KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 72 (6). INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 JUNA 1936. PATENTNI SPIS BR. 12336 Akciovž společnost dfive Škodovy zAvody v Plzni, Praha, Č S. R. Kvadrant Prijava od 30 januara 1935. Važi od 1 avgusta 1935. Traženo pravo prvenstva od 19 novembra 1934 (Č S. R.) Kvadrant', naročito za artilerijske ciljeve, služe ne samo za merenje nag.ba predmeta, na primer topovskih cevi, već i za podešavanje predmeta, na primer topovskih cevi u izvestan određeni nagib. Kod do sada poznatih konstrukcija kvadranta dešavalo se često da je pri podešavanju topovskih cevi, ovima dodeljivan neispravan položaj, i to usled neispravnog sabiranja ili oduzimanja dva ugla, položenog ugla i nišanskog ugla, iz kojih se sastoji ukupan nagib topovske cevi. Da podešavanje kvadranta u izvestan određeni nagib ne bi zavisilo od ispravnosti sabiranja dva ugla, to se na kvadrantima predviđaju dva jedan od drugoga nezavisna uređaja, od kojih jedan služi za podešnvanje jednog ugla, na primer položajnog ugla, a drugi nezavisno od prvog za podešavanje drugog ugla, na primer nišansKog ugla. Pomoću kvadranta može se podešavanjem oba ugla da se topovska cev mehanički bez ikakvog matematičkog rada nagne u ispravan položaj. Po pronalasku je kvadrant tako izveden, da se mehanizam koji služi za podešavanje položajnog ugla i koji nosi jednu libelu nalazi postavljen neposredno u mehanizmu koji služi za podešavanje nišanskog ugla, i koji biva obrazovan iz jednog puža i puževog zupčanika, pri čemu se oba mehanizma mogu podešavati potpuno nezavizno jedan od drugoga. Li- bela se kreće po jednoj vodilji i može se tačno podešavati pomoću mikrome-tarskog uređaja. Dalja nezgoda dosadašnjih kvadranta jeste u tome, što njihovi mehanizmi posle izvesnog vremena pokazuju mrtve hodove, što utiče na celokupnu funkciju kvadranta, koji tada radi više ili manje ne-tačno. Kvadrant mora tada biti rektifi-kovan što je veoma zametno, da bi ponovo bila postignuta potrebna tačnost. Kod kvadranta po ovom pronalasku je ovaj nedostatak tako otklonjen, da s jedne strane kod mehanizma koji služi za podešavanje nišanskog ugla mrtav hod biva automatski uklonjen podesnim postavljanjem osovine pogonskog puža, koja jednom oprugom biva trajno pritiskana u zahvat sa puževim točkom, i s druge strane kod mehanizma koji služi za podešavanje položajnog ugla osovina zupčanika je postavljena u ekscentričnoj čauri, tako, da pri labavijem hodu prostim obrtanjem čaure ponovo biva postignut tačan zahvat zupčanika sa zupcima libelne čaure. Jedan primer izvođenja kvadranta po ovom pronalasku pokazan je na priloženom nacrtu. Sl. 1 pokazuje izgled kvadranta sa delimičnim presekom. SI. 2 pokazuje presek po liniji A—B iz si. 1. U telu kvadranta je obrtno postavljen pužev zupčanik 2, koji nosi vodilju 3, na Din. 10. kojoj se pri podešavanju položajnog ugla pomoću obrtnog dugmeta 5 pomera čaura 4 sa libelom 4’ uz posredovanje zupčanika 8 zupčanika 7 i osovina 6. Na obrtnom dugmetu je postavljen kotur 9 sa mikrometarskom skalom položajnog ugla, dok je gruba skala 10 položajnog ugla predviđena na čvrstoj vodilji 3 a odgovarajuće belege 11, 11’ za ovu skalu na čauri 4 libele. Podešavanje nišanskog ugla se vrš| obrtanjem puževog znpčanika 2, koji nos' grubu skalu 19 nišanskog ugla, i to pomoću obrtanja puža 12 koji se nalazi na osovini 13 u čvrstoj vezi sa obrtnim dugmetom 14 i dobošem 15 sa mikrometarskom skalom 19’ nišanskog ugla. Osovina 13 je u cilju trajnog isključenja mrtvog hoda jednim krajem postavljena u obrtno pomerljivo kugličastom ležaju 16, dok se drugi kraj može pomerati u pravcu ka puževom zupčaniku i nalazi se pod uticajem opruge 17 koja dejs-tvuje u ovom pravcu. Na ovaj način se automatski i trajno isključuje mrtav hod puža 12. Da bi b.lo lako moguće da se odstrani mrtav hod zupčanika 7 koji zahvata u zupčanik 8, to je osovina 6 zupčanika 7 postavljena u ekscentričnoj čauri, 18, pomoću čijeg se obrtanja pri slobodnom hodu može isključiti slobodan međuprostor između zupčanika 7 i zup čanika 8. Kod upotrebe kvadranta se na primer pomoću obrtnog dugmeta 5 najpre podesi položajni ugao na skalama 10 i 10’ pomtranjem čaure 4 sa libelom 4’ duž vodilje 3, posle čega se obrtanjem podesnog dugmeti 14 i time i puža 12 i puževog zupčanik i 2 uz pripomoć skala 19, 19’ podešava nišanski ugao. Obrtanjem puževog zupčanika 2 nagib libele 4’ se U odnosu na ležišnu površinu 20 kvadranta automatski uvećao, odnosno smanjio i time je bez ikakvog matematičkog računanja dat ukupni ugao, prema kojem topovska cev treba da bude podešena- Rad kvadrantom po ovom pronalasku je dakle veoma jednostavan i tačan. Patentni zahtevi: 1) Kvadrant naročito za artilerijske ciljeve za podešavanje dva ugla, položajnog i nišanskog ugla, naznačen tirbe, što je mehanizam za podešavanje položajnog ugla, koji nosi libđu (4’), koja se kreće po vodilji (3) i pomoću mikrome-tarske naprave (5, 6, 7, 8) može da se tačno podesi, postavljen neposredno u mehanizmu za podešavanje nišanskog ugla koji se mehanizam obrazuje iz puža (12) i jednog puževog zupčanika (2), pri čemu oba mehanizma mogu da se podešavaju potpuno nezavisno jedan od drugoga. 2) Kvadrant po zahtevu 1, naznačen time, što se mikrometarski uređaj za podešavanje položajnog ugla sastoji iz obrtnog dugmeta (5), osovine (6), zupčanika (7) i zupčanika (8), koji je predviđen na čami (4) libele (4’), pri čemu je radi isključenja mrtvog hoda osovina (6) zupčanika (7) postavljena u ekscentričnoj čauri (18). 3) . Kvadrant po zahtevu 1, naznačen tim% što je puž (12) koji zahvata u pužev zupčanik (2) postavljen na osovini (13) sa obrlnim dugmetom (14) koja je jednim krajem postavljena u kugličastom ležaju (16) koji se može obrtno pomerati i na drugom kraju se oprugom (17) pritiskuje u zahvat sa puževim zupčanikom (2.) Ad pat.br.12336 . . ... .' . ■ ■ . . . . . , ■- ; ■ - ■ ■ , ■" . v ■ ■ , > 1 ■ . . - ' ' '' ' • , ; : ■ - ,