KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 86 (2) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 15. JANUARA 1925 PATENTNI SPIS BROJ 2416. Joma Smith, Columbus, Frankland County Ohio U. S. A. Poboljšanja koja se odnose na tkanine i proizvodjenje istih Prijava od 22 februara 1922 Važi od 1 oktobra 1923 Ovaj pronalazak odnosi se na vlaknaste ili slične vlaknastim tkaninama a tiče se njene izrade i mašina za proizvodnju istih Cilj pronalaska je da proizvede jednu poboljšanu vrstu vlaknaste ili slične vlaknastoj tkanini, koja se može izradjivaii više ekonomski no one koje su sada poznate, a koja ima odlike kojima nema ravnih. Pronalazak se sastoji u jednoj novoj vlaknastoj ili slične vlaknastoj tkanini, koja je pletene vrste; u jednom načinu za izradu tkanine i u jednom aparatu ili mašini za izvršenje ovoga metoda (načina). Tkanina sadrži neku pletenu tkaninu od petlja, čvorova ili savojaka konca, čiji je končič (vlakno) ili gomile ili grupe končiča spojeni su u podesnim dužinama. Prema pronidasku jedna masa končiča podvrgnuta je postupku grebenanja, čime im je dat raspored ili relativna osobina okarakteri sana jednim u ovoj struci poznatim izrazom *grebenanje“. Dgrebenani končiči su zatim upleteni u tkaninu sa jednim koncem da bi se obrazovala vlaknasta tkanina. Pronala*ttk se sastoji u metodi proizvodje-n.ja vlaknaste (čupava) pletene tkanine koja je okarakterisana prenašanjem končiča koji su namenjeni da obrazuju čupe i rasporedjeni na način za grebenanje, na jednoj četki ili nekoj sličnoj napravi, od poslednje na igle koje su zauzete operisanjem u vezi sa jednim koncem za pletenje da bi se obrazovala jedna pletena tkanina. Izraz „pleteća roašina“ namenjen je da obuhvati ma koju od poznatih vrsta mašina za vršenje operacija pletenja, i to takvih kao što je rotorska mašina ili mašina sa cirku-larnom glavom, kao što je ravnog ležišta ili gibajoča mašina, ili nabirajuća mašina za pletenje i slično tome, ili izraz može obuhvatiti jednu mašinu od vrste mašina za pletenje naročito namenjene sa izvodjenje njene uloge u gore pomenutome pogledu prorVo-djenja. Pod „koncem" podrazun eva se konac, prednja, struka ili končič, pros". ili složen i to od biljke ili životinje ili minerala, takve prirode kao što je pamuk, vuna, svila, metalna žica, asbestos i slično tome. Izraz „vlaknast ili sl'čan vlaknast" upotreb-Ijen je radi raspoznavanja po protivnim svojstvima od upočka ili rapave površine. I*raz „vlakno" (končič) obuhvata sve vrste i svrbe vlakanaca ili končiča podesnih dužina, a mogu biti takve prirode kao biljni, životinjski i mineralni, kao što je pamuk, vuna, svila, lan, konoplje, kosa, krzno, metal ili asbestos ili neka kombinacija iz ovih, ili ma koji drugi materijal koji se može uplesti u tkaninu. Aparat se može konstruisati kao zasebna mašina koja može plesti i grebenati ili slična kakva mašina, ili podesna mašina za grebe-nanje ili slično tome, može se priključiti kao dodatak jednoj običnoj mašini za pletenje ili se može konstruisati jedna naročita mašina za pletenje, «a koju je najbolje da se snab- Din. a« devena sredstvima sa usavršeniju operaciju koja će docnije biti opisana. Još jedan oblik pronalaska leži u snabde-vanju mašine sa jednim iglenim kulakom za pokretanje igala za vreme formiranja jednog boda, tako da ima momentalno zaustavljanje, usporavanje ili variranje brzine spuštanja igle, koje dopušta da čupavi elementi budu čvršće dohvaćeni u bodu, a u isto vreme sprečava ma kakvu opasnost da se kukica ili grlo ig-lino savije ili slomije, dok se glava petljina provlači kroz ranije načinjenu petlju, pri formiranju boda. Pri izvodjenju moga pronalaska ja pripremim jednu četku ili skidaČ, koji je