glasilo delovne organizacije tovarne obutve tržič CILJEVI DUGOROČNOG PLANA DUGOROČNA USMERENJA Od usvajanja SMERNICA DUGOROČNOG PLANA RAZVOJA 1986—2000 su se uslovi privređivanja bistveno menjali, prilike su se promenile i u svetu, zato se treba teku-će prilagođavati novonastalim prilikama. Razvojna usmere-nja treba proveriti, promeniti, dopuniti i kvalitetno dograditi uzimanjem u obzir najnovijih saznanja — to je zaključak KPO na poslednjem sastanku. Ekonomske prilike se menjaju, tu je usmerenje u tržnu privredu, što još toliko više traži da postižemo što je moguće visoku efikasnost, koja bi morala imati odraz u odgovaraju-ćoj višini ličnog dohotka i u ostvarivanju realne akumulacije. U dugoročnom pogledu za postizanje visoke efikasnosti ni promena osnovnog proizvodnog programa ne sme biti prepreka. Naravno, uz uzimanje u obzir da bi takva promena stvarno obezbeđivala veću efikasnost u najširem značenju reči. Proizilazeči iz sadašnjih mogučnosti (znanje, iskustva, opreme, tradicije, finansijskih mogučnosti) realno je da centralni ciljevi razvoja temelje na sadašnjoj aktivnosti, a moramo ih oplemenititi sa kvalitetom. CILJEVI DUGOROČNOG PLANA — Programi sadrže proizvodnju modne, kožne kvalitetne obuče sa akcentom na udobnosti nošenja, namenjene domačem kupcu i tržištima Evrope i SAD. — Specijalizaciju u smislu proizvodnje i pre svega vla-stitim ZAŠTITNIM ZNACIMA, te saradnju sa kooperanti-ma. — Na tržištu zapadne Evrope preko Afisa stalno učvr-ščavati svoj položaj i tako postepeno preko cenovnog vrha srednjeg razreda načiniti korak u najviši cenovni razred po-nude modne kožne obuče iz industrijske proizvodnje. Pored programa Rockport prodreti na tržište SAD sa modnom kož-nom obučom i dugoročnim ciljem postici cenovni vrh ponude tog programa iz industrijske proizvodnje. Uvažavati privredne promene u državama istočne Evrope, te sa kvalitetom, modom i tradicijom posegnuti u cenovne razlike, to je viši nivo cena. Na domačem tržištu osigurati stalnost naše ponude u sa-mom vrhu kvaliteta, mode, udobnosti i takode nivoa cena. — U Peku če se na području obuče širiti aktivnost marketinga, razvoja, te pripreme proizvodnje i u večem obimu organizovati proizvodnju kod drugih proizvodača obuče, što znači nastavljanje započetog prestrukturiranja PEKA na aktivnosti proizvodnje, te prodaje obuče. — Proizvodnju u programu paralelnih aktivnosti prilagoditi vlastitim potrebama proizvodno — prodajnog programa obuče, dok je to ekonomski opravdano kako za potrebe domačeg tako i stranog tržišta, ako takva proizvodnja daje natprosečnu dobit. — Na osnovu istraživanja tržišta, te proizvodnih mogučnosti pripremiti nove programe koji znače prestrukturiranje u cilju postizanja natprosečne dobiti. — Organizovati proizvodnju u saradnji sa malom pri-vredom uže i šire okoline u cilju povečanja efikasnosti čitave paralelne aktivnosti. — Osposobljavati i osposobiti stručne ekipe koje če biti sposobne za kvalitetnu prodaju znanja, naravno u obimu po-traživanja, kao i naših kadrovskih mogučnosti. Kod kadrova obezbediti bistveno poboljšanje kvalifikacijske strukture zaposlenih, jer če ciljevi biti postignuti sa- mo sa više znanja. Sa večom intezivnošču čemo raditi na pri-dobijanju stručnjaka, te dodatno osposobljavanje zaposlenih, a posebna pažnja če biti namenjena i praktičnim znanji-ma. Uzimanjem u obzir kadrovskih mogučnosti biče defini-sana i potrebna