KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 42 (4). INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 juna 1934. PATENTNI SPIS BR. 10910 Habock Jakob, Miinchen, Nemačka. Brojač pređenog puta za vozila, naročito za železnička vozila. 111 Dopunski patent uz osnovni patent br. 9144. Prijava od 13 juna 1933. Važi od 1 novembra 1933. Najduže vreme trajanja do 30 septembra 1946. Predmet pronalaska odnosi se na dalje poboljšanje osnovnog patenta br. 9144 odn. na dalje poboljšanje u njemu opisanog brojača prednjeg puta, i ima za cilj, da utvrdi broj predenih kilometara, koji kola odn. železnički vagon prede stvarno na svome putovanju, kao i za vreme ran-žiranja u oba dva pravca. Dosadanji oblici izvođenja brojača pređenoga puta ne mogu se izraditi manji od izvesne granice odn. ne mogu imati manji spoljašnji prečnik od izvesne mere, jer s obzirom na male dimenzije zahvatni mehanizam odn. zup-čanički zahvat ne bi mogao da izdrži surovi drumski pogon, mada je u izvesnim slučajevima potrebno, da se brojači prednjeg puta izrađuju malih dimenzija. Ovim se pronalaskom uklanja ovaj nedostatak ranijih konstrukcija odgovarajućim i korisnim rasporedom pogonskih elemenata, pri čemu se bitnost brojača sastoji u tome, što pužasti točak, koji stvarna stavlja u dejstvo stvarni brojački mehanizam, naleže okretljivo na nosačkom čepu, koji se pritvrduje u ploči, koja nosi spiralu za prenošenje obrtanja kolske osovine i na kome čepu istovremeno kutija stvarnog brojačkog mhanizma ima svoje ležište. Dalje pojedinosti te nove konstrukcije vide se iz daljeg opisivanja i nacrta, pri čemu sl. 1 pristavlja poprečni presek kroz brojač pređenog puta, a si. 2 pretstavlja izgleda spreda sa delimičnim presekom. U tim slikama A znači kotur koji je snabdeven spiralom D za prenošenje obrtanja sa kolske osovine. Ovaj je kotur pomoću koničnog nastavka E direktno sme-šten u aksijalnoj šupljini odn. u jezgru kolske osovine, kao što je to opisano u osnovnom patentu br. 9144. U tome je koturu pritvrđen nosački čep B pomoću za-vrtnja C, pri čemu se pomoću čivije f osiguravamo protiv međusobnog okretanja. Na tome čepu B uz posredovanje valjča-stih ležišta K naleže pužasti točak J, koji je spojen sa čaurom H nepomično. Sa tim pužastim točkom stoji u čvrstoj vezi ekscentrični kotur L, koji služi za pogon kulise M. Kulisa M vodi se jednim krajem, koji je izrađen u obliku viljuške, s jedne strane pomoću osovine P stvarnog brojačkog mehanizma a sa druge strane prizmatično izrađenom vodećom letvicom d na unutrašnjoj strani poklopca. Obrtanjem ekscentričnog kotura L daje se kulisi M pra-volinisko tamo-amo kretanje, koje se isko-rišćava za obrtanje valjaka R sa brojevima. Kod svakog obrtanja pužastog točka J vrši se obrtanje za jednu brojnu vrednost pri čemu za neprekidno okretanje i za povlačenje sa sobom valjaka R sa brojevima služe aretacioni točkići Q. Ovaj brojački mehanizam naleže na ok- Din. 15. viru S u kutiji, N, koja prelazi u ploču Y nataknuta na čauru H. Prednji kraj odn. deo prostora zatvara se poklopcem T i između njegovih ispada i čaure H je ugrađen valjčasto ležište u, da bi se omogućilo relativno okretanje nosačkog čepa B sa koturom A, pužastim točkom J i td. prema čvrsto stojećoj kutiji N. Prednji deo nosačkog čepa B završen je glavom F. Prenošenje obrtanja sa kotura A sa spiralom D na pužasti .točak J vrši se pomoću pužastog čeonog točka W, koji takođe uz posredovanje valjčastih ležišta naleže na osovini V i stoji u zahvatu kako sa spiralom D tako i sa pužastim točkom J. Međusobni raspored tih elemenata je takav, da je otstojanje između pužastog točka .1 i pužastog točka W ravno otstojanju između osovine nosačkog čepa B i osovine čeonog pužastog točka. Brojaka ploča Y kutije N osigurana je protiv obrtanja oprugom b na poznat način. Ova je opruga pljošta i pritvrđena je u opruzinoj papuči Z, koja se čvrsto drži pomoću vrtnja a na brojačkoj ploči Y. Ploča A, koja nosi pogonsku spiralu D, pri-tvrđuje se vrtnjevima na odgovarajućem kraku osovine, koji se vrtnjevi provlače kroz rupe G. Vrtnjevi mogu da se zavrte kroz otvor (isečak) h na brojačkoj ploči Y. Ceo aparat tako pritvrđujemo na čeonoj strani kraka osovine vozila, kao i dosada, da on bude koncentričan sa krakom oso-\ ine, pri čemu njegov konus E naleže u šupljini jezgra osovine. Patentni zahtevi: 1. Brojač predenog puta za vozila, naročito za željeznička vozila prema osnovnom patentu br. 9144, naznačen time, što pužasti točak (J) obrtijivo naleže na no-sačkom čepu (B), koji je u koturu (A) koji nosi pogonsku spiralu (D) pritvrden i na kome je istovremeno nataknuta kutija (N) stvarnoga brojačkog mehanizma. 2. Brojač predenog puta za vozila naročito za željeznička vozila po zahtevu 1, naznačen time, što je pužasti točak (J) čvrsto spojen sa ekscentričnim koturom (L), koji pogoni kulisu (M), čije pravo-linisko tamo-amo kretanje služi za okretanje (obrtanje) valjaka (R) sa brojevima. 3. Brojač predenog puta za vozila naročito za željeznička vozila po zahtevima 1 i 2, naznačen time, što je otstojanje osovina između pužastog točka (J) i čeonog pužastog točka (W) ravno otstojanju između osovine nosačkog čepa (B) i osovine čeonog pužastog točka. Ad patent broj 10910 Ad patent broj 10810 ■ ■ '■ 'V'- \ /•