KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 24 (8). INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 maja 1935. PATENTNI SPIS BR. 1159i ,,Kromag“ A. G. für Werkzeug - und Metallindustrie, Hirtenberg, Austrija. Proizvodjač gasa sa na niže upravljenim tokom strujanja, naročilo za proizvodjenje gasa iz drvela za motorna vozila. Prijava od 23 maja 1934. Važi od 1 novembra 1934. Kao šlo je poznalo, za motorna vozila se upotrebljava kao pogonska materija i gas, koji se u proizvodjačima gasa dobija iz drvela. Za takve proizvodjače gasa koji se voze zajedno sa motornim vozilom, mora se zahtevati, da imaju sto je moguče manju težinu i da su tako izvedeni, da mogu izdr-žati neizbežne potrese. Usled toga treba da budu izbegnute u vatri otporne obloge, a da bi se ovo omogučilo, tako zvana va-trišna korpa, t.j. onaj deo šahta generatora, u ko je m vlada naj viša temperatura, izvo-djena je po pravilu iz u vairi otpornog metala, a naročilo iz Čelika koji je otporan u vatri i koji je otporan protiv korozije, dok se generator u ostalim delovima može sastojati iz jeftinog lima, koji ne mora biti otporan u vatri. Ali je takodje več predlagano, da se deo generatorskog šahta, koji je izložen najvišim temperaturama koje dolaze u obzir, izvodi iz lima koji nije otporan u vatri, pri čemu se progorevanje ovog limanog tela sprečavalo time, šjo vazduhu nije dopuštan pristup prema spolj-noj strani ovog limanog tela. Da bi se ovo postiglo, generatorov šaht je okružavan kakvim limanim omotačem, i u generatoru obrazovani gas je sprovodjen kroz prostor ovog omotača pri čemu ovaj dakle oblizuje spolja limani šaht koji je izložen visokim temperaturama, i sprečava svaki proces oksidisanja. Ali ovaj poslednji način izvodjenja ima nezgodu, da generatorski gas koji struji kroz omotač, i koji iz ovog omotača biva crpen, usled vodjenja pored vrelog limanog zida koji graniči generatorov šaht, biva zagrejan tako, da on napušta omotačev prostor sa neželjenom visokom temperaturom, i pred ulazak j motor mora dalekosežno da bude hladjen, za šta su potrebne veoma sposobne naprave za hladjenje, koje na vozilu zauzi-maju i suviše prostora. Ali je hladjenje gasa potrebno, da bi pri usisavanju moto-rovom što veča količina gasa dospela u motor. Ovaj pronalazak se sada odnosi na generator za proizvodjenje gasa iz drveta sa na niže upravljenim tokom strujanja (promajom) za motorna vozila čiji je šaht izveden iz lima koji nije otporan u vatri i koji je snabdeven limanim omotačem, kroz koji se generatorski gas sprevodi iz šahta ka odvodnoj cevi; ali se prema pro-nalasku zid generatorovog šahta u oblasti u kojoj vladaju najviše temperature, izvodi dvostrukim, a šuplji prostor izmedju ovog dvostrukog zida ispunjava se materijama koje izoluju toplotu, kao što je na primer šamot, azbest, infuzorna zemlja ili t.sl.; ali ovaj šuplji prostor može biti ispunjen i kakvim gasom kojirdjavo sprevodi toplotu, ali koji ne sme delovati oksidišuči, dakle najbolje može biti ispunjen samim generatorskim gasom, koji pak ne struji kroz šuplji prostor, več se u njemu nalazi u miru. Dovoljno je, da se unutrašnji lim ovog dvostrukog zida na jednom ili više mesta snabde probojima, kroz koje gas Din. 15.— iz redukujuće zone šahta ulazi u šuplji prostor dyostrukog zida. Ove rupe takodje sprečavaju da toplotni zid bude razoren to plotnim širenjem gasnog punjenja Isku-stvo je pokazalo, da razmere ovog šupljeg prostora dvostrukog zida mogu u radijal-nom praven biti srazmerno male, a da ipak generatorski gas koji kroz omotač struji pored ovog zida iznutra ne bude za-grejan. Generatorski gas koji struji kroz omotač biva šta više spoljnom granicom površinom omotača, koja je oblizivana spolj-nim vazduhom, dalekosežno hladjen, pri čemu pak jednovremeno i gorivna materija koja se nalazi u gornjim slojevima gene-ratorovog šahta, biva prethodno zagrevana. jedan oblik izvodjenja takvog genera-tora je u načrtu pokazan u vertikainom preseku. Generator se satoji iz cilindričnog li-manog tela 1, koje je gore zatvoreno po-klopcem 2 za punjenje, a dole roštiljem 3. U limanom telu 1 je umešteno malo u prečniku manje limano telo 4, koje izme-dju sebe i limanog tela 1 ostavlja Slobodan prstenasti prostor 5. U unutrašnjosti limanog tela 4 je u izvesnoj