KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 33 (4) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 februara 1934 PATENTNI SPIS BR. 10619 Wallin Ernst Harald, Arviha, Švedska. Vreča za spavanje i postupak za njenu izradu ili za izradu ostalih tkanina, koje se sastoje od dva ili više slojeva. Prijava od 19 novembra 1932. Važi od 1 jula 1933. Ovaj se pronalazak odnosi na vreću za spavanje izradenu od klobučine ili sličnog materijala i na postupak za izradu rakve vreče ili ostalih tkanina koje se sastoje od dva ili više slojeva. Ova vreča za spavanje koja se može upotrebiti i kao pokrivač (auto-plaid) ima to glavno obeležje š:o je na otvorenom kraju vreče predviden za-listak koji je snabdeven podesnim napravama za prikopčavanje i koji je obrazo-van tako da može sačinjavati neku kapu-Ijaču koja obuhvata ramena, vrat i glavu lica koje leži u vreči, a koji zalistak, kad se vreča upotrebljava kao kolski pokrivač, leži u unutrašnjosti vreče, pri čemu se otvoren kraj vreče može zatvoriti pome-tnutim napravama za prikopčavanje. Postupak za izradu navedene vreče, koji se kao što je napred pomenuto, može prime-niti i za izradu ostalih tkanina, koje se sastoje od dva ili više slojeva, kao što su okrugle tkanine za tehničke svrhe na pr. klobučina za industrije hartije i štampa-nje, zavode za glačanje i druge industrije, namerava naročite da omoguči postizava-nje ravnomernijeg i u svakom pogledu boljeg proizvoda, nego što je to bio slučaj primenom dosad uobičajenih postupa-ka. Postupkom prema ovom pronalasku postalo je moguče da se na razboju sraz-merno male širine izraduju potpuno rav-nomerne tkanine bez grešaka sa takvom širinom koja znatno nadmašuje širinu razboja. Postupcima koji su dosad prime-njivani to se nije moglo izvesti. Postupak prema ovom pronalasku ko-jim se omogučuje napred navedeni važan tehnički napredak ima to glavno obeležje, što se dva ili više suknena sloja od živo-tinjskog materijala utkivaju biljnim kon-cima koji konci služe za spajanje sukne-nih slojeva za vreme izrade t. j. samo za: vreme tkanja ili i za vreme tkanja i za vreme apretiranja ali koji se konci pre, za vreme ili posle apretiranja uklanjaju karbonizacijom. Na priloženom ertežu pretstavljaju slike 1—5 četiri izvedena oblika vreča prema o-vom pronalasku, ede sl. 1 pokazuje osno-vu vreče po jednom izvedenom obliku pri čemu kapuljača leži u unutrašnjosti vreče. Sl. 2 pokazuje takode u osnovi drugi izveden oblik vreče sa prikopčanom kapu-Ijačom. Sl. 3 pokazuje presek po liniji lil—lil na sl. 2. Sl. 4 pokazuje odgovara-juči presek vreče po trečem izvedenom obliku, sl. 5 pokazuje u perspektivi vreča po četvrtom izvedenom obliku. Slike 6 do 21 pokazuju šematski postupak prema ovom pronalasku primenjen u izradi raznih tkanina pri čemu slike 18 do 21 pokazuju izradu vreče za spavanje. Kod izvedenog oblika pretstavljenog na sl. 1 sastoje se Strane vreče 1 pa i zalistak 2 koji se nalazi na otvorenom kraju vreče od jednostavnog sloja klobučine. Po-menuti zalistak je kod izvedenih oblika pretstavljen na sl. 1 i 2 snabdeven delom izvesnim brojem dugmadi 3, 4 sa rupica-ma 5 i delom dvama otprilike poluokrug-lim izrescima 6 na njegovoj krajnjoj ivici. Na otvorenom kraju vreče predviden je izvestan broj rupica 7. Kad ova vreča treba da se upotrebi za spavanje, onda lice Din. 25. koje leži u vreči sklopi zalistak 2 pri čemu to lice provuče ruke kroz otvore 8 koji se nalaze na gornjoj strani vreče i koji se mogu iznutra zatvoriti jezičcima. Pri torne se dugmeta 3 zalistka zakopčaju u