domovini, od prilike kada i Gajret, nastavilo je svoj rad uporedo sa katego-ričkim zahtevom Nacije, da dode do svoje porpune nezavisnosti i državne samostalnosti. Zanimljiva i čudna podudarnost! Čim je objavljen Zakon o Sokolu Kraljevine Jugoslavije, ne malo vremena posle toga, Glavni odbor Gaj reta upučuje svima svojim odborima i po-verenicima raspis. u kome naglašava potrebu jačanja sokolske ideologije i u kome upozorava sve svoje članstvo da se angažujc u radu za Sokolstvo, bilo kao pomažuči, bilo kao izvršujuči članovi. Uzvišena ideja našeg narodnog Sokolstva i pomisao da je Starešina Sokola Kraljevine Jugoslavije Njegovo Visočanstvo Prestolonaslednik Petar istovremeno i Pokrovitelj kultumog rada Gajreta, ta ideja i pomisao je dik-tovala Glavnom odboru Gajreta da nastane na tome da Gajretovi radnici i članovi uzmu učešča svim svojim sna-gama u Sokolstvu. Smatramo da nečc biti na odmet da i danas citiramo glavnijc pasuse iz tri okružnicc Glavnog odbora Gajreta po ovom pitanju. U prvoj okružnici br. 1286 od 7 maja 1930 god. zapisane su i ove reči: »... Kolika je sličnost u plemenitem nastojanju za podizanje našeg naroda izmedu Sokola i Gajreta, najbolji je dokaz što se sa Najvišeg Mesta i jednom i drugom ukazuje podjednaka pažnja. Pa kad nam se i ciljevi tako podudaraju i kad imamo zajedmekog Protektora našeg ljubljenog Prestolonaslednika Petra, to sledi da i smernice naše akcije i naših nastojanja teku istim pravcem i da se upetpunjavaju; a da bi se što više upotpunile, potrebna je uža saradnja i uzajamno potpomaganje. Ta uža saradnja i uzajamno potpomaganje medu ovim dvema našim ustanovama najlakše je ostvarljiva na taj način, ako članovi Gajreta, svi do jednog postanu i članovi Sokola. Na ovaj način svaki član. radnik i prijatelj Gajreta doprino-siče ne samo Sokolu nego i Gajretu, a time i ostva-renju Gajretovih ciljeva. Imamo na umu da nisu dcvoljnc samo reči nego i dela. Zato kad zbvnc truba za Kralja i Otadžbinu, svi Gajretovi radnici, njegovi članovi i prijatelji neka su ujedno i Sokoli. Ovaj apel i poziv glavnog odbora Gajreta treba da se shvati pesvuda kao sveta i neodloživa dužnost; treba da se shvati kao naša velika potreba, jer preko Sokola i Gajreta mi muslimani idemo kulturnom pridizanju, a tim se odužujemo našoj Otadžbini i budimo naeicnalnu svest medu nama. Jer samo preko Gajreta i Sokola imačemo sa našim ostalim sugradanima iste ideale i poglede, a istim idealima i pogle-dima podiči eemo se na istu visinu, pod-jednakim snagama saradivačemo na dobru Kralja, Narcda i Države i stavljati za njih svoje živote, kad god to ustreba. U drugoj okružnici br. 1330 od 14 maja 1930 godine Glavni odbor Gajreta izveščuje sve Gajretove odbore i poverenike o zaključku plenarne sodnice Glavnog odbora Gajreta ovim re-čima: »IzveSčujemo Vas, da je Glavni odbor donco definitivan zaključak da se svi članovi Gajreta imaju bezuslovno upisati za članove Sokola. Ovaj zaključak Glavnog odbora ima se shvatiti sa svom zbiljom i sprovesti striktno u svima mestima gde je to tehnički moguče, na način i u roku koje čemo niže izložiti: U mestima gde več postoje sokolska društva, mesni odbori i poverenici Gajreta imadu bezodvlačno stupiti s njima u vezu i najaviti pristup Gajretovih članova u članstvo Sokola. U mestima gde ne postoje sokolska društva a postoje tehničke mogučnosti za osnivanje istih, odbori i poverenici Gajretovi imadu se bezodvlačno obratiti pismenim putem nadležnim sokolskim župama, izvestiti ih o broju članova Gajreta koji pristupaju u članstvo Sokola i zamoliti ih za uputstva, tiskanice, pravila i t. d. koja su potrebna za osnivanje sokolskih dru-štava. U ovim mestima odbori i poverenici Gajreta zamoliče župe da im dostave potrebna upustva svakako pre 1 juna o. g. kako bi do ovog datuma mogli izvršiti osni-vanjc sokolskih društava.« U istoj okružnici nabrojanc su zatim sokolske župe na području Gajretove organizacije, zatim je saopšteno da če se i Glavni odbor Gajreta sa svoje strane obratiti sokolskim župama, izvestiti ih o svo-me zaključku i zamoliti ih da pdmah dadu uputstva po odredenim sokolskim društvima, kako bi ova došla u vezu sa odborima i poverenicima Lajreta i kako bi se izvršio upis svih članova Gajreta u članstvo Sokola. Zatim su data uputstva na koji če se način izvršiti upis članova Gajretovih u članstvo Sokola. Pri kraju okružnicc upozoreno je članstvo Gajreta da če se u mesecu junu iste godine održavati svcslovenski sokolsG slet u Beogradu i da je želja Glavnog odbora Gajreta da ovoj veličanstvenoj sokolskoj manifestaciji prisustvuju i članovi Gajreta — kao članovi Sokola. U trečoj okružnici Glavnog odbora Gajreta br. 20603 od 18 jula 1930 godine napisano je po ovome pitanju i sledeče: »Raspisima G-lavnog odbora Gajreta od 7 i 14 maja o. g. pozvani su svi Gajretovi odbori i poverenici da pristupe sa celokupnim svojim članstvom u članstvo Sokola. Tim raspisima data su detaljnija upustva i u pogledu načina upisivanja članova Gajreta za članove Sokola. Pomenutom pozivu Glavnog odbora Gajreta odazvali su sc nekoji odbori u celosti, a nekoji delomično, sacpštavajuči da če taj upis izvršiti naknadno. Prošla glavna skupština Glavnog odbora Gajreta jednodušno je prihvatila i pozdravila cdluku Glavnog cdbora Gajreta da svi članovi Gajreta imaju stupiti pod za-stavu Gajrctova močnog Protektora Nj. Kr. Visočanstva Prestolonaslednika Petra. Na osnovu tega, pozivamo sve društvene od- G bore i poverenike da svi neizostavno izvršc upis svojih članova u članstvo Sokola, u koliko to več nisu učinili, a prema uput-stvima Gl. odbora Gajreta od 14 maja o. g. »... Pored spiska upisanih Gajretovih članova, koji če sami iz vlastitih sredstava plačati sokolsku članarinu, neka se dostavi Glavnom odboru do označeno« roka i spisali onih članova Gajreta, koji nisu u ma-terijalnoj mogučnosti da plačaju sokolsku članarinu iz vlastitih sredstava, kako bi Glav-ПА О(^ог mogao blagovremeno iznači mate-rijalna sredstva za plačanje njihove članarine ...