Letnik: XXVIII September 1988 čevljar glasilo delovne organizacije tovarne obutve tržič Praznovanje našeg jubileja, naše 85-godišnjice, ot-počelo se u petak 2. septembra sa svečanom sednicom centralnog radničkog saveta i dodeljivanjem jubilar-nih nagrada radnicima koji su više od dvadeset i pet ili trideset i pet godina članovi kolektiva Peka. Subota je bila naš dan, DAN RADNIKA PEKA. Sportski susreti su počeli več u devet sati prepodne, a u 15 sati bila je CENTRALNA PROSLAVA na igralištu za hokej u Tržiču. Zabavni deo priredbe na tržnici bio je do kasnih večernjih sati. Proslavljali smo kako to odgovara prilikama, skromno, ali sa svešču i uverenjem da čemo savladati pote-škoče i pobediti u sledečoj bici. I u proteklih trideset i pet godina bilo je kriza, put je mnogo puta bio napo-ran. Medutim, tajna uspeha je u marljivosti i radu. DRAGE SARADNICE I SARADNici, Članovi CENTRALNOG RADNIČKOG SAVETA! DRAGI NAŠI JUBILANTI! POŠTOVANI GOSTI! Ove godine teče 85. godina otkako je neuklonjivi i talentovani slovenački trgovac Petar Kozina, naslanjajuči se na maj store iz Tržiča i sire okoline, postavio temelje PEKU, našoj radnoj organizaciji, koja je na svom razvoj nom putu neprestano rasla u kvalitetnom i tehnolo-škom pogledu, te se u perio-du socijalističkih samoupravnih odnosa razvila u čvrstu samoupravnu radnu organizaciju, poznatu u domovini i svetu po kvalitetu, Predsednik KPO Franc Grašič pozdravlja jubilejni skup Na centralnoj proslavi 85. godišnjice. NAŠE PRAZNOVANJE savremenoj tehnologiji i poslovnosti. Osamdesetpet go-dina je poštovanja vredan period, koji sa ponosom napaja sadašnju generaciju radnika PEKA. PEKO je na putu svog razvoja bio medu učesnicima u sprovodu na sahrani Austrougarske monarhije, borio se sa poteško-cama svetske ekonomske krize, potpuno iscrpljen do-čekao je rodenje nove Jugoslavije, na novo se organizo-vao, uporno obogačivao teh-nologiju i produbljivao veze sa svetom, te tako postao današnji PEKO, u kome imamo još puno planova, ideja, zamisli, kako i dalje obezbe-diti na gore usmereni razvojni put. Pre 35 godina, u svima nama poznatom Ludbregu, isto tako su bili postavljeni temelji sadašnje osnovne organizacije BUDUĆNOST. Dugo-godišnja saradnja na osnovu zajedničkih interesa dovela je obe strane do udruživanja i tako se u sklopu ovogodiš-njeg proslavljanja ovaj doga-daj još posebno obeležava u našoj, po broju zaposlenih, najvećoj osnovnoj organizaciji. Prilikom prihvačanja ekonomskih planova za ovu go-dinu, odlučili smo se da cerno našem jubileju dati obeležje pre svega sa radnim i poslovnim učincima, pa nas tu u preostaloj trečini godine još čekaju obaveze. Sa današnjim svečanim zasedanjem Centralnog radničkog saveta i sutrašnjim zborom radnika PEKA želimo ovom prazniku dati posebno obeležje, iako ovog puta u skrom-nijem, prilikama odgovaru-jučem obliku. Prilikom ovog našeg praznika želimo još posebno izraziti priznanje svima onima što su najviše godina povezani sa Pekom. Danas su medu nama prisu-tni svi oni koji več 25 i više godina rade u Peku. Svima sledi poseban pozdrav, a posebno još 18-tim našim sa-radnicama i saradnicima koji ste več 35 i više godina povezani sa Pekom. Drugarice i drugovi, povodom današnje svečanosti želim na kratko pomenuti najvažnije graničke 85-to go-dišnjeg perioda. Zamisao Petra Kozine da u Tržiču postavi treču tvornicu obuče je sasvim sigurno bio hrabar čin. Tradicija obučarskog zanata u Tržiču i bližoj okolini, te poznavanje tržišta i odnosa medu nemačkim pogoni- ma i domačim proizvodači-ma, bili su razlog uspeha. Več 1911 godine bila je sa-gradena nova zgrada na sa-dašnjoj lokaciji, čime su stvoreni uslovi za dalji rast. Za vreme prvog svetskog rata tvornica je radila punim kapacitetam, a prve posle-ratne godine znače njezin pravi procvat. U to vreme bile su osnovane vlastite pro-davnice, a tvornica je u svo-joj grani postala vodeča u državi. Opšta ekonomska kriza donela je ozbiljne poteškoče, sve žešču konkurenciju. Re-šenje je bilo u izvanrednom kvaliteta i višim cenama. Več 1930. godine Petar Kozina je iznenada umro, a tvornica je došla u nove ruke. Dalji razvoj tvornice sprečio je drugi svetski rat. Okupator je kompletnu tvornicu zaplenio i postavi] ao svoje upravnike. Napredni radnici su pod vodstvom po-jedinih uglednih članova KP osnovali jaku organizaciju Oslobodilačkog fronta, koji je, bez obzira na žrtve, tesno saradivao sa NOB. Prilikom povlačenja neprijatelja tvornica je bila potpuno opljač-kana. Obnavljanje i urediva-nje proizvodnih prostorij a trajalo je dva meseca, tako je tvornica počela ponovo raditi juna 1945. i to sa 250 zaposlenih koji su na dan proizvodih 700 pari obuče. Prve posleratne godine bile su povezane sa obnovom, izgrad-njom, traženjem pravog puta za što večim stvarala-štvom. U takvim prilikama, sa punom merom volje i optimizma, kolektiv je dočekao 1950. godinu, koju obeležava jedna od najvažnijih parola druga TITA: »TVORNICE RADNICIMA«. I u PEKU je več 5. okobra 1950. bio izabran 45-članski radnički savet i još istog meseca, 18. oktobra 1950., iza-branom organu je bila svečano izručena tvornica. Medu današnjim