KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 21 (9) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 MAJA 1939. PATENTNI SPIS BR. 14882 Radio Corporation of America, New-York, u. S. A. Cev sa katodnim zracima i sa elektronskiim sistemom zai proizvodnju elektronskog snopa. Prijava od 13 septembra 1937. Važi od 1 decembra 1938. Naznačeno pravo prvenstva od 14 septembra 1936 (U. S. A.) Za prenošenje faksimila predložena je upotreba modulacionog sistema u kom se neki nosački talas modulira nekom pravo-ugaonom oscilacijom čija učestanost leži iznad granice čujnosti i čija je amplituda konstantna, pri čemu odnos između pozitivnog i negativnog dela periode modu-lacione oscilacije zavisi od trenutne vrednosti modulacije. Zatim je ovaj način modulacije predložen za prenošenje zvučnih oscilacija. Glavno preimućstvo ovog načina modulacije sastoji se u tome što se u prijemniku mogu upotrebiti filtari amplitude, čime postaje povoljniji odnos između signala i smetnje, nego kad se za prenošenje istog signala pod inače podjednakim okolnostima primenjuje aimplitud-na modulacija. Ovaj pronalazak pruža nova sredstvai za proizvodnju ovako moduliranih oscilacija. Prema ovom pronalasku jedno od tih sredstava sastoji se od cevi sa katodnim zracima i sa elektrodnim sistemom za proizvodnju elektronskog snopa, pri čemu se na kraju cevi suprotnom od elek-trodnog sistema nalazi izlazna elektroda, koja je sačinjena od dva ili više delova, od kojih je delova najmanje jedan deo obrazovan tako da je projekcija tog dela u ravni nekog drugog dela ograničena dvama arhimedovim spiralama, koje polaze sa iste tačke i koje se u drugoj tački seku. Ovaj pronalazak obuhvata osim toga nekoliko raspoređenja vezivanja, u koji- ma se upotrebljava napred pomenuta cev sa katodnim zracima. Za takvo moduliranje neke oscilacije, da nastaju impulsni redovi čije trajanje odn. razmak zavisi od trenutne vrednosti modulacije, dovode se oscilacije, koje treba da se modulišu na skretna sredstva neke cevi sa katodnim zracima prema ovom pronalasku, tako da elektronski snop na izlaznoj elektrodi cevi opisuje kružnu putanju, čije se središte podudara sa polaznom tačkom pomenu-tih spirala, a čiji prečnik zavisi od trenutne vrednosti modulacije, pri čemu se mo-dulisana oscilacija oduzima sa impedance postavljene između dva dela izlazne elektrode, odnosno između jednog od tih delova i zemlje. Ovaj je pronalazak objašnjen podrobnije pomoću crteža. Slike lila pokazuju jednu cev sa katodnim zracima prema ovom pronalasku sa naročito obrazovanom izlaznom elektrodom, koja se može upotrebiti za modu-lisanje neke nosiočeve oscilacije na napred pomenuti način. Slika 2 pokazuje še-matski raspored vezivanja za dovođenje napona, koji su potrebni za skretna sredstva cevi sa katodnim zracima, koja je pretstavljena na slikama lila. Na sliki 2a predstavljen je jedan izveden oblik neke naprave za regulisanje faze, koja se upotrebljava u rasporedu nacrtanom na si. 2. Na slikama; 3 i 4 predstavljeno je nekoliko krivih linija koje označavaju karakter izlazne energije cevi sa katodnim Din. 35.