« Plodovi napred citiranih raspisa o-sctili su sc neposredno iza njih: po-čevši od najviših položaja u sokolskoj organizaciji pa do najmanjih funkcija, muslimani, Gajretovi članovi i radnici, pristopali su Sokolstvu u velikom broju s uverenjem da, pristupajuči Sokolstvu, samo produžavaju viteški deo svoje kulturne inicijativc. Pristupajuči redo-vima Sokola, oni su bili ubedeni da vrše svoju dužnost koja, u drugom obliku, nije ništa drugo nego produženje onih dužnosti koje diktuje Gajret. I nije prošlo mnogo vremena pa sc jc ustanovilo da u redovima Sokolstva broj mu- > slimana iz dana u dan jača, kako u unutrašnjosti, tako i u Sarajevu. Prva vidna i ubcdljiva manifestacija te privrženosti muslimana Sokolstvu konsta-tovana jc prilikom održane akademije »Vratničkog Sokola« u Narodnom po-zorištu u decembru prošle godine, čiji su program izveli u glavnom pitomci ovdašnjeg Gajretova muškog internata. U opštem oduševljenju, kojim su muslimani prihvatili ideologiju Sokolstva, 6va akademija pretstavlja siguran znak da musbmani pristupajuči Sokolu nc čine ništa drugo no slušaju glas nacionalne savesti. Jugoslovenstvo Sokola, uporedeno sa osnovnom ideologijom Gajreta, prestavlja produženje te ideologije; ono je sinteza ideologije Gajreta, saobra-žene potrebama države kao celine. I kao što jedinstvenost države pretstavlja maksimum zakona, a Jugoslovenstvo njegov ideološki pandan, tako i Gajret svojom ideologijom pretstavlja jedan od stubova na kojima je podignuta veličan-stvena zgrada, kojom sc danas ponosimo. Učešče muslimana u Sokolstvu mnogo je znatnije nego što bi se u prvi mah mislilo. Bez obzira na materijalne mogučnosti pojedinaca, Sokolstvu su prišli i još uvek prilaze pojedinci i grupe muslimana, radnika i_ pristaša Gajreta, uvereni da če u Sokolstvu nači nacionalno-vitešku afirmaciju svojih na-cionalno-kulturnih nastojanja. Nc čine to oni iz razloga obične društvenosti i iz samih razloga nconb^^^^sti t<- vPo-ške organizacije, kao diktata. Oni to čine iz jednostavnog razloga, jer su uvereni da pristup Sokolstvu znači če-ličcnjc njihove volje za opšti progres, da pristup Sokolstvu pretstavlja onaj unutrašnji nagon: da čovek iskazujuči se viteški, kazuje sve svoje najbolje mogučnosti i uslove za kulturno afirmaciju. . Potrebno jc konstatovati, da jc i pre donošen ja Zakona o Sokolu Kraljevine Jugoslavije bio prillčan broj muslimana u Sokolu. Prema tome raspisi i akcija Glavnog odbora Gajreta u ovom pravcu nisu bili ništa drugo neg<> analogija jedne več utvrdene akcije; nisu bili ništa drugo nego postulat jednog več gotovog stanja, učeščo muslimana u Sokolu, bez obzira na vrstu toga u* češča, bio je dovoljan razlog da Glavni odbor Gajreta utiče na to, da to učesce .-God. V - br. 15_______________»SOKOLSKI GLASNIK«________________________Str. 3 HOSIJM-FONSSE.il m šlrmšžijo sza osigurasife i reosiguranfe m Beograd Jugoslovenska Sokolska tatica u Ljubljani registrovana zadruga s o g r a n i č e n i m jamstvom U smislu § 23 pravila sazivlje se redovna glavne skupština za petak, dne 20 aprila 1934 u 17 sati u prostorijama Narodnog doma u Ljubljani, Tomanova ulica DNEVNI RED: 1) Potvrda bilance te računa dobitka i gubitka za god. 1933. 2) Apsolutorij upravi zadruge. 3) Izbor nove uprave. 4) Eventualija. Glavna skupština može stvarati zaključke, ako je zastupana barem */» svih zadrugara. Ako ih nije toliko, pola sata kasnije na istom mestu i sa istim dnevnim redom drži se druga glavna skupština, koja može stvarati zaključke bez obzira na broj prisutnih 27 pravila). Ljubljana, 3 aprila 1934. Upravno veće J* s*° J-ačc * živIje. A da je Giavni °r Gaj reta svojim raspisima naišao . P.otpuno razumevanje, dokaz je odu-no Jer? Pr*stupanje muslimana — čla-® k'3 j reta u sokolske redove, v , danima kada svi narodi i sve dr-1, ;e P^eživljuju jednu tešku privrednu i r!!'' ^°kolstvo kao ideologija viteštva sr služi nam kao potstrek, da tešlf -6n? trczveno prebrodujemo sve ]•! '?Cj *ojc nam se nameču šilom pri-i da putem Sokolstva pružimo mo-л c,no^ svima osebinama naše rase, da p j S,T°" PunoS izražaj a. • • jdeci viteški u Sokolstvu i trude-« se da se kroz Gaj ret kulturno obele-cv ,m' muslimani, Gajretovi radniei, 'll,/es,ni smo, da svoj zadatak vršimo .. n9’ bez obzira na to, kako se tu-snm* J.Fad 11 redovima onih koji skep-statke°rya^U sv°je lastite nedo- društvo Gajret, — koje je steklo n . cenJivih zasluga na kulturno-nacio- * nom podizanju i osveščavanju našeg i s,.lmanskog življa, i čije sc je veliko P'lvno delovanje medu muslimanima 0 osečalo baš u doba pod tudinom, H poRrajinslki sle/ u Sarajevu o. g. , U mescu junu ove godine Sarajevo e dobiti svečani izgled, kakav do sada svojoj istoriji nije imalo. Hiljade i hi-e Sok0ia i Sokolica iz svih krajeva ča^S domovine doči če da uveli-Sot* i Pokrajinski slet, koji prireduje dolska župa Sarajevo, kao domačin, j, uPa sa župama: Banja Luka, Tuzla, pfagujevac, Užiec, Mostar i Cetinje. — /•Preme za ovu veličanstvenu manife-sa.Cliu sokolske misli u punom su jeku. Ш 0c^°ri, ^oji se hrinu za ovaj slet, marljivo i savesno. Prijave za uče-,. e ®a sletu stižu svaki dan. Dosada Prijavilo preko 3800 školske omladi-’ Preko 3500 muškog i ženskog na-.