rupice 5 a dugmeta 4 u rupice 7. Time se dobija, kao što se vidi na sl. 2, neka kapuljača koja obuhvata leda, vrat i gla-vu lica koje leži u vreči. Obraz koji pri-rodno ne sme da se prekrije postavi se u ovalni otvor obrazovan izrescima 6. Da bi se potpuno uklonila pojava pro-maje to je zalistak 2 osim izrescima 6 snabdeven klinastim usekom 9, koji ide od sredine krajnje ivice zalistka ka unutraš-njosti, čije se ivice mogu sastaviti pomo-ču neke naprave 10 za sastavljanje tako da sredina zalistkovog kraja, kao što se vidi na sl. 2, obrazuje neku kapuljaču, koja stegnuto obuhvata glavu lica koje leži u vreči. Kad se ova vreča upotrebljava kao kol-ski pokrivač (auto-plaid) najpre se zalistak 2 prostre kao što je označeno linijama od tačaka i črta na sl. 1. Zatim se zalistak presavije tako da on leži u vreči 1 na način kao što je pretstavljeno na sl. 1 tačkastim linijama. Potom se zatvori otvoren kraj vreče tako da se dva dugmeta 4 koja se nalaze pored otvora vreče i četiri dugmeta 11 koja se nalaze na do-njoj strani ukopčaju u rupice 7. Napred opisana vreča koja je shodno istkana okruglo može oko svog celog o-bima ili samo na jednom delu svog obi-ma da se sastoji od dvaju (ili više) sloje-va, koji obrazuju jedan (odn. više) medu-prostora, koji se prostire oko obima vreče odnosno samo po jednom delu tog obima. Taj meduprostor može da bude kom-paktan ili razdeljen u čelije. Sl. 3 pokazu-je presek vreče koja je snabdevena me-duprostorom 12 koji se prostire oko cele vreče a koji je razdeljen u čelije, a sl. 4 Dokazuje presek vreče koja je snabdevena meduprostorom 12 koji se prostire samo uzduž jedne Strane vreča a koji je takode razdeljen u čelije. Pomenuti meduprostor je ispunjen nekim materijalom koji izolu-je toplotu na pr. slamom. Vreče napred opisane konstrukcije naročito su podesne za upotrebu u sanatoriumima ali mogu se preimučstveno upotrebiti i za vojne svr-he, jer se vreče, kad se slama izvadi, mogu uviti tako da one pri prenosu zauzi-maju vrlo mali prostor. Sl. 5 pokazuje vreču za spavanje kod koje je spaljašnji sloj koji se shodno sastoji od tanje tkanine u kom je smeštena manja vreča koja sačinjava. unutrašnji sloj od tkanine i koja se može vaditi pa je izmedu obaju slojeva od tkanine obra- zovan kompaktan meduprostor 12. Ova dva sloja od tkanine moraju na izvesnim tačkama da budu sastavljeni shodno uz-duž spoljašnjih ivica vreče da bi se mate-rijal koji izoluje toplotu održavao raspo-reden i na odredenom mestu u medupro-storu 12. Ovo sastavljanje slojeva od tkanine uspostavljeno je kod izvedenog primera time, što je na vreči, koja sačinjava spoljašnji sloj, na njenoj gornjoj i donjcj strani predviden izvestan broj rupica 17 a na unutrašnjem sloju tkanine je pričvrščeno' neko uže 18 ili slično koje izmedu tačaka sastavljanja obrazuje podužne omče. Osim toga je predviden jedan (iil više) savitljiv organ 19, koji se shodno sastoji takode iz nekog užeta a koji je organ rasporeden, kao što se vidi na sl. 3, tako da je provučen redom kroz dotlčne. rupice 17 pa je sproveden kroz uže 18 koje obrazuje omče i potom iz tih rupica izvučen, pa zatim provučen kroz naredne rupice. U slučaju da lice koje leži u vreči zauzme sedeči položaj, to bi kad bi veza bila kruta lako moglo nastati cepanje slojeva tkanine, ali time što se omče koje obrazuje uže 18 mogu kretati uzduž sa-vitljivog organa 19, sprečava se tako cepanje. Uže 18 može se eventualno zame-niti omčama, kukicama ili sličnim a da se time ne kvari napred pomenuta važna klizna veza i ako u ovom slučaju