KNJIŽNICE ZA DJECU U SUVREMENOJ EUROPI: INTERKULTURALNI PRISTUP U MULTIKULTURALNOM OKRUŽENJU
Ivanka Stričević
Izvirni znanstveni članek UDK 027.625(4:497.5)
Sažetak
Delo mladinskih knjižnic v sodobni multikulturni informacijski družbi temelji na načelih zagotavljanja dostopa do informacij, pismenosti, učenja in kulture za vse. Ena izmed njihovih ključnih nalog je zadovoljiti pravice in potrebe otrok v kompleksnem družbenem kontekstu, ki ga opredeljuje potreba po medkulturnem razumevanju in dialogu. Koncept medkulturnosti ne postavlja v ospredje katere izmed kultur, manj-šinjske ali večinjske, temveč njuno sobivanje, razumevanje in izmenjavo. Mladinska knjižnica mora odražati, če hoče zadovoljite raznovrstne potrebe otrok ne glede na njihovo versko, nacionalno, jezikovno ali kulturno pripadnost, raznolikost skupnosti v kateri deluje. Biti mora vsem odprta in dostopna. Prispevek obravnava načine, na katere lahko mladinske knjižnice, upoštevajoč multikulturnost kot bogastvo, razvijajo medkulturni dialog. Predstavlja konkretne primere storitev in aktivnosti, s pomočjo katerih se razvija kulturna občutljivost in pravice manjšinjskih kultur do sobivanja v skupnosti. Opisano je stanje v Republiki Hrvaški, ki kaže na potrebo po permanentnem razvoju knjižničnih storitev za sve kategorije prebivalstva, ki tvorijo multikulturno družbo in skupnost.
Ključne besede: mladinska knjižnica, multikulturnost, multikulturna mladinska knjižnica
Original scientific article UDC 027.625(4:497.5)
Abstract
In today's global information and multicultural society children's libraries focus on the basic principles of information access, literacy, learning and culture for all people.
STRIČEVIĆ, Ivanka. Children's libraries in contemporary Europe: intercultural approach to multucultural environment. Knjižnica, Ljubljana, 53(2009)1-2, p. 197-208
One of their basic roles is to advocate for the children's rights and needs in a complex society, defined by the need for intercultural understanding and dialogue. The concept of multiculturality does not place stress on any culture, either minority or majority, it is in favour of their coexistence, understanding and interchange. The children's library is supposed to respond to different needs of all children irrespective of their religion nationality and culture. Thus, it has to reflect the diversity of its environment and to be open and accessible to all. The paper deals with the ways in which children's library may develop the intercultural dialogue, considering multiculturality as welfare. Examples of services and activities which develop cultural sensibility and ensure the rights of minority cultures, necessary for their coexistence are described. The situation in the Republic of Croatia is given expressing the need for complex work on the development of library services for all categories of the multicultural society.
Keywords: children's library, children's library services, multiculturalism, intercul-turalism, multicultural children's library
1 Uvod
U današnjem se globalnom informacijskom i multikulturalnom društvu dječje knjižnice suočavaju s nizom izazova. Promijenili su se načini komunikacije, nove tehnologije mijenjaju navike djece u slobodnom vremenu, svakodnevno je prisutna potreba za stjecanjem i razvijanjem kompetencija za cjeloživotno učenje od najranije dobi, a multikulutralno okruženje otvara brojna pitanja tko su danas korisnici knjižnica, kako oni aktualni tako i oni koji to tek trebaju postati, dakle potencijalni korisnici.
Mijenja se i percepcija dječjih knjižnica pa fokus više nije na knjižnici kao ustanovi nego na knjižničnim uslugama jer polazište u svim segmentima, od planiranja i realizacije do evaluacije rada, postaju korisnici i njima namijenjene usluge. Knjižnica postoji zbog njih i osnovna je uloga svake suvremene knjižnice vezana uz promišljanje kako odgovoriti na prava i potrebe djece u složenom društvenom kontekstu kojeg određuje potreba za interkulturalnim razumijevanjem i dijalogom.
