KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 77a (4) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1. Decembra 1930. PATENTNI SPIS BR. 7518 Paulin Jean Pierre Ratier, Montrouge, Francuska. Metalna elisa sa promenljivom visinom hoda pri letu. Prijava od 30. okiobra 1929. Važi od 1. marta 1930. Traženo pravo prvenstva od 31. oktobra 1928. (Francuska). Da bi se menjao nagibni ugao vesala od elise pri letu i pri normalnom radu motora, treba najpre da se savladaju otpori trenja koji potiču od centrifugalnih sila i od sila na savijanje koncentrisanih u spojnem delu na glavčini. Osim toga postoji spreg na uvijanje, koji potice iz centrifugalnih sila, koji teži da okrene vesla u smer njihovog najvećeg momenta Ijenjivosti u odnosu na obrtnu osu. Ovaj spreg se može poništiti podesno raspoređujući težište svakog preseka, — ali nastaje druga nezgoda — neutralna linija koja prolazi kroz težište svih preseka ne odgovara više zakonu sila na savijanje i procenat rada se uvećava tako, da se ne može pomišljati na smanjivanje ili poništavanje ovog sprega na uvijanje. Da bi se popravile ove nezgode pronalazač je izmislio metalnu elisu sa promenljivom visinom hoda pri letu, predmet pronalaska čija se osobenost sastoji u tome, što je veza između svakog dna vesla i njegove glavčine obezbeđena zavrtanjskim za-vojcima koje osim toga ostavljaju slobodan prostor u koji se smeštaju kuglice. Zahvaljujući ovom rasporedu, podnožje vesla i glavčina su vezani donekle helikoidalnim osloncem na kuglicama sa malom visinom hoda, koje se pružaju do na izvesnu visinu podnožja vesla. Pod ovim uslovima je ne samo olakšano upravljanje orijentisanja vesala, nego je i spreg sila na uvijanje usled centrifugalnih sila poništen pomoću suprot- nog sprega koji obrazuje pomenuta centrifugalna sila na helikoidalne zavrfanjske zavojnice. Ovo upravljanje za orijentisanje vesaia može biti ostvareno pomoću prstena, koji klizi duž navlake naglavljene na vreteno od metora za helisu, i koji je vezan pomoću ručica i vretena za podnožja vesala. Opis koji se odnosi na priloženi nacrt, dat kao primer, objašnjava način na koji se pronalazak može osivariti. Sl. 1 je podužni presek elis'e. — Si. 2 je izgled spreda. - SI. 3 je izgled odozgo delimično u preseku. — SI. 4 pokazuje u svome gornjem delu presek po liniji B—B sl. 1, a u svome donjem delu presek po liniji A—A. — SI. 5 je šema koja pokazuje kako se dobija ravnoteža vesla za dat nagibni ugao. Metalno veslo 1 od elise je namešteno u svoje podnožje 3 i pritegnuto je pomoću navrtke 4, veslo i podnožje vesla su osim toga vezani pomoću žljeba i klina 4a. Na podnožju vesla 3 je predviđena zavrt-njeva zavojica 3a sa malom visinom hoda koja hvata u zavojicu 2a od glavčine 2, a ove zavojice su tako izvedene, da između njih ostaje slobodan prostor, koji tako obrazuje helikoidalnu putanju. U ovom slobodnom prostoru su smeštene kuglice 5 koje obrazuju helikoidalni kugličasti ležaj umetnut između podnožja vesla i glavčine i koji se pruža po skoro celoj visini po-menutog podnožja vesla. Kuglice 5 se na- Din. 20. laze između opruga za zaustavljanje gornje 6 i donje 7; prva se oslanja na klin 8, a druga na zavrtanj 9 (si. 4). Na dnu vesla 1 je postavljen kugličasti ležaj 11 na čepu 11a od glavčine 2, što obezbeđuje centrisanje i pokretanje vesla kad mu se menja visina hoda kao i absor-bovanje vibriranja podnožja vesla za vreme kretanja. Najzad glavčina 2 nosi na svome kraju zavrtanj na koji se pričvršćuje navrtka 24, koja u 24a ima konični deo koji dolazi u dodir sa krajem glavčine isto tako koničnim 24b, što dopušta pri navrfanju navrtke 24 da se pritegne ili priljubi kraj glavčine uz kuglice. Matrica 25 za pritezanje radi zaptivanja završava podnožje i služi da spreči izlazak ulju ili masti u kojem se nalaze kuglice 5. Upravljanje menjanjem visine hoda za vreme leta postiža se na sledeči način: U svako podnožje vesla se uvlači vreteno ili poluga 12, koja se završava otvorom 12a, na koju se zglobljuje ručica 13, koja je pak drugim krajem zglobljena na deo 14 koji je u čvrstoj vezi sa prstenom 15. Prsten 15 može podužno da klizi duž navlake 10 od glavčine, koja je naglavljena na osovini 10a od motora. Podužno pre-meštanje prstena 15 postiže se pomoću kliznog dela 