sredstva za istraživanja, na osnovu kojih če biti moguče ispuniti ciljeve na području prestrukturiranja. Dogradivati čemo sistem nagradivanja sa kojim če biti osigurana veča motivacija za bolji rad, veči interes stručnjaka za zapošljavanje u našoj sredini i veči interes za prijavlji-vanje na konkurs za štipendije. Osavremeniti čemo poslovnu organizovanost u cilju ve-če motivacije, inovativnosti, te iskorištenja potencijala znanja i iskustava. U promenjenim uslovima privredivanja biče i investicije uslov za postizanje ciljeva, a svaka če morati biti temeljito odvagana. Projekat LOKA ostaje jedan od dugoročnih ciljeva, tre-bače ga adaptirati i prilagoditi novonastalim uslovima. Zbog pomicanja realizacije (možda čak nakon 2000 godine), biče potrebna prelazna rešenja sa manj im intervencijama u okviru sadašnjih prostorij a. Pri investiranju prednost če imati tehnologija, te modernizacija i specijalizacija prodajnog prostora. Potrebna sredstva biče namenjena za realizovanje pojedinačnih projekata i potrebnih razvojnih istraživanja. POSEBNI PROJEKTI Za INTEGRALNI INFORMACIJSKI SISTEM obezbediti dopunjavanje projekta, operativni program izvodenja i realizaciju. Dopuniti projekat i obezbediti realizaciju INTEGRALNO UPRAVLJANJE KONTROLE KVALITETA. Na području SPECIJALIZACIJE PROIZVODNJE stalno pripremati nove konkretne projekte i paralelno obezbediti održavanje več realiziranih (LINEA-P). Vodeči računa o kadrovskim i finansijskim mogučnosti-ma obezbediti istraživanje i pripremu novih programa za po-dručje paralelnih aktivnosti. Kolektivu Beograd II. upučujemo srdačne čestitke. Oduševljavaju i raduju nas uspjesi koji prate rad i zalaganje u ovoj radnji SMERNICE DUGOROČNOG PLANA RAZVOJNOG USMERENJA Za, SMANJENJE REALNOG OBIMA KRATKOROČNE ZADUZENOSTI izraditi projekte sa kojim če se obezbediti realizacija smanjenja zaliha, promena strukture poslovanja, smanjenje onog što sada finansiramo, uskladivanje kapaciteta pojedinačnih delova proizvodnog procesa obuče, te pri-dobijanje dugoročnih obrtnih sredstava. „Sa projektom UČVRŠĆIVANJE POZICIJE PEKA NA TRŽIŠTU ZAPADNE EVROPE I SAD povečati obim poslovanja sa firmom Afis i obezbediti postizanje odgovarajuče dobiti zbog veličine tržišta SAD, te naše potrebe stalnog tra-ženja bolj eg, kao dugoročni cilj si postavljamo osnivanje pre-duzeča u SAD sa osnovnim zadacima: — realizovati projekat PRODAJA 150.000 pari godišnje kvalitetne, modne kožne ženske obuče — galanterki u gornjem delu srednjeg cenovnog razreda. — obraditi nabavno tržište SAD, i Amerike uopšte, u cilju povoljnijih i racionalnijih mera. — pratiti tok posla PEKO — ROCKPORT. To su dati predloži, pre odlučivanja o konkretnoj realizaciji pojedinačnog projekta biče potrebna temeljita obrada. Realizovanje konkretnih planova čemo pratiti sa godišnjim poslovnim sporazumima. Predsednik KPO PRODAJA U AMERICI Nakon dvadesetogodišnje saradnje sa firmom Afis uvek ponovo konstatujemo da ima takav način prodaje i saradnje velike prednosti. Afis pokriva Evropu. Želimo i prodiremo u viši cenovni i kvalitetni razred, pa je zato neophodno da se naši proizvodi pojave i u Americi, gde je kupna moč potroša-ča odgovarajuča našoj ponudi. Več nekoliko godina saradujemo sa firmom Rockport. Takva saradnja je istina uspešna, ali naša perspektiva je da bi tržište Amerike osvojili sa vlastitim zaštitnim znakom, to je sa imenom Peko. U planove smo zato zapisali