2 Dječje knjižnice i slobodni pristup
informacijama u multikulturalnom društvu
Polazeći od osnovne uloge knjižnica da osiguraju pristup informacijama, kulturi, obrazovanju, učenju, i sadržajima koji ispunjavaju slobodno vrijeme, dječje se knjižnice suočavaju s tri bitna problema vezana uz pristup: problem otežanog
pristupa, problem motivacije za pristup i problem neograničenog pristupa.1 Pitanje mul-tikulturalnosti današnjeg društva vezano je uz sva tri problema. Za mnogu je djecu otežan pristup jer je knjižnica udaljena od mjesta stanovanja, nema za djecu odgovarajuću građu koja odražava posebnosti njihove zajednice, nije prilagođena potrebama djece invalida, nema odgovarajuće radno vrijeme i sl. Pitanje motivacije za pristup jednako je velik problem. Knjižničari se suočavaju sa smanjenim interesom za čitanje i knjigu i pokušavaju pronaći nove načine kako motivirati na čitanje i na dolazak u knjižnicu i one koji ne čitaju i one koji bi čitali kad bi im bilo ponuđeno ono što ih zanima i na način koji korespondira s njihovim životom. S druge strane, danas je djeci dostupno više informacija nego ikad, no upravo neograničen pristup postaje problem, jer dostupno je sve, no upitna je kvaliteta i dobrobit djece, što otvara pitanja kako odgajati i obrazovati nove generacije da bolje razumiju druge i drukčije i da od obilja informacija znaju odabrati ono najbolje za sebe. Multikulturalno okruženje u kojem djeca danas žive, ne samo u realnom svijetu nego i u virtualnom koji bitno oblikuje njihovo mišljenje i stavove, jest bogatstvo, no navedeni problemi vezani uz pristup, zahtijevaju od dječjih knjižnica posebne napore kako bi one ostvarile svoju misiju. To se odnosi na djecu koja ne pripadaju većinskoj kulturi i za koju postoji opasnost da u masi ponuda, često upitne kvalitete, izgube svoj identitet, ali i djecu koja pripadaju većinskoj kulturi i trebaju svoj identitet izgrađivati u okruženju međusobnog razumijevanja i uvažavanja drugih i drukčijih. Kulturni senzibilitet jest sastavni dio opće pismenosti današnjeg društva. Multikulturalna pismenost smatra se jednom od četiri bitne pismenosti 21. stoljeća.2 Multikulturna pismenost vezana je uz društvenu osviještenost i sposobnost komunikacije u svijetu kulturnih različitosti.3 Kao takva, ona postaje uvjet stabilnosti u društvu i temeljna vještina u izgradnji demokratskog društva. 2006. godine Europska unija donosi dokument nazvan Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje 4, s ciljem da se u svim oblicima učenja, formalnom, neformalnom i in-formalnom, navedene kompetencije razvijaju od najranije dobi. One uključuju i kompetencije vezane uz
1	Stričević, I. Children and Young Adults as Public Library Users: Current perspectives and cal-lenges for the future. Library Services for Children and Young Adults in the 21 Century: International Symposium, 20-21.06.2007. Seoul: The National Library for Children and Young Adults, 2007, str. 69-80.
