KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
Klasa 12 (4)
INDUSTRISKE SVOJINE
Izdan 1. Jula 1930.
PATENTNI SPIS BR. 7169
Gesellschaft für Industriegasverwertung m. b. H. Berlin—Uritz, Nemačka.
Postupak za spremanje stlačenih plinova raznog, upravljivog tlaka iz njihovog
tekućeg agregatnog stanja.
Prijava od 14. juna 1928.
Važi od 1. decembra 1929.
Predmet predležećeg pronalaska je postupak za spremanje stlačenih plinova raznog, upravljevog tlaka iz njihovog tekućeg agregatnog stanja, koji je naznačen time, što je u spremnicima, kod kojih valja plin uzdržati pretežno u tekućem stanju i samo kad-kad ga rasparili, u svrhu ograničenja gubitaka pri pretakanju tekućine uslijed rasparivanja na najmanju mjeru te u protimbi spram upotrebe takovih tlačnih spremnika, koji primjerice prema njemačkom patentnom spisu Br. 374978 iz sigurnosnih mjera moraju trajno čuvani biti od jakog ohlađenja, smješten jedan tankostjeni umetak u po sebi jakosljenoj nutarnjoj posudi, koja odoljeva visokom tlačnom opterećenju, tako, da proizvađanje stlačenih plinova iz tekućine na mjestn potrošnje silače-nog plina nakon dovršenja ulaska tekućine uslijed zatim nastupajučeg grijaćeg djelovanja stijene tlačne posude te između plašta i tlačne posude umetnutog izolirajućeg materija uslijedi upravljajući se samočino.
Pronalazak je nadalje naznačen time, što je jedna oko tlačne posude obavila zmijo-lika cijev, koja komunicira sa posudom, tako vođena, da ona na temperaturi dobi-vajućim odn. gubećim zonama hladnoće tvori naokolo oko tlačne posude pripasanu prostornu spiralu, tako, da sadržina zmijo-like cijevi u stanju za pogon spremnom u smjeru od tlačne posude prema napolje biva postojano jače grijana. Prema tomu
obavlja posudu za rasplinjavanje odno. potrošnju jedan tistem zmijolikih cijevi, u kojem se mogu stvarati stlačeni plinovi po-željenog tlaka, jer se na, uslijed grijaćeg djelovanja stijene tlačne posude i izolira-jućeg materijala, izazvano rasplinjavanje tekućine u periodi potrošnje uslijed postojano napredujućeg rasplinjavanja u zmijo-likoj cijevi tako dugo utječe, dok pogonski tlak ne postigne izvjesnu najmanju mjeru, dok se naprotiv pare, koje se u pogonskim pauzama stvaraju u posudi za potrošnju i rasplinjavanje, u svrhu izbjegavanja gubitaka na plinu uopće jošte mogu nagomilati u naročitim spremnicima.
Konačno je uvodno spomenuti umetak tlačne posude i u danom slučaju ova sama prema pronalasku zgotovljena iz materijala, čije rastezanje samo još kod najnižih stupnjeva hladnoće ne pokazuje bitnu promjenu, dok čvrstoća znatno raste. Za to su se kao osobito prikladna pokazala na ugljiku siromašna željeza (Puddel-željeza), čelici, koji ne rđaju ili i aluminij.
Osim toga je za naročite svrhe prema pronalasku predviđen na tlačnoj posudi još-jedan uređaj, da se kod rasparivanja potrošnih plinova oslobođena, inače beskorisno nestajuća hladnoća posredno ili neposredno može upolrebili za ohlađenje ili pače pretvaranje u tekuće stanje drugog kojeg medija ili plina koje god vrste, da se uz pomoć rezuitirajuće zalihe na hladnoći'
Din. 20..
potrošnog plina od vremena do vremena štiti od rasparivanja ili pako da se isti dapače više ili manje može nadopuniti.