■ s;|aJa, a za glavne sletske dane pri-n v"° se do sada preko 5500 vežbača i * eko 17.000 ostalih učesnika. Narav-i 0ve c^re narasti, jer neke župe skole na teritoriju tih župa nisu još Poslale brojno stanje učesnika. Interes ?a °vaj slet je ogroman. Taj interes po-,az«ju ne samo sokolske jedinice na te-f’toriju Kraljevine Jugoslavije, naše skole i naša vojska, nego i brača Če-hoslovaci, koji če, na glavnini sletskim danima, vežbati prvi put u Sarajevu, u ^’cčem broju. Porod Čehoslovaka po-zvano je rusko zagraničnO' Sokolstvo, _oljaci i Bugari. Za razvoj jugosloven-ske i sv e slovenske sokolske misli uče-pomenute brače biče od neproce-njive vrednosti. Rasporcd sleta je ovaj: . 2 juna uveče polazi štafeta iz Saševa u Topolu. U njoj če učestvovati Preko 2000 trkača, koji če položiti u Varajevu zapaljenu baklju na grob bla-^enopočivšeg Kralja Petra Velikog 'Jslobodioea; 2 i 3 juna dani su srednjoškolske °mladine; c 9 i 10 jula utakmice Sokolske župe Sarajevo; da je to pretstavljalo pravi trn u očima austrijskih vlasti, koje su stoga 1914 i postavile komesarijat nad društvom, progonile njegove članove i bacile njegovo vodstvo u internaciju, — razvilo je liakon našeg nacionalnog oslobode-nja i ujedinjenja naročito uspešno svoj piodonosni rad, da promicanjem prosvete medu našim muslimanima i šire-njem i jačanjem misli jugoslovenskog duhovnog jedinstva služi najvišim in-teresima naroda i države. Ti isti visoki ciljevi, kojima teži i naše Sokolstvo, logično je što su ove i još neke naše organizacije dovele na istom putu do susre-ta, pa gredeči istome cilju njihova harmonija u narodnom radu, uzajamno potpomaganje te bratska saradnja i sloga mogu da budu primerom i ostalim našim nacionalnim i kulturnim organizacijama. Uspeh u narodnom poslu imperativno traži, ako ne možda jednu koncentracij u snaga, a ono svakako naj-užu kooperaciju, kojom če se omogu-čiti i pravilna podela rada u narodu, a u čemu do sada u našem javnom društ-venom životu, nažalost, vlada tolika pometaj a. 16 i 17 juna dani sokolskog narašta-ja, dece i vojske; 27, 28 i 29 juna glavni sletski dani. 27 juna biče otvorenjc sokolske izložbe u Gradskoj večnici. Na izložbi če se prikazati istoriski razvoj sokolske misli u našim krajevima. Istoga dana prirediče se u Narodnom pozorištu Prvi muzički slet, na kome če se vršiti natecanje pojedinih sokolskih muzika, fanfara, tamburaških zborova i guslara. 28 juna biče svečana sodnica u Narodnom pozorištu u znak proslave 25-godišnjice osnivanja prve Bosansko-hereegovačke sokolske župe. Sletski odbor, koji rukovodi ovim sletom, naročito je aktivan. Povodom sleta izdačo se naročita Spomenica. — Kao pozdrav sletu izdana je i mala zbirka prigodnih sokolskih pesama, pod naslovom »Sletu zdravo«. Da bi učes-nici na sletu dobili tačne informacije o sve mu, Sletski je odbor počeo izda-vati list »Slet u Sarajevu«, koji če do sleta izlaziti svakih 15 dana. Sem toga, Sletski odbor če izdati i »Vodič« za slet. Slotsku značku izradio je g. Marin Studin. Značka pretstavlja Sokola u času kada je odapeo strelu, a iznad njega vide se dva sokola u letu, s lipovim grančicama u kljunu. Sletska marka je u radu prema načrtu slikara g. Pere Šaina. Prikazuje Sokola raširenih krila kako se iz snažnog zaleta spušta na Principov most. Sletski plakat je tako-der u izradi i biče uskoro razaslan svilna jedinicama. Gradnja stadiona po-činje u toku ovog meseca. Predvida se da če sletište moči prhniti oko 20.000 gledalaca. II pokrajinski slet u Sarajevu biče veličanstvena slika našeg Sokolstva, i gradskog i seoskog. On če dokazati da je nacionalno Sarajevo uvek spremno za ovakve patriotske manifestacije. — Zato je naša dužnost da svi bez razlike uveličamo ovu retku sokolsku svetko-vinu. H. Ć. Iz MaCelniSiva SavezaS SCI Sednlca saveznog T. O. Sednica saveznog tehničkog odbora održana je u Ljubljani dne 3 o. m. Na sednici reševana su tekuča pitanja i doneti potrebni zaključci. Sa-vezni načelnik br. Ambrožič izvestio je, da je sazvao za dan 27 o. m., u 9.30 časova u saveznim prostorijama u Beogradu, zbor župskih načelnika i načelnica. Dnevni red zbora več je razaslan svim župskim načelništvimai, ai kojima če biti pravovremeno dostavljeni takoder i odnosni pravilnici kao i izveštaji. U buduče sedniee saveznog tehničkog odbora održavače se, u Ljubljani, svakoga utorka u 16.30 časova. ипнвншииннш KRC NIKA 60godišnjica generala Rudolfa Mai-stera-Vojanova. Dne 29 pr. m. navršio je 60 godina poznati slovenački pesnik i oslobodilac Maribora general Rudolf Maister-Vojanov. Jubilarac roden je 24 marta 1874 u Kamniku. Nakon osnovne škole u Kamniku, pohađao je gimnaziju u Kranju i Ljubljani, zatim je stupio u kadetsku školu u Beču, iz koje je izišao godine 1894 kao potporuenik. Kao oficir služio je po raznim krajevima bivše Monarhije. Maister je bio jedan od onih, koji ne samo da nije zaboravio na svoj materinski jezik, več i u uniformi austrijskog oficira ostao vatreni nacionalista. On je i priznati sloveiiački pesnik. Pisati pesme počeo je godine 1890, još kao dak kadetske škole, i to u »Vrtcu«. Kasnije su njegove pesme izlazile u »Vesni«, »Zvonu«, »Zvončku«, »Slovanu« i u dnevniku »Slovenski Narod«. Za vreme rata kao politički sumljiv bio je 3 i po meseca konfiniran. Za vreme prevrata preuzeo je u svoje ruke komandu nad slovenačkim vojni-cima u Mariboru, koji je na taj način s čitavom pokrajinom na severu od Drave spasio našoj otadžbini. Narodna vlada imenovala ga je tada generalom, a kasnije za ovaj junački čin u znak zahvalnosti 28 opština izabralo ga je počasnim gradaninom. Godine 1920 postaje počasni adutant Nj. Vel. Kralja, dalje