2	Uz vizualnu, medijsku i informacijsku pismenost, multikulturalna pismenost čini onaj sklop znanja, vještina, stavova i ponašanja koji je bitan za svakog pojedinca ali i na cjelokupnoj društvenoj razini. Stoga se ovom temom posebice bavi područje obrazovanja jer znanja, vještine i stavovi stječu se odgojem i obrazovanjem od najranije dobi i utječu na razvoj pojedinca i društva u cjelini. Vidi primjerice: 21st Century Literacies. Knowledge Network Explorer. URL: http:// www.kn.sbc.com/wired/21stcent/ (2008-11-02)
3	Courts, Patrick L. Multicultural Literacies: Dialect, Discourse and Diversity. New York: Peter Lang, 1997.
4	Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 December 2006 on key competences for lifelong learning. // Official Journal of the European Union L394/10, 2006. URL: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/l_394/l_39420061230en00100018.pdf (2008-10-25)
kulturnu osviještenost i izražavanje u području kulture, a pod kompetencijama se smatraju znanja, vještine i stavovi. „Kulturne kompetencije" odnose se na poznavanje i poštivanje vlastite kulture, ali i otvorenost prema drugim kulturama, onima koje su prisutne u pojedinoj lokalnoj zajednici kao i kulturama koje čine globalno multikulturalno društvo. Ključne su riječi poznavanje, prihvaćanje i djelovanje. Dječje knjižnice, koje imaju ulogu u neformalnom i in-formal-nom učenju, i kao ustanove koje čuvaju i daju na korištenje kulturno blago i promiču kulturne vrijednosti, važan su čimbenik u lancu onih koji su odgovorni za izgradnju interkulturalnog dijaloga u društvu.
3 Od multikulturalne zajednice do interkulturalnog dijaloga
Život u mutikulturalnoj zajednici, dakle zajednici u kojoj na istom prostoru žive pripadnici različitih kultura, ne znači i da postoji interkulturalni dijalog jer on podrazumijeva interaktivan odnos među različitim kulturama. Multikulturalizam i interkulturalizam međusobno se nadograđuju i nadopunjuju5, jer multikulturalno društvo mora težiti uspostavi odnosa i dijaloga među kulturama, a interkulturalizam kao postignuti odnos povratno izgrađuje multikulturalno društvo. U svom dokumentu Defining „Multiculturalsm" 6 IFLA navodi ciljne skupine koje čine multikulturalno društvo kao što su starosjedilački narodi i nacionalne manjine, imigranti, prognanici i tražitelji azila, te privremeni stanovnici. Multikulturalne knjižnične usluge ovaj dokument određuje kao osiguravanje informacija za sve tipove knjižničnih korisnika i osiguravanje usluga za tradicionalno zanemarene skupine. Knjižničnim se uslugama pridaje bitna uloga u uspostavljanju interkuturalnog dijaloga. O toj ulozi još više govori IFLA-in Manifest o multikulturalnoj knjižnici 7 koji u podnaslovu navodi da je multikultural-na knjižnica most prema izgradnji kulturno različitog društva temeljenog na dijalogu. Multikulturalna knjižnica podrazumijeva izgradnju kulturno i jezično različitih zbirki i usluga, zaštitu materijalnih i nematerijalnih kulturnih dobara, programe usmjerene na obrazovanje korisnika i uspostavu međukulturnog dijaloga, te pristup izvorima na odgovarajućim jezicima.
5	Ponekad se na praktičnoj razini ova dva pojma ne razlikuju. Često se pod multikulturalizmom smatra i suživot izražen kroz određena ponašanja, kulturne izričaje, vrijednosti i način komunikacije. Međutim, ako multikulturalizam i implicira odnose, interkulturalizam im daje kvalitetu jer implicira ravnopravan dijalog.