jubilantima ima vas nekoliko koji se tih doga-daja još živo sečate. Opšte ekonomske prilike su se nakon rodenja samoupravljanja počele menjati. Administrativni nadzor i birokratsko intervenisanje počelo je ustupati mesto slo-bodnijim poslovnim vezama i tržnim zakonitostima. Upravo ti promenjeni dru-štveno-ekonomski odnosi uticah su na poslovanje, jer je tržište iz godine u godinu postajalo osetljivije na kvalitet, modu, cene. Razvoj tehnologije, školovanje i sma-njivanje troškova bili su po-dručja kojima se posvečivala stalno veča pažnja u poslovanju. Upravo rekonstrukcija i modernizacija izvedena u godinama 1958 — 1960 bili su odgovor na zahtev za efi-kasniji rad. Dalj nje zaokru-živanje proizvodnog programa tražilo je organizovanje nekih novih pratečih aktivnosti, kao što su proizvodi iz gume, plastike, poliuretana. Ove aktivnosti su bile u PEKU intenzivno razvijane u šezdesetim i u početku se-damdesetih godina. Veoma važan medaš je 1964. godina. Te godine bio je uveden montažni način izrade obuče, što je suštinski dignulo produktivnost, jer se opseg proizvodnje povečao čak za 22,3 %. Ovog i naravno svih sledečih značajnih medaša u razvoju seča se svaki današnji jubilant. Nemalo zasluga za te razvojne korake pripada upravo vama. Upravo montažni način izrade obuče nam je izmedu ostalog još šire otvorio vrata u svet. Nakon prvih večih izvoznih koraka u SAD izvoz predstavlja več dobru četvr-tinu ukupne proizvodnje. Stalno povečanje obima izvoza u Zapadnu Evropu preko Afisa i u 80. godinama sve veči izvoz u SAD, omogučilo nam je da smo prebrodili iz-vanredno zapetljane prilike na području ekonomskih odnosa sa inostranstvom u Jugoslaviji. Na žalost, sa merama ekonomske politike, iz-voznieima je natovaren nat-prosečan teret navedenih prilika. U poslednjim godinama ovog perioda domačem kupcu posvečujemo više pažnje nego što smo to pre radili. I ovde tržne zakonitosti sve bolje funkcionišu. Pored odgovarajučeg kvaliteta proizvoda namenili smo pri-lična sredstva za širenje i modernizaciju prodajnog prostora — u poslednjih deset godina otvorili smo čak 26 novih prodajnih mesta. Stalna briga za tržište, sluh za njegove zahteve, kao i kvalitet proizvoda omogu-čuju nam veču prodaju od naše proizvodnje. Upravo to je osnova naših veza sa širokim krugom kooperanata u jugoslovenskom prostoru. Te veze su se u poslednjim godinama stalno širile i jača-le, kako sa zajedničkim izvozom, saradnjom na području sastavnih delova, dopunjava-njem domačeg prodajnog programa tako i nudenjem stručne tehničke pomoči. U ovom periodu smo znanje na području organizacije, uvo-denja i vodenja proizvodnje proverili u tri nove tvornice u Alžiru. Poštovane drugarice i drugovi, dragi gosti! U datom pregledu 85. go-dišnjeg razvoj nog puta ne bi bili kompletni, ako ne pome-nem da svih postavljenih planova nismo realizovali. Uprkos potrebi koju diktira, pre svega, prostorna stešnje-nost odeljenja, nismo uspeli sa projektom LOKA. Finan-sijski uslovi su se bitno zaostrili i verovatno če sa njim trebati pričekati izvesno vreme. Novim prilikama morala se prilagoditi investiciona aktivnost, koja je sužena samo na najneophodnije mo-dernizovanje i dopunjavanje opreme za proizvodnju i još posebno za realizovanje projekta integralnog informacij-skog sistema. Ove godine u DVIGNIMO ČASU NA ZDRAVLJE JUBILANTU! Priredbu su obogatili: operni pevači Sonja Hočevar i Rajko Koritnik, na harmonici ih je pratio Silvester Mihelčič, glumica Polona Vetrih i konferansje Bojan Veselinovič. Član Komornog hora Peko, Mato Mežek je posebno za jubilej sastavio pesmu koju je komponovao Radovan Gobec, a zapevali su ju članovi hora. razvoju su počeli modelirati na računarski poduprtom sistemu CAD-CAM, a upravo ovih dana je otpočela redovna proizvodnja u novom montažnom odeljenju novog programa LINEA P, čija karakteristika je, i mora biti, kvalitet na najvišem nivou. Kod pomanjkanja novča-nih sredstava za investicije u zgrade i mašine ne škrtari-mo sa sredstvima potrebnim za osposobljavanje i usavr-šavanje zaposlenih, te štipendiranje budučih struč-njaka. Uvereni smo da če su-tra uspesi još više zavisiti od sposobnosti i znanja, a upravo njih nikad nije previše. Da efikasnost poslovanja zavisi od toga šta o našem proizvodu kaže kupac-potro-šač, toga je PEKO več dugo svestan. Upravo zato je več u šezdesetim godinama bila velika pažnja posvečena razvoju i modernizaciji prodajne mreže i time je bila negovana naša povezanost sa po-trošačem. Veličina PEKA i želja po još bržem razvoju su usmeravali PEKO u svet. Prvi izvoz kožnih čizmi na zapad bio je izvršen 1963. godine, a 1970. godine je rad-nički savet prihvatio odluku o pristupanju PEKA kao partnera firmi AFIS. Tek u poslednjih deset godina, ka-da je izvoz osnova za snab-devenost, prodaju i brzinu razvoja, postaj emo svesni koliko je ta odluka bila važna. Sve veča produktivnost u montažnim odeljenjima tra-žila je sve više gornjih delo-va obuče. Na području Tržiča nije bilo više moguče pokriti potrebe, pa je tako 1970. godine u Trbovlju bio sagraden pogon za izradu gornjih delova obuče što istovremeno predstavlja po-četak sve večeg