pretsednik komisije za razgrani-čenje s Italijom. Bio je penzionisan 1924 i od tada živi u Mariboru, gde još aktivno radi u nacionalnom životu ovog pograničnog dela naše domovine. Dragocena zbirka jugoslovenskih narodnjih nošnja i vezova u Pragu. Po- četkom ove godine umro je u Zagrebu Salamon Berger, rodom iz Novog Mesta nad Vahom, koji je vlastitom us-trajnošču i sposobnošču uspeo da postane od siromašnog trgovačkog pomočnika ugledni i bogati preduzimač i direktor Etnografskog muzeja u Zagrebu, koji je on zapravo svojim bogatim zbirkama, koje je muzeju darovao, i pomogao osnovati. U svom testamentu deo svoje ostavštine ostavio je za-grebačkom Etnografskom muzeju, jedan manji deo Narodnom muzeju u Turčanskom Sv. Martinu, a jednu kra-snu kolekciju naših narodnih nošnja i vezova Narodnom muzeju u Pragu, koji je na taj način došao do prve veče zbirke jugoslovenskih narodnih nošnja i vezova, pa če sada uprava muzeja nastojati, da ovu kolekciju dopuni s nošnjama iz svih krajeva naše otadžbi-ne, kako bi broj ni posetioci u poseb-nom jugoslovenskom otseku imali bar pregled glavnih naših nošnja i prekrasnih vezova. I ovo če mnogo pripomoči k upoznavanju i medusobnom kultur-nom zbliženju brače Čehoslovaka i nas i poslužiče kao propaganda za posetu naših krajeva. 20 godina od smrti Steve Miličeviča. Krajem marta 1914 godine, uoči svetskog rata, umro je zaslužni srpski novinar i ugledni nacionalni radnik Ste-va Miličevič, koji je uza sve ostao za celog svog života veoma skroman. On je jedan od početnika moderne žurnali-stikc u srpskom delu našeg naroda i po-četkom sedamdesetih godina postao je prvi profesionalni novinar u predrat-noj Srbiji. Bio je vanredan talenat i umeo da piše upravo sjajno. Nezabo-ravni ostače njegovi vatreni članci u »Srbobranu« o zarobljenoj raji u Bosni, koji su upravo senzacionalno delovali i zabrinuli okuptarnc vlasti u Bosni i ka-marilu u Beču. Radi ovih članaka došlo je čak i do pritiska Beča na Beograd, gde su onda vladali Austriji skloni Ob-renoviči, ali je Miličevič ostao nepoko-lebiv kao svetao primer čista i nesavit-ljiva karaktera. Razne vesti. Završena je statistika o broju Stanovnika Praga. Po ovoj sta-tistici krajem lanjske godine brojio je Prag oko 900.000 Stanovnika, pa se time več bliži milionu. Godišnji porast Sta- novnika poslednjih godina iznosi od 40.000 do 50.000 ljudi. Češkoslovačka vodi naročitu brigu za muzeje, kojih je po neslužbenoj statistiei na području Republike oko 500. Od toga imade sam Prag 57 razno-vrsnih muzeja. Od ukupnog broj a muzeja u češkoslovačkim je rukama 380, u nemačkim oko 100, a u madžarskim 14. U Varšavi prošlog meseca priredila je poljskojugoslovenska liga dalmatinsko veče, kojemu su učestvovali pored našeg poslanika g. Branka Lazareviča i najodličniji pretstavnici poljske javnosti i mnogobrojna publika. O značaju Dalmacije u jugoslovenskoj kulturi go-vorio je prof. Pogonovski, a o njezinoj istoriji prof. univerziteta g. Okuninski. Na kraju je sekretar lige g. Mokzuldov-ski prikazao film prirodnih lepota našeg Ž-Ufta Karlovac JASENAK. — Dana 18 marta o. g. održala je ova četa sokolski sasta-nak sa s vrhom dogovora za daljnji na-predniji rad ove čete u ovoj godini. Sastanku su prisustvovali skoro svi članovi i članice ove čete. Prisutne je pozdravio br. starešina Mamula Jovan s prigodnim govorom iznevši značaj današnjeg sastanka. Posle pozdrava prisutnih od Strane br. starešine uzeo je reč br. načelnik Branko Manojlovič, koji je u svom opširnom govoru izneo rad i uspeh okolnih br. četa, a naročito svestrani rad i uspeh br. sokolskih četa u Hercegovini, po-želivši, da i naša četa pode tim putem za dobro ovog kraja. Sokolstva i države. Govor br. načelnika bio je od prisutnih članova i članica saslušan s puno pažnje i toplo pozdravljen. Ž.upa Sušctli - Rifelca SUŠAK. — Župska skupština. U sokolskom domu u Sušaku, u nedelju 25 marta o. g., održana je 26 glavna godišnja skupština Sokolske župe »Su-šak-Rijeka« s običajnim dnevnim redom. Ovoj su skupštini prisustvovali delegati svih župskih drpštava i 2 četa (Ledenice i Vrhovine), svega 51 delegat, svi članovi župske uprave, brat gradonačelnik Dura Ružič, delegat Sa-veza br. Ante Brozovič, sa vezni tajnik, delegat br. župe Zagreb s. Štefa Bro-zovičeva i br. Čeda Mileusnič. Tačno u 9 časova župski starešina br. Ivo Polič otvorio je ■skupštinu i pozdravio sve prisutne. U zanosnom govoru setio sc našeg prvog i največeg Sokola, Nj. Vel. Kralja Aleksandra I, Nj. Vel. Kraljice Marije, Nj. Vis. Kraljeviča Petra, starešine Sokola, i celog Kralj, doma i predložio, da se sa skup-štine upute Njih. Veličanstvima i našem sokolskom starešini, Nasledniku Prestola Petru, pozdravni brzojavi, koji su stoječke saslušani i prihvačeni uz oduševljene manifestacije'.. Pozdravio je zatim redom gradonačelnika Sušaka br. Dura Ružiča, delegata Saveza SKJ br. Antu Brozoviča, starešinstvo SKJ, naročito br. Gangla, i delegate br. župe zagrebačke s. Brozovičevu i br. Mi-leusniča. Brat se je župski starešina osvrnuo zatim na ianjski slet u Sušaku, koji je u svakom pogledu uspeo. Tom je prilikom izneo sve poteško-če s kojima se jc župa morala boriti da od Ministarstva saobračaja izvoju-je popust na žcljeznici. Dotakao se je i ovogodišnjih sletova u Sarajevu i Zagrebu i pozvao nazočnu braču dele- Primorja, koji je sve prisutne upravo zadivio. Jedan naš jubile j u češkoslovačkoj. Tokom ove godine proslaviče u južnoj Moravskoj, na samoj austrijskoj grani-ci, Moravski Hrvati 350 godišnjicu svog doseljenja u ove krajeve. Moravski Hrvati, koji još prilično govore našim jezikom, doselili su se u te