6	Defining "Multiculturalism". IFLA, Library Services to Multicultural Populations Section, 2005. URL: http://www.ifla.org/VII/s32/pub/multiculturalism-en.pdf (2008-10-25)
7	The IFLA Multicultural Library Manifesto: The Multicultural Library - a gateway to a cultural diverse society in dialogue. IFLA, /2007/. URL: http://www.ifla.org/VII/s32/pub/ MulticulturalLibraryManifesto.pdf (2008-10-25)
4 Dječje knjižnice u izgradnji interkulturanog dijaloga
Danas više ne postoje monokulturna društva, ni na lokalnoj niti na bilo kojoj drugoj razini. Kao zajednica velikog broja država, Europska unija izrazito je multikulturalna zajednica i zasigurno se sve dječje knjižnice u Europi susreću s istim pitanjima i izazovima kako djelovati na dobrobit svih aktualnih i potencijalnih korisnika. U Europskoj uniji ne postoji model dječje knjižnice koji bi se aplicirao u svim europskim zemljama, ali postoje zajednička načela djelovanja suvremene dječje knjižnice. Polazeći od prava svakog djeteta na pristup informacijama, kulturnim sadržajima, učenju i zabavi, njezina je zadaća osigurati prostor, zbirke, usluge i programe za učenje o sebi i drugima/drukčijima kako bi se omogućio i poticao interkulturalni dijalog. Osnovno načelo svakako jest pravo svakog djeteta da u potpunosti razvije svoje potencijale, pravo na pristup informacijama, građi i programima, pod jednakim uvjetima za sve. Prava su jednaka za sve, a razlikuju se potrebe. Koncept interkulturalnosti ne stavlja u prvi plan bilo koju kulturu, bilo manjinsku ili većinsku, već njihov suživot, razumijevanje i razmjenu. To ponajprije znači da dječja knjižnica treba djelovati na dobrobit sve djece i njihovih obitelji, iako se potrebe većinske i manjinske kulture razlikuju. Kako bi odgovorila na raznovrsne potrebe sve djece, neovisno o vjerskoj, nacionalnoj ili kulturnoj pripadnosti, dječja knjižnica mora biti odraz različitosti zajednice u kojoj djeluje, otvorena i pristupačna svima. To podrazumijeva da svi segmenti djelovanja dječje knjižnice uzimaju u obzir posebnosti svoje zajednice, od izgradnje zbirki do kreiranja usluga i zapošljavanja odgovarajućeg osoblja. Govoreći o kriterijima za odabir građe za dječju knjižnicu IFLA-ine Smjernice za dječje knjižnice 8ističu da ona mora biti odraz raznolikih vrijednosti i mišljenja, odraz kulture lokalne zajednice ali i uvod u globalnu zajednicu. Smjernice za knjižnične usluge za bebe i djecu rane dobi9 ističu ulogu dječje knjižnice ne samo u izravnom radu s djecom nego ponajprije u pružanju podrške obiteljima, posebice onim obiteljima koje se nađu u njima novoj i nepoznatoj sredini. Stoga se navodi i potreba da osoblje koje u knjižnicama radi s obiteljima s malom djecom bude odraz kulturne raznolikosti zajednice kako bi se lakše uspostavilo međusobno razumijevanje i interkulturalni dijalog te omogućilo bolje razumijevanje potreba obitelji druge kulture i jezika.
Iako ne postoji svima zajednički model dječje knjižnice, moguće je identificirati one elemente knjižničnih usluga i aktivnosti, vezane uz pristup informacijama,
8	Guidelines for Children's Libraries Services. IFLA, Libraries for Children and Young Adults Section, 2003. URL: http://www.ifla.org/VII/s10/pubs/ChildrensGuidelines.pdf (2008-10-20)
9	Guidelines for Library Services to Babies and Toddlers. International Federation of Library Associations and Institutions, /2007/. URL: http://www.ifla.org/VII/d3/pub/Profrep100.pdf (200810-20)
promicanje pismenosti i čitanja, obrazovanje, pristup kulturi i sadržajima u slobodnom vremenu, koji vode uspostavi dijaloga i koji svaku dječju knjižnicu mogu učiniti multikulturalnom i dobrim temeljem za interkulturalni dijalog. Vidi Tablicu 1. Osim određene aktivnosti ili usluge u tablici je označeno je li ona primarno usmjerena na djecu i obitelji koji su pripadnici manjinskih kultura ili na svu djecu i njihove obitelji, bez obzira pripadaju li većinskoj ili manjinskim kulturama.