da čemo u bliskoj budučnosti otvoriti predstavništvo u Americi. To bi trebalo da bude zajedno sa nekim izmedu preduzeča koja su več prisutna u Americi. Na taj način bi imali nadzor i nad nabavnim tržištem. Naime, Amerika ima poslovne veze sa Juž-nom Amerikom koja je veliki proizvođač koža i stavljenih koža, a svoje proizvode u največoj meri plasira preko ame-ričkog tržišta, od kojeg smo mi odsečeni. Isporuke za Ameriku su dva meseca ispred Evrope, što je takode razlog više da obradimo prohteve tog tržišta, a ne na kraju, pri torne nas vodi želja po večoj samostalnosti, odnosno nezavisnosti. Domače tržište je postalo nepoznatica. Zbog pada život-nog standarda ne možemo predvidati kako, koliko i šta čemo Sajam U Düseldorfu: Peko otvara se u svet prodavati. Peko mora u svet! Proizvodnja koju planiramo je pogodna i odgovara zahtevima kupca i kupnoj snazi sa druge strane okeana, posebno još ako čemo zajedno sa prodajom ovladati i područje nabavke sirovina. Več u bliskoj budučnosti bi zastupnik naše radne organizacije trebao da analizira, javlja i predlaže šta ima novog i šta trebaju Amerikaner Znamo da nije daleko vreme kad če uspevati samo onaj koji če biti sposoban najbrže se prila-godavati tržištu. Uspeh če žeti onaj koji če prvi ponuditi ideje i proizvode. Vreme je sve dragocenije i cenjeno. Dolazi vreme modernog poslovanja, a to je: RAZMIŠLJATI, TRAZITI, ZNATI I UMETI. RAD KOD KUČE U izradi je projekat kakve če biti naše potrebe i kakve su mogučnosti saradnje sa malom privredom. Sa organizacijom rada kod kuče za pletenje gornjih delova i presvlačenje potpetica počeli smo več pre nekoliko godina. Ovakav oblik saradnje vredi proširiti, a naravno, pre toga treba temeljito proučiti kakvo je in-teresovanje i kakve su mogučnosti. Izrada sastavnih delova, pre svega onih koji imaju sezonski karakter, a količine nisu zanimljive za organizaciju proizvodnje u tvomici, dali bismo u izradu, sastavljanje ili obradu kod kuče. Osnovna sredstva iz tvornice bi prodali ili dali u naj am onima koji bi bili zainteresovani za takav oblik saradnje i imaju prostor za organizovanje takve vrste proizvodnje. Oblici saradnje moči če biti različiti, važno če biti samo to da če proizvodi biti isporučeni pravovremeno i u odgovarajučem kvalitetu. Biče potrebno proveriti svaku aktivnost gde su uska grla i zastoji. Uzmimo primer saradnje: Proizvodi iz plastike su u našoj proizvodnji pre-skupi i previše opterečeni sa troškovima, zato prodaja opada. Ako bi ovakva proizvodnja bila organizovana u manjem opsegu, tada bi cena takvim proizvodima mogla biti niža. Korist bi bila obostrana. Radnik bi rad obavljao kod kuče, ne bi bio vezan na radno vreme, nego samo na količinu. Područja takve vrste saradnje obuhvačena su od jednostavnih oblika i eliminisanja uskih grla u proizvodnji do obezbedivanja osnovnih sredstava pomoču kredita ili iznajmljivanja do stalnog oblika saradnje, gde se odredeni deo proizvodnje prenese u takav oblik aktivnosti. Projekat pripremaju u razvojno-pripremnom sek-toru. Konstantovati moraju kakve i gde su potrebe i mogučnosti. Na osnovu toga izraditi analize koji proizvodi su u našoj proizvodnji preskupi, a u maloj privre-di bi bili troškovi izrade niži. Mogučnosti su velike i obimne. Skratiti vreme od nabave do prodaje RADNO TAKMIČENJE BEZ POBEDNIKA Drugi takmičarski period (juli—septembar) u RADNOM TAKMIČENJU, koje smo raspisali u