klizanje ne može da bude u tako širokim granica-ma kao u izvedenem obliku pretstavlje-nom na sl. 5. Pošto se, kao što je napred navedeno, postupak za izradu napred opisane vreče može primeniti i pri izradi drugih tkanina to je na slikama 5—16 pretstavljena najpre opšta upotreba ovog postupka. Na sl. 6 obeležavaju a i b dva suknena sloja od životinjskog materijala, koji su slojevi prema ovom pronalasku pretkani biljnim koncima c. Za vreme tkanja biljni konci sprečavaju svako kliženje suknenih slojeva. Pošto su sukneni slojevi a i b izatkani mogu se podvrči valjanju pre nego što karbouiziranjem uklone spojni konci c. Posle izvršenog karboniziranja mogu se sukneni slojevi, koji su time razdvojeni podvrči eventualno apretiranju. Na sl. 7 obeležavaju a, b i d tri suknena sloja od životinjskog materijala koja su sva tri pretkana biljnim koncima c. Pri izradi tkanina u četiri sloja mogu se ili svi slojevi protkati biljnim koncima koji idu skroz, kao što je pretstavljeno na sl. 8, ili pak mogu se sukneni slojevi protkati dva po dva zajedničkim koncima kao što je pretstavljeno na sl. 9. Na slici 8 obeležavaju a, b, d i e četiri suknena sloja od životinjskog materijala koji su pretkani koncinia c, Roji idu kroz sve siojeve. Po sebi se razume da se u ovom. slučaju karboniziranjem razdvajaju slojevi pre iii za vreme apretiranja ali ne posle njega. Na sl. 9 obeležavaju a, b, d i e četiri suk-nena sloja od životinjskog materijala od kojih su sukneni slojevi a i b protkani biljnim koncima c a sukneni slojevi d i e su protkani biljnim koncima c1. Posle ut-kivanja na ovaj način mogu se sukneni slojevi a i b zajedno odvojiti od suknenih slojeva d i e pa se oba para suknenih slo-jeva razdvojena apretiraju i karboniziranjem dovode na jednostruke siojeve. Osim toga mogu se prema ovom prona-lasku dva ili više sloja od životinjskog materijala utkati kao jedanput ili dvaput presavijene tkanine u pravcu osnove, pri čemu se dva ili više sloja koji leže jedan uz drugi protkaju biljnim koncima koji se uklanjaju karboniziranjem pre, za vreme ili posle apretiranja tkanine a pre ili pošto su sukneni slojevi razastrti u njihovu potpunu širinu. Ovim je postupkom mo-guče da se izraduju ravnomerne tkanine bez greške sa znatno večom širinom od širine razboja. Tako su na sl. 10 pretstavljeni slojevi a od životinjskog materijala, koji su istkani kao tkanina koja je uzduž jedne osnove presavijena. Biljne potke za sastavljanje obeležene su oznakom c. Pre, za vreme ili posle apretiranja se potke c pre ili pošto je tkanina prostrta u njenu potpunu širinu uklanjaju karboniziranjem. Sl. 11 pokazuje četiri suknena sloia a, b od životinjskog materijala koii su utka-ni kao dve tkanine koje su na jednoj ivici osnova, presavijene. Ovi su sukneni slojevi sastavljeni biljnim koncima kao potkama c. Kao što se vidi na ertežu konci c vezuju samo dva sloja koji leže jedan do drugog pa zbog toga se ta tkanina čim je izatkana može razastreti u svoju potpunu širinu i onda da se valja ili pre nego što se taj proces izvede da se podvrgne pro-ce su karboniziranja. Umesto da se potkama c od biljnog konca privežu slojevi a, b par po par, mogu se kao što je pretstavlje.no na sl. 12 sva četiri sloja vezati zajedno potkama od biljnog konca. Na sl. 13 pretstavljeno je šest suknenih slojeva a,a, b,b i d,d od životinjskog materijala. koji su slojevi utkani kao tri tkanine koje su po jedanput savijene u uzduž-nom pravcu osnove, od kojih je jedna obeležena oznakom d istkana tako da ona leži izmedu drugih tkanina obeleženih