KRALJEVINA SRBA, HRVATA 1 SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 82 (1) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 15. OKTOBRA 1924. PATENTNI SPIS BR. 2192. Ljubomir Vulovič, Kraljevski Pokrajinski Namesnik za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo. Sušnica i postupak za sušenje šljiva i drugog voda kao i povrča. Prijava od 10. jula 1923. _ Važi od 1. septembra 1923. Na svima sušnicama, koje za ovu cilj, do sada valjda isklučivo za sušenje šljiva po- stoje, bilo na domačim, zastarelim neracio¬ nalnim takozvanim pušnicama bilo na savrerre- nijim, savršenijim, od raznih konstruktora (pa i na sušnici od samog ovog prijavioca ovog patenta, sagradjena u 1907. godini), boljim sušnicama, bila su glavnom tri krupna ne- dostatka: 1. Sirovinu, koju se htelo sušiti, valjalo je razastirati na naročite lese, kojima je ruko- vanje bilo i teško i naporno i žametno, te je trošilo mnogo radne snage a i same su lese prilično koštale. 2. Nije bilo moguče izbeči uticaj zračne toplote, koja je naročilo na sirovinu sveže unesenu u sušnicu uticalo jako i proizvodila prskanje sirovih šljiva, dakle gubljenje glav- nog sastojka šljivinog. šečera i time znatno pogoršanje kakvoče same robe, zbog čega se pri sušenju moralo naročito paziti na jačinu vatre u peči sušničnoj, pa je se čak moralo pribegavati termometru, sa ko,im se naš pro- izvodjač seljak nije nikako hteo ili nije mogao sprijateljiti. Oba ova nedostatka (pod 1 i 2) onemogučavala su pravu kontinuirnost rada pri ovom poslu kakva bi se želela u ovako razvijenoj grani narodne privrede. 3. Nije dovoljno iskoriščena toplotna snaga goriva uloženog u sušnicu, a gde je to po- kušavano pomoču dodavanja limanih cevi (sulundara), da kroz njih idu produkti go¬ renja (plamen, dim), činjeno je to pogrešno, jer su ovi sulundari provodjeni kroz topli deo vazdušnog prostora sušnice, dok ih je trebalo provesti kroz najhladniji deo tog prostora. Pronalazak, za koji se ova prijava podnosi, ima da izbegne ta tri glavna nedostatka svih dosadašnjih sušnica na način, koji se vidi iz ovog opisa ove sušnice. Sravni priložene slike 1 —11 sa brojevima kcd pojedinih sastavnih delova, koji brojevi označavaju ove sestavne delove ove sušnice; I. Vrata od peči, kroz koja se ubacuje u peč gorivo; 2. peč, obična „babura“ seljačka, popravljena u toliko, što je gornja polovina njena, svod, napravljen od lončiča, kaljeva; 3 limena cev (sulundar), prvi deo, kroz koji odilaze iz peči produkti gorenja; 4. kanal u zidu, kroz koji oni dalje odilaze, i to u: 5. limenu cev (drugi deo sulundara) za dalje prolaženje njihovo u: 6. cev dimjaka, kroz koju, a zatim na otvore na vrh dimnjaka, 7. oni izlaze u vazduh. 8 Razrezi, propusti izmedju cigalja, upo- trebljenih za ognjišta u peči, najbolje peče¬ nih, ali koje cigle nisu zamalterisane jedna uz drugu, pa kroz te razreze propada pepeo iz peči u 9. pepelište i obratno iz njega u peč ulazi vazduh, potreban za gorenje goriva. 10 Pokretne ciglje, koje su, vt n sastava okolnih cigalja istog zida uvučene sa mal- terom na sebi u zid, kao nekakav čep, da bi se kad zatreba, posle dužeg gorenja goriva u sušnici, mogle izvaditi, u celji čiščenja cevi (sulundara), 3 i 5, kanala 4 i cevi dimnjaka 6. II. Otvor, na koji ulazi spoljni hladan vaz¬ duh da se njime, pošto bude zagrejan, suši uložena sirovina u sušnicu, a koji vazduh struji kroz 12. (kanal za vazduh) duž, ispod i iznad drugog dela sulundara (5), pa kroz 13. spojni kanal, pa 14. drugi deo ovog vaz- Din. 30*— dušnog kanala i onda taj poluugrejani u pred- grejaču vazduh dolazi u vazdušni prostor prema peči 15. (grejalište). 