KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 88 (1) INDUSTRIJSKE SVOJIN E IZDAN 1. JANUARA 1926. PATENTNI SPIS BROJ 3380. ing, Harry Brunner, Bel ]lidraulički p rignili za brzinsku smjcnii Prijava od 20. aprila 1924. Y T aži od 1. novembra 1924 Traženo pravo prvenstva od 25. j-ula 1 923. (Ugarska) Izum se odnosi na hidranličke pripone za brzinsku smjenu, k oj i se sastojc od dva siste¬ ma sisaljki, koje se pogone kosim' kolu ti m a, ekf-ceutrima iti slriuim. U praksi nišii :e do- sada pokazali upotrebljivim, jer rije u-pjehr, da se sprede propustljivastana proirzrokuvniii gobici tečnosti. Pn d-toječi izum daje si zariaUb; da u-ot- vrši poznale prigone na tuj način, da sadržaj sisaljki ost-ije konstantam u n a toč gubitka usljed popustljivosti. Pokus za riješenje-ovog zadatka postoji n toliko, pošto je več bilo predloženo jnedvid jeii odbojne veniiie, k oj i bi g ubita k ulja cilindara nadom je.-tdi iz oljene zalihe. Kod visokog broja okrttaja prigona i usljed toga velikih otpora ubrzanja ne aoslaje ali atraosferički pritisak, da poluei otvorenjo od¬ bojnih venti ! a. D smislu predstoječeg izuma odstrani se ova zapreka time, da se odbojni ventili stave pod pretlak uljene zalihe. Preiiak se može proizvesti sisaljkom, utežnim akumu- latorom ili centrilugalnim djelovanjern, n ko- jem zadnjem slučaju se uljana zaliha sinjesti u centralno poredunoj komori, dočinr su od¬ bojni ventili smješteni izvau ove kotni re. Hije¬ na zaliha centralne komore održise stalno na jednakoj višini, što se u smislu izuma postigne time, da je komora pomočit mirno stoječe«; voda spojena sa uljenom zalitaom, koja stoji pod djelovanjern teče centrifugalne sile. Pošto jedna polovica cilindra stoji svako- vremeno pod pritiskom, dočim se druga po¬ lovica nalazi u si«noj periodi, ostajii jedino odbojni ventili zatvorini, dokie god su drugi dtvoreiii Takod jer ova j način djeiovanja može se u sm i-1 u izuma u po t re biti, da se zajamči otvorenje odlvjmb ventila za vrij e rit e sisne periode; u tu sVrhu je samo potrebito, da se odbojni ventili cilindara, ko ji se nalaze u Si- snom podizanju, u parovima mehanički spoje sa odbojnim ventiiima cilindra, koji se nalaze li pritisnem podi a,ti. PrednoŠttd jest, da se parovr odbojnih' ventila poredaju na zajed triČ- kom ti jel n, eijeg sjedalo se priključuje na pro- vitirru, koja svršava prema vani, da se \ea- t i 1 n o tijelo u svrhu čiščenja može lahko izva¬ biti (podiči). Osirn osiguranju protiv gnbitaka tečnosti odnosi se izum takodjer na uredjaje, koji spre- eavaju oštečenje sastavnih djelova prigooa kod prekom jernog podizanja pritiska. Več poznati sigurnošni ventil izradjeii je kao zaključni or¬ gan kanalu, koji izlaze od pojedinih sisaljki- nih cilindara, tako da se svi cilindri nepo¬ sredno spoje kod podizanja ventila. Da se o vaj sp j može takodjer napraviti’ rukom, providi se ventil rti p n tri it, koje se kod prekretanja ventilnog Ujela pokrivaju sa kartalima, vode¬ čim k cilindrirrfa. Na drugi način mož; usljediti riješenje hi- drauličkog spojenja o b i h sisal j kinih sistema takod jer odizanjem jednog sisal j kinih cindro- vih .sistema od razvodnikovog zrcala. U smislu jednog oblika izvedbe opremi se poJigljivi sa tjeranom osovinom spojeni siš»]jkin sistem sa zupčanikom, koji kod premicanja dolazi n zalivat sa zupčanikorn, pogon jenim od motora i time se usporJLivi mef iftR-ko • po jetije iztue- Din. 20. dju tjerajuče i tjerane osovine. Na ertežu prikazan je izvedbeni primjer prigona za brzinu smjenu u smislu izuma. Sl. 1 pokazuje uzdužni rez po prekinutoj liniji I—I od sl. 5. Sl. 2 prerez po liniji II—II od sl. 1, sl. 8 rez kroz kosi kolut od sisaljkinog sisema, spojenog sa osovinom, koja se ima tjerati, prema liniji III—III od sl. 1, sl. 4 rez prema liniji IV — IV i sl. 5 rez prema liniji V—V od sl. 1; sl. 6 pokazuje pojedi- nost u veeem mjerilu. 