- zracima prema sl. 1 i lai, kada se skretna sredstva mapajaju prema si. 2. SI. 5. pokazuje glavnije delove jednog otipravljačkog raspore:da prema ovom pronalasku. Na si. 6 pretstavljeno je drukčije izvođenje izlazne elektrode nacrtane na si. la, a si. 7 pokazuje krivu koja označava izlaznu energiju cevi sa katodnim zracima i sa izlaznom elektrodom prema si. 6. Na slikama 8,9 i 10 preitstavljena su opet drukčija izvođenja izlazne elektrode. Cev 4 sa katodnim zracima pretstav-Ijena na slikama 1 i la sadrži elektrodni sistem, dve grupe 6 i 8 elektrostatičnih skretnih sredstava i izlaznu elektrodu 10 na koju nailazi snop katodnih zrakova proizveden od elektrodnog sistema. Na si. la pretstavljeno je jedno izvođenje izlazne elektrode 10. Ova se sastoji od dve ili više metalnih delova ili segmenata 14 i 16 koji leže u jednoj ravni a koji su ohrazovani prema si. la. Segmenti 14 i 16 mogu se sastojati od metalnih pločica ili rešetki a može ih sačinjavati i neka metalna obloga na unutrašnjoj površini cevi ili ma nekom podupiraču u cevi. Segmenti 14 i 16 obrazovani su tako da deo 16 ograničuju krive r = — a0 — 8ir = a0 — 8, pri čemu uni-trašnju ivicu segmenta 14 uslovljavaiu krive r = — a0-|-8i' = a0-|-8. U ovim jedna čina ma je r radialni razmak između svake tačke dotičnih ivica segmenata 14 i 16 i središta O izlazne elektrode. Slovo © je u-godno okretanje iste tačke naspram određenoj liniji a slovo „a” je određena konstanta koja zavisi od razmaka između segmenata 14 i 16. Linija naspram kojoj se označava ugaono okretanje 0 je isprekidana linija X. Kada se cev 4 .pražnjenja upotrebljava za modulaciju neke električne oscilacije na nspred pomenuti način, tada skretna sredstva 6 i 8 skretaju tako snop katodnih zrakova da snop opisuje na elektrodi 10 kružnu putanju, čiji poluprečmik zavisi od trenutne vrednosti modulacije. U ovom se slučaju može sa impedance Za, koja je vezana između segmenata 14 i 16 elektrode 10, oduzimati modulirana oscilacija koja se sastoji od niza pravougao-nih impulsa čije trajanje zavisi od trenutne vrednosti modulacije. Eletrodni sistem cevi ! sa katodnim zracima pretila ovom pronalasku odgovara potpuno eiekitrodnom Sistemu nekog o-biČnog osdlografa ili kinoskopa. Potrebne napone daju naponski izvori 20 i 22. Naponi dovedeni na elektrode elektrodnog sistema koincentrišu elektronski snop na pomoćnoj elektrodi 10 u oštru tačku i to tako da kada se na skretna sredstva 6 i 8 ne dovode naponi, tada elektronski snop udara na geometrijsko središte O izlazne elektrode. Skretna sredstva 6 i 8 su shodno međusobno izmaknuta za ugao od 90° a u ovom slučaju sa obema skretnim sredstvima oscilacija koja treba da se mo-duliše dovodi sa međusobnim pomeranjem faze od 90°. Po sebi se razume skretna sredstva 6 i 8 mogu međusobno zatvarati i neki drugi ugao, u ovom će slučaju i po-merenost faze između napona dovedenih na ta sredstva biti različito od 90°. Naime radi se jedino o tome da se elektronski snop uputi da na pomoćnoj elektrodi opisuje kružnu putanju da bi se postigla linearna povezanost između trenutne1 vrednosti modulacije i trajanja impulsa koji se pojavljuju u impedanci Za. Na si. 2 pretstavljen je šematski jedan raspored vezivanja za dovođenje potrebnih napona ma skretna sredstva 6 i 8. U tom rasporedu se neka sinusolika oscilacija sa konstantnom amplitudom i sa uče-stanošću koja leži iznad čujne granice dovodi u modulator 21 pa joj oscilacije niske učestamosti modulišu amplitudu. Izlazna energija modulatora 21 dovodi se u uređenje 23 za regulisianje faze preko nekog riaspodeljivaiča Pi napona. Sastav u-ređenja 23 nije podrobno