Tablica 1: Usluge i aktivnosti dječje knjižnice u multikulturalnom okruženju
Aktivnost/Usluga	Usmjereno na djecu, pripadnike manjinske kulture i njihove obitelji	Usmjereno na svu djecu i njihove obitelji
Informacije o knjižnici i njezinim uslugama i programima i promotivni materijali, u tiskanom obliku i online, na jezicima koji se govore u zajednici		+
Distribucija informativnih materijala na svim mjestima gdje se okupljaju pripadnici manjinske kulture (dru{tva, klubovi i sl.)	+	
Knjižnična grada na različitim formatima, na jezicima koji se govore u zajednici		+
Pristup gradi na jezicima koji se govore u zajednici (internetska sučelja, upute za korištenje kataloga i sl.)		+
Posebno označene zbirke za pripadnike manjinskih skupina i pristup tim zbirkama (fizički i online pristup)	+	
Knjižnična grada na različitim formatima koja govori o vec'inskoj kulturi		+
Knjižnična grada na različitim formatima koja govori o manjinskim kulturama		+
Knjižnična grada koja govori o drugim narodima i zemljama (životu, običajima i sl.)		+
Knjižnična grada za učenje vec'inskog jezika	+	
Knjižnična grada za učenje manjinskih jezika		+
Kreativne radionice sadržajno vezane uz običaje i popularizaciju kultura (književnost, glazba, dizajn, folklor, itd.)		+
Radionice tzv. „starih zanata"		+
Radionice na temu višejezičnosti (upoznavanje jezika, čitanje i pričanje priča na izvornim jezicima raznih naroda i jezičnih skupina)		+
Upoznavanje i suradnja s izvornim govornicima drugih jezika (kroz čitateljske klubove i sl.)		+
Predstavljanje autora koji pišu na drugim jezicima		+
Kvizovi, tematski i sadržajno vezani uz poznavanje vecinske i manjinskih kultura		+
Tribine i debate („parlaonice") na temu suživota različitih kultura		+
Aktivnost/Usluga	Usmjereno na djecu, pripadnike manjinske kulture i njihove obitelji	Usmjereno na svu djecu i njihove obitelji
Predstave, kazališne i lutkarske (vezano uz gostovanja)		+
Izložbe (djeqi radovi, razmjena s drugim sredinama i zemljama)		+
Tematske izložbe vezane uz kulturu, običaje, turizam isl.		+
Koncerti (upoznavanje s glazbenom kulturom manjinskih i većinskog naroda)		+
Obilježavanje nacionalnih, europskih i međunarodnih dana i datuma koji su vezani uz prava posebnih skupina, kulturu, međusobno razumijevanje i sl.		+
Uključivanje u mreže (na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini); sudjelovanje u zajedničkim akcijama za djecu		+
Suradnja s kulturno-umjetničkim društvima i manjinskim zajednicama, zajednički programi u prostorima knjižnice i izvan nje		+
Suradnički programi s drugim knjižnicama u zajednici i regiji		+
Suradnja s knjižnicama u matičnim zemljama doseljenika	+	
Uključivanje roditelja, odgajatelja i učitelja, pripadnika manjinskih skupina u aktivnosti s djecom u knjižnici (rad na projektima i inovacijama, poduzimanje zajedničkih kampanja i sl.)		+
Izrada zbirke korisnih adresa koje upućuju na info-točke za manjiske skupine (web knjižnice)	+	
Izrada plakata, bookmarkera i promotivnih materijala		+
Iz tablice je vidljivo da je mnogo više onih aktivnosti i usluga multikulturalne knjižnice koje su istodobno usmjerene na svu djecu, i onu koja pripadaju većinskoj kulturi i djecu starosjedilačkih skupina, manjina i doseljenika. Put od multikulturalne sredine do interkulturalnog dijaloga zahtijeva da se iz perspektive „što većinska kultura čini da zaštiti manjinsku" prijeđe na onu „kako jedna kultura može obogatiti iskustvo one druge, a da pritom zadrže svoj identite i osobitosti". Upravo ta činjenica govori o potencijalima dječje knjižnice da stanje multikulturalnosti iskoristi za razvoj dinamičnog interkulturalnog dijaloga. Naime, za većinu je aktivnosti važno da ne postoji segregacija jer one imaju smisla samo ako su u njih uključeni ljudi različitog porijekla i kulturnog miljea. Bilo koje zatvaranje u okvire svoje kulturne zajednice, bilo manjinske ili većinske, ne pridonosi razvoju pluralističkog društva koje je temelj i demokratskog društva. No, ipak postoje i one aktivnosti koje su nužno usmjerene samo na pripadnike manjinske kulture i jezika kako bi se odgovorilo na njihove specifične
potrebe. Ove su aktivnosti najčešće vezane uz dostupnost informativnih i knjižničnih materijala na jezicima manjinskih kultura.
