KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
Klasa 80 (4).
INDUSTRISKE SVOJINE
Izdan 1 aprila 1935.
PATENTNI SPIS BR. 11502
Vanić Milan, soboslibarski obrtnik, Zagreb, Jugoslavija.
Postupak pri izradi umjetnog mramora.
Prijava od 29 januara 1934.	Važi od 1 avgusta 1934.
Predmet predležećeg pronalaska jeste postupak pri izradi mase za umjetni mramor.
Radi skupoće prirodnog mramora i neprilika kod njegovog prenosa iz nalazišta na mjesto potrošnje već odavna se prave mase za umjetni mramor, koji je jeftiniji i prikladniji za obradu i formiranje. Medju-tim ove do danas poznate vrste umjetnog mramora ne mogu po svojim svojstvima uspješno zamijeniti prirodni mramor i ako su od ovog jefiinije, pošto za njim zaostaju u pogledu tvrdoće, otpornosti protiv štetnih upliva naročito vlage i t. d. — Ova loša svojstva umjetnog mramora posljedica su sadržaja gipsa, koji se kod njih upotrebljava kao sredstvo za vezivanje. Prisustvo gipsa uključuje odmah i malenu tvrdoću i mehaničku otpornost, te dalje navlačenje i upijanje vlage. Ovo upijanje i propuštanje vlage kvari i upropašćuje predmete iz dosadanjeg umjetnog mramora, koji se upravo najviše upotrebljava za opločivanje zidova, podova i t. d., dakle za izolaciju protiv vlage i studeni.
Nova masa za umjetni mramor dobiva se prema pronalasku iz smjese pijeska, magnezijeva klorida, olovnog acetata (olovnog šećera) i vode. Ova masa ne sadrži-ni cementa ni gipsa, već imade magnezij-ski klorid i olovni šećer, koji se sa pijeskom vežu u masu velike tvrdoće i otpornosti, koja ne upija i ne propušta vodu. U mehaničkom pogledu ova je masa posve slična prirodnom mramoru te se dade vrlo dobro obradjivati i brusiti, dok u kemijskom pogledu takodjer nimalo ne zaostaje za prirodnim mramorom.
Po svojim dobrim svojstvima može ovaj umjetni mramor prema pronalasku uspješno zamijeniti prirodni mramor kod izradbe svih ukrasnih predmeta u umjetnom obrtu, nadalje kao kamen za kipare i t. d. dok se radi svoje za polovicu niže cijene može uspješno upotrebiti u graditeljstvu za sve svrhe, za koje se upotrebljava dosa-danji umjetni mramor. Tako je naročito prikladan za opločivanje stubišta stubišta podova i ostalih mjesta, na kojima se traži dobra izolacija od vlage i topline. Radi svoje otpornosti protiv mraza i naglih prome-na temperature može se upotrebiti i na naj-izloženijim mjestima, na pr. za ukras fasada i si.
Prema pronalasku dobiva se ovaj umjetni mramor tako da se uzme jednake dijelove kamenog pijeska i klormagnezija te toj smjesi doda 10o/o od njezine veličine olovnog šećera i sve dobro smješa sa toliko vode, da nastane plastična kaša. Ovoj masi se dodaju zemljane boje već prema tome, kakav jzgled treba da ima umjetni lik i nakon otvrdnuća, koje nastupa nakon cca. 24 sata, može se na poznati način o-bradjivati poput običnog mramora. Šareni umjetni mramor pravi se kao i do sada tako, da se na poznati način nabaca na masu jedne boje druga masa druge boje još prije nego li nastupi proces otvrdnuća.
Patentni zahtevi:
1. Postupak pri izradi umjetnog mramora, naznačen time, što se za priugotov-Ijavanje njegove mase pravi smjesa, koja
Din. 5.—
se sastoji iz pijeska, klormagnezija, olovnog acetata i vode.
2) Postupak po zahtjevu 1, naznačen time, što se smjesa od jednog dijela pijeska i jednog dijela klormagnezija uz dodatak olovnog acetata od cca. 10% njezine
veličine dobro miješa uz dodatak vode, dok se ne dobije plastična kaša, koja se dobro formira, a zatim se pusti da se formirani komadi otvrdnu, nakon čega se mogu dalje obradjivati na poznati način.