KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 65 (2) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 aprila 1933. PATENTNI SPIS BR. 9938 Dr. Donle von Ludwig, Regensburg, Nemačko. Teretni brod za plovidbu po moru i rekama. Prijava od 5 decembra 1931. _________ Važi od 1 septembra 1932. Dosad je u brodskom ter etn o m saobra-čaju postojao nedostatak da brodovi koji su odgovaraM svima, potrebama za veča jezera i obalnu pomorsku plovidbu nisu podesna za rečnu plovidbu u takvoj meri kao brodovi koji samo za to služe i koji su naročite gradenj. Zbog toga je bilo (potrebno da se robai ko ja stigne u prometnem brodu u neko primorsko ili jezersko pristanište, a ko ja je odredena za kontinent pretovari u rečne brodove sa gubit-cima u vremenu i sa troškovima i pri upo-trebi naročitih uredaja (dizafcea). Isti je slučaj bi o kad se je obratno roba ko j a je odredena za more stizala u rečnim brodo-vima. Kao takve prilike naveščemo radi primera brodski saobračaj Dunav — Črno More, Elba — Skandinavija i Rajna — Engleska. Ovaj pronalazak donosi za teretni saobračaj more — reka i obrnuto jednu no-vinu, koja uklanja pomenute nedostatke. Prema c-vom pronalasku je brod koji služi za pomorski saobračaj učinjen upotreb-ljiv zai rečni i kanalski saobračaj, time što je postrojenje pokretačke mašine snrešte-no tako da se može lako vaditi. Radi toga se dobija brod čije se gaženje može sma-njiti za težinu mašinskog (postrojenja, a osim toga odgovara prilikama k oje treba da se uzmu u obzir kod rečnih i kanalskih plovidba. Ovaj brod služi o n da. kao teretni brod (slep) koji se vuče na uobičajan način. Kad se ovaj brod natovaren robom za more vrati u primorsko pristanište on-da se opet umetne nrašinsko postrojenje. Ovakav brod je još naročito preinručstven onda kad se u večem broju pusti u saobračaj. Ovakvom flotiljom koja služi za u-proščavanje saobračaja ima brodovlasnik mogučnost, da vodi teretni saobračaj sa mora u reke i obrnuto bez troškova oko pretovara i sa največom poštedom preno-šene robe. Uz to dolazi još u obzir da m-je potreban naročiti personal za poslugu. Uštede koje su s ovim u vezi dovode pri-rodno i do pojeftinjavanja same robe. Dokie ne postoji potreba za pomorsku ipjovidbu ostaje nrašinsko postrojenje na podesnom mestu u pristanišču. Prema torne me že za više brodova da bude dovoljno jedno jedino nrašinsko postrojenje, koje dezvoljava da se jedan brod skoriščava za pomorsku (jezersku) plovidbu a ostali ovčko obrazvani brodovi mogu se za to vreme upotrebiti za rečnu plovidbu. Kod ovog pronalaska može motor zajede o sa oropelerom i prenosnim mehanizmom obrazevati kao jedinstven agregat. U tu celj je svaki pojedini brod snab-deven posteljnim okvirom čiji sam oblik dozvoljava da se mogu upotrebiti prosta sredstva za pričvrščivanje pokretačkog postrojenja. Isto tako su jednostavno obra-zovani cevni vodovi. Prirodno je da se motor, prenosni me-hanizam i propeler mogu i odvojeno postavljati i skidati ili da su motor, prenosni mehaniazm i propeler spojeni u jednu ce-rnu. 1 'edm izveden primer ovog pronalaska Din. 10. predstavljen je šematski u vezi sa brodom koji je samo delimično nacrtan i to na sl. I u izgledu sa strane a na sl. 2 u izgiedu odozgo. Sl. 3 predstavlja izgled sa strane a sl. 4 izgled odozgo motora sjedinjenog sa prenosnem mehanizmom i pjropelerom. Sl. 5 pokazuje poprečni presek po ravni A—B na sl. 3 pa naročito pokazuje p|0-stoljni okvir. Motor je obeležen oznakom 1, prenosni mehanizam oznakom 2 a proizvoljan propeler oznakom 3. Njihovo sjedinjenje se naročito vidi na sl. 3 i 4. Prenosni mehanizam i propeler mogu preimučstveno da budu smešteni u zajedničkoj kučici 4 koja je spojena s jedne strane kod Sas druge strane kod 6 sa posteljnim okvirom 7 koji je shodno postavljen čvrsto u brodu. Ali i motor se može obrazovati tako da on svojim donjim delom neposredno obuhvata kučicu za prenosni mehanizam i protpieler. Bočni zidovi pcstoljnog okvira 7, koji je smešten u brodu i shodno ima oblik konta, upravljeni su prema dole koso ka unu-trašnjosti a odgovarajuči torne do nji deo mbtorove kučice, koji trebd da se umetne u to korito, obrazoVan je it vidu klina. Na isti način može da bude bočno oslanjanje kiioice 4 za prenosni mehanizam i propeler. Ovakvim obrazovanjem moguee je la-ko postavljanje pokretačkog agregata pri čemu se brzo i lako postiže ispravan položaj tog agregata. Za pričvrščivahje pokretačkog agregata služe podesna sredstva na pr; zavrtnji ili zavornji sa klinovima. Eventualno može sam motor ili zajedno sa prenosnim mehanizmom da bude obra- Zvvan tako da se može lako postaviti i iz-vaditi. Sredstva za vešanje pokretačkog postrojenja, radi vezivanja sa nekom dizakeom koja služi za postavljanje i vadenje, obeležena su oznakom 8. Patentni zahtevi: 1. Teretni brod za jezersku i užu pomor-sku plcvidbu, naznačen time, što se obrazovanjem postrojenja za pokretanje broda u jednom ili što manje komtpjeksa tako da se može lako i brzo vaditi i tako brod uspo-sobljava za upotrebu kao brod za vuču (slep) u rečriom i kanalskem saobračaju. 2. Teretni brod prema zahtevu 1, naznačen time, što su mašinski posteljni okvir i posteljni okvir pokretačkog mehanizma kod svakog pojedinog broda udešeni za na-czmeničnu upotrebu jednog i istog postrojenja za pokretanje broda. 3. Teretni brod prema zahtevu 1, naznačen time, što su motor (1) prenosni mehai-nizarn (2) i propeler (3) odvojeni (sl. 3) ili motor j prenosni mehanizam zajedno (sl. 4) ili motor za sebe i prenosni mehanizam sa propelerom za sebe obrazovani u jednom kompleksu tako da se mogu brzo i lako postaviti i izvaditi. 4. Teretni brod prema zahtevima 1 i 2, naznačen time, što je pdstoljni okvir za pokretačko postrojenje (1 i 2) u brodu o-brazovan delimično ili sasvitn u Vidu korita (7) proširenog prema gore i što je odgovarajuči torne delimično ili sasvim obra-zovan donji deo pokretačkog postrojenja (1 i 2). Adpatent broj9938. * ' . . ' . -■ ..................•' 'Pl - .