jubi-larnoj godini, je u grupi PROIZVODNE RADNE JEDI-NICE bez pobednika. Naime, prva tri mesta nisu bila proglašena, jer je uslov za plasiranje na prva tri mesta bio da se postigne najmanje 50 % mogućih poena po svakom kriterijumu ocenjivanja. Ako radna jedinica to ne postigne, onda se nagrada ne dodeljuje. Nagrade u tri takmičarska perioda iznose: 1. nagrada 50.000 na zaposlenog u radnoj jedinici 2. nagrada 40.000 na zaposlenog u radnoj jedinici 3. nagrada 30.000 na zaposlenog u radnoj jedinici. A nagrade za ukupne pobednike u sva tri takmičarska perioda iznose: 1. nagrada 100.000 na zaposlenog u radnoj jedinici 2. nagrada 80.000 na zaposlenog u radnoj jedinici 3. nagrada 60.000 na zaposlenog u radnoj jedinici Šivaona u Budućnosti U grupi proizvodne radne jedinice bio je sledeči plasman 4. montaža 524 5. montaža 520 5. montaža 521 5. montaža 522 6. odelenje za isecanje 510 7. ulivaonica 531 8. šivaonica 513 740 poena 630 poena 630 poena 630 poena 620 poena 550 poena 527 poena 9. montaža 584/2 490 poena montaža 584/4 490 poena montaža 584/5 490 poena 10. šivaonica 581 480 poena šivaonica 582 480 poena odelenje za isecanje 583 480 poena 11. šivaonica 550 443 poena 12. bojara 549 430 poena 13. plastika 541 420 poena 14. alatnica (alati) 395 poena alatnica (noževi za isecanje) 395 poena alatnica (rezervni delovi) 395 poena alatnica (alat) 395 poena 15. šivaonica 512 370 poena 16. šivaonica 514 325 poena 17. bojara 533 322 poena 18. gumara 540 270 poena 19. montaža 523 217 poena U grupi režijske jedinice je ocenjivanje bilo kom- plikovanije. Ocenjuje se po kriterij umima koji su za različite službe različiti. Rezultati drugog perioda oce- njivanja su: 1. prodajni sektor 756 poena 2. finansijsko-računovodski sektor 735 poena 3. alatnica 720 poena 4. Budučnost 710 poena 5. investicionarni sektor 700 poena 6. nabavni sektor 690 poena 7. jedinica za istraživanje 675 poena 8. razvojno pripremni sektor 620 poena 8. sektor kontrole kvaliteta 620 poena 10. sektor za opšte poslove 594 poena 11. mreža 580 poena 12. elektronsko računski sektor 566 poena Treča takmičarska grupa su prodavnice. I ovaj put vodi poslovaonica Piran, koja zajedno sa poslo-vaonicom Umag deli prvo mesto, druga je poslovaonica Portorož, a treča je Crikvenica. U drugom takmičarskom periodu konstantovano je da opada motiviranost. Do kraja takmičenja ostalo je još nešto vremena da možemo barem delimično popraviti propušteno. Radno takmičenje smo pripremili i organizovali da bi sa postignutim rezultatima doprine-li bolj im rezultatima u jubilarnoj godini. PROMJENA OKOLINE Radnici Cestnega podjetja iz Kranja počeli su sa rekonstrukcijom prilaznog puta. Nepreglidna krivina biče izravnata, a zato treba srušiti i odstraniti objekat bivše ložionice i takode biče smanjen prostor za parkiranje. Nadoknadna mesta za parkiranje čemo dobiti na drugoj strani ceste, ispred ulaza u obdanište Palček. U prvoj poiovini decembra biče pripremljena trasa za asfaltiranje. Ako neče biti preniskih temperatura, onda če biti položen asfalt još ove godine, a inače če odsek biti asfaltiran i dovršen na proleče. E Gradnja je počela CIPELE »MADE IN TAIWAN« Predstavnik Peka kod Afisa, Marko Tomazin je nedavno boravio u Aziji, gde Afis več tri sezone kupuje cipele. Taiwan, ili bivša Formoza je danas postao značajan izvoznik artikala široke potrošnje za tržište Zapadne Evrope, a za nas je postao