5 Multikulturalnost u dječjim knjižnicama u Republici Hrvatskoj
Republika Hrvatska, iako još nije članica Europske unije, dio je zajedničkog multikulturalnog europskog prostora i sadrži sva obilježja multikulturalnog društva, od postojanja manjinskih skupina i nacionalnih manjina, do doseljenika i građana iz drugih zemalja na privremenom boravku. Uz određene narodne knjižnice postoje središnje knjižnice nacionalnih manjina, smještene u područjima gdje je veća koncentracija manjinskog stanovništva, što dijelom može zadovoljiti potrebe manjina ali ne i imigranata i građana na privremenom boravku. Za potrebe ovoga rada učinjeno je pilot istraživanje - analiza web stranica županijskih matičnih knjižnica 10 s ciljem da se identificiraju knjižnične usluge koje su namijenjene raznovrsnim skupinama ili korisnicima manjinskih kultura. Dobiveni su rezultati iz kojih je vidljivo da se informacije o knjižničnim uslugama, ako i postoje na stranom jeziku (uglavnom engleskom) ne odnose na usluge i programe za djecu, te da se radi samo o osnovnim informacijama o knjižnici a ne o uslugama koje su umsjerene na potrebe multikulturalne sredine. Potrebno je dodatno istraživanje kako bi se ispitalo koje se usluge uistinu odvijaju u fizičkom prostoru knjižnice pri čemu mogu poslužiti kategorije (aktivnosti/usluge) navedene u Tablici 1. Iako napisi u stručnom tisku11 često govore o primjerima dobre prakse koji se odnose na aktivnosti namijenjene nekim etničkim skupinama ili nacionalnim manjinama, posebice djeci, još uvijek izostaje sustavni i kontinuran rad na zadovoljavanju potreba svih kategorija stanovništva koje čine multukulturalno društvo u Hrvatskoj. Radi se, naime, o izoliranim primjerima dobre prakse i entuzijazmu pojedinih knjižnica ili knjižničara. Može se pretpostaviti i da se u ovom području više radi no što se o tome izvještava ili obavještava javnost putem web stranica, no i to je pokazatelj da se interkulturalnom dijalogu u djelovanju svih narodnih knjižnica općenito ne pridaje dovoljna pozornost.