označen ali mora da bude takav da se u izlaznom kolu pojavljuju dva napona modulisana u amplitudi između kojih postoji pomerenost faze shodno od 90° a koji se dovode skretnim sredstvima 6 odn. 8. Prvenstveno se napon el moduli si ain u faizi dovodi na skret-ne pločice 6 preko nekog raspodeljivača Pž napona. Jedno izvođenje uređenja za regulisa-nje fiaize pretstavljeno je na si. 2a u kom se oscilacijia modulisana u amplitudi, koja trelba da se odvodi na skretna sredstva, dovodi u rednu vezu otpora 30 i kondenzatora 32. Podešavanjem kondenzatora 32 na ipravu vrednost u vezi sa veličinom otpora 30 može se postići željena pomerenost faze između naporna el koji se pojavljuje u otporu 30 i napona e2 koji nastaje u kondenzatoru 32. Slike 1, la, 2, 2a, i 3 podrobnije objašnjavaju način na koji se neka oscilacija sa moduiisanom amlitudom pretvara u impulse čije trajanje zavisi od modulacije. Najpre se, pri dovođenju neke nemoduli-sane oscilacije u modulator 21, podese u-ređenje 23 za regulisamje faze i raspode-Ijivač napona P2 tako da snop katodnih zrakova u cevi 4 opisuje na elektrodi - 10 kružnu putanju čije središte leži u tački O. Kada je raispođeljivač Pi napona regulisan tako da kružna putanja odgovara krugu obeleženom na si. la oznakom Ci, tada će u impedeinci Za nastati napon koji odgovara krivi a na si. 3. Prelaz elektronske struje sa jednog segmenta elektrode na drugi segment nastaje na tačkama Pt i Pi’- Rada se oiba skretna napona pomoću naponskog raspodeijača Pi smanje otprilike za 50°/o a ostalo podešavanje ostaje podjednako, tada će putanja elektrona na elektrodi 10 odgovarati krugu C2 na si. la međutim napon u impedanci Za odgova-raće krivoj b na si. 3. Prelaz elektronske struje ga jednog segmenta na drugi nastaje na tačkama Pž i P2’. Zatim kada se naponski raspodeljivač Pi podesi tako da se skretnim sredstvima daje zai 50% veći napom nego što odgovara krugu Ci onda će snop elektrona opisivati putanju ko ju odgovara krugu Gs pri čemu elektronska struja sa jednog segmenta prelazi na drugi na tačkama Ps i Ps’ a napon koji nastaje u impedanci Za odgovara krivoj c ma si. 3. Kada se potom raspodeljivač Pi dovodi ponovno na polaznu vrednost čime putanja snopa opet odgovara krugu Ct i pada se oscilacija dovedena na skretna sredstva moduliše u amplitudi npr. za 50%, tada* će se putanja snopa na elektrodi 10 kretati između granice C2 i Gi međutim izlazni napon kreće se u granicama uslov-Ijeniim krivinama b i c ma si. 3. Podešavanje i kontrola raspored mogu se olakšati time što se izlazna elektroda prevuče nekom materijom koja pri nailaženju elektrona fluoresciira. Opisano raspoređenje može se upo-trebiti za pretvaranje simusolikih oscilacija sa konstantnom učestanošću u pravou-gaome impulse sa podjednakom učestanošću pri čemu se trajanje impulsa može podešavati u širokim granicama. Ova se može postići time što se raspodeljivacu Pi dovodi neka neimodulisana sliniuisolika oscilacija a on podesi tako da naponi el i e2 imaju željenu vrednost. Na ovaj način proizveden impulsoliki napon može se pri-meniti u radiofoniji i u sličnim područjima a naročito je važan za televiziju i za sinkronizaciju. Na si. 4 pretstavljena je modulisana pravougaona oscilacija kod koje trajanje impulsa zavisi od trenutne vrednosti modulacije. U ovom primeru je modulacija neka sinusolika oscilacija čija