16. Pokrovni zid (kao pod) nad dosad opi¬ sanim sistemom kanala i cevi, radi savršenog utopljenja, izolisanja njihova, a na koji ujedno proizvadjač može namestiti t. zv. krevet (na- činjen od običnih dasaka sanduk), kac/ rezer¬ voar za sirovinu (za sirove šljive,). 17. Pokrovni zatvor od koljiča, radi dobrog utopljavanja, izolovanja prostora, gde se stvara topal vazduh, a da bi se, naročito, ako bi se kod peči i uopšte, u unutrašnjosti sušnice javio kakav nedostatak n. pr. počeo dim iz peči da negde prolazi u sušnicu, mcgao brzo ovaj zatvor diči, vadjenjem jednog po jednog koljiča i uči u unutrašnjost sušnice, povlače- njem ispod luka 18. 18. Luk, na kojem stoji zadnji zid pravog sušilišta, u koji pravo odozdo, udara stub toplog vazduha sa onog dela svoda sa peči, gde je u njoj največa temperatura. 19. Rešeto, razapeto preko cele površine osnove sušilišta, napravljeno od tankog lima, utvrdjenog na naročiti okvir (20), koje rešeto potpuno odvaja kao diafragma prostor gde je peč i gde se topao vazduh stvara (greja¬ lište) od prostora gde se nalazi sirovina za sušenje, 21, (sušilište). Ova je dijafragma iz- bušena mnogobrojnim sitnim rupicama, kroz koje topao vazduh iz grejališta 15 struji u sušilište 21 u tankim mlazevima, a rešeto je tako nagnuto, u koso namešteno i od sre¬ dine tako u stranu iskrivljeno, uobijeno (upo- redi sliku 3 i 7), da tim svojim nagibom i iskirvljenošču rasporedjuje topao vazduh tako, da ovaj kroz celo sušilište (21), iduči po pri- rpdnim zakonima pravo na više i struji svuda podjednako i podjednakom jačinom 22. Gornji otvor sušilišta, na koji se siro¬ vina (sirove šljive, voče, krupnije kao jabuke na kriške isečene i povrče, kao boranija i slično, isto tako pripremljeno za sušenje) prosto se sipa, izručuje u sušilište, tako, da ispuni ceo njegov prostor do mesta 2la. Da ne bi sirovina padala (pri sipanju prve ko¬ ličine u početku kampanje sušenja sa velike višine i da se ne bi posle, kad se celo su¬ šilište napuni, zbog velike debljine sloja na¬ sute sirovine ona zgnječila, cela unutrašnjost sušilišta izukrštana je naročitim prrčigama (23), od po dve daščice, pod pravim uglom sastavljene u obliku izvrnutih jasala, na oblik slemena, i to: u 8—10 redova, od ko- jih se redova pruža polovina u pravcu sever-jug, a polovina u pravcu istok-zapad. Sem toga su i prečage istoga pravca nameš- tene tako, da je linija slemena kod prečaga donjeg reda tačno ispod sredine otvora, kroz koji u gornjem redu sirovina propada po pri- rodnim zakonima teže i pravo na niže, pada, klizi, te se na taj način pritisak sirovine iz gornjih delova susilišt i na sirovinu u donjim delovima sušilišta umanjava, slabi, Zbog toga i pojedini redovi ovih prečaga imaju jedni 3 otvora, a 4 slemena, a drugi 3 slemena i 4 otvora, kod lojih su dva krajnja otvora, oni uz (a) zidove sušilišta (24) nešto manji, uži pa i deo daščice do tog otvora nešto uži nego ostale daščice kod ovih prečaga. Sem toga, unutrašnja, donja šupljina ovih pre¬ čaga ona ispod slemena njihovih, zadržava i rasporedjuje odozdo, od peči prispele mla- zeve toplog vazduha. Prečage su utvrdjene, obešene svojim krajevima, krajevima svojih šupljina ispod slemena o naročite trouglove od daščica, koji su trouglovi po načrtu, tačno rasporedjeni i pritvrdjeni za daščane zidove sušilišta, (24), koji sačinjavaju na oblik san- trača, na