1 je tjerajuča osovina i 2 tjerana osovina. Sa osovinom 1 spojena je oklopina, koja se sasoji od dva dijela 3 i 4, koji su pričvrščeni na obe strane razvodnikovog zrcala 5. D oklo- pini smještena su oba sisaljkina sistema, od kojih se svaki sastoji od sisal j kinih tijela 7 odn. 107, sadržečih cilindra 6, odn. 106 i premakljivih klipova 8 odn. 108 sa ojnieama 31, odn. 131. Tijelo 7 pričvrščeno je vijcima 9 na grivnu 10 osovine 2 i opremljeno klinskinr putevima, u koje zahvataju klinovi 11 osovine 12. Oso¬ vina 12 smještena je gore u obloženoj povr¬ šini 13 oklopine i opremljena grivnom 14, potkrepljujučom perom 15, koje pritišče tijelo 7 na razvodnikovo zrcalo 5. Na plaštu tijela 7 nabijen je zupčanik 16, koji se premicanjem tijela u osovinskom smjeru može dovesti do zahvata sa zupčanikom 17, pričvrščenim na oklopini. Sisaljkino tijelo 107 spojeno je klinovima 18 sa tuljevkom 19, čiji je donji kraj nabijen na stabilni elemenat 20. Ono se pomoču pera 21 pritišče na razvodnikovo zrcalo 5 i spre- ceno je na okretanju. Svaki eilindar 106 spo¬ jen je kanalom 22 sa centralnom koničnom izdubinom cilindrovog tijela, koja tvori sjedalo za ventil 23, koji je opterečen perom 24. Ventil 23 tvori nastavak tuljevke 25, koja se može okretati pomoču ručke 26, pričvrščene na donjem kraju, u s vrhu da se rupe 27 ven¬ tila dovedu u pokrivanje sa kanalima 22 i na taj način uspostavi spoj svili cilindara 106. Jednako djelovanje postigne se samotvorno kod prekomjernog dizanja pritiska u cilindrima, time da se ventil aksijalno premakne pod pri¬ tiskom tečnosti protiv djelovanja pera 24. Na dva diametralno nasuprot ležeča mjesta tijela 106 poredani su još kanali 28, koji svršavaju u centralnoj izdubini 29 razvodnikovog zrcala. Kanali 28 stoje u spoju sa cijevima 30, u koje sa velikom okretnom brzinom oklopine ustrujava ulje ili slično, koje se nalazi u oklo¬ pini, i vodi se kroz mirno stoječe kanale 28 u izdubinu 29. Sisaljkini klipovi 8, odn. 108 spojeni su zglobovito sa ojnieama 31 odn. 131, koje su usadjene u čanke 32 odn. 132 pomoču ku- gljieavog zgloba. Canak 32 spojen je pomoču kardanovog zgloba 33, 34 sa osovinom 12 i teče na dve¬ ma nasuprotležečim kugljičavim ležajevima 59, 60 jednog kosog koluta 35, koji je prekret- ljiv u kugljastim provodnjama 36, 37 i do¬ biva tiksno napram osi osovine 12 koso na- mještenje. Promjenje adjustiranja ovog namje- štenja mogu se preduzeti pomoču jednog iz- vana okretljivog vijčanog prigona 38, koji je pomoču motke 39 priključen na kosi kolut 35. Canak 132 spojen je pomoču kardanovog zgloba 133, 134 sa stabilnom tuljevkom 19 i okretljiv na dvjema nasuprot ležečim kuglji¬ čavim ležajevima 159, 160 od kosog koluta 135, koji je pomoču čepova 40 zamakljiv u kžajevima 141. Premještenje kosog koluta 1.5 usljedjuje pomoču aksijalno poredanog vijka 41, kod čijeg se prekretanja pomoču poluge 42 premakne matica 44, osigurana nastavkom 43 protiv okretanja. Na matici je slobodno okretljiv prsten 45, koji je pomoču motke 46 spojen sa kosim kolutom 135. Poput tuljka nastavak 47 od koluta 4l proveden je kroz oklopinu i zabrtvit brtvenicom 48. Pošto se uljena sadržina oklopine pod djelovanjem cen¬ trifugalne sile tjera protiv plašta oklopine, centralni dio oklopine stoga stoji pod sasma niškim pritiskom, može brtvenica eventualno izostati. Premještenje