krajeve godine 1584, a doveo ih je Krištof od Toj-fenbaha, koji je onda bio vojni zapo-vednik Hrvatskc i koji je u Hrvatskoj imao svoja imanja. Danas Moravski Hrvati žive u opštinama Frelihov, No- vi Pršerov i Dobro Polje. U susedstvu, preko granice u Austriji, žive njihova brača Gradiščanski Hrvati, koji su takoder došli u Gradišeansku otprilike u isto vreme. gate da sc postaraju kako bi se naše jedinice svestrano pripravile da mogu župu dostojno da zastupaju. Na koncu jc zamolio braču da sa svom ozbilj-nošču pristupc današnjem večanju. Posle overovljenja zapisnika uzeo jc reč delegat br. Saveza br. Brozovič da is-po-rači iskrene pozdrave i velike ose-čaje ljubavi, koju br. Savez oduvek goji prema župi »SušakiRijcka«, na ovoj straži na krajnjoj zapadnoj gra-nici naše države. Zatim je delegat zagrebačke župe br. Mileusnič s nekoliko toplih reči pozdravio skupštinu i pozvao da ova župa listom pohrli na slet u Zagreb, jer nas Zagreb na svojoj velikoj manifestaciji bratski treba. Došli su na red izveštaji pojedinih župskih časnika, koji su bili otisnuti u posebnem Izveštajii o radu župe u g. 1933. Uz neznatne napomene bili su primljeni izveštaji tajnika, blagajnika i načelnika, bez primedbe prihvačeni su bili ostali izveštaji. Naročito su toplo bili primljeni izveštaj prosveta-ra, koji je bio aklamiran, i izveštaj sta-tističara čiju je vrednost naročito ista-kao br. župski starešina. O župskom proračunu bilo je oso-bito govora. I svi su govornici nagla-šavali teške matcrijalne prilike župe zbog toga što župske jedinice ne pla-čaju svojih prinosa. Radi tih neprilika sveden je na minimum i ovogodišnji budžet, koji predvida svega dohodaka 50.603 Din. Od toga če se utrošiti za upravu 27.603 Din, za potrebe tehnike 13.000 Din, za potrebe prosvete 10.000 Din — svega 50.603 Din. U toj je zgodi br. načelnik istakao kako je za potrebe uspešnog tehničkog rada predvidena svota premalena i, na osnovu zaključka zbora društv. načelnika, predlaže glavnoj god. skupštini da za potrebe ŽPO-a odobri bar svotu od 18.000 Din. Isto je tako izneo nemo-gučnost da se izvede prosv. program u župi s votiranom svotom od 10.000 Din pretsednik ŽPO-a br. Ivančič, koji na temelju zaključka zbora društv. prosvetara, predlaže da se rečena svota povisi. Obojica su predložili i sankcije za jedinice ;koje do 1 juna o. g. ne uplatc župi i Savczu dužne prinose, i to da se: jedinicama zabrani svaki na-stup na ovogodišnjim sletovima i na-tecanjima, odn., ako i posle ponovne opomene ne uplate svoj dug i prinos za prvu polovicu g. 1934, da se takve jedinice jednostavno brisu. Posle duge debate, u kojoj su uzela učešča mnoga brača, prihvačen je konačno predlog ŽTO-л i ŽPO-a glede sankcija prema jedinicama s time, da se ŽTO-u odobrava tražena povišica budžeta, a ŽPO-u povisiče se isti kako budu sti-zavalc župi otplatc dugova. Dalje je Savezni piredisiack! leča} жа članice U vremenu od 12—24 pr. m. održan Je. u vežbaonici Sokolskog društva 4ubljana-Tabor savezrii prednjački c^aj za članice. U taj tečaj bilo ie ':r*javljeno 54 sestre, a primljeno 31, l'°k su ostale otklonjene, jer nisu is-pUnjavale potrebne uslove. Tečaj je završilo 30 članica, i to iz ovili župa: ; V°grad 2, Bjelovar 2, Karlovac 2, ‘Oubljana 2, Maribor 2, Mostar 1, Niš '< Novo mesto 1. Novi Sad 2, Osijek ■ Split 1, Sušak-Rijeka 1, Šibenik-Za-^ar 2, Tuzla 1, Vel. Bečkerek 1 i Za-fSreb 4. Po poziA’u bilo ih je 12 učitelji-^a> odnosno učiteljskih abiturientica, .državne činovnice, 5 privatnih činov-n’ca, 3 studentice i 6 privatnica. Sve tečajnice imale su dobru teo-:^t.sku i praktičnu predizobrazbu te je zato tečaj i uspeo odlično. Tečaj jc bio !la_ intcrnatskoj osnovi u Obrtničkom VaJcniškom domu pod vodstvom sa-Уегпе prcdnjačice s. Jelke Ban. Tečaj trajao 12 radnih dana i na praznik 19 marta. Tečajnice su bile zaposlene dnevno 8 sati, i to od 8-s»ti. -12 i od 14 do Tečaj je otvorio dne 12 pr. m. u 8 sati savezni načelnik br. Ambrožič sa saveznom načelnicom s. Elzom Skalar-jevom, koja je također vodila tečaj. LI početku tečaja sve su tečajnice bile lekarski i antropometrijski pregledane i izmerene. Tečaj jc zaključen dne 24, a formalno 23 naveče s oproštajnom večerom u restauracijskim prostorijama doma na Taboru, gde su br. načelnik i s. načelnica u svojim govorima naglasili, da su i red te zanimanje članica za tečaj bili na pravoj višini te da je radi toga tečaj tako Jodličnpl liSpCO. U tečaju su predavale sestre: Skalarjeva, Trdinova, Bajželjcva, Jugova, Tratarjeva i Banova, te brača: Ambrožič, Gangl, Jeras, dr. Košir, dr. Petrič, Trček i Er. Lubej. Tečajnice su u sobotu dne 24 pr. m. zajednički prisustvovale telovežba-čkoj akademiji Ljubljanskog Sokola, našto su se 25 vratile svojim jedinicama, u uvercnju, da če se opet vratiti u dopunske tečajeve, koji če se odr-žati tokom ove godine. ------------ Ostali savezni. prednjački iečajevl u Ljubljani ,. Od 11—19 o. m. održaec se u Ljub-Jani savezni tečaj za članove, u kome ^ se predavati svi odnosni predmeti ,em vežaba na glavnim spravama, a u '°ji če tečaj biti primljen iz svake žu-Po jedan prednjak. Od 23 o. m. pa do 5 maja održače '_c u Ljubljani savezni prednjački tečaj 'd članove. , Meseca maja održače se još osrno-'■•levni tečaj za članice, u kome če se j^redavati sve grane telovežbe osim te-ovežbe na spravama, a u ferijskim me-,Ccjma održače se još i plivački teča-jcvi kao i tečajevi za vodnike narašta-Ja i dece, i to za članove i članice. Iz tih tečajeva vidi se, koliku brigu posvečuje načelništvo Saveza SKJ, da bi uzgojilo prednjake svih grana telesnog vaspitanja. Od decembra pr. g. pa do