namenjen da vlakna ili končiče piima za naprave za grebenanje ili mašine, to će reći, končiči su zajedno rasporedjeni jedan uz drugi i slo bođnom dodiru i to prema dobrom poznatom grebenarskom razmeštaju a udešeni da formiraju vunastu ili čupavu površinu. Ova četka je namenjena da od sprave za grebenanje uzme ili primi prinos vlakana, tako da su čekinje ili zupci od čelke pokriveni jednim tankim slojem grebenanih vlakana rasporedjenih tako da su njihove dužino bitno (tačno) okružile četku. četka je nameštena u takav položaj odmah uz kuke od igala da, s obzirom na relativan pokret i/medju četke i igala, kuke od igala u prolazu iztnedju krajeva čekinja ili zubaca pokupe priunenje ili gomilu od vlakana, koja su manje ili više paralelno jedno drugome ležale svud okolo na četci. Efekat relativnog pokreta četke i igala, primora u naokolo ležeča vlakna ukoso ili poprečno da naidju na otvorene kuke od igala i da se na istima zadrže. Kad igla susretne vlakna, ona zakači, zadrži ili zaustavi samo ona vlakna koja obuhvati tačno posredi njene dužino; druua vlakna koja kuka igli-na zakačena pri njihovim krajevima ili ne baš po sredini, odkače se od kuke ili ostanu na četci. Tako će se videti da igla češlja ili zupce četkine i to jednim pokretom koji je po dejstvu poprečan ili izdužan prema vlaknima koja leže okolo na četci. Pramen ili grupa vlakana, koja je tako pokupljena pomoću kuke igline, upletena je u tkaninu zajedno sa koncem z* pletenje. Pronalazak takodje ima jednu četku ili sličnu tome napravu (koja se može nazvati povratna četka) nameštena je da sudeluje sa rasturajućom četkom i elementom koji rastu-rnjuću četku snabdeva vlakno, usled čejra suvišna vlakna, koja nisu potrebna u cilju dodavanja iglama, uklonjena su od rasturajuće četke i vraćena « elementu koji snabdeva. Dalji oblici pronalaska biće docnije opisani i đefinisnni u zahtevima. U priloženim crtežima; SI. 1. je dijagramski izgled koji pokazuje jednu mašinu za pletenje kao i dodatak i to u operativnom odnosu. SI. 2. je dijagramski izgled koji dalje ilu-struje poziciju raznih igala kroz ceo proces. SI. 3. je izgled sa strane eelokupnoga dodatka ne pokazujući mašinu za pletenje. SI. 4. je krajnji izgled uzet sa izlazne strane dodatka. SI. 5. je plan izgleda kulaka, koji je upo-trebljen u pletećoj mašini za izvodjenje momentalnog zaustavljanja u iglinom pokretu na niže. Pronalazak se može izvesti po jednom po* ziiatom načinu koji je ovde docnije opisan. Obraćajući se na crteže broj —0— označava mašinu za pletenje koja je snabdevena običnim kretalima (tiskovima za pokretanje) — 7 i okukanim iglama —8—, koje je zajedničko kod sviju mašina za pletenje, mada je pletuća mašina koja je ovde izum kružne vrste. Zgodan za učvršćavanje na pravilan i podesan način, na jednoj strani pletice mašine jeste deo (dodatak) —9— za snabdevanje vlaknastim končičem ili dlakom, koji neophodno mora imati d'e četke—10—i—11— za snabdevanje (dodavanje), koji su namešte-ne da se izmedju njih ima dodavati vlakna po sredini ili glavni elemein.t za grebenanje ili četka —12—, ali da su u kooperativnom odnosu sa njom rasporedjena dva para četaka — 13— i —14— koje potpomažu glavnu četku 12— i to u praulnom grebenanju vlakna pre no što je ono pušteno knzmstu-rajuću četku —15— koja prima vlakno od grebenajućo čitke —12—. U kooperativnom odnosu prema rasporedjujućoj četki uspostavljena je jedna povratna četk i—1(5—za snabdevanje, koja prima sav suvišak materijala i dodaje ga natrag na č-^tku —12—. Sve su ove četke montirane kao što će se docnije pokazati, tako da se mogu kretati u pravcu strela, kao što je označeno u SI. 1., dok su čekinje ili zupci sviju četaka, izuzev četku —15— koja sprovodi, povijeni