kosog koluta 135 može tako- djer biti automatički izvedeno, ako se ima održati broj okretaja konstantnim. D tom slu¬ čaju je samo potrebito, da se na tjerajučoj ili tjeranoj osovini smjesti regulator, čijeg je premakljivi elemenat spojen pomoču motke ili sličnog sa tijelom 135. Izmedju oba cilindra sadržeča — tijela 6 i 106 nalazi se razvodnikovo zrcalo 5, koje je opremljeno dvjema prorezima poput luka 49, koji uspostavljaju spoj izmedju kanala 50 odn. 150 u dnu cilindara 6 odn. 106. Na dva di¬ ametralno ležeča mjesta razvodnikovog zrcala poredane su koničke radijalno ležeče provrtine 51, koje pomoču kanala 52 stoje u spoju sa prorezima 49 i primaju ventilna tijela 53. Svako od istih sadrži centralnu provrtinu 54, koja eventualno može biti ispunjena filternim materijalom, i na ovu priključene poprečne provrtine 55 i 155, koje se elastičnim poklop- cima 56 i 156 izmjenično zatvore i otvore, time da su pomoču poprečne motke 57 na taj način spojene, da jedan od poklopaca uvjek bude otvoren. Ventili se umetnu izvana kroz cilindričnu provrtinu, priključenu na koničnu provrtinu 51 i pritisnu na sjedalo pomoču pri¬ tisnili vijaka 58 na njihovo sjedalo; njihovo čiščenje može se uvijek lahko preduzeti, a da ne bude potrebito rastavljanje oklopine. Način djelovanja prigona je poznat. Nalazi li se kosi kolut 135 u položaju, označenom pomoču linije A-A, to dobiva tje¬ rana osovina 2 jednaku brzinu kao tjerajuča. Brzina tjerane osovine 2 opada, ako se kosi kolut dovede u položaj B B i jednaka je niš- tiei, ako je kosi kolut 135 paralelan napram kosom kolutu 35 (položaj C-0). Prekretanje koluta 135 u položaj D-D ima za posljedicu natražni tok i prekretanje u položaj E E veču brzinu t. j. tjerana osovina 2 okreče se brže nego li tjerajuča osovina. Za mnoge svrhe, naročito kod primjene prigona za motorna vozila poželjeno je, da se kod svake brzine tjerane osovine rastavi hid- raulički spoj obiju osovina. To se postigne time, da se osovina 2 premakne prema go¬ re i s tim odigne cilindarsko tijelo 7 odraz- vodnikovo«- zrcala 5, tako da cilindri 6 d obiju neposredni spoj. Jednako djelovanje može se takodjer postiči okretanjem tuljevke 25 po¬ moču ručne poluge 26, time da se kanali 22 od cilindara 106 pokriju sa rupama 27 od ventila 23, čime je uspostavljena komunika¬ cija svili cilindara 106. Samotvorno usljedi ustavljanje osovine 2, ako pritisak u cilindrima iz bilo kojeg razlo¬ ga dostigne neku prije odredjeni mjeru, gdje postaje opasnost da se slome sastavni djelovi. Ako je to slučaj, onda se ventil 23 aksijalno premakne pomoču visokog pritiska tečnosti u kanalima 27 protiv djelovanja pera 24 i na ovaj način uspostavi neposredni* spoj cilin¬ dara 106. Ako ima tjerana osovina kroz duže vrijeme dobivati jednaku brzinu kao tjerajuča, to je preporučivo, da se namjesti mehaničko spo- jenje tjerajuča i tjerane osovine; u smislu pri- kazanog izvedbenog primjera tvori se isto zup- čanicima 16 i 17, koji dolaze u zalivat kod premicanja cilindarskog tijela 7 pomoču ručke 26. Premicanje cilindarskog tijela 7 ima za posljedicu, da sisaljkini cilindri 6 dobiju ne- posiedni spoj i da se rastavi hidraulička‘spoj ka obili osovina. Dobro djelovanje prigona odvisno je u vi- sokoj rnjeri od toga, da se usljed propusti- vosti klipova prouzročeni neizbježivi gubici pritisnih sredstava u svako vreme odmah opet nadomjeste. To se poluči ventilima 53, čijih provrtina 54 stoji u spoju sa prcstorom 29, Koji je stalno napunjen tekučinom, koja pri- strujava kroz cijevni vod 30, 28. Uljena sa- držina prstenastog prostora 29 ulazi pod dje- lovanjem centrilugalne