10	Prema podacima na zajedničkom portalu narodnih knjižnica, u Republici Hrvatskoj djeluje 195 narodnih knjižnica i Knjižnice grada Zagreba s ukupno 44 podružnice i ogranka. Vidi URL: http://www.knjiznica.hr/home.php
U 20 hrvatskih županija i Gradu Zagrebu kao posebnoj jedinici djeluje 19 županijskih matičnih knjižnica. Vidi URL: http://www.kgz.hr/mreza/maticna/voditelji.asp
11	Primjerice u HKD Novostima, glasilu Hrvatskoga knjižničarskog društva. Vidi URL: http:// www.hkdrustvo.hr/hr/hkdnovosti
Sliku stanja posljednjih godina donekle je promijenio Program Informacije o Europskoj uniji, koji se tijekom tri godine (od 2005. do 2007.) provodio kao projekt Hrvatskoga knjižničarskog društva u koji je bilo uključeno 10 regionalnih knjižničarskih društava. Radilo se na edukaciji knjižničara za pretraživanje informacija o Europskoj uniji, kako bi oni te informacije raznim strategijama prenosili svojim korisnicima. Jedna je tema bila vezana uz rad s djecom i mladi-ma12. Knjižničari su se upoznavali s načinom kako djeci i mladima pomoći u pronalaženju kvalitetnih informacija o Europskoj uniji s ciljem da bolje upoznaju njezinu strukturu te narode i jezike današnje Europe i kako im mogu približiti spoznaje o multikulturalnosti Europe te razvijati njihov senzibilitet za kulturnu različitost. Značaj ovoga programa ponajprije proizlazi iz činjenica da se radilo o prvom takvom projektu koji se provodio na području većeg dijela Hrvatske i da se posebno radilo na temama vezanim uz rad s djecom i mladima u narodnoj knjižnici. Za cjelovito sagledavanje problematike multikulturalnih knjižničnih usluga za djecu u narodnim knjižnicama bilo bi potrebno provesti detaljnije istraživanje, kako potreba svake pojedine lokalne zajednice u kojoj djeluje knjižnica, tako i načina na koje knjižnice već odgovaraju na potrebe multikultu-ralnog stanovništva, te na temelju toga i postojećih međunarodnih i nacionalnih dokumenata izraditi smjernice za razvoj.
6 Zaključak
Globalno informacijsko društvo otvara niz pitanja koja proizlaze iz multikul-turalnosti i rastuće potrebe za uspostavom interkulturalnosti u današnjem društvu. Svaka lokalna zajednica danas postaje multikulturalna i dio jednako multukul-turalne svjetske zajednice, a svaki se pojedinac nalazi pred izazovima cjeloživotnog učenja. To pred narodne knjižnice kao promicatelje kulture i in-terkulturalnog dijaloga te važne čimbenike u razvoju pismenosti 21. stoljeća i cjeloživotnom učenju postavlja nove zadaće, posebice kad su u pitanju djeca i mladi. Pismenosti 21. stoljeća, kao uvjet i posljedica cjeloživotnog učenja, uz informacijsku, medijsku i vizualnu, uključuju i kulturnu pismenost. Put od multikuturalnog društva do interkulturnog razumijevanja je dug. Naime, samo život u mutikulturalnoj zajednici, dakle zajednici u kojoj na istom prostoru žive pripadnici različitih kultura, ne znači i da postoji interkulturalni dijalog jer on podrazumijeva interaktivan odnos među različitim kulturama. U uspostavljanju interkuturalnog dijaloga knjižnice imaju izuzetan značaj jer njihova je zadaća
12 Stričević, I. Pravo djece i mladeži na informaciju u kontekstu informacija u Europskoj uniji -smjernice za djelovanje u narodnim knjižnicama. //Program Informacije o Europskoj uniji u narodnim knjižnicama. / Uredile Alemka Belan-Simić i Aleksandra Čar. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2007, str. 152-157.