17 u koji se uvrću krajevi snabdeveni zavrtnjem od vretena 18, od kojih je jedno u direktnoj vezi sa vratenom 18a, a druga dobivaju kretanje pomoću zupčanika 19, koji su u vezi sa posrednim zupčanikom 20. Veza između kliznog dela 17 i prstena 15 je obezbeđena pomoću kugličastog ležaja 16 dovoljno otpornog da bi istovremeno sačinjavao i oslonac. Najzad kugličasti ležaj 23 isto tako otporan, umetnut je između navlake 10 od glavčine i kartera 21, u čijoj su unutrašnjosti postavljena vretena, zupčanici i točkovi za upravljanje, i koji je zatvoren poklopcem 22. Zaptivenost kartera, koji je napunjen uljem ili mašću obezbeđena je zaptivačima 21a, 22a. Jasno je da pilot, da bi promenio visinu hoda elise u leku, treba pomoću upravljača na podesnom odstojanju samo da okrene vreteno 18a, kojim se postiže podužno premeštanje kliznog dela 17, koji povlači sobom, posredstvom kugličnog ležaja 16, prsten 15 i premešta ručice 13 i poluge ili vretena 12 tako, da se oba podnožja od vesala obrću u glavčini svako za sebe i u suprotnom smeru jedno od drugog oslanjajući se na kuglice 5. Ugaono premeštanje podnožja vesla u glavčini je dosta malo da bi osno premeštanje, koje rezultuje iz zavrtanjskih zavo- jica na podnožju vesala, bilo praktično neprimetno. jasno je, da elisa, predmet ovod pronalaska, dopušta ne samo vrlo lako upravljanje orijentisanjem vesala, nego i da se poništi spreg na uvijanje, koji potiče iz centrifugalnih sila, pomoću sprega sa suprotnim dejstvom koji proizvodi centrifugalna sila na helikoidalnu zavojicu, kao što je predstavljeno šematički na si. 5; na ovoj slici F1 predstavlja smer sprega na uvijanje i F'2 predstavlja smer suprotnog sprega. O predstavlja obrtnu osu vesla, y y’ obrtnu osu motora; c/, r i d’, r su koordinate dveju tačaka mase m, m’ u odnosu na ox, oy. Ravnoteža sprega na uvijanje usled centrifugalnih sila ostvarena je na sledeči način; budući da je smer zavojaka na desno za elisu sa hodom na desno i na levo za elisu sa hodom na levo. gde je F = centrifugalna sila vesla; Ct = spreg na uvijanje; H = visina hoda zavo-jica (zavrtnja). Ako se posmatraju molekili od masa m i m’ u jednom od preseka vesla, ima se kao delimičan spreg uvijanja: C| = (mdr-j-m’d’r’). A akupni spreg na uvijanje jeste: / R d Ci — I 8 dr x — w2 •/o g gde je d = gustina upotrebljenog metala; w = ugaona brzina elise. Izlazi po sebi da se mogu vršiti izmene na uređaju ovde opisanom bez izlaska iz granica domašaja pronalaska. Patentni zahtevi: 1. Metalna elisa sa promenljivom visinom hoda pri letu naznačena time, što svako podnožje vesla (3) nalazi oslonac u glavčini posrestvom serije kuglica (5) raspoređenih po helikoidalnoj putanji tako, da se poništavaju otpori trenja i da se uravnotežuje spreg na uvijanje kod vesala, koji potiče od centrifugalne sile, i što podnožja vesala mogu biti ugaona pomerena u protivnom smeru pomoću ma kakvog upravljača na izvesnom odstojanju. 2. Elisa po zahtevu 1 naznačena time, što svako podnožje vesla nosi zavojice (3a) koje ulaze u zavojice (2a) na glavčini ali tako, da ostaje slobodan prostor između zavojica radi smeštaja kuglica (5) između zavojica kako bi se obrazovao kugličasti helikoidalni oslonac. 3. Elisa po zahteva 1 i 2 naznačena lime, što se serija kuglica nalazi između dve cevasto uvijene opruge 6 i 7 koje se zaprečene klinom (8) ili zavrtnjem (9). 4. EHsa po zahtevu 1—3 naznačena time, što je osnova svakog vesle vođena i cen-trisana na glavčini posredstvom kugliča-stog težaja (11), koji namaknut na čep (11a) od glavčine. 5. Elisa po zahtevu 1—4 naznačena time, što kroz donji deo svakog vesla prolazi vreteno (12) čiji je kraj (12a) zglobljen sa ručicom (13) takođe zglobljenom preko dela (14) za prsten (15), koji se može po- dužno pomerati pomoću upravljača sa iz-vesnog odstojanja. 6. Elisa po zahtevu 1—5 naznačena time, što je pomeranje prstena (15) obezbeđeno pomoću kliznog dela (17), koji je u vezi sa prstenom (15) preko kugličastog ležaja (16) dovoljno otpornog da bi obrazovao oslonac budući da klizni deo (17) dobija kretanje preko tri zavrtanjska vretena (18) koja vrše ulogu potiskivača, a od kojih jedno prima direktno kretanje od upravljača i saopštava ga drugima preko zupčanika (19, 20). Adpatent broj 7518. 1"? -r - g- - R_ Mj. -