uočljiv sa obučom koja je kvalitetna, moderna, a pre svega jeftinija. Više zapadnoevropskih uvoznika obuče organizovano kupuje obuču u Taiwanu, što znači da proizvodači proizvode obuču prema predloženim modelima. Za takav način se odlučio i Afis, jer drukčije ne može biti konkurentan. Naime, potrošač danas ne pita odakle je proizvod, odlučujuči faktori su moda i cena, a to Taiwan nudi. Tu obuču kupuje pre svega omladina koja želi biti moderno Radionica za izradu uzoraka obuvena, te niži socijalni slojevi, ali udeo srednjeg sloja nije zanemarljiv. Taiwan je 1987 godine izvezao 80 miliona pari različite obuče, a firma Sunny, od koje odnosno preko koje Afis kupuje, izveze 5 miliona pari. Jednu trećinu ukupnog izvoza plasiraju na tržište Sjedinjenih ameriških država, a dve trećine na tržište Zapadne Evrope, od čega približno 30 miliona pari obuče u Zapadnu Nemačku. Udeo izvoza na tržište Sjedinjenih država je u opadanju, jer je u tri poslednje godine njihova nacionalna valuta jako revalvirala u odnosu me posete tekla je proizvodnja belih baletanki iz nabuka. Da bi lakše mogli razumeti zašto su proizvodi »made in Taiwan« osetno j ef tini j i na svetskom tržištu, navodim sledeče činjeni-ce: lični dohoci su bruto za neto, što znači da se radnik sam odlučuje da li če plačati penziono i zdravstveno osiguranje, a za prosečnog radnika u neposrednoj proizvodnji su oko 400 zapadnonemačkih maraka. Sve subote su radne, te svaka druga nedelja. Radi se po osam sati, a prema potrebi još i više. Godišnji odmor je mo-guč tek nakon prvih pet godina radnog staža i to najviše pet radnih dana. Vlasnici veoma promišljeno investiraju u nove zgrade. Ako več investiraju, onda to rade sa minimalnim sredstvima. Troškove za grejanje ne postoje, jer je najhlad-nije u novembru i decembru sa prosečnim temperaturama 20° C. Ukratko rečeno, za radnika ne postoji nikakva zaštita i to je država pravog iskorištavanja, mada se več i na torn po-dručju nešto pomera, jer je na torn prostoru Južna Koreja i nova tvornica Tržnica u glavnom gradu na dolar. Firma Sunny ima više vlastitih tvornica na jugu države, ili ima vlasnik firme, gospodin Jason, vlasnički udeo u drugim tvornicama za koje vrši prodaju. Vlastiti kapacitet tvornice Sunny iznosi 8.500 do 9.000 pari obuče na dan i to baletanke, galanterke i sandale, koje proizvodi iz proizvoda domačih kožara. Imao sam priliku da posetim dve tvornice na jugu države i to stariju, gde proizvode sandale, približno 2.500 pari na dan, za evropske prilike u nesnosnim radnim uslovima. Tvornica je slabo opremljena. Navlačenje sandala je još ručno, samo delimično je mašinsko. Druga tvornica je sasvim nova, kako zgrada tako i mašinski park. Devetnaest radnika u njoj izradi 800 pari obuče u jednoj smeni, od toga su četiri radnice bile zaposlene na finiširanju obuče. Za vre- Šivaonica u staroj... napravila prve korake u pogledu zaštite radnika, a još neure-denije su prilike u Tajlandu i Indoneziji. Kao što sam več po-menuo u uvodu, Afis je takode prisutan kao kupac na ovom prostoru i to več tri sezone, gde takođe kupi u sezoni približno 120.000 pari obuče. Svrha moje posete je bila organizacija izrade kolekcije za sezonu jesen/zima 1989 i moram priznati da sam bio više nego iznenaden nad načinom i organizacij om izrade kolekcije. Tih dana bilo je izradeno skoro sto modela na osnovu os-novnog modela. Uzorci su bili izradeni u radionici