otvaranja PEKA u jugoslovenski prostor i na proizvodnom području. Prostor je postao ograničavajuči faktor dalj eg razvoja, pa je to uslovljavalo donošenje odluke o gradnji četvorospratne zgrade 1972. godine. Nova zgrada je omogučila savremeno uredi-vanje odeljenja za šivenje i prostore za skladišta, te stru-čne službe. PEKO 1973. godine beleži 2.468 zaposlenih i dnevnu proizvodnju od 7.000 pari obuče. Te godine smo radnici usvojili samoupravni sporazum o udruživanju osnovnih organizacija u radnu organizaciju na osnovu Zakona o udruženom radu. Va-žan je sadržaj pomenutog sporazuma, jer je on osigu-rao da su se još dalje pojedi-načni interesi podredivali zajedničkom i da je čitav PEKO preuzeo tržne rizike, kako na ulazu, tako i na izlazu. Pravilnost ovakvih osnova za medusobno povezivanje se još posebno potvrduje u današnjim prilikama. U poslednjih petnaest godina svedoci smo produblji-vanju razlika izmedu razvi-jenih i nerazvijenih. Zaduži-vanje vrtoglavo raste, ekonomska i finansijska zavis-nost se produbljuje. I u našem jugoslovenskom prostoru je sve veča ekonomska i društvena kriza. Kod široke razgranatosti veza koje ima PEKO, ovi krizni uticaji za-kucali su i na naša vrata. Čitav taj period je usmerenost PEKA bila u podizanje kvaliteta, modernizivanje tehnologije, modernizaciju prodaj-nog prostora, u otvrenost kako u jugoslovenski tako i u svetski prostor. Naravno, sve to za postizanje boljih efekata, izraženih u višim ličnim dohocima i akumulaciji. U pomenutom periodu smo uz modernizovanje proizvodne opreme raširili i aktivnost za izradu potrebnih alata, kako za naše potrebe tako i za prodaju drugima. Naročito je važna 1976. godina, kad smo skupa sa Budučnošču iz Ludbrega doneli odluku o izgradnji no- vih proizvodnih prostora. Nakon izvanredno brze izgradnje, te uspešnom startu proizvodnje u novim prostorij ama, bila je usvojena odluka da se udruže sa PEKOM. Pomanjkanje gornjih delova obuče nas je vodilo da smo u godinama 1984 i 1985. organizovali dva odeljenja za izradu gornjih delova obuče u Benediktu i Ormožu. Sve pomenute aktivnosti su omogučile relativno brzi rast obima proizvodnje i s tim i produktivnosti, a pri torne smo stalno brinuli za odgovarajuči kvalitet. Drage saradnice i saradnici! Za ovu jubilarnu godinu preuzeli smo težak zadatak, i to da u izvanredno zapetlja-nim prilikama poboljšamo efekte našeg rada. To nam naročito dobro ne ide od ruke, te na pojedinačnim po-dručjima zaostajemo za pla-novima, pa ipak to nam ne sme poljuljati pouzdanje. Prvi ozbiljniji znaci pozitivnih promena na pojedinim po-dručjima, videnje dalj ih mo-gučnosti poboljšanja, te u očekivanju da če izvoz u merama tekuče ekonomske politike dobivati pravu dozu, daje nam optimizam i mogu- čnost, uz naše istinski puno angažovanje, da ispunimo i ovogodišnji plan. Upravo kod ispunjavanja tekučih zadataka je i te kako značajan doprinos vas jubi-lanata, jer ste tako bogati svakovrsnim znanjem kako rešiti pojedinačne probleme. Moja velika želja je da sve to prenosite takode na mlade i tako doprinosite ka postiza-nju zajedničkog cilja. Dragi jubilanti, u ime radne organizacije, njenih organa, kolegija, KPO i u svoje ime vam ISKRENO ČESTITAM NA VAŠIM RADNIM JUBILEJI-MA, a ujedno isto tako iskrena zahvalnost za vaš doprinos razvoju, odnosno razvoj-nom putu PEKA, na koju smo zajedno sa vama i mi ponosni. Svesni smo da rezultati PEKA nisu rezultat samo našeg rada. Naravno, u pitanju je saradnja sa okolinom u kojoj i sa kojom su bili po-stignuti uspesi. ISKRENA ZAHVALNOST SVIMA i naravno, takođe sadašnjoj i prethodnim generacijama Pekovaca. ISKRENA HVALA još posebno svim direk-torima za uspešno vodenje i usmeravanje. U sklopu centralne proslave bila je i izvanredno zanimljiva modna revija, koju je pripremila grupa devojaka pod vodstvom Alenke Dolenc. RADNI JUBILANTI Sa osamdesetpetogodišnjicom Peka ove godine slavi osamdnaest članova kolektiva 35 i više godina rada u tvorni-ci, a čak 315 radnika slavi 25 i više godina rada. Razumljivo je da treba radišne, uporne i verne radnike nagraditi. Sa samoupravnim sporazumom smo prošle godine usvojili i član koji odreduje da radnici koji napune 25, odnosno 35 godina radnog staža u radnoj organizaciji dobiju jubi-larnu nagradu. Radnicima, kojima je 31. decembra prošle godine proteklo 25, odnosno 35 godina od tada kad su počeli svoj radni dan u Peku, su na svečanom zasedanju centralnog radničkog saveta bile podeljene jubilarne nagrade. Nagrada za 25 godina radnog veka bila je zlatnik od 2,5 g, a za 35 godina zlatnik koji sadrži 7,5 g zlata. Radni jubilanti predstavljaju jako jezgro kolektiva. Posebno je treba naglasiti njihove zasluge za napredak tvorni-ce i takav razmah kao što ga ona danas doživljava. Sa njima živi medu nama deo istorije, U današnjim prilikama, u vreme divljih promena, neizvesnosti i vrtoglavih pomaka, tako dug period je još posebno častan. Njima treba zahvaliti da su danas u našim pogonima savremeni Strojevi i oprema. Ova-ko lepom jubileju treba iskazati čast. Sa svakim posebno bi bilo lepo se ispričati, obnoviti sečanja i poslušati šta su sve doživeli u ovim dugim godinama. To je naravno nemoguče, iako bi bilo zanimljivo i poučno, možda čak potrebno. Na svečanosti je predsednik KPO Franc Grašič svoj govor zaključio rečima: »Čestitam svim našim jubilantima koji su sa Pekom povezani 25 i više godina, još posebno onim osamnaestima, koji su već 35 i više godina svoje znanje, sposobnosti i saznanja ulagali u razvoj Peka. ISKRENE ČESTITKE U IMENU RADNE ZAJED-NICE PEKO. Zahvalnost pripada svim Pekovcima sadašnjih i predašnjih generacija za doprinos ka skupnim rezul-tatima. ISKRENA HVALA svima koji su bilokako dopri-neli ka uspehu 85-to godišnjeg razvoja tvornice obuče PEKO Tržič.