učestanost iznosi 1/20 učestanosti modulisame oscilacije i kod koje dubina modulacije iznosi 75%. Moduliisani napon pretstavljen na si. 4 može se upotrebiti sa modulisanje amplitude neke nosačke oscilacije. Jedno potpuno otpravljačko raspore-denje u kom je otpravljena nosiočeva oscilacija modulisana na ovaj način pretsta-vljeno je na si. 5. Na Loj slici obeležen je oznakom 40 oscilator upravljan kristalom a koji proizvodi oscilacije sa željenom konstantnom učestanošću i konstantnom amplitudom. Izlazna energija oscilatora 40 dovodi se preko sprežnog komdenziaitoifa upravljačkoj rešetki pojačivačke cevi 44, pri čemu je između te rešetke i katode vezan na red neki izvor napona 41 sa otporom 43. Anoda cevi 44 vezana je sa nekim oscilacio-nim kolom 46 koje je intonirano na uče-sianoist oscilacija koje proizvodi oscilator 40 ili na neku višu harmoničku učestanost pa je induktivno spregnuto sa kolom 55 Zaštitna rešetka cevi 44 napaja se preko otpora 45, čiji su krajevi vezani sa zemljom preko kondenzatora BP. Jedan kraj kola 55 vezan je sa zemljom preko otpora 53 i isto vrameno je neposredno spojen sa jednom od skretnih pločica 6. Drugi kraj kola 55 vezan je sa uređenjem 58 za regulisaihje faze koje se sastoji od otočne veze samoinduikcije 57, kondenzatora 59 i promanljivog otpora 60. Jedan kraj uređenja 58 za regulisanje faze spojen je sa zemljom preko otpora 51 i istovremeno je neposredno vezan sa jednom od skretnih pločica 8. Drugi kraj uređenja 58 za regulisanje faze vezan je sa drugim skiretnim pločicama 6 i 8. Ove su pločice osim toga vezane sa zemljom preko otpora 61 i 62. Dakle postoji zatvoreno kolo koje sadrži rednu vezu kapaciteta između pločica 6, uređenje 58 za regulisanje faze i kola 55. Prema tome je pri pravilnoj podešenosti uređenja 58 u-poredno sa kolom 55 vezana je redna veza nekog Ohm-ovog otpora i nekog kapaciteta; tada ovaj raspored odgovara tačno uređenju za regulisanje faze koje je pret-stavljeno na si. 2. Otpor 60 služi za regulisanje amplitude napona koji se dovodi pločicama 8. Napred opisanim rasporedom dovodi se obema skretnim sredstvima 6 i 8 cevi sa katodnim zracima, prema ovom pronalasku, oscilacija koju proizvodi oscilator 40 sa međusobnom pomerenošću faze shodno od 90°. U nastavku je opisano kako se te oscilacije modulišu u amplitudi. Osoiiaci V- niske učestanosti koje potiču iz izvora koji nije pretstavljen dovode se preko nekog transformatora AET za nisku učestanost u otpor PR za raspodelu napona. Jedna tačka ovog otpora vezana je sa rešetkom modulacione cevi , 68. Izlazna impedanca cevi 68 uvezana je u anodnom kolu cevi 44 a time se moduliše amplituda oscilacija koje se pojavljuju u izlaznom kolu te cevi. Ove oscilacije sa modulisa-nom amplitudom dovede se preko napred opisanog uređenja za regulisamje faze na skretma sredstva 6 i 8 cevi 4 a tako se pojavljuju u izlaznoj impedemci Za te cevi modulisane pravougaone oscilacije koje se sastoje od nizova impulsa čije trajanje zavisi od trenutne vrednosti modulacije. Oscilacije koje se pojavljuju u impedenci Za dovode se preko modulacionog pojačiva-ča 76 u modulator 78 pa se upotrebljavaju za modulaciju amplitude nosiočevih oscilacija koje proizvodi oscilator 80 visoke učestanosti. Ovako moduMsaoa noisiočeva oscilacija odvodi se u neku antenu 82 ili u prenosni vod 81. Izlazna energija opisane cevi 4 može