oznakama a i b i ove je obuhvataju. Za svezivanje suknenih slojeva upotrebljava- ju se potke od biljnog konca koje su o-beležene oznakama c, c1 i c2. Sl. 14 pokazuje tri suknena sloja a od životinjskog materijala koji su slojevi utkani kao jedna tkanina koja je presavijena tamo i ovamo uzduž ivica osnova. Sukneni slojevi su svezani zajedno potkama c od biljnog konca. Sl. 15 pretstavlja primer ovog pronala-ska za tkanje cevaste tkanine od životinjskog materijala gde je potka zajednička za oba sloja pa naizmenično prolazi kroz osnove jednog i drugog sloja. Oznaka c obeležava potku od biljnog konca koja svezuje oba sloja. Pri izradi okruglih tkanina na unapred naveden način može se okrugla tkanina apretirati koliko u čekičastim toliko u valj-kastim zbijačima. U prvom slučaju se bilj-ni konac c za vezivanje shodno uklanja karbonizacijom posle apreture a u dru-gom slučaju pre apreture. Pa i na ovaj način okruglo tkane tkanine mogu se prema napred navedenim po-datcima utkati presavijene'jedanput ili više puta u pravcu osnove Dva takva primera pretstavljena su na sl. 16 i 17. Na sl. 16 obeležava a okruglu tkanimi izradenu od životinjskog materijala koja je jedanput presavijena u uzdužnom pravcu osnove, a oznaka c obeležava biljnu potku za svezivanje. Na sl. 17 obeležava a okruglu tkaninu izradenu od životinjskog materijala koja je u uzdužnom pravcu osnove presavijena više puta tamo i ovamo a oznake c, c1 i c2 obeležavaju potke koje služe za svezivanje po dva sloja cevaste ili o-krugle tkanine. Umesto biljnih potki mogu se u ovom slučaju upotrebiti za prot-kivanje biljne osnove. Pri izradi klobučinastih tkanina u dva sloja treba spoljašnje Strane obaju suknenih slojeva pre procesa karboniziranja da se orapave. Pri torne mogu oba suknena sloja da budu izradena prema jednom od načina koji su opisani u vezi sa slikama 6, 9, 10, 11, 13, 15, 16 i 17. Pri izradi vreča za spavanje prema o-vom pronalasku postupa se na sledeči način: Dva suknena sloja od životinjskog materijala utkaju se na svojim ivicama, osim onih koje treba da sačinjavaju otvor vreče životinjskim potkama, a u ostalom biljnim koncima koji se potom uklanjaju karbonizacijom. Ovaj postupak je pretstav-Ijen na sl. 18, gde a i b obeležavaju dva suknena sloja od životinjskog materijala koji su na ivicama obeleženim oznakama 13, 14 i 15 sastavljeni životinjskim potkama. U ostalom su ovi sukneni slojevi protkani večim ili manjim brojem biljnih ko- naca c. Pošto se konci c karboniziranjem uklone, onda sukneni slojevi koji su uzduž ivica 13, 14 i 15 izatkani životinjskini potkama obrazuju neku vreću 1. Pri izradi ove vreče za spavanje, koja treba da se upotrebi i kao kolski pokri-vač, opisani postupak je vrlo preimuč-stven jer se obe spoljašnje Strane obaju suknenih slojeva mogu orapaviti pre procesa karboniziranja a da pri torne ne nastane kliženje slojeva. Posle ohrapavljenja obrazovana vreča treba da se preokrene pa potom montira i konfekcioniše. Pošto pri izradi ovakve vreče za spavanje nije samo važno da se izradi neka vreča, nego neka vreča sa nekim zalistkom koji služi kao kapuljača, to je vrlo značajno da dodavanje tog zalistka ne nosi sobom suviše velike troškove oko rada ili gubitak u materijalu. Da bi se te poteško-če otklonile, to se ova vreča seče iz okru-glo ispredenog suknenog niza tako, da se dobije zalistak koji je kompaktan sa vre-čom. Pri postupku za izradu napred po-rnenute vreče za spavanje izatka se pljos-nato črevo čija oba sloja imaju poprečne partije koje su satkane ili na drugi način