« Nakon govora predsednika KPO je iz grla pevača LJUBLJANSKOG OKTETA svečano zazvučala Prešernova Zdravica. Kako da poteku reči i čeretanje sa suvim ustima i praznim želucem. U pogonu društvene prehrane su se potrudili i pripremili prijatno, naročito ukusno poslu-ženje. 35 GODINA DSSS: Čadež Lovro, Činč Marija, Golmajer Vinko, Makuc Metod, Radon Franc OBUTEV: Aljančič Viktor, Brejc Marija, Debeljak Marija, Ovsenek Janez, Smolej Marjan, Škrjanc Peter, Šlibar Zdravko KOMERCIALA: Babič Veronika, Frantar Peter, Ovsenek Jože, Studen Vinko MREŽA: Pešl Friderik ORODJARNA: Perčič Viktor Sa svečanog zasedanja ZRS 25 GODINA DSSS: Antolič Vilma, Ažman Janez, Bahun Jakob, Bedi-na Vili, Bevk Jožefa, Bohinc Franc, Bohinc Jože, Brezavšček Antonija, Brlek Vilijem, Brzin Jožefa, Cotelj Rudolf, Cvek Martina, Dežman Stana, Đorđević Apolonija, Gašperlin Marjan, Godnov Franc, Godnov Štefanija, Golmajer Janez, Grandovec Ivanka, Hafner Erika, Halužan Janez, Hkavc Marija, Hrgovič Ana, Ivnik Franc, Jekovec Angela, Jelar Gabrijela, Kogoj Marija, Kokalj Ivanka, Križnar Dora, Krsnik Ciril, Ležaja Filipina, Lovrenčak Cirila, Mali Marjan, Marin Janez, Marin Jože, Maturič Marija, Meglič Amalija, Meglič Franc, Mekuč Marija, Mladič Janko, Mladič Marija, Novak Ivanka, Nunar Danica, Papier Jože, Pavlin Marija, Pavšek Milka, Peharc Emilija, Perčič Bernarda, Perko Alojz, Petek Edo, Petek Helana, Podlipnik Pavel, Praprotnik Anton, Praprotnik Janez, Roblek Boris, Roblek Zdenko, Rovtar Frančiška, Ručigaj Katarina, Ruparčič Anči, Sermek Marija, Slabe Leopold, Slapar Anica, Smolej Hermina, Stare Sonja, Stritih Magda, Šarabon Alojz, Špehar Danica, Štilec Magdalena, Štrukelj Heda, Štucin Franc, Švab Janez, Švab Olga, Tepina Mira, Tišler Cecilija, Tišler Jože, Valjavec Jakob, Zaletel Marjan, Zaplotnik Viktor, Zavrl Jožefaj Ziblar Marija, Zupan Frančiška, Zupan Jurij, Zupan Silva, Zugič Jože OBUTEV: Ahačič Marija, Ahčin Marija, Bahun Renata, Bartolac Marija, Bečan Vinko, Bekš Kati, Bertoncelj Dora, Bohinc Ana, Bradač Marija, Bučan Franc, Črnilec Anton, Čr-nilec Margareta, Debeljak Zofija, Derlink Marta, Eršte Ivanka, Frantar Ivana, Gaberc Jožefa, Gabrovšek Frančiška, Galičič Karolina, Gašperlin Katarina, Gjorgijeva Florjana, Godnov Jože, Gregorc Jože, Grguraš Marija, Gros Katarina, Gros Marija, Hafner Nežka, Hladnik Marija, Horžen Valentin, Hribar Frančiška, Ivanovič Marija, Jagodic Viktorija, Janc Mira, Jančič Marjan, Javornik Marija, Jelar Marija, Jelar Valentin, Jenko Anica, Jenko Katarina, Kadak Marija, Kavčič Ivana, Kenda Cirila, Kerec Marija, Kersnik Frančiška, Keršič Slavko, Klemenc Viktorija, Klofutar Silva, Knific Celestina, Kogoj Daniela, Kogoj Jožefa, Kokalj Franc, Kokol Marija, Kolar Nataša, Kolarič Brigita, Kopač Jožefa, Koren Ida, Košir Marija, Kralj Amalija, Kralj Marija, Krapež Elza, Kuhar Janez, Lučki Marija, Lučki Mirko, Lušča Brigita, Ma-jeršič Janez, Markič Ana, Markič Ivanka, Meglič Cirila, Meglič Marjan, Meglič Mihaela, Meglič Vinko, Mežnar Franc, Oman Ivanka, Oman Marija, Ovsenek Katarina, Ovsenek Marjeta, Papier Alojz, Papier Janez, Pavkovič Ivanka, Pavšek Stana, Perko Brigita, Perko Edvard, Perko Ivana, Pintar Aleksander, Pintarič Jožefa, Pintarič Marta, Podgoršek Ljudmila, Podjavoršek Nežka, Pogačnik Marija, Povše Joži, Praprotnik Anton, Praprotnik Brigita, Praprotnik Dora, Praprotnik Franc, Praprotnik Janez, Praprotnik Peter, Raj-terič Frančiška, Repinc Ivanka, Ribarič Tatjana, Ribič Janez, Ribič Majda, Roblek Pavel, Rozman Marija, Rožič Franc, Rožič Francka, Slapar Hinko, Stanjko Jožefa, Šega Helena, Šivic Anica, Škoberne Marija, Špehar Vili, Švab Vinko, Telepček Ivanka, Truden Slava, Urbanc Zdravka, Valjavec Jože, Verderber Ivan, Vincek Cilka, Vodnik Ana, Vodnik Frančiška, Vrhovnik Marjan, Zaplotnik Alojzija, Zupan Ciril, Zupan Kristina, Žlindra Ana, Žugelj Marija, Žuran Silva BENEDIKT: Šifrar Marija MREŽA: Ahačič Aleksander, Činč Alojz, Homan Franc, Zupan Helena, Zupan Silva, Zajc Karel, Papov Janez KOMERCIALA: Ahčin Janez, Berglez Marija, Bohinc Alojzija, Grašič Milan, Gros Florijan, Hafner Pavel, Košir Rajko, Lukman Ivanka, Oman Viktor, Ovsenik Jurij, Poljanec Jože, Roblek Dora, Štrukelj Kristjan, Vrhovnik Marija, Zupan Jurij TRBOVLJE: Potokar Alojzija, Tadel Pavel GUMOPLAST: Keršič Marjan, Meglič Doroteja, Roblek Anka, Zupan Milan ORODJARNA: Janc Boris, Jekovec Vlado, Kralj Terezija, Markič Jože, Mravlje Francka, Perko Edi, Pungaršek Alojz, Seifert Jože BUDUČNOST: Bohinec Tomo, Busija Franjo, Cie Dragu-tin, Crnkovič