se pojačati time što se neka elektroda 90 postavi blizu izlazne elektrode 10. Shodno je ta elektroda neki sprovodnik koji je postavljen u cevi ili prekriva unutrašnju površinu cevi. Napon koji se dovodi na elektrodu 90 iz nekog naponskog izvora 91 pozitivniji je od napona dovedenog na pomoćnu elektrodu 10. Elektroda 90 služi za sakupljanje sekundarnih elektrona koji nastaju pri udaranju elektrona na elektrodu 10 a osim toga se kroz elektrodu 90 odvode svi slobodni elektroni koji se pojavljuju u cevi. U pretstavljenom izvedenom obliku elektroda 90 je vezana u kolu struje koje sadrži oba dela elektrode 10 i im-pedancu Za pa pošto broj sekundarno emi-+ovanih elektrona može da bude veći od broja primarnih elektrona to raste struja u izlaznom kolu. Zbog toga miože broj po-jačivačkih stupnjeva između izlazne impe-dance Za i modulatora 78 da bude manji nego pri otsustvu pomoćne elektrode 90. Na si. 6 pretstavljeno je jedno izvođenje izlazne elektrode cevi sa katodnim zracima prema ovom pronalasku a kojom se elektrodom dobi jaju pravougaone oscilacije koje se sastoje od nizova impulsa čiji razmak zavisi od trenutne vrednosti modulacije. Ova elektroda praktično odgovara elektrodi predstavljenoj na slikama 1 i la a razlikuje se od ove samo u tome što je između elektroda 14 i 16 predviđena neka elektroda 115. Elektroda 115 vezana je sa nekim izvorom jednomisle-nog napona preko impedance ZB. sa koje se mogu oduzimati kratki impulsi čiji razmak zavisi od trenutne vrednosti modulacije. Oblik krive impulsa koji se pojavljuju u impedenci ZB pretstavljen je na si. 7. Nirpon, koji se pojavljuje u impedanci ZA, praktično je identičan naponu proizvedenom u impedanci ZA na si. 1. Na si. 8 pretstavljeno je jedno izvođenje izlazne elektrode cevi 4 u kom elektrodu 14 sačinjava kružna pločica a elektroda 16 postavljena je u malom razmaku od te pločice. Ova konstrukcija uiprošćava izradu izlazne elektrode pošto je samo jedan od segmenata ograničen dvema Arhimedovim spiralama. Osim toga dobija se poboljšani oblik krive linije izlazne energije pošto elektronski snop odmah čim napusti elektrodu 14 nailazi na elektrodu 16 i obratimo; drugim rečima iz jednačine je eliminisana konstanta 6. U ovoj konstrukciji može osim toga elektroda 14 da dopuni ili zameni dejstvo elektrode 90 prema si. 5. Ista se preimućstva mogu postići sa izlazom elekrodom prema si. 9 na kojoj elektroda 16’ ima otvor u vidu srca a elektroda 14’ može da ima svaki proizvoljni oblik ali treba potpuno da prekriva srco-liki otvor elektrode 16’. Ova izlazna elektroda je naročito podesna za proizvodnju oscilacija pretstavljenih ma si. 7. U tu svrhu se može prema si. 10 postaviti neka elektroda 115 ispred pločice 14. U svakom izvođenju izlazne elektrode 10 mogu se elektrode 14 i 16 odn. 14’, 16’ i 115 obrazovati kao obloga unutrašnje povišene cevi pri čemu je između elektroda predvidena podesna izolaciona materija. Patentni zahtevi: 1) Cev sa katodnim zracima i sa elektrodnim sistemom za proizvodnju elektronskog snopa, naznačena time, što se na kraju cevi suprotnom od elektrodnog sistema nalazi izlazna elektroda koja se sastoji od dva ili više delova a od kojih je delova najmanje jedan obrazovan tako da je projekcija tog dela u ravni nekog drugog dela ograničena dvema Arhimedovim spiralama koje polaze sa iste tačke a seku se u drugoj tački. 