po sredini da bi proizveli jedan elemenat u vidu prota, dok oni kod elemenata zasprovodjenje ili četke —15— najbolje je da su kao vitki, pravi i rasporedjeni su arakasto. Čekinje drugih četaka rasporedjeni su tangentno. Sprovodna četka —15— postavljena je na jednoj taČci odmah uz pletuću mašinu, gđe igla ima svoje, kukaste krajeve otvorene u-sled pada reze —17— i u praktici je nadjene da ove igle idu uzdužno po putanji čekinja četke —15— i sa njime se mešaju, i tako isto je nadjeno da će vlakna, koja nosi Četka —15—, biti sprovedena na više u kuku iglinu, i da će samo ova vlakna ostati u igli, koja dodju u kontakt direktno na sredinu, tako, da kad igla produži u svome kretanju zauzimajući razne pozicije, kao što je pokazano u sl. 2., konac —18— je postavljen da leži ispod p »savijenog dela vlakna u kuki ig-lin"j a mora tu da ostane za sve vreme posle'pošlo je reza —17— zatr >rena i zi vreme sprovodjenja konca i vlakna u bod (petlja) tkanine. U praktici je nadjenu da baš u momentu pre sprovodjenja konca u bod, brzina silaska igle treba da se momentalno u-spori dok se glava julne petlje provlači kroz jednu lanije formiranu petlju u formiranju jednog bod«, a u cilju da se ovog učini, kulak —19— je upotrebljen i snabđeven jednim malim ugnućem —20—u igli koja uzima (prima tu ploštinu) a kao što je ilustro-vano u si. 5. Debeli krajevi i ga1 a ulazeći u ovo ulegnuće, idu na niže lakše no kad kooperišu sa normalnom površinom kulaka. Pošto je bod bio izvršen brzina je opet uvećana pošto debeli krajevi igala napuste ulegnuće —20—. Rad mašine snabđeven je glavnim središ-nim ležištem —22—, za prijem osovine —23— od četke —12-, mnoštvom polu-prečnib cevi -~2t—, zv prijem slubića —25— za doteiivanje viljušaka —20—. Svaka od ovih viljušaka snabdevena je sa jednim kolutastim ležajem —27— za doteriva-nje, a koji služi za p ijem osovine —28— sviju respektivnih valjaka —10—11—, —13— —14—. Pomoću ovog sastava (rasporeda) ovi valjci su doterivani zrakasto s obzirom na četku —12— dok su valjci —10—11— —13—14— nezavisno doterivani jedan prema drugome i jedan od drugoga. Četka —16 — je takodje monturana na sličan način tako da se može doterivati prema rasporedjujućoj čet-ci —15— i, getci —12— a i od istih. Prema prednjem opisu razumeće se da kad Četka —15— i elemenat —12— za grebe nanje rotiraju u pravcu koji je strelicama označen, ovaj poslednji predaje, rasturajućoj četci —15—, jedan niz vlakana koji su ra-sporedjeni dobro poznatim princ'pima u operacijama grebenanja. Relativni položaji četke —16— i četke —15— (ako su utvrdjeni da će prva u svojoj revoluciji, zgrabiti i uklonili sva vlakna, koja su bila dodana četci —15— pomoću elementa — 12— U suvišku količine koja je bila ranije odredjena ili odvojena za prenošenjo na igle pletuće mašine. Suvišak materijala uklonjen četkom —16—, vraćen je natrag elementu —12— za grebenanje, za vreme produženja rotacije a suvišan mat rijal odnet je pomoću grebenajučeg elementa —12— gdc se po-nova radi (preradjuje) na četkama ili na gn- benajućim elementima, koji u grebenajućim operacijama operišu sa cilindrom —12— tako, da je suvišni materijal najzad nanovo raznesen i zajedno sa drugim vlaknime po-nova predat rasturajućoj četci —15____ Itam je dalje snabđeven sa dva otvorena ureza —29— u kojima su u svakome taćno montirana jedan kvadratni ležajni blok (plo>a) za poraerajuci pokret, a u ovome bloku u- inišlena je osovina —31— četke ______15— na taj način dozvoljavajući da se četka —15 — ude ana zrakasto u odonosu prema četci —12—. Uspostavljen je podesni mehaniz . ‘ . ' • % Jt ' ■ •’£• 0mm •:' • : *•: *: ; :• .• *• •* J& ____________GŽZZZŽZStk. \ *y A |i ! !:;j| Jli X 1 r- rr f { / r1 i i i i 11 _, _