Josip, Grgec Gjuro, Hrastič Daniel, Katana Vjekoslav, Kezman Antun, Kraljič Ivan, Matijašec Mirko, Matijašec Tomo, Novak Vlado, Premec Slavko, Pretner Branko, Repič Franjo, Sestak Franjo, Spoljarič Ivan, Spolja-rič Matija, Vidovič Stjepan, Zrinjski Franjo PRODAJALNE: Bešlič Hilda, Bovan Zivadinka, Brence Gabrijela, Cvjetkovič Antun, Čarman Milan, Dernovšek Miloš, Dimitrijevič Stanka, Dimitrijevski Danilo, Drndarevič Stanka, Firaj Ana, Florjančič Silva, Foršek Marija, Gadun Atija, Glavač Ivana, Godnov Marija, Gorše Štefanija, Grujič Julija, Hasakovič Jagoda, Jovanovski Ljubomir, Kočovič Za-gorka, Kovačevič Pavle, Milojkovič Borka, Milutinovič Elena, Popovič Marija, Posavec Milenija, Punčuh Pavla, Rade-tič Josipa, Rajič Irena, Rakič Milica, Ramuščak Antun, Roblek Ivana, Rupreht Jožica, Savič Vidoje, Savšek Fridolina, Simič Lidija, Smiljanič Živorad, Soklič Marija, Stanarevič Karolina, Štanišič Jelena, Šuško Pave, Tanovič Hamid, Teo-fanovič Milan, Uhač Marija, Vedernjak Rozalija, Veznaver Lina, Volf Elizabeta, Žalik Elizabeta DAN OTVORENIH VRATA U sklopu proslavljanja jubileja bio je i DAN OTVORENIH VRATA u subotu 20. augusta. Vrata smo otvorili svima koji su želeli da vide šta i kako radimo. Izbrojali smo više od hiljadu posetila-ca, medu njima je bilo puno mladih, što nas još posebno raduje. »Frajšprehunga« je neizbežna pratilja Šusterske nedelje. Prikazali su je članovi kulturno-umetničkog društva Lom. INFORMATIVNI DAN VI PITATE — Ml ODGOVARAMO v______ J Na septembarskom informativnom danu bilo je vanred-no živahno. Bili ste radoznali, zanimalo vas je štošta. Odgo-varao je predsednik KPO Franc Grašič. Kako je sa poslovanjem? Ako sažmemo ukratko, možemo kazati da postoje odre-deni znaci poboljšanja. Sve sile treba usmeriti na još bolje. Moramo se uhvatiti u koštac sa troškovima i obavezno ih sniziti na svim područjima. Očekujemo da če kolekcija je-sen-zima dati odgovarajuče rezultate, tako da če godišnji obračun biti bolji od prošlogodišnjeg. Kako je sa povečanjem obračunskih osnova? Od 1. septembra obračunske osnove su više za 22 %, a od oktobra za još 10 %. HOČE LI UVEK BITI TAKO? Več smo se nekako navikli da je tvorničko dvorište pu-no materijala, pa i različite starudije. Da bi proslavljanje bilo kao što to priliči jubileju, tvornicu smo pospremili »unu-tra i spolja«, a time smo pokazali da tvornički krug može biti ureden i čist. Da li če tako i ostati? Na Šusterskoj nedelji su cene ugostiteljskih usluga bile prilično visoke. Da li je bio izbran najbolji ponudač? Izabran je bio onaj koji je bio spreman pokriti troškove zabavnog ansambla. A pošto sa ponudom nismo bili najzado-voljniji, to čemo ubuduče tom delu priredbe posvetiti više pažnje. Kako je sa doprinosom za solidarnost? Da li se obračunava sedam ili osam sati? Uveren sam da je način obračunavanja ovog doprinosa takav kao drugde. Prilikom obračunavanja čemo uzeti u obzir julske osnove, a to zato što je predvideno da se doprinos plača u tom mesecu. Ako čemo naknadno raditi (subota za solidarnost), onda čemo raditi zato i tada kada to bude potrebno, a nikako nije prihvatljivo da bi to bio prekovremeni rad. Doprinos čemo dati kasnije. U augustu smo subotu obračunali kao normalno radno vreme, da su lični dohoci u perio-du kada imamo največe troškove (žimnica, škola) bili nešto veči. U radnom kalendaru imamo solidarnosnu subotu u augustu zato što tada treba raditi zbog izvoza. Iz poslovaonica ih je zanimalo zašto je korekcijski faktor u minus? Teret koji nas pritišče ka tlu moramo razdeliti kako na proizvodnju tako i na prodavaonice. Korekcijski faktor je jedno od merila. Nemoguče je da bi se LD povečao toliko kao cena. Korektor je u odnosu na sve zaposlene. Da li če oblikovateljski predlog Linea P biti nagraden pre nego što če biti finansijski efekti? Zamisao svakako zaslužuje nagradu. Program če u celini doprineti ka rezultatima. U poslovaonicama iz Srbije ih zanima kada če dobiti vračene viškove od zajednice penzijsko-invalidskog osigura-nja? Refundacija za vračanje viškova je u toku. Viškovi neče biti isplačeni radnicima posebno, jer imamo sistem neto obračuna, a to zato što su stepeni doprinosa različiti za pojedi-načne opštine. A naši radnici bi morali biti u svakom delu Peka za jednaki rad jednako plačeni. Na račun snižavanja stepena doprinosa smo povečali obračunske osnove za 22 % u septembru i 10 % u oktobru. Da li čemo moči kreditirati nabavku žimnice kako bi je radnici piatili u tri rate? Uradičemo što če biti moguče. Barem neke artikle čemo obračunavati u ratama. NASI PEDESETOGODIŠNJACI SONJA AHAČIČ, pomoč kod pripremanja materijala za kolekciju i nabavnu službu u RPS, MIJO ČABRAJA, pripremanje materijala u OO-UR Poliuretan, IVANKA FIŠTEŠ, presavijanje presvlaka za pete u odelenju za isecanje — 510, HILDA MANDIČ, ivično šivanje sa obrezivanjem u šivaonici — 512/5, JANKO MLADIČ, rešavanje tehnoloških i proizvodnih pitanja ISKRENO ČESTITAMO! DRUGI Poštovani poslovni prijatelji. U prilogu vam šaljemo članak iz novina, koje izlaze sed-mično, Schuhmarkt od 6. 9. 