za izradu uzoraka i to gotovo potpuno ručno — tri šivača stroja i pečni-ca za aktiviranje kapica, sve ostale operacije su ručne. Za-nimljiv je način isecanja gornje kože pomoču makaza i ne radnik izradi kompletan gornji deo od »isecanja pomoču makaza« do faze navlačenja. U radionici za izradu uzoraka, gde je zaposleno ukupno šestnaest radnika, radni uslovi su nepodnošljivi, a radnici su radili u proseku po četrnaest sati. INFORMATIVNI DAN gg VI PITATE — Ml ODGOVARAMO Dužni smo odgovore na sledeča pitanja: * * * U Tržiču imamo najviše stepene doprinosa za samoupravne interesne zajednice, a zato nemarno nista kvalitetnije usluge, pored toga plačamo i za solidarnost nerazvijenim opštinama. Da li če i radna ograni-zacija istrajati da se stepeni doprinosa snize, kako ne bi bili viši nego što su u drugim opštinama? O stepenima doprinosa odlučuju delegati u skup-štinama samoupravnih interesnih zajednica, a izvršno veče opštine reguliše i uskladuje planove i potrebe, te njihovo izvodenje. Na visinu stepena doprinosa, odnosno na njihovo snižavanje na prosek drugih opština su naši delegati upozorili u zboru udruženog rada. * * * Za gradnju pristupnog puta izgubičemo deo parki-rališta i ložionicu. Da li čemo dobiti odštetu i koliko? Objekat če biti srušen, a imamo uverenje da čemo nakon završenja radova dobiti jednak broj mesta za parkiranje na drugoj strani ceste, tako da odštetu nismo ni tražili. Kako je sa otplačivanjem stambenih kredita u slučaju kad radnik prekine radni odnos u našoj radnoj organizaciji? Prilikom prekidanja radnog odnosa se rok otplate stambenog kredita škrati, a povečaju se kamate (15 %). Pravilnik odreduje da prilikom odlaska iz preduzeča treba kredit vratiti u roku šest meseci (treba, naravno, uzeti u obzir da se može opteretiti odnosno staviti administrativna zabrana samo na 1/3 LD). * * * Dužni smo još odgovor na sledeča pitanja: Da li laboratoriji vrše usluge samo za preventivni deo zdravstvene zaštite ili i za bolesnike opšte ambulante? Na to smo jedanput več odgovorili i to, da smo laboratorij opremili zato da če radnici Peka imati što bliže lekara i zdravstvene usluge. To znači da u laboratoriji vrše usluge za obe ambulante. Pitanja su iscrpljena. Pojedince je interesovalo kako če biti sa isplatom ličnog dohotka iz dva dela. De-talje i izračun smo objavili u Čevljarjevim obaveštenji-ma. U decembru nije predviden INFORMATIVNI DAN, jer na zadnja dva nije bilo telefonskih poziva. Još uvek važi dogovor da pitanja možete predati u or-marič ČEVLJAR u recepciji. Odgovor čemo pripremiti na svako pitanje, a ako mislite da bi INFORMATIVAN DAN bio još potreban, javite to u uredništvo. A da ne bi samo vi pitali, imamo pripremljeno jed-no pitanje (pripremila ga je konferencija osnovnih organizacija sindikata): GDE MISLITE DA BI SE MOGLO U PEKU, ODNOSNO U VAŠOJ OKOLINI, SNIZITI TROŠKOVE ILI KAKO DRUKČIJE UŠTEDITI? Odgovore možete javiti na tel. broj 230 (uredništvo) ili pismeno u ormarič ČEVLJAR. Svaki pame-tan predlog biče dobrodošao. Tržič u Valvazorevo doba ČEPRKAMO PO ARHIVU Najstarija istorija Tržiča je zamotana u priličan mrak. Narodno predanje postavlja prvobitan Tržič pod Košutu, približno 6 km od današnjeg u smeru prema Ljubelju. Deo Košute koji se odronio srušio je naselje, a Stanovnike prisilio da su na sadašnjem prostoru osnovali »Forum novum — Novi trg — Neumarkt.