osigurati pristup informacijama za sve građane. To utječe na njihove zbirke koje postaju multilingvalne, na usluge i programe koje pružaju korisnicima kako bi upoznali većinsku i manjinsku kulturu i razmijenili iskustva, te na dostupnost svih informativnih materijala o knjižnici (tiskanih i online) na jezicima koji se govore u zajednici kako bi svi građani pod istim uvjetima mogli koristiti knjižnične usluge. U Europskoj uniji ne postoji model dječje knjižnice koji bi se aplicirao u svim europskim zemljama, ali postoje zajednička načela djelovanja suvremene dječje knjižnice. Polazeći od prava svakog djeteta na pristup informacijama, kulturnim sadržajima, učenju i zabavi, njezina je zadaća osigurati prostor, zbirke, usluge i programe za učenje o sebi i drugima/drukčijima kako bi se omogućio i poticao interkuturalni dijalog. Kroz razne oblike neformalnog učenja kao što su radionice, tribine, susreti, predstave, kvizovi, debate i sudjelovanje u projektima i mrežama, djeca uče o vlastitoj i drugim kulturama i razvijaju svijest o pripadnosti europskom okruženju i globalnom društvu. Suradnja dječjih knjižnica s drugim organizacijama u zajednici, posebice s onima koje okupljaju pripadnike drugih naroda i kultura, postaje prioritet, a odgovarajuće obrazovani dječji knjižničari koji, osim razvojnih osobina djece i njihovih potreba, raznovrsnih medija i organizacije informacija, poznaju i razumiju kulturne potrebe svoje lokalne zajednice, postaju nužnost.
Iako u Republici Hrvatskoj postoje knjižnične usluge koje su usmjerene na potrebe multikulturalne zajednice, još uvijek nisu sustavnim i kontinuiranim mjerama obuhvaćene sve kategorije stanovništva koje čine društvo multikulturalnim, a izostaju i informacije za širu javnost, posebice one na jezicima različitih kulturnih zajednica koje na određenom području žive, stalno ili privremeno. No za cjelovitu sliku stanja potrebno je provesti detaljnija istraživanja, kako potreba stanovništva, tako i usluga koje se za multikulturalne zajednice ostvaruju. Pritom kategorije navedene u Tablici 1 mogu poslužiti i kao instrument za evaluac-iju već postignutog i kao alat za planiranje onih usluga i aktivnosti dječjih knjižnica koje mogu razvijati interkulturalni dijalog.
Literatura
1.	Courts, Patrick L. (1997). Multicultural Literacies: Dialect, Discourse and Diversity. New York: Peter Lang.
2.	Defining "Multiculturalism". IFLA, Library Services to Multicultural Populations Section, 2005. Dostopno na spletni strani http://www.ifla.org/ VII/s32/pub/multiculturalism-en.pdf
3.	Guidelines for Children's Libraries Services. IFLA, Libraries for Children and Young Adults Section, 2003. Dostopno na spletni strani http:// www.ifla.org/VII/s10/pubs/ChildrensGuidelines.pdf
4.	Guidelines for Library Services to Babies and Toddlers. International Federation of Library Associations and Institutions, /2007/. Dostopno na spletni strani http://www.ifla.org/VII/d3/pub/Profrep100.pdf
5.	The IFLA Multicultural Library Manifesto: The Multicultural Library - a gateway to a cultural diverse society in dialogue. IFLA, /2007/. Dostopno na spletni strani http://www.ifla.org/VII/s32/pub/MulticulturalLibraryManifesto.pdf
6.	Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 December 2006 on key competences for lifelong learning. Official Journal of the European Union L394/10, 2006. Dostopno na spletni strani http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/l_394/l_39420061230en001000 18.pdf
7.	Stričević, I. (2007). Children and Young Adults as Public Library Users: Current perspectives and callenges for the future. Library Services for Children and Young Adults in the 21 Century: International Symposium, 20-21. 06. 2007 (str. 69-80). Seoul: The National Library for Children and Young Adults.
8.	Stričević, I. (2007). Pravo djece i mladeži na informaciju u kontekstu informacija u Europskoj uniji - smjernice za djelovanje u narodnim knjižnicama. V: Program Informacije o Europskoj uniji u narodnim knjižnicama. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo (str. 152-157).
Dr. Ivanka Stričević je predavateljica na Sveučilište u Zadru, Odjel za knjižničarstvo, Zadar, Hrvaška.
Naslov: M. Pavlinovića bb, 23000 Zadar, Hrvaška Naslov elektronske pošte: istricev@unizd.hr