2) Cev sa katodnim zracima prema zahtevu 1, naznačena time, što se izlazna elektroda sastoji najmanje od dva dela koji leže u jednoj ravni, pri čemu jedan deo opkoljava drugi deo a unutrašnji đeo ograničen je dvema Arhimedovim spiralama i unutrašnja ivica spoljašnjeg dela ima podjednaki oblik. 3) Cev sa katodnim zracima prema zahtevu 1 ili 2, naznačena time, što se izlazna elektroda sastoji od tri delal koji leže u jednoj ravni a koji se redom opkoljavaju te kod kojih je unutrašnji deo ograničen dvema Arhimedovim spiralama, pri čemu obe ivice srednjeg dela-i unutrašnja ivica spoljašnjeg dela imaju takav isti oblik. 4) Cev sa katodnim zracima prema zahtevu 1, naznačena time, što se izlazna elektroda sastoji najmanje od dva dela ko- ji su postavljeni jedan ispred drugog, pri čeimiu je prednji deo ograničen dvemia Arhimedovim spiralama a zadnji deo je obrazovan u obliku kruga. 5) Cev sa katodnim zracima prema zahteva 1, naznačen time, što se izlazna elektroda sastoji najmanje od dva dela postavljena jedan ispred drugog od kojih prednji deo ima otvor ograničen dvema Arhimedovim spiralama dok zadnji deo prekriva taj otvor. 6) Cev sa katodnim zracima prema zaihtevu 1, 2, 3, 4, ili 5, naznačena time, što je cev snabdevena jednim ili nekolikim skretnrim sredstvima. 7) Raspored vezivanja za takvo mori nlisanje neke električke oscilacije da nastaju nizovi impulsa čije trajanje odn. čiji razimak zavisi od trenutne vrednosti modulacije a u kojem je rasporedu upotreb-Ijena cev sa katodnim znacima prema za-htevu 1, 2, 3, 4 ili 5, naznačen time, što se oscilacija, koja treba da se moduliše, dovodi skretnim sredsitvima cevi sa katodnim zracima tako da elektronski snop na izlaznoj elektrodi u toj cevi opisuje kružnu putanju čije se središte podudara sa polaznom tačkom pomenutih spirala a po-luprečnik te kružne putanje zavisi cd trenutne vrednosti modulacije pri čemu se moduiisaina oscilacija oduzima sa impedan-ce koja je postavljena između dva dela izlazne elektrode odn. između jednog od tih dolova i zemlje. 8) Raspored prema zahtevu 7, naznačen time, što je nosačka oscilacija, koja se dovodi skretnim sredsitvimiai, moduiliisa-na u amplitudi. 9) Raspored vezivanja zia proizvodnju impulsa proizvoljne dužine, u kojem je rasporedu upotrebljena cev sa katodnim zracima prema zaihtevu 1, 2, 3, 4 ili 5, naznačen time, što se neka sinusolika oscilacija sa konstantnom amplitudom i konstantnom učestanošću dovodi tako skret-mim sredstvima cevi sa katodnim zracima da elektronski snop na izlaznoj elektrodi opisuje kružnu putanju čije se središte po-dud/ara sa polaznom tačkom pomenutih spiiraila, pri čemu se impulsi oduzimaju sa iimpedance postavljene između dva dela izlazne elektrode ,a trajanje impulsa re-guliše se menjanjem amplitude napona dovedenih na skret-na sredstva. 10) Raspored prema zahtevu 7, 8 ili 9 u kom se upotrebljava neka cev sa dva skretna sredstva, naznačen time, ' što između napona dovedenih skretnim sredstvima postoji pomerenost faize od 90°. ■V ' i?, i ' f q r -«/- U bi ..................... ' . / ■ ' ■ • ■ . •. ■ ; ■ p ■ ■ - ■ . ■ i' V : * ri ' '1 •; • ■ ' T Ibć f . • ; .. , - -°q ■ fii ■ 'i ■ • e i > r : \ ■•Vi ■" ' r ! r! • ' ■ r: ■’ ■ ' •;; ;• :; • ■ \; ■ ‘C- ■ !? ■p^iz n i -1*5 r?I? . : , b ■ ' •• • • " • - b:'. • 98 tfnia^ hq ir isi , ' ji|Siiii!t!#---- Ad pat. br. 14882 aC«.? ±3 -