sjedinjene, a koje partije su medusobno razmaknute pa njihovo otstojanje odgo-vara dužini dveju vreča za spavanje koje se potom zasecaju dvama poprečnim pre-secima i to svaki u jednom sloju tkanine a u medusobnom odstojanju koje odgova-ra dužini budučeg zalistka. Potom se oba ova poprečna preseka spajaju uzdužnim presecima uzduž bočnih ivica pljosnatog čreva. Taj je postupak pretstavljen šematski na slikama 19, 20 i 21, pri čemu sl. 19 po-kazuje izgled odozgo suknenog niza. Sl. 20 pokazuje presek po liniji XX—XX na sl. 19, a si. 21 presek po liniji XXI—XXI na sl. 19. Na crtežu obeležavaju a1 i a2 sukneni niz okruglo istkan u vidu čreva koji je iz-raden tako, kako je opisano u vezi sa sl. 15, pri čemu se gornji i donji sloj ovog suknenog niza na mestu e sastavljeni shod-no s tkanjem, pletenjem ili prišivanjem radi obrazovanja dna vreče. Gornji i donji sloj se na odredenom mestu izmedu dva sastavna mesta e zaseku po poprečnim presecima f\ f2, tako da rez f' gor-njeg sloja a1 leži u izvesnom odstojanju od reza f2 donjeg sloja a2. Rezovi P, f2 spajaju se dvama uzdužnim rezovima g izvedenim na bočnim ivicama suknenog niza, time se dobija zalistak h na, otvore-nom kraju svake vreče koji je obrazovan sečenjem. Potom se ovaj zalistak izradi tako da on sačinjava kapuljaču pokazanu na sl. 1 i 2. Prirodno je da se može zamisliti u okviru ovog pronalaska više raznih izvedenih oblika i modifikacija ove vreče za spavanje pa i druge promene postupka prema ovom pronalasku osim onih napred opisanih i pretstavljenih na crtežu. Patentni zahtevi: 1. Vreča za spavanje izradena od klobu-čine ili sličnog materijala koja se može upotrebitf i kao kolski pokrivač (auto-plaid), naznačena zalistkom (2) koji strči izvan otvorenog kraja vreče (1) i koji je snabdeven tako rasporedenim napravama (3, 4. 5) za prikopčavanje i obrazovan je tako da se on može zakopčati u neku kapuljaču koja obuhvata ramena, vrat i gla-vu lica koje leži u vreči ili se može presa-viti i učvrstiti u vreču kad ova treba da se upotrebi kao kolski pokrivač. 2. Vreča za spavanje prema zahtevu 1, naznačena time, što je zalistak (2), koji služi kao kapuljača, obrazovan kao pravo-ugaonik i snabdeven je trima usecima (6, 9) od kojih oni sa Strane (6) treba da sa-čine otvor za obraz dok je srednji usek predviden da se sastavi kad zalistak treba da obrazuje neku kapuljaču. 3. Vreča za spavanje prema zahtevima 1 i 2, naznačena time, što se vreča (1) koja je shodno izatkana okruglo, sastoji na svom celom obiinu ili samo na jednom delu obima iz dvaju (ili više) slojeva koji obrazuju jedan (odn. više) kompaktni u čeiije rasporedeni meduprostor koji se prostire unaokolo oko obima vreče odn oko jednog dela obima a koji je meduprostor predviden za smeštanje neke materije koja izoluje toplotu na pr. slama. 4. Vreča za spavanje prema zahtevu 3, naznačena time, što spoljašnji sloj koji se shodno sastoji iz tanje tkanine sačinjava veču vreču u ko jo j je smeštena neka ma-nja vreča, koja sačinjava unutrašnji sloj tkanine, tako da se može vaditi i tako da je obrazovan kompaktni meduprostor (12) između pomenutih slojeva tkanine koje su sastavljene samo na izvesnim tačkama koje shodno leže uzduž spoljašnjih ivica vreče za spavanje. 5. Vreča za spavanje prema zahtevu 4, naznačena time, što je u spoljašnjem sloju tkanine predviden izvestan broj rupica (17) i što je u unutrašnjem sloju tkanine pričvrščeno jedno ili više užeta (18), uši-ca ili slično pri čemu je neki savitljivi organ (19V koji se shodno sastoji iz nekog užeta ili sličnog, rasporeden redom kroz dotične rupice i spojen tako sa užetima ili sličnim, pričvrščenim na unutrašnjem sloju, da se ova druga sredstva mogu po- merati uzduž tog savitljivog organa radi sprečavanja cepanja tkaninskih slojeva. 