U opskrbi vozila, poimence vodenih vozila sa stlačenim plinovima, naročito sa kisikom, pokazalo se je, da se najprobitačnije upotrebljavaju plinovi pretvoreni u tekuće stanje, iz kojih se mogu u poželjnim vremenima razvijati tlačeni plinovi razno visokih tlakova. Primjerice za suzbijanje morske bolesti izvršeni su već tako uspjeli pokusi, da je stalna opskrba vozila sa kisikom upravo potrebna. Zato je predložen poznati postupak prema njemačkom patentu Br. 342415, jer je isti, kako to praksa iziskuje, vrlo prikladan za upravljivo razvijanje tlačenih plinova.
Povodom preduzete praktične provedbe tog postupka morale su se međutim prevesti razne novosti, koje tvore predmet uvodno naznačenog pronalaska i koje su u priloženom nacrtu šematski predočene kako slijedi:
U sl. 1 je tlačna posuda sa po sebi jakom stijenom, koja pruža otpor visokim tlacima. Ona u se prima u tekuće stanje pretvoreni plin posredno, koji plin pasira oko grlaste cijevi 3 položenu cijev za punjenje 2. Pošto kod 3 vazda vladaju niske temperature, to se njihova djelovanja pre-našaju i na zijev za punjenje.
Prema pronalasku dobiva tlačna posuda umetak 4 iz vrlo tankog lima, da se gubitci ohlađivanjem maleni uzdrže. Da umetkom stvoreni nutarnji prostor, u kojem se nalazi tekućina, može komunicirati sa međuprostorom, koji se stvara sa stijenom tlačne posude i umetkom, to ostaje umetak spram tlačne stijene otvoren. Međuprostor će se zato, budući da je otvor ograničen, vazda napuniti samo sa plinovima te se valja kod napunjenja pobrinuti za to, da tekućina ne preteče. Tako biva tanki umetak opterećen spram nastupajućih tlakova.
Oko tlačine posude ovijaju se zmijolike cijevi 5, 6 na način iz nacrta vidljiv. One ponajprije izlaze iz uzlazne cijevi 7, koja u tlačnu posudu unutra slrši gotovo do njezina dn:, te svršaraju, djelomice u spiralama obavijajući i vanjski plašt 8, koji služi za obješenje tlačnog spremnika, kod 9 u vod potroška 10, u blizini prolaznog ventila 11. Međuprostor između tlačne posude 1 i plašta 8 ispuni se sa neizgorivim izolirajućim materijalom (drozgovom vunom, kizelogurom i si.).
Od 3 se još odvaja obilazna cijev 12, koja svršava u 2. Ona služi za to, da se sretne sa grijaćim djelovanjem od 2 pomoću hladnoće u 3 nalazećeg se plina. Kroz ventil 13 čini se zapor uticanja teku-
ćine. Valja jošte spomenuti krovište plašta 8 stvoreno pomoću kapice 14, koja se također potpuno ispuni sa izolirajućim materijalom. U izolirajući materijal utisne se isto tako jedan dio potrošnog plina malenog pretlaka preko atmosfera, da se dođe u vezu sa vlagom, koja prodire sa vanjskim zrakom. Zato je gornji dio na kraju cijevi 3 pomoću brtvenice 15 zapti-ven protiv okolnog zraka. Isto tako su i kod 16, 16 — 17, 17 i 18 potrebni zapti-vači. Valja jošte spomenuti odušni ventil 20. Plašt počiva na podnošku 19.
U SI. 2 prikazana je naprava za izvedbu postupka, da se kod rasparivanja potrošnih plinova oslobođena hladnoća iskoristiti za ohlađenje ili pače pretvaranje u tekuče stanje drugog kojeg plina kojegod vrste.
Opet znači 1 stijenu tlačne posude. 4 je tanki umetak, koji u protimbi spram izvedbe u Sl. 1 tako čvrsto sa stijenom tlačne posude u vezi stoji, da međuprostor između tlačne posude i umetka tvori jedan zatvoreni prostor za sebe. Ostala izvedba obzirom na plašt 8 i krovni poklopac 14 je sasvim ista kao u SI. 1.
Sa grlastom cijevi 3 je pomoću cijevi 21 uspostavljena komunikacija između stijene tlačne posude i umetka. U nastavku od 21 nalazi se ventil 22 sa svojim prema napolje usmjernjenim vretenom za posluživanje 23, na kojemu sjedi ručno kolo 24.