1988. U tom izdanju je redakcija poznatih stručnih novina predstavila portret firme Peko povodom 85-godišnjeg jubileja. Istovremeno prolazi 20 godina uspešnog poslovnog sara-divanja izmedu naše firme i tvornice Peko. Šaljemo vam ovaj objektivan zapis redakcije Schuh-markta. Glavni urednik, gospodin Manfred Willsch, dipl. oec. se o svemu uverio na licu mesta — u Tržiču, takode iz razloga da dokrajči sa predrasudom »iz Jugoslavije dolaze samo jeftine i nemoderne cipele«. Jer, ako čovek jednom sam vidi sa kolikom vrednošču, pažljivošču i ljubavlju se izraduju cipele u Peku, tek nakon toga može dostignuča tog preduzeća pravilno da ocenjuje. Upravo zato smo ponosni na poslovnu saradnju i na prijateljstvo koje nas povezuje sa firmom Peko več 20 godina. Zahvaljujemo se vam da ste sa poverenjem u naš rad omogučili ovu saradnju. Upravo zbog svega navedenog čemo i ubuduče proizvodih cipele u Jugoslaviji, koje nam odgovaraju u pogledu mode, kvaliteta i cene. A osim toga se i odlično prodaju. Nadam se da če to partnersko saradivanje i ubuduče dobro teči i več se radujem susreta sa vama prilikom GDS saj-ma u Düsseldorfs Sa naj lepšim pozdravima Siegfried Horst DVOSTRUKI JUBILEJ Primer dobrog nemačko-jugoslovenskog poslovnog saradivanja U malom jugoslovenskom gradiču u podnožju Karavan-ki se 2. i 3. septembra slavilo. Ne samo da je bila ponovno na programu tzv. »šusterska nedelja«, u kojoj učestvuje čitav Tržič, nego se na kraju te sedmice odvijala i interna proslava saradnika odnosno poslovnih partnera firme Peko. 85. ro-dendan tvornice več vredi proslaviti. Istovremeno su proslavili još jedan manji jubilej koji je za Peko od vanredne važnosti. Saradnja između firmi Peko i AFIS traje več 20 godina. Peko, proizvodač cipela iz Jugoslavije u kojem je zaposleno ukupno preko 5500 radnika. Upravno središte preduzeča nalazi se u slovenačkom Tržiču. Tu je danas zaposleno oko 2000 radnika. U Ludbregu u Hrvatskoj nalazi se sledeči pogon sa približno 1700 radnika, a u tri manje šivaonice zaposleno je još dodatnih 750 ljudi. Ime Peko ne navodi se isklju-čivo u vezi sa obučarskom industrijom, nego preduzeče ra-spolaže sa ukupno 146 prodavaonica po čitavoj Jugoslaviji, gde je zaposleno još dodatnih 850 radnika. Pa ipak je do današnjeg položaja vodio dug put. Preduzeče je bilo osnovano 1903. godine. Naziv Peko se takođe sastoji iz početnih slova ustanovitelja firme: Petar Kozina. I grad Tržič nije bio izabran slučajno, na tom području se obučarski zanat napaja iz stogodišnje tradicije. Polako, ali stalno, povečavala se uspešnost preduzeča. Dnevna proizvodnja u 1925. godini iznosila je 300 do 600 pari. Pred izbijanjem drugog svetskog rata, u 1939-toj godini godi-šnja proizvodnja je bila 203.713 pari. U posleratnom periodu ljudi su požurili sa obnavljanjem ruševina, 1949. bilo je izra-denih več 561.000 pari. TVORNICE RADNICIMA ... Godine 1950. bio je osnovan prvi radnički savet i upravni odbor. Sa parolom — tvornice radnicima — i u Peku se poči-nje afirmisati sistem samoupravljanja, koji sa godinama postane jako liberalizovan. Početničke greške su bile brzo eli-minisane. Ako danas dodemo u tvornicu, onda se ona na prvi pogled ni u čemu ne razlikuje od preduzeča u kapitalistič-kom sistemu. Sa postignutim proizvodnim rezultatima vodio je put Peka nagore i u novom privrednom sistemu: 1960. godine prekoračili su granicu milion pari — naime, bilo je napravljeno O NAMA 1.015.000 pari cipela, a 1971. bila je prekoračena granica dva miliona i to sa godišnjom proizvodnjom 2.057.000 pari cipela. Godišnja proizvodnja danas iznosi oko 4,3 miliona pari modnih kožnih cipela — u Peku su ponosni pre svega na to da prave modnu obuču. Iako Peko nije največi proizvodač cipela u Jugoslaviji, ona je sasvim sigurno jedina tvornica ko-ja je na domačem tržištu zastupana sa najmodernijim cipe-lama. Godišnja proizvodnja 4,3 miliona pari cipela predstavlja samo delimični aspekt ekonomske važnosti firme Peko. »Izvozni posao je«, kao što je naglasio generalni direktor Peka, Franc Grašič, dipl. oec., »za Peko od vanrednog značaja.« Okruglo 65 % proizvodnje ide preko jugoslavenskih granica, od toga tri četvrtine u Zapadnu Evropu i SAD. U izvoznoj aktivnosti su ključnog značaja dva glavna smera izvoza i to: U Pirmasensu smeštena firma AFIS, koja sa cipelama iz proizvodnje firme PEKO snabdeva čitavo zapadnoevropsko tržište, kao i američka firma ROCKPORT. Na ove dve adre-se izvozi Peko polovinu svog izvoza. Samo četvrtina Pekovog izvoza prelazi u države istočnog bloka — posebno u Sovjetski Savez, DRN, Madar-sku i Čehoslovačku. Suprotno od izvoza u Zapadnu Evropu koji se u potpuno-sti odvija direktno, što doprinosi značajnom pojedno-stavljanju i ubrzavanju izvoznih postupaka, izvoz u države Istočnog bloka teče uvek preko državnih spoljnotrgovačkih organizacija. Ako su izvozni kapaciteti firme Peko več popunjeni, Peko odstupa pojedinačne dodatne narudžbine drugim jugosla-venskim firmama. Kontrola kvaliteta i isporuka teče stalno preko firme Peko. Ako uzmemo u obzir i ove narudžbine kod kooperanata tada se ukupna Pekova prodaja poveča na 7 miliona pari obuče godišnje. OSTALI PROIZVODNI PROGRAMI Medutim, u Peku ne prave samo