seljačkim bunarima ogradu sa 4 sušilišta. Ovaj je santrač na dnu svom opši ven poječim pošavcima 25 i, jer on nosi na sebi čelu težinu sirovine, koja može u suši¬ lište da stane, preko 1000 kgr., počiva na jakim prekim gredicama — 25, 26, 27, 27a i 28 (sl. 3, 6, 7, 10 i 11) uzidanim izukrš- tano u zidove sušnice (30), koje gredice so bom ogradjuju onaj deo susnice, koji se na¬ lazi izmedju grejališta (15) i sušilišta (21), i u kom su delu suhe, gotove šljive vade iz sušnice, jer su uvek najosušenije šljive one, koje su najduže vremena bile izložene su¬ šenju pomoču struje vrelog vazduha, iz gre- j dišta, koje se dakle, nalaze u poslednjem stadijumu sušenja — najdonje, u najdonjem delu sušnice. To vadjenje sasvim suvih šljiva iz suš- nie biva ovoko: Na dnu toga prostora na¬ laze se prečage 31 u naročito udešenom obliku sa strane malo stešnjenom, na oblik tri levka. Ispod tih levkova. kroz koje bi suve šljive propadale u vertikalnom pravcu, nalazi se u vod ravnom položaju jedna čet- vrtasta daska, sinija — (32 sl. 3, 7 i 11) koja ima tri puna dela (32a) i dve šupljine, otvora (32b), ma da su i njeni puni delovi izbraz- dani čestim pukotinama, da bi kroz njih mogao vruč vazduh nesmetano iči pravo u sušilište. (v. sl. 11) Ta sinija, u normalno vreme, kad se ništa ne radi na vadjenju suvih šljiva, nego n. pr. kad se sirove počnu da sipaju u sušilište, stoji tako, da njena tri puna dela (32a) stoje tačno ispod onih triju otvora levkova u prečage 31 (i kako su ti puni delovi od sinije nešto širi i duži od rupa na levkovima 31. te oni ove potpuno zatvaraju, isto onako, kao ono kad se na ventilatorima, koji obično stoje više prozora u putničkim ž lezničkim kolima, vagonima, povuče jedna daščica od onih dveju izbuše- nih dašč ca, koje sačinjavaju taj ventilator, malo u desno pa puni delovi te jedne daš¬ čice, zatvore otvore na drugoj). Isto tako je i ona sinija ppkretna u svom vodoravnom položaju i to na taj način, što je ona, po- moču 3 para, pod njene pune delove, pod- metnutih i ukovanih kratkih delova letvica (33) i dva klinca (34) utvrdjena na dva ražnja (35), koji su ražnjevi provučeni kroz tesne rupe u gredicama 27 i 27a, iz temelja santračevog, tako, da kad se ovi ražnjevi povuku rukama za njihove spoljne (van suš- nice) delove (35a) napolje (sebi), onda sinija svojom ivicom, bližom tim kraj' vima ražnjeva, udari u gredicu (27a) (u takom je položaju nacrtana u sl. 7 i 11) i taman se njeni puni delovi sakriju od prečage 31 odnosno pod gredicu 26, a njena dva otvora (32b) i pra¬ zen prostor iza one njene ivice s druge Strane dodje ispod levkova (otvora) izmedju prečage 31 i na taj način dade se maha suvim šlji- vama, da pod pritiskom gornjih slojeva počnu da propadaju na niže, ali se posle vrlo krat- kog držanja ražnjeva i sinije u tom p lož ju ražnjevi tada gurnu unutra u sušnicu (od sebe) i tako sinija, odnosno njeni puni delovi, pre¬ seku ona tri mlaza suvih šljiva kad padaju dole, jer se zadrže taman tako, da njihova podužna simetrala bude tačno ispod podužne simetrale onih rupa, levkova, u prečaga 31, (taj položaj sinije nije nacrtan, ali ga je lako shvatiti) Ta se lačnost postizava na taj način, što su spoljni delovi ražnjeva (35a) završeni tako, da taman u tom položaju tačno zaglav- ljuju konično izbušene prednje delove tesnih otvora u gredici (22a), i time ujedno spr?ča- vaju topao vazduh da onuda kroz te rupe u toj gredici ne izlazi napolje. 