6. Postupak za izradu vreče za spavanje prema zahtevima 1—5, ili drugih tkanina, koje se sastoje od dvaju iii više slojeva, naznačen time, što se dva ili više suknenih slojeva (a, b ili a, b, d ili a, b, d, e) od životinjskog materijala protkaju biljnim koncima (c, c1) koji se uklanjaju karbo-niziranjem pre, za vreme ili posle apreti-ranja tkanine. 7. Postupak prema zahtevu 6, naznačen time, što se jedna ili više na jednoj ivici osnove presavijenih tkanina odn. jedna ili više na obema ivicama osnove tamo i o-vamo (u cik-cak) presaijenih tkanina (a, b) od životinjskog materijala izraduje tako da se razni slojevi svi ili par po par protkaju potkom (c, c1, c2) od biljnog materijala koja se potka — pre, za vreme ili posle apretiranja i pre ili pošto su tkanine razastrte u svoju potpunu širinu — uklanja karboniziranjem. 8. Postupak prema zahtevu 6, naznačen time, što se pri tkanju u dva sloja potke od životinjske vrvce u dvama suknenim slojevima (a) obrazuju iz jedne kontinu-alne vrvce, koja vrvca prolazi naizmenič-no kroz cev jednog i drugog sloja, tako da se obrazuje kontinualna okrugla tkanina. 9. Postupak prema zahtevima 6 i 8, naznačen time, što se okrugla tkanina tka presavijena na jednoj ivici osnove ili pre-savijena tamo i ovamo (u cik-cak) na o-bema ivicama osnove i što se pri torne dva ili više slojeva (a) koji leže jedan dol drugog protkaju potkom (c, c1, c2) od biljnog konca koja se pre, za vreme ili posle apretiranja i pre ili pošto je okrugla tka- nina razastrta u svojoj celoj širini otkloni karboniziranjem. 10. Postupak prema zahtevima 6, 7 i 8, naznačen time, što se pri izradi tkanine u dva sloja (a, b) one Strane obaju suknenih slojeva koje su okrenute spoljašnjosti o-rapavljaju pre procesa karboniziranja. 11. Postupak prema zahtevu 6 prime-njen pri izradi vreče za spavanje prema zahtevima 1—3, naznačen time, što se dva suknena sloja (a, b) od životinjskog materijala na svojim ivicama (13, 14, 15) osim na onim (16) koje treba da sačine otvor vreče utkaju potkama od životinj-skih vrvca a uostalom protkaju biljnim-koncima (c) koji se potom uklanjaju karboniziranjem. 12. Postupak prema zahtevu 11, pri-menjen za izradu vreče za spavanje prema zahtevima 1—5, naznačen time, što se ka spoljašnjosti okrenute strane obaju suknenih slojeva (a, b) ohrapavljaju pre procesa karboniziranja pa posle ohrapavljanja treba vreča (1) da se preokrene. 13. Postupak za izradu sukna za vreče za spavanje prema zahtevima 1—5, naznačen time, što se izatka neko pljosnato črevo čija oba sloja (a1, a2) imaju poprečne partije (e) koje su sjedinjene satkanjem ili na drugi način a koje su partije međusobno razmaknute, a ođsto-janje od jedne do druge odgovara dužini dveju vreča koje se onda odseku jedna nd druge dvama poprečnim rezovima (f\ f2) svaki u jednom sloju tkanine a u mectu-sobnom odstojanju koje odgovara dužini budučeg zalistka (2) pa se ti rezovi sa-stavljaju uzdužnim rezovima (g) koji su izvedeni uzduž bočnih ivica pljosnatog čreva. ■ ! Pri ' ' . ; ! 'i-' ■ ,■ : . : : .j:,. ' u ' .■ : ... ä i,. ■' ■ ( . ' • ;■ Oiibaj ßi -HVRggiq ' ■ . . Ad patent /v^-. V J /=><». / - /v'^./J. 3 ć? c£' /9^. /^r er ' rja. /o. r* 6 "er F/ gr. /&, F/a. /y- CL ^^pSx^£S&:^&Ss^ C & /6 /v^. /5. /v^ -ŽZ? ^.Cž , v ' - V- ''V-:- \ •• *-■ •> .k'.> •... . • ' •• . . -v' i. .