cipele. Vremenom su preuzeli sve više nabavnih obaveza u svoje ruke. Tako je 1955. godine nastala vlastita gumara koja je bila prvobitno urešena za proizvodnju kožnih cipela sa vulkanizovanim do-novima. Danas tu teče proizvodnja donova. Tome su dodali još PU i PVC odeljenje. Medu proizvodima iz PVC-ja danas nisu više samo pete, nego i drugi proizvodi, kao što su npr. kučišta za telefonske aparate. Isto tako raspolažu sa vlastitom proizvodnjom alata (kalupa). Ukupna proizvodnja PU, gumenih i TR đonova iznosi godišnje oko 8 miliona đonova. Te donove ne koristi samo vlastita proizvodnja, nego ih i izvoze ili isporučuju jugosla-venskim konkurentima. Isto važi i za u Tržiču izradene modele odnosno kalupe. Ukupan promet ostvaren proizvodnjom ostalih proizvoda u Peku iznosi 12 procenata ukupnog obima prometa. Firma Peko je realizovala u izvoznom poslovanju promet u višini okruglo 42 miliona SAD dolara u poslovima sa Zapadom i približno 12 miliona SAD dolara na Istoku. Međutim i obim uvoza kod Peka je ogroman. Ove godine če uvoz iz Zapadne Evrope iznosih oko 26 miliona dolara. Više od poiovine uvoza otpada na SR Nemačku. Pri ocenjivanju ekonomske važnosti Peka treba uzeti u obzir i vlastitu trgovačku mrežu. Več 1921 godine Peko je u Ljubljani otvorio svoju prvu prodavaonicu. Kad je otpočeo rat Peko je raspologao sa 51 prodavaonicom, a od svih njih je na kraju 1945. ostalo još samo devet. Pa ipak su se ljudi brzo prihvatili obnove i 1949. godine Peko je imao več 86 prodavaonica. Danas Peko poseduje 146 prodavaonica, u kojima prodaje polovinu svojih proizvoda, a ostali asortiman predstavlja robu ostalih jugoslavenskih proizvodača. Od 5 % Pekove proizvodnje isporučuje se drugim prodajnim mestima u Jugoslaviji. AFIS - TAJNA USPEHA Kod Peka proizvode isključivo modnu kožnu obuču. Potpredsednik firme Franc Jazbec, dipl. oec. kaže: »Trudimo se da bi postigli uvek veći nivo kvaliteta. Upravo u ovoj jubi-larnoj godini naš vodeči motiv je — poboljšanje kvaliteta. Ne želimo proizvoditi jeftinih cipela — naše cipele su na jugo-slavenskom tržištu najskuplje — ali i najmodernije.« Jazbec ne sumnja u to kome uglavnom pripada zahvalnost za posti-zanje modnosti. »Bez firme AFIS danas sasvim sigurno ne bismo bili to što jesmo.« Iako američka firma ROCKPORT preuzme jednaku ko-ličinu cipela kao AFIS, ipak je AFIS sasvim jasno tretiran kako kupac br. 1, ne na kraju i zato što Peko ima 49 % učeš-če u pirmasenskom preduzeču koje vodi g. Siegfried Horst. Prema rečima Franca Jazbeca firma AFIS nudi Peku mogučnost da na zapadnoevropskom tržištu zastupa vlastite interese. Preko tesne kooperacije sa AFIS-om Peko stiče, što je mnogo značajnije, informacionu prednost u odnosu na sve proizvodače obuče u Jugoslaviji. AFIS precizno sledi zahtevima srednjeevropskog tržišta i informacije o razvoju mode i modnim trendovima stalno i direktnim putem pro-sleduje u Tržič, A tamo se u velikom razvojnom odeljenju ideje ostvaraju na cipelama. Kao prvi jugoslavenski proizvo-dač cipela Peko uvodi CAD/CAM računarom poduprt sistem u svakodnevnu praksu. PRILAGODLJIVI I FLEKSIBILNI Nove tehnologije se uvode i na području kancelarijskog posla. Tako več izvesno vreme raspolaže sa IBM računarskim sistemom i puno rade na uvodénje tog sistema. Kroz dve godine biče tako daleko da če raspolagati sa računarskim sistemom koji če omogučavati da če zastupnici moči uveče preko telefona preko akustičkog sprežnjaka prosiediti svoje narudžbine koje su napisali tokom dana. Na taj način biče podaci več sledeči dan u tvornici na raspolaganje za odgovarajuče disponiranje. Kod svih mera i investicija treba u Peku uvek voditi računa o torne, kao što kaže Franc Jazbec, da firma uprkos svoje veličine ostane prilagodljiva i fleksibilna. Samo na taj način je moguče da Peko može odgovarajuče reagovati na promene i potražnju. U torn smislu možemo takode oceniti postavljanje nove proizvodne trake koja je bila uredena spe-cijalno za proizvodnju ago-lepljene kvalitetne obuče. Tu če proraditi nova linija LINEAR Pored toga bila je uređena i nova proizvodnja mokasina. Direktor firme Franc Grašič je izjavio da Peko sa svojim znanjem i iskustvom učestvuje u državama u razvoju. Zajedno sa proizvodačem Strojeva SCHÖN, Pirmasens, Peko je sa-radivao u zajedničkom tehnološkom projektu. U njegovom okviru bile su u godinama 1981. do 1986. sagradene tri tvorni-ce u Alžiru. Tvornice su locirane u gradovima Frenda, El-Ba-yadh i Bou Saada i danas proizvode oko 1,3 miliona obuče godišnje. Gospodin Siegfried Horst na centrainoj proslavi 85-go-dišnjice. (----------------------------------------------------\ POVODOM JUBILEJA SU NAM ČESTITALI Visoki jubilej — 85 godina Peka otkriva tajnu vašeg poslovnog uspeha i prodora, a istovremeno otkrije dug, naporan put koji ste uspešno prepešačili da ste to postigli. Od srca vam čestitamo i želimo da sa puno znanja, smelosti i volje postižete postavljene ciljeve. Iskrene čestitke sa najboljim željama svim radnici-ma — jubilantima i iskreno hvala za sve. Skupština opštine Lenart Predsednica Vida Šavli Radnici Lileta čestitamo vam povodom 85-te godiš-njice i želimo da bi i