36. Lesica (jedna jedina u celoj sušnici), u obliku kuhja, fijoke, kvadratnog preseka, koja stoji pravo: ispod sinije 32, te u nju padaju suve šljive, sad se propuste kroz siniju i koja se fijoka izvlači sa šljivama, palim u nju na otvor izlazni iz sušnice, izmedju gredica (27a) i (29a). Dno je fijokino kao obična seljačka lesa od tankih prutova ill šiapčiča i kad se izvadjene suve šljive napolju istresu iz fijoke, ona se onda vrati natrag na svoje mesto k»-d zatreba za sledeče vadjene suvih šljiva ili za eventualno naknadno dosušivanje nedovoljno osušenih šijiva propuštenih tog trenutka kroz siniju odozgo. Da bi fijoka lako ulazila na svoje mesto i čvrsto stojala, ona se oslanja odozdo na dva štapca 37, koji su uglavljeni ostrag u omanju gredicu 29 i napred u širu gredicu (29a), onu koja služi kao prag od otvora, izlaza iz sušnice, a sem toga je opši- vena okvirom od dasaka 28 sa tri strane; prednja strana je otvor, koji se hermetično može zatvoriti najbolje kakvim jastukom, koji se zaglavi u konično izradjenu rupu otvora izlaza. 38 je sloj pepela kojim je prazan prostor izmedju zidova sušilišta (24) i zidova sušnice (30) dobro nabijen, radi dobrog utopljenja, izo- lovanja sušilišta, a naročilo, da ne bi topao vaz¬ duh, ako bi gdegod usled kakve pukotine u daš- čanim zidovima sušilišta (24) probio van suši¬ lišta, našao sebi puta da se izgubi bez prolaže- nja kroz slojeve sirovine, namenjene za sušenje. Isto tako je rešeto (19) st njegovim okvirom (20) utisnuto u slojeve pepela, koji je nasut na izra- djena ramena (39) četiri zida od sušnice. 40 je, kapak kojim se pokriva sušilište i čijim se naslonom na opšivene gornje ivice (41) zidova sušilišta, ako bude potrebe da se povisi toplota u sušilištu, heermetički može za¬ tvoriti, ali se pomoču uzice i čekrka (42), obe- šenoga o sleme (43a) od krovne konstrukcije (43) koja je u svemu kao u običnog seljač- kog naslona, može odozdo kapak podiči i sušilište provetriti, i tako naizmeničnim spu- štanjem i dizanjem kapka jako forsirati su¬ šenje. (43b) su direci, udareni u zemlju na kojima su venci (43c) za nošenje obične krovne konstrukcije. 44 je jedna od tavanskih greda te krovne konstrukcije, na koju je od zida sušnice na¬ slonjen patos od tavanca 45, na koji se tavan pomoču kakvih lestvica radnik penje, da sto¬ ječi na tavanu 45 sipa sirovinu u sušilište. Na isti tavan 45 diže radenik korpe sa siro- vinom, pošto ih ispuni iz napred pomenutog kreveta, opisanog kod broja 16, pa ih prvo digne na ozidani stub, binjektaš 48, odakle, pošto se sam popne sa pokrovnog zida 16 (sl. 3) na ogradni zid 46, na prvi basamak binjektaša 47, pa na drugi 48, podiže ih na tavanac 45. Patentni zahtevi: 1 Postupak za kontinuirano sušenje voča (osobito šljiva) i povrča, naznačen time što se sirovina unosi u sušnicu i u njoj suši bez ikakvih lesa ili sličnih sudova, nego se sipa u okliku curenja. 2. Sušnica za sušenje istih sirovina, nazna¬ čena time, šlo se prostor, gde se drži i gde se suši sirovina (sušilište) odvaja, sitno izbu- šenim rešetom kao diafragmom od prostora, gde se nalazi izvor toplote (grejalište), te se na taj nt čin izbegavti štetan ulicaj zračne toplote na sirovinu. 3 Sušnica za isto sušenje, naznačena time, što se limane cevi za odvod produkata go¬ renja iz izvora toplote, provode kroz kanale, kojima pridolaze nove količine spoljnjeg sv- - žeg vazduha za zagrejavanje i to pravcem sasvim suprotnim pravcu, kojim oni, produkti gorenja, odleze. . Adpatent broj 2192. k) J d SCtULct^^,. o Acf patent bro/ 2 J 92. Ad pef-ent bro/ 2192.