« Zašto Tržič leži u uskoj dolini Bistrice i Mošenika, kad se neposredno ispod njega rasprostire lepa gorenjska ravnica? Uzrok torne bio je obližnji Ljubelj, koji je sa svojim strminama i živahnim prometom nekada bio bogat izvor prihoda Tržičanima, kao i vodna snaga ko-ja je več od nekada podupirala industriju. U drugoj poiovini sedamnaestog stoleča Tržič je bio več baš važno središte tadašnje kranjskog gvož-darskog i kožarskog zanatstva i poznato mesto zaustavljanja na velikoj prometnoj cesti izmedu Ljubljane i Celovca. • Peko 1956 godine Vatrogasei Peka: uvek spremni VATROGASNO DRUŠTVO PEKO 35 GODINA Industrijsko vatrogasno društvo Peko slavi ove godine 35 godina postajanja. Društvo ima savremenu opremu za sprečavanje štete u slučaju požara ili nesreče. A pošto još tako savremena oprema i alat nije uslov za uspeh, vatrogasei žele da bi se brojčano povečali. Pozivaju da im se pridruži što više članova kolektiva, pre svega mladih. U sedmici požarne sigurnosti vatrogasei su u recepciji postavili izložbu vatrogasne opreme. 15. novembra smo se na referendumu odlučivali o novoj organizovanosti. OOUR-ovi Trbovlje, Poliuretan, Gumoplast i Orodjarna če se priključiti OOUR-u Obutev, a OOUR Komerciala če se priključiti RZZS. NASI SARADNICI VAN RO U Vukovaru je 20. i 21. oktobra bio kongres udruženja kreatora i modelara obuče, kožne konfekcije i galanterije Jugoslavije na kojem su učestvovali i naši saradnici. Marjan Dolžan je na kongresu predstavio iskustva pri uvođenju računava u obučarsku industriju referatom RAČUNAR U OBUĆARSKOJ INDUSTRIJI. Računari ulaze u našu granu industrije relativno kasno, suočavamo se na početnim problemima. Računar donosi i daje mogučnosti skračivanja ciklusa pripreme i proizvodnje i u obućarskoj industriji. TIPIZACIJA I STANDARDIZACIJA SASTAVNIH DELOVA OBUĆE I KALUPA bio je referat kojeg su predstavili ing. Janez Ažman i Jože Gros. Jože Ažman je takode član izvršnog komiteta svetskog udruženja kožarsko preradivačke industrije (U. I. T. I. C.), a nedavno je objavio knjigu PROVERAVANJE MATERIJA-LA, OBUĆARSKI MATERIJALI I POTREPŠTINE I VRED-NOVANJE. To je udžbenik za studente na univerzitetu, pomagalo za učenike srednjih škola i pomagalo radnicima kako vredno-' vati analize u obučarskoj industriji. U RASPRAVI JE RADNI KALENDAR U raspravi je RADNI KALENDAR za 1989 godinu. Uvažavajuči probleme u proizvodnji predlog je tako sastavljen da su uskladeni kapaciteti gornji delovi — montaže. Radne subote su različito rasporedene za ši-vaonice i ostale. Prvobitan predlog je predvidao kole-ktivan godišnji odmor iz dva dela za šivaonice, a predlog koji je u raspravi, kao što je več rečeno, uskladuje potrebe u proizvodnji sa radom u slobodne subote, što je povoljnije. Radni kalendar ima osnovnu namenu smanjenje zaliha, odnosno proizvesti obuču za što brže predavanje, a to je skratiti vreme nabavke — izrade — prodaje. čevljar & Glasilo delovne organizacije tovarne obutve PEKO Tržič n. sol. o. — Ureja uredniški odbor: Ivanka Horžen, Lojze Hostnik, Boris Janc, Matevž Jenkole, Edo Košnjek, Brane Plajbes, Marko Ručigaj, Marija Slapar, Tomislav Zupan — Glavna in odgovorna urednica: Marija Slapar — Naslov uredništva: PEKO Tržič, telefon 50-260 int. 230 — Tisk Gorenjski tisk Kranj — Izhaja enkrat mesečno v nakladi 4200 izvodov v slovenskem in 2100 izvodov v srbohrvaškem jeziku — Glasilo dobijo člani delovne organizacije, upokojenci in štipendisti brezplačno.