sile u provrtinu 54 i od tamo kroz provrtinu 55 i kanat 52 k onom prstenastom rastrižu razvodnikovog zrcala, koji je upravo spojen sa sišučim sisaljkama. Otvo- renje piipadajueeg poklopca 56 ne uslijedi samo usljed potpritiska u priključenom prste¬ nastom rastrižu 49 i pritiska uljene zalihe u kanalu 54 odn. komori 29, več se poluči isto tako takodjer pretlakom u nasuprot ležečem rastrižu 49, time da su oba poklopca spojena jednom motkom na taj način, da je uvijek jeaan od poklopaca otvoren. Na ovaj način se postigne, da se takodjer najmanji gubici ulja odmah opet nadomjeste nakon svakog pritis- nog stapaja. PATENTNI ZAHTEVI: 1. Hidraulički prigon za brzinsku smjenu sa dva sistema sisaljki, uplivisana kosim ko- lutovima, ekscenlrima ili sličnim, naznačen time, da za nedomještenje gubitaka tečnosti predvidjeni ventili (56, 156) stoje pod pret¬ lakom zalihe tečnosti. 2. Oblik izvedbe hidrauličkog prigona za brzinsku smjenu po zahtijevu 1, naznačen time, da se pretlak proizvodi sisaljkama ili akumulatorima. 3. Oblik izvedbe hidrauličkog prigona za brzinsku smjenu po zahtijevu 1, naznačen time, da se zalilia tečnosti nalazi u centralno po- redanoj komori (29), i da su ventili (56, 156) poredani izvan ove komore, u svrhu da teč¬ nost pristrujava ventilima pod djelovanjem centrifugalne sile. 4. Hidraulički prigon za brzinsku smjenu po zahtijevu 1—3, naznačen time, da centralno poredana komora (29) pomoču mirno stoječeg voda (28, 30) stoji u spoju sa zalihom teč¬ nosti, stoječom pod večim djelovanjem cen¬ trifugalne sile, da se sadržina komore stalno održi na jednakoj višini. 5. Hidraulički prigon za brzinsku smjenu po zahtjevu 4, naznačen time, da su u paro- vima mehanički spojeni odbojni ventili cilin¬ dara, koji se nalaze u sisnom stapaju, i od¬ bojni ventili cilindara, koji se nalaze u pri- tisnom stapaju. 6. Hidrauličkfjfprigon za brzinsku smjenu po zahtjevu 1—5, naznačen time, da su pa- rovi oddojnih ventila (56, 156) poredani na zajedničkom tijelu (53). čijeg sjedalo se pri¬ ključuje na provrtinu, koja vani svršava, da se ventilno tijelo može lahko izvaditi u svrhu čiščenja. 7. Hidraulički prigon za brzinsku smjenu po zahtijevu 1—6, naznačen time, da su od svakog sisaljkinog cilindra (106) izlazeči ka¬ nali (22) zatvoreni pomoču — perom opte- rečenog ventila (23), koji se odigne od svog sjedala, ako pritisak u cilindrima prekorači neku prije odredjenu mjeru. 8. Hidraulički prigon za brzinsku smjenu po zahtijevu 1—7, naznačen time, daje ven¬ til (23) providjen rupama (27), koje se kod okretanja ventila pokrivaju sa kanalima (22). 9. Hidraulički prigon za brzinsku smjenu po zahtjevu 1—8, naznačen time, da je sa tjeranom osoviuom (2) spojeni sistem sisaljki (7) aksijalno premakljiv, tako da se može odi- gnuti od razvodnikovog zrcala (5). 10. Hidraulieki prigon za brzinsku smjenu po zah ti j e vu 1 — 9, naznačen time, da su obe o^ovine mehanički spojive. 11. Hidraulieki prigon za brzinsku smjenu po zahtijevu 1 —10, mznačen time, da sa tjeranom osovipom spojeni sistem sisaljki nosi zupčanik (16). koji se premicanjem može dovesti u zahvat sa zupeanikom (17), pogo- njenim od motora. 12. Hidraulieki prigon ža brzinsku smjenu po zahtijevu 1 —11, naznačen time, da je kosi kolut (35), koji pokreče, sa tjeranom osovi- nom spojeni, sistem sisaljki, namjestiv pomoeu — izvana pokretljivog — prigona. 13. Hidraulieki prigon za brzinsku smjenu po zahtijevu 1 —12, naznačen time, da pre- mještenje upravljajučeg kosog koluta (135) usljedjuje pomoču reguiatora, koji je spojen sa tjerajueom ili tjeranom osoviuom. A dp&irent bro/3380.