U umetku 4 nalazi se kolona rektifika-cije 25 sa svojim dnima 26, 26 zajedno sa dolje smještenim rasparivačem 27 po sebi poznate vrste, koja se na primjer sa zrakom opskrbljuje. Od grlaste cijevi 3 odvaja se kod 28 jedna prema nacrtu usmjernjena cijev 29, koja se pomoću ventila 30 dade zatvoriti. Sa ručnim kolom 31 pokreće se vreteno 32 ventila 33, koji tvori izlaznu točku zmije 34. Zmija 34 svršava najprije kod ventila 36, koji se pomoću vretena 37, kod ručnog kola 38 može poslužiti. S one strane ventila 33 nastavlja se cijev 34 još do štrcala 41. Od tog ventila ide zmijolika cijev 34 dalje tako, da se ona kao koncentrična nutarnja cijev od cijevi 29 dalje vodi, te tada kao sistem dvostruke cijevi 29 — 34 na način iz SI. 2 nacrta vidljivi dalje teče. Kod ventila 30 nalazi se ventil 39 pokraj njega nacrtan, gdje 34 ostavlja cijev 39. Kroz cijev 40 ostavlja primjerice izlazeći dušik kolonu. SI. 3 i 4 na listu 2 su dva grafička prikaza razdiobe stupnjeva temperature unutar prostora između stijene tlačne posude i plašta.
Prema tomu može se za vrijeme rasparivanja potrošnih plinova slobodnom po-stajuća hladnoća upotrebili za ohlađivanje ili pretvaranje u tekuće stanje jednog drugog plina kojegod vrste (n. pr. kod kisika
zraka), da se uz pomoć rezultirajuće zalihe hladnoće potrošni plin ponajprije zaštiti od rasparivanja, zatim pako također prema nacrtu da se išli više ili manje nadopuni. Valja još nadopuniti, da kolona reklifikacije može biti i odijeljeno postavljena te sa nutrinom tlačne posude pomoću cijevnog voda za prenos hladnoće spojena.
Naročito kod spremanja stlačenih plinova prema pronalasku za njihovu upotrebu na morskim brodovima ne da se vazda omogućiti, da se posuda za transport istodobno upotrebiti i kao posuda za rasparivanje. Tekućinu bi tada šio više valjalo iz posude za transport preločili tek u pravu tlačnu posudu. Pošto se pako naprava za proizvodnju tekućeg kisika uslijed previsokih iroškova oko proizvodnje sile ne može uvijek smjestiti upravo u blizini luke i uslijed toga bitekući plin tmao prevaliti dulji put transporta, to bi bilo potrebno, da u svrhu smanjenja njene težine posuda za transport bude izvedena sa vrlo tankim stijenama. Na to bi se tada tek na mjestu potrošnje stlačenih plinova sadržina morala prevesti u jednu naročitu, sa jakim stijenama snabdjevenu tlačnu posudu. Zato valja da tlačna posuda prema pronalasku dobije jedan umetak.
Već se je doduše predlagao takav umetak prema njemačkim patentima Br. 350839 i Br. 374978 za visoko tlačne čelične posude, koje nisu izolovane, nu tek u tu svrhu, da se osjetljivi čelični materijal zaštiti od hladnoće, koja se brzo širi i koja je štetna.
Prema pronalasku imade ali taj umetak da ispuni sasvim drugu svrhu. Proizvodnja stlačenih plinova iz tekućine na mjestu potrošnje treba naime nakon dovršenja ulaska tekućine da uslijedi, upravljajući se samo-čino, uslijed na to nastupajućeg grijaćeg djelovanja isprva još jako ne ohlađenih stijena tlačne posude i izolirajućeg materijala, tako, da je pobrinulo za vrlo brzo dobivanje stlačenog plina.
Dok dakle u prvom slučaju valja tlačnu posudu trajno čuvati od utjecaja jake hladnoće, to ju u predležećem slučaju valja za rasparivanje sadržine ponajprije izvrstati, da uzmogne zatim za trajanja pogonske periode ostati u dubokom stanju hladnoće, predpostavljajući, da se materijal tako odabere, da isti niti kod najnižih temperatura ne postane opor i raspucan.
Na taj način mogu se odabrati za transport lahke posude, a za razvijanje plina naprotiv vrlo teške, sa jakim stijenama, tako da usprkos pretakanju na mjestu potrošnje ne mora nastati nikakav spomena vrijedni gubitak.