avgusta o. g. održače se u Ljubljani svega 10 saveznih prednjačkih®te-čajeva. Savessna izbirna takmičenja za Budimpešlu Dne 14 i 15 o. m. održače se u Ljubljani druga izbirna takmičenja članova i članica za XI takmičenje u Budimpešti. Na tim takmieenjima biče izabrane vrste po 10 takmičara i takmi-čarka, koji če do odlaska za Budimpešti! ostati u Ljubljani da zajednički vežbaju. ii iMiti шт mUSTAVAiCETA na predlog ŽTO-a odobreno da se odr-ži u župi je dan 14 dnevni tečaj za prednjačice. Isti je izneo da če naša žnpa sudelovati na 2 ovogodišnja sle-ta, u Sarajevu s 4 odeljenja, u Zagrebu cela župa korporativno da se br. župi Zagreb vrati milo za drago. Predlog je bio s odobravanjem primljen. Odobren je bio i predlog za održavanje okružnih sletova, ko ji če biti: u Baški u polovini jula za okružje Kr oko, "za okružje Kastavsko - grobničko u Zametu 27 maja, za rapsko-paško okružje u Novalji 29 juna, za bakarsko okružje 13 maja nateeanja, a 3 juna slet u Kraljeviči, u uskočko-vkiodol-skom okružju 15 jula u Novom, žup-ska nateeanja u plivanju i veslanju pri-godom proslave 25 godišnjice novljan-skog Sok. društva, a okružni slet u Senju 27 maja, u ličkom okružju odr-žavače se u Otočcu u avgustu I župski slet seoskih četa obvezatan za sve jc-dinice; tom prilikom upriličiče se izlet na Plitvička Jezera. Predlog je bio prihvačen .Prilikom pretresanja predloga podnešenih od br. jedinica glav-noj god. skupštini prihvačeni su bili predloži br. društva Gospič: da se u upravu sok. jedinica mogu birati samo . članovi koji su do 26 godine života bar 3 godine proveli u vcžbaonici, i da se u sedišta župe osnuje posebni otsek za seoske sok. čete u koji treba da udu braea Boras, Ivančič i Potko-njak. Prvi predlog od ova 2 biče dostavljen br. Savezu za saveznu glavnu god. skupštinu. Posle toga je, nakon kratkog odmora, pod pretsedavanjem dobnog pretsednika br. Steve Uzelca aklamacijom prihvačen predlog za no-vu župsku upravu, koja je sastavljena ovako: starešina br. Ivo Polič; I zam star. br. Bačič Milan; II zam. star. br. Brankovič dr. Đorđe; III zam. star. br. Maharž Albert; tajnik br. Omerbe-govič M .Alija; zam. tajnika s. Širola Marija; prosvetar br. Ivančič Ivan; načelnik br. Boras Marijan; I zam. nač. br. Jazbec Janko; II zam. nač. br. Margan Ante; načelnica s. Šepič Gabra; I zam. načelnice s. Mohorič Roma; II zam. načelnice s. Kangrga Nada; blagajnik br. Jereb Jaka; odbornici: br. Braun Josip, Margan Ante, Milkovič Mate, Pelcer Egidije, Prosen Makso, Reti Dragotin, Riger Vlad., Še-pič prof. Ante; Švalba dr. Ante; zamc-nici: br. Bačič Josip, Emili Boren, Ježič inž. Miroslav, Klepič Milovan, Kraljeta Vlado, Lončar Ivan, Peteh dr. Josip, Prelovec Janko, Stipčič Viktor, Stojanovič Miloš, revizork br. Blaž dr. Vladimir, Čop Ivo, Duič inž. Branko, Radan Vilko, Sukalič Srečko; Zameni-ei: br. Borčič Danko, ITero Nikola, Potkonjak Mihajfo, Ružič Bude, Zalar Vinko; sud časti: br. Bačič dr. Niko, Lukanovič dr. Davor, Mikuličič dr. Vinko, Pavelič dr. Ferdo, Ujčič Frane; zamenici: br. Bačič Ante, Dukič Ivo, Nikolič Aleksandar, Omerbegovič M. Alija, Uravič Josip; barjaktar br. Marič Volf. Na ponovnom poverenju se je u svoje ime i u ime ostalih članova nove uprave, u koju su birani najbolji od najboljih, zahvalio br. župski starešina Ivo Polič. Kod eventualija je govorio brat Forempoher dr. Milan (Delnice) o potrebama njegove jedinice za dovrše-nje sok. doma. Brača Prelovec i Ivančič zamolili su objašnjenje o stanovi-štu br. Saveza u pitanju p rumene zakona o osnivanju SKJ. Po- tom važnom pitanju dao jc iserpivo obaveštenjo br. savezni tajnik Brozovič. Br. Ivančič izneo je pitanje odgoja sok. dece i naraštaja kojemu treba naročito obratiti pažnju, pa moli br. župsku upravu i svu prisutnu braču delegate da se oz- biljno pozabave ovim pitanjem, kako nas ne bi vreme preteklo. S time u vezi istakao je, da je o tom aktuelnom pitanju raspravljao zbor društv. pro-svetara i zbor društv. načelnika ovc župe, koji su po tom pitanju doneli rezoluciju, koja če biti saopčena mc-rodavnim sok. faktorima. Na koncu se je br. Buzdon Marijan setio zasluž-nog nac. radnika i vrlog brata pok. prof. Vjekoslava Spinčiča, komu je či-tav skup odao počast ustajanjem i poklicima »Slava mu!« Pošto jc ovako bio iscrpljen dnevni red, u 13 i po časova, zaključio je br. Ivo Polič skupštinu vručim apelom na sve prisutne da se požrtvovno pri-hvate sok. posla na korist naroda i Kralja. U taj čas prolomila se dvorana od oduševljenog klicanja Sokolstvu, Kralju i Jugoslaviji. I skoro smo se morali rastati s bračom i sestrama, koji su trebali pu-tovati, ali je največi deo delegata ostao na skupu u lepo pripremljenom nanovo uredenom Gradanskom podrumu gde je serviran zajednički obed, koji je produžen u živo j zabavi i veselju uz pesmu i svirku orkestra vojne muzike. U toj prilici održani su nekoliki lepi sokolski i rodoljubni govori, izme-du kojih je naročito zapažen odušev-ljen govor gradonačelnika Sušaka br. Dure Ružiča i br. majora Nikoliča, koji je nazdravio brači Bugarima. U ugodnom raspoloženju ostala su brača zajedno do 17 i po sati kad se je jed-na skupina od tridesetak brače i se-stara izvezla na izlet u Krasicu, a ostali se rastali, ponevši sa sobom najugod-nije uspomene s ovog veličanstvenog sokolskog skupa. — Prof. A. Š. SUŠAK. — Zbor društvenih načelnika. Uoči ovogodišnje glavne skup-štine naše župe imali su načelnici{-ice) sokolskih društava i četa 24 marta o. g. svoj redoviti godišnji zbor u Sokol-skorn domu u Sušaku. Na ovom je zboru uzelo učešča 35 naših sok. jedinica s 43 izaslanika. Zboru su prisustvovali i svi članovi