dalje medusobno tako dobro sara-divali. Isto tako nas raduje da ste uspešno organizovali več 20. šustersku nedelju. za RO Li let Franc Zorko Iskrene čestitke povodom proslave 85-te godišnjice radne organizacije Peko. Želimo vam mnogo uspeha u budučem radu. Direktor RO »Lišto« Ivan Lešina Iskrene želje i čestitke za 85-tu godišnjicu, te mnogo uspeha u budučem radu želi vam Božidar Grloci Križevci Povodom vašeg 85-godišnjeg jubileja firme želim vama i vašim saradnicima sve najbolje ubuduče, kao i lepo praznovanje. Josef Schmitt Poštovani gospodine direktere Grašič, Poštovani radnici Peka, »85 let Tovarne obutve PEKO«. Iskreno vam čestitam za tako visok jubilej. Ponosni smo da smo tesno poslovno povezani sa preduzečem koje ima tako dugu tradiciju. Nadamo se i želimo da če naša saradnja ubuduče biti još bolja i us-pešnija. Kao poklon povodom ovog jubileja vam uručujemo ček koji čete sasvim sigurno korisno upotrebiti. Još jednom iskrene čestitke. Uvereni smo da Peko ima sve uslove za još uspešniju budučnost. Sa najboljim željama vaš Siegfried Horst sa saradnicima V____________________________________________________) Ponosni smo na našu povezanost sa dobrim i privrženim ljudima iz Peka. U proteklih sedam godina sa-rađivanja utvrdili su se temelji za našu budučnost. Čestitamo Peku za 85-tu godišnjicu odličnog rada i istovremeno čestitamo svim radnicima Peka koji če još dalje graditi budučnost. Mi smo sa vama — radimo skupa. Čestitka i priznanje Rockporta na mermeru. DAN RADNIKA PEKA USPELE SPORTSKE IGRE Pobjednice u Kuglanju Obutev II. — 2. ekipa Već u rano, suncem obas-janom jutru su se u Tržič do-vezli naši saradnici iz Benedikta, Budučnosti, Ormoža, Trbovlja i prodavnica. Došli su da bi sa masovnom pri-redbom proslavili osamde-setpetogodišnjicu Peka. Odmerili su snage u kuglanju, ping-pongu, odbojci, tenisu, malom nogometu, šahu, stre-Ijaštvu i bočanju. Vreme je takode bilo naklonjeno tak-mičarima i našem proslavljanju. Organizacija i izvodenje takmičenja je bilo dobro, zauzeta su bili sva sportska igrališta u Tržiču, a na tak-mičenjima je uzelo učešče 750 takmičara. EKIPNI REZULTATI TAKMIČENJA KUGLANJE žene: 1. Obutev II. — 2. ekipa 231 2. Obutev I. — 1. ekipa 217 3. Obutev I. 209 4. Ormož 192 5. DSSS — 1. ekipa 190 6. Budučnost 185 7. Komerciala 180 8. Mreža 177 9. DSSS — 3. ekipa 155 10. Benedikt 155 11. Trbovlje 150 12. DSSS — 2. ekipa 141 muški: 1. DSSS 324 2. Orodjarna 306 3. Obutev II. — 1. ekipa 290 4. Gumoplast 283 5. Budučnost 270 6. Ormož 255 7. Obutev I. 255 8. Poliuretan 242 9. Trbovlje 237 10. Komerciala — 1. ekipa 232 11. Mreža 227 12. Komerciala 205 13. Benedikt 112 STONI TENIS žene: 1. Obutev II. 12 2. Trbovlje 11 3. Mreža 10 4. Obutev I. 9 5. Komerciala 8 6. DSSS 7 muški: 1. Orodjarna 12 Tenis 2. Obutev II. 11 3. DSSS 10 4. Obutev I. 9 5. Trbovlje 8 6. Komerciala 7 7. Gumoplast 6 8. Budučnost 5 ODBOJKA žene: 1. DSSS 12 2. Obutev II. 11 3. Komerciala 10 4. Benedikt 9 5. Obutev I. 8 muški 1. Budučnost 12 2. DSSS 11 3. Orodjarna 10 4. Orodjarna — semaforji 10 5. Komerciala 9 6. Gumoplast 8 7. Obutev 7 3. Gumoplast — 1. ekipa 4. Budučnost 129 5. Benedikt 126 6. Mreža 113 7. DSSS — 1. ekipa 111 8. Komerciala — 1. ekipa 109 9. Ormož 101 10. Obutev II. — 1. ekipa 92 11. Poliuretan 82 12. Obutev II. — 2. ekipa 78 13. Trbovlje 74 14. Orodjarna — 1. ekipa 73 15. Komerciala — 2. ekipa 50 16. Obutev I. 49 MALI NOGOMET muški: 1. Budučnost 12 2. Gumoplast 11 3. Orodjarna 10 4. Obutev II. 9 Stoni tenis TENIS žene: 1. Komerciala 12 2. DSSS H 3. Obutev II. 10 muški 1. DSSS 12 2. Orodjarna H 3. Obutev II. 10 4. Gumoplast 9 5. Obutev I. 8 6. Komerciala 7 STRELJAŠTVO žene: 1. Obutev I. 143 2. Benedikt 129 3. Komerciala 114 4. Obutev II. — 1. ekipa 106 5. Budučnost 100 6. Trbovlje 62 7. Obutev II. — 2. ekipa 59 8. DSSS 57 9. Ormož 37 muški: 1. Orodjarna — 2.ekipa 197 2. DSSS-2. ekipa 176 5. Ormož 8 6. Poliuretan 7 7. DSSS 6 8. Mreža 5 9. Komerciala 4 10. Obutev I. 3 ŠAH 1. Budučnost 12 2. DSSS 11 3. Obutev II. 10 BOĆANJE muški: 1. Obutev II. 12 2. Poliuretan 11 3. DSSS 10 4. Obutev I. 9 5. Komerciala 8 6. Gumoplast 7 7. Mreža 6 EKIPNI RED ŽENE: 1. Obutev II. 54 2. Komerciala 47 3. DSSS 45 Diplome i nagrade za najbolje 4. Obutev I. 40 5. Benedikt 25 6. Trbovlje 22 7. Mreža 16 8. Budućnost 16 9. Ormož 15 MUŠKI: 1. DSSS 83 2. Obutev II. 73 3. Orodjarna 66 4. Gumoplast 60 5. Budućnost 58 6. Komerciala 44 7. Obutev I. 36 8. Poliuretan' 26 9. Ormož 20 10. Mreža 20 11. Trbovlje 14 12. Benedikt 9 ZAJEDNIČKI REZULTATI 1. DSSS 128 2. Obutev II. 127 3. Komerciala 91 4. Obutev I. 76 5. Budućnost 74 6. Orodjarna 66 7. Gumoplast 60 8. Trbovlje 36 9. Mreža 36 10. Ormož 35 11. Benedikt 34 12. Poliuretan 26 Proglašenje rezultata bilo je na zabavišnom prostoru na tržnici. Planinsko društvo TRŽIČ ec ob 80 letnici svetega delovanja zahvaljuje tovarni obutve VBKOJrztč , zaeođelovanje m pomoč Trtic, 19, Vh 1988 'predsednik PRIZNANJE ZA ZASLUGE Rdeči križ Slovenije podeljuje ob 35-letnici prostovoljnega krvodajalstva 1953-1988 zasluge za krvodajalstvo Sekretar SkupSCIne RK Slovenije: y Mrko JeloniC /K? n. ^nJlkdlni orgonizociji >P