Može bitni gubitci dadu se doduše izbjeći primjenom njemačkog patenta Br. 350838 na taj način, što smo sa upotre-
bom stlačenih plinova u stanju, da pod niskim tlakom stojeći plin pretvorimo u plin srednjega tlaka.
Mogućnost primjene tog postupka osniva se ali jedino na tome, što se samo malene množine plina bez pritiska, kako bi one nastale kod neposrednog ohlađenja spremnika sa vrlo jakim stijenama, pretvore u stlačeni plin.
Grafički prikazi u SI. 3 i 4 i na listu 2 pokazuju razdiobu stupnjeva temperature izolacionog prostora između stijene tlačne posude i plašta. Prikaz pokazuje, po kojim se načelima zmijolika cijev polaže naokolo oko posude, da se željeni uspjeh predoči koli u periodama potrošnje, toli u pogonskim pauzama. Iz SI. 3 raspoznaje se, da temperatura prema napolje do 15 stupjeva raste uslijed postojanog grijaćeg djelovanja, dok ona na stijeni posude na predočeni način siže do najnižeg stupnja hladnoće, do vrelišta kisika. To prikazuje stanje u pogonskoj pauzi počam od punjenja do stanja podržavanja.
U si. 4 pokazuje se slika u periodi potrošnje, gdje se postojano novim rasplinjavanjem u zmijolikoj cijevi odnošaji čine bitno promijenjeni u tamo naznačenom smjeru.
Pafentni zahtevi:
4. Postupak za spremanje stlačenih plinova raznog, upravljivog tlaka iz njihovog tekućeg agregatnog stanja u spremnicima, kod kojih valja plin pretežno uzdržati u tekućem stanju i samo kadkada ga raspa-rivati, naznačen time, što se proizvodnja stlačenih plinova iz tekućine tako poduzima, da tlačna posuda s jedne strane bude previđena sa jednim umetkom tankih stijena, a s druge strane da bude obavila sa jednom zmijolikom cijevi, koja odgovarajući zonama hladnoće naokolo oko tlačne posude u prostornoj spirali prolazi za u smjeru od tlačne posude prema napolje rastuće zagrijavanje tekućine, tako, da ponajprije uslijed grijaćeg djelovanja stijene tlačne posude i izolirajućeg materijala te zatim uslijed od napolje prilazećih množina topline stvaranje stlačenog plina uslijedi samočino se upravljajući, pri čemu se rasplinjavanje u periodi potrošnje potjera do jednog unapred određenog po-gonskog tlaka i u pogonskim pauzama stvarajuće se u tlačnoj posudi pare uz viši. tlak bez gubitka sakupljaju još u posebne spremnike.
2.	Naprava za izvedbu postupka po zahtjevu 4, naznačena time, što se koli umetak, toli i tlačna posuda zgotavljaju iz tvari, čija se raztezljivost pače još kod najnižih stupnjeva hladnoće bitno ne mijenja, pri-
mjerice Iz željeza siromašnog na ugljiku (Puddel-željeza) iz čelika, koji ne rđa ili aluminija i si.
3.	Postupak po zahtjevu 1 i 2, naznačen time, što se pri rasparivanju stlačenih plinova za potrošnju oslobođena hladnoća posredno ili neposredno upotrebi za ohlađivanje ili pretvaranje u tekuće stanje jednog drugog medija, osobito plina kojegod vrste, da se uz pomoć nastale zalihe hlad-moće plin za potrošnju od vremena do
vremena zaštiti od rasparivanja ili da se isti više ili manje nadopuni.
4.	Naprava za izvedbu postupka po zahtjevu 3, naznačena time, što je u tlačnom spremniku ugrađena jedna primjerice sa zrakom opskrbljena kolona rektifikacije ili da se jedna odijeljeno postavljena kolona rektifikacije spoji sa nutrinom tlačne posude pomoću cijevnih vodova za transporti-ranje hladnoće.
Ad patent broj 7/69.




. . . .


$f>J (








■








■■■ V-'*	" v
’
.
H ?''
- < i




; I ?r\	■ /
■
■





■
'
- ':Г-	,	;
.
■
•V



■: .
-
'
: %.
\ ■


■

Ad patent broj 7/69.
-







!




;