ŽTO i župski prosvetar br. Ivan. Ivančič, i njegov zamenik br. Ante Šepič. Zborovanje je počelo 18 i po časova i trajalo je do 22 i po časa. Na ovom veču naših . tehničkih sok. radnika doneti su važni zaključek Zboru je pretsedao župski načelnik br. Marijan Boras, koji je s nekoliko jakih reči pozdravio prisutne. Za-tim je istakao, da su izvršeni svi za-ključci prošlog zbora načelnika u decembru prošle godine. Pre prelaza na dnevni red setio se je velikog našeg sokolskog radnika brata dr/ Viktora Murnika, koji 25 marta o. g. slavi 60-godišnjicu svog blagotvornogl života, pa je predložio, da mu se s ovog zbora pošaljc brzojavni pozdrav. Predlog je s velikim odobravanjem prihvačen. Tom prilikom došlo jc do burnih aklamacija zaslužnem našem bratu. Zatim je pročitan zapisnik o proštom zasedanju zbora. Prilikom pretresanja izveštaja župskog načelnika izneli su delegati, br. društava Bakar, Senj i Gračac neke svoje primedbe u stvari nepovoljne ocene njihovih jedinica. Na njihove izvode edvratio je br. načelnik, a po tom je u celosti bio izveštaj primljen. Br. župski načelnik izneo je zatim, da se u našim redovima oseča nedostatak prednjačica. Da se ovoj nestašici doskoči, održače se od 16 aprila o. g. dalje jedan 14-dnevni tečaj za prednjačice i moli delegate br. društava i četa da porade na tom da u taj tečaj dode što više članica. Tečaj če biti posve besplatan za jedi-nice koje treba da snose jedino putni trošak za svoje tečajnice. U isto vreme bi se održali i ispiti za društvene i župske prednjake. Predlog je prihvačen. Što se tiče javnih nastupa donet je zaključak, da če naša župa sudelovati s 4 odela na sletu u Sarajevu, a korporativno na sletu u Zagrebu. Naša če župa nastupiti s posebnom tač-kom, te če izvesti naša narodna kola i slovenske plesove u narodnim nošnjama. Posle sleta prirediče jedan izlet naraštaja u okolicu Zagreba. Sledio je referat sestre Marije Širola o temi: Udešavanje sok. vaspitnog sustava današnjem duhu vremena pri radu s na-raštajem i decom. U tom su referatu, koji je vrlo pažljivo saslušan, izneti bili razni problemi, koji su od velike važnosti u odgoju sok. dece i naraštaja. kojima sok. vaspitni organi, a to su u prvom redu društveni načelnici i prednjači, treba da obrate svu svoju pažnju. Br. župski prosvetar Ivančič na-glasio je posle referata da je i. nedavni zbor društv. prosvetara o 'to m pitanju večao. Na tom je zboru prihvačena i rezolueija, koja če biti dostavljena me-rodavnim sok. faktorima, a u kojoj se traži, da se sok. vaspitanju dece i naraštaja u buduče pokloni naročita briga. Prilikom pitanja nastupa i nate-canja u našoj župi zbor se je složio u torne, da okružni slet za krčko okružje bude u Baški u polovici jula, za kastavsko - grobničko u Zametu 27 maja, u Novalji za otočko okružje 29 juna, za okružje bakarsko 13 maja nateca-nja, a slet 3 juna u Kraljeviči, u vino-dolsko - uskočkom okružju biče 15 jula — prilikom proslave 25-godišnjice Sok. društva u Novom — župska na-tecanja u plivanju i veslanju u Novom, a okružni slet u Senju 27 maja, u ličkom okružju. posle sletova u Sarajevu i Zagrebu, održače se I župski slet sokolskih četa u Otočcu uz obvezatno sudelovanje svih župskih jedinica. Kod proračunske tačke mnogo je raspravljano. Župski proračun predvi-da za ŽTO svega 13.000 Din. Više je nemoguče stvoriti s obzirom na to, što su podbacili župski prihodi od obvezat-nih doprinosa jedinica. ŽTO trebao bi bar 25.000 Din, ako hoče u redu da izvrši svoj program rada. Svakako jc potrebno da se svota za tchničke potrebe povisi. Zbor se je na predlog br. Bo-rasa složio u tome da se od glavne god. skupštine zatraži za potrebe TO-a naj-manje 18.000 Din, i da se predloži, da se jedinicama, kojc do 1 juna o. g. ne plate dug svoj župi i Savezu u ime pri-nosa, kao i prinos za 1 polovicu t. g., neče dopustiti da nastupe na sletovima. Ovaj je predlog primljen. Dalje je br. Boras izvestio, da se župi pruža mogue-nost da dobije dva stalna župska pred-njaka, učitelja bez mesta. U tu svrhu moli delegate da mu jedinice predlože dva zgodna lica. Rešeno je i pitanje ko da sc pošalje na savezne prednjačke točajeve. Izbor dvaju kandidata izvršiče župa. Bio jc prihvačen predlog za izbor župskog načelnika (-icu) i njihovih zamenika. Glavnoj godišnjoj skupštini biče predložen: za načelnika br. Marijan Boras, I zamenik br. Janko Jazbec, KilsElE vie/i 'ati najtetidmjte KlliASIUi№DEU/ 73-15 Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITiLISKA TISKARNA j V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 1 71-14 S JADRANSKA PLOVIDBA D. D. SUŠAK ■*M**H®Redovita parobrodska služba u svim pravcima jugoslavenskog primorja i Jadranskog Mora, za Dalmaciju, Albaniju i Grčku 3EVTINA TURISTIČKA PUTOVAN3A 10-11 dana za Dalmaciju i Grčku 6 dana za Dalmaciju Uključiv hranu i krevet na brodu udobni putnički parobrodi —- dobra kuhinja — prvoklasna podvorba Tražite prospekte! ^ Upute daje Jadranska plovidba u Sušaku, sve njezine j agencije i svi veči putnički uredi u tu- i inozemstvu u Sekđ SoUoIsKg papuče, k.ao i ostale sportslce prllborG kupujte ko d »Negro« Zagrel) — Iliča 19 Tražile clicnlK! II zamenik br. Ante Margan, za župsku načelniou s. Gabra Šepič, I zame-nieu s. Roma Mohorič, II zamenicu s. Nada Kangrga. Kod eventualija izneo je br. Potkonjak (Gospič) da treba da se u župi uvede referent za sok. čete. Predlog je primljen. Isti je predložio, s obzirom na činjenicu, da su se u sok. redove uvukli mnogi ljudi, koji ne znaju što je Sokolstvo te samo koče pravi sok. rad u jedinicama, da se donese zaključak, da se za člana uprave sok. jedinica mogu birati samo ona lica, koja su bar tri godine provela u vežbaonici. I ovaj je predlog bio primljen. Kao poslednja tačka došao je predlog glavnoj god. skupštini za izbor nove župske uprave. Pročitan je spisak lica, koja treba da po mišljenju ŽTO-a udu u upravu župe. Lista je bila jedno-glasno primljena. S time je bio dnevni red iscrpljen, te je i ovo važno sok. zborovanje bilo zaključeno. — Prof. A. Š. JABLANAC. — Sokolska četa u Jablancu priredila je 19 III o. g. naveče u hotelu »Velebit« svoju sokolsku aka-demiju. Kao prva tačka programa bilo jc pevanje sokolske dece pod vodstvom brata načelnika Labaja »Sokolski pozdrav«. Starešina čete brat Joso Vukušič pozdravio je srdačnom dobro-došlicom goste iz Karlobaga i Senja, kao i domače. U svom govoru ocrtao je povest Sokolstva i njegovo znače-nje za jugoslavenski narod. Kao treču tačku programa deklamovao je vrlo lepo pesmu »Mali Soko« Anđeiko Balen lza toga su sledile proste vežbe za za-grebački slet muške i ženske dece, a Zlata Borovac deklamovala je pesmu »Jugoslavenče s Jadrana« od Mih. D. Petkoviča. Hor sokolske dece otpevao je pesmu »Prolječe« odi J. N. Sprah-mauna. Sledile su proste vežbe za za-grebački slet ženskog naraštaja. »Oj u luze«, rusku narodmu pesmu, otpevao je muški hor vodstvom školškog upravitelja 'brata Labaja. Muško članstvo izvelo je proste vežbe za zagrebački slet. Pesmu »Bili smo i bičemo« od dr. V. V. Rašiča deklamovala je vrlo lepo učenica Ivanka Jurčič. Hor sokolske dece otpevao1 je »Ropoče mlin u dolu« od Drag. P. Iliča. Učenik Mate Štokič deklamovao je pesmu »Sokole« od dr. V. V. Rašiča. »Garavušu«, otpevao je muški hor čete. Pesmu »Sokole«, deklamovao je lepo' Pavelič Joso. Na koncu programa predavao je četni prosvetar brat dr. Ivo Benič »Sokolstvo kao narodni pokret«. Program je precizno izveden, te je publika svaku toč-ku nagradila s burnim aplauzom. Posle programa razvila sc prijateljska zabava uz ples, narodna kola i jablanačke igranke, te tombola i licitacija. KRK. — 18 marta priredena je u ovdašnjem Sok. društvu proslava u čast Masarikova rodendana. Proslava održana je u punoj sokolani, koja je u tu švrhu bila okičena velikom sveča-revom slikom i češkoslovačkom zasta-vom. Po otpevanom Sokolskom pozdravu, što su ga izveli inaraštajci i nara- štajike, uzeo je reč br. Ivan Linardjč. koji je u lepom govoru prikazao №■ nost Masarika i njegovo značenje 11 novijoj historiji Čehoslovaka i Jugo-slovena, a posebno kao Sokola. Potoro je isti naraštajski zbor otpevao češko-slovačku hirnnu, a mali br. Perovič deklamovao je prigodnu čestitku Masari-kovu 84 rodendanu. Zatim je izvedena »Češka beseda« i »Krakovjak« (članovi i članice) i sa završnom reči br. Linar-diča zaključena je ova kratka, ali uspela proslava, ostavivši koci svih vrlo ugodan dojarn. Ž,upa Šiiienik. - Zadof KNIN. — Predavanje br. univ. prof. dr. šišiča. Na molbu Sokolskog društva u Kninu, upučenu br. dr. I-Šišiču, profesoru univerziteta u Zagrebu, da u ovdašnjem Sokolskom društvu održi jedno predavanje, naš poznati istorik rado sc odazvao molbi i je pred punom prostranom dvoranom Sokolskog doma održao predavanje s temom: »Evropska kriza zbog izlaska Srbije na Jadran 1912«. Predavanje je br. dr. Šišič popra-tio diplomatskim aktima i dokumenti-m a. I ako je predavanje potrajalo duže vremena, ono je od strane publike bilo — zbog svoje interesantnosti — vrlo pažljivo pračeno kroz čitavo vreme. Na koncu publika je predavača nagradila burnim aplauzom. Uprava Sokolskog društva toplo je zahvalila našem uvaženom istoriku i sokolskom bratu i umolila ga, da ga što češče vidi u Kninu. Brat dr. Šišič uvek se rado odazi-vao^ pozivima ovdašnjeg Sokolskog društva, pa je to i ovoga puta rado učinio, premda je ocl nekih gradana bio zamoljen, da svoje predavanje održi u ovdašnj em » Grand-hotelu«. Milo nam je, da je ovaj izraz paž-nje prema Sokolstvu sa strane jednog ocl najboljih naših istorika, u Kninu primljen s velikim zadovoljstvom. Ž.upa Zagreb PODSUSED. — Sokolska četa u Podsusedu održala je ovc nedelje, po sreskom veterinaru br. dr. Štajneru poučno predavanje o stačarstvu, kao naj-važnijoj grani u narodnom gospodarstvu, zatim o čuvanju zdravi j a stoke, kao temelj svakog gospodarstva, higi-jeni staje i stoke, kao i o zaraznim bolestima kod stoke. Predavač je broj-npm članstvu i seljaštvu prikazao u praktičnom i lako shvatljivom stilu mnoge greške oko timarenja stoke, to ih upučivao na ispravni način rada. Posle predavanja stavljali su sim šači razne upite, na koje je predavač naj pripravni je odgovarao. Ovo predavanje uticače korisnO na ovdašnji narod, koji.se mnogo bavi stočarstvom naročito radi mleka, pa su praktične upute, date po br,- dr. Štajneru, primljene po slušaocima s velikim odušcvljenjem. 71-14 Hm sekolslte "U našoj nakladi izašle su sledeče nove sokolske knjige: B o k o J o s. s Pripovetke za sokolsku decu i naraštaj (sa slikama). — Cena 8 Din Milčinski Fran: Junaštvo, priča sa slikama — srpskohrvatski. — Cena 5 Din Hebert G. - Trček: Šport zoper telesno vzgojo. — Cena 10 Din Sajovic - Trček: Priprave za vaditeljske izpite (sa slikama). — Cena 18 Din Schmidt - Fichler: Fiziologija telesnog vežfeanja (sa slikama)? — Cena 35 Dm Š u 1 c e: Sokolski sustav telovežbe, drugo izdanje. Cena 55 Diss U štampi: Dr. Vaniček - Drenik: Baton i boks SektAska Mšik0 LJUBLJANA, NARODNI DOM Telefon 25-43 e Račun poslanske štedionice Ljubljana 13.831 izdale Save* Sokola Kraiievine Jugoslavije (E. tiangl) • Glavni i odflovorni urednik Slfepan Celar • Ureduje Redakcijski olsek • Tiska Učiieljska liskama (preislavnik Francč šlrukelj); svi u I Jubifani