višini postavljena diza 6 za vazduh, kojoj vazduh do-speva kroz cevi 7, koje prolaze sa donjeg dela limanog tela 1, i to od prostora 8, koji je ograničen daljim limanim cilindrom 9 i dno 10. Vazduh ulazi na više mestat ll limanog cilindra 9, struji kroz prsenasti prostor 12 izmedju limanog cilindra 9 i limanog šupljeg tela 1 na niže, dospeva u prostor 8 i struji odavde kroz cevi 7 ka dizi 6 za vazduh. U oblasti dize 6 nalazi se zona sago-revanja generatorovog šahta, gde vlada najviša temperatura. Od ove oblasti je prema dole u unutrašnjosti limanog tela 4 postavljan još jedan dalji koncentrični li-mani cilindar 13, čiji je prečnik nešto ma-nji no prečnik limanog tela 4, tako, da biva obrazovan prstenasti prostor 14, koji je gore i dole zaptiveno zatvoren. Na nekoliko mesta na limanom cilindru postavljeni su otvori 15, kroz koje se šuplji prostor 14 nalazi u vezi sa redukcionom zonom šahta. Šaht generatora je gore najpre ograničen limanim šupljim telom 4 i još dalje dole limanim cilindrom 13. Tamo, gde po-činje proizvodjenje gasa, dakle u oblasti dize 6, nalazi se dvostruki zid 4, 13, ko-jim je šaht odvojen od omotačevog prostora 5. Na gornjem kraju omotačevog prostora 5 postavljena je cev 16 za odvo-djenje gasa, tako, da gas koji je obrazovan u šahtu struji najpre na niže, a zalim kroz omotačev prostor 5 na više i kroz cev 16 biva usisavan. Šuplji prostor 14 ispunjuje se kroz otvore 15 generatorskim gasom, koji u ovom Supljem prostoru o-staje u miru i obrazuje izolujuči sloj izmedju unutrašnjosti šahta i prstenastog omotačevog prostora. Ovaj izolujuči sloj je samo tamo potreban, gde u unutrašnjosti šahta vladaju visoke temperature. Dalje gore takvo izolisanje ne samo da nije potrebno, več se i ne želi, jer tamo gas koji struji kroz prstenasti prostor 5 treba da odaje svoju toplotu ne samo spoljnom vazduhu koji oblizuje limano šuplje telo 1 nego i zalihi gorivne materije, koja se nalazi u gornjem delu generatorovog šahta. U donjem delu generatorovog šahta pak usled izolisanja u prostoru 14 ne vrši se nikakvo prenošenje toplote iz unutrašnjosti šahta na prstenasti prostor 5 i stoga generatoski gasovi koji tamo struje ne samo da ne bivaju zagrevani, več mogu svoju toplotu odavati vazduhu za sagore-vanje koji struji na niže kroz prstenasti prostor 12, i koji ovim biva na željeni način prethodno zagrejan, pri čemu hladje-nje generatorskog gasa počinje več ovde. Okolnost, da generatorski gasovi koji kroz prstenasti prostor 5 struje na više ne o-duzimaju nikakvu toplotu unutrašnjosti generatorovog šahta, korisna je pak i za proizvodjenje gasa, pošto se ovim toplotni gubitci dovode na najmanju meru upravo tamo, gde su najmanje željeni, naime u generatorovoj zoni sagorevanja. Primena dvostrukog zida radi ograni-čenja generatorovog šahta koji se nalazi postavljen u omotaču i ispunjavanje šupljeg prostora ovogšahtovog zida čvrstim ili gasovitim materijama koje izolišu io-plotu ima dakle tu korist, da generator može u celosti biti izvodjen iz običnog lima, koji po sebi ne mora biti otporan u vatri niti postojan protiv korozije, a da se pri torne ne mora imati i ta nezgoda, da generatorski gas, koji radi zaštite limanih zidova protiv progorevanja struji kroz omotačev prostor, bude zagrevan zidovima šahta. Ispunjavanje šupljeg prostora dvostrukog zida generatorovog šahta ne može biti stavljano na isti stupanj sa kakvom oblogom koja je otporna u vatri ili sa zidanem oblogom, jer se izolujuči materija!, koji bi bio unesen u šuplji prostor, ne bi dao kao slobodna obloga ukloniti i s vremena na vreme morao bi biti obnavljan. Pošto se i sa srazmerno malom količinom takvog izolujučeg materijala može nameravani cilj postiči, to i težina generatora ovim ne biva znatno uvečana. Ali ako se sam generatorski gas upotrebi kao izolu-juča materija, to je celokupno uvečanje težine uslovljeno udvajanjem zida generatorovog šahta i nalazi se u tako uskim granicama, da praktično ne dolazi u obzir. Ispod roštilja 3 nalazi se postavljena kutija 17 za pepeo, koja je zatvorena po-klopcem 18. Roštilj 3 može spolja biti tre-sen, tako, da pepeo upada u kutiju 17 i odatle s vremena na vreme može po otva-ranju poklopca 18 biti uklanjan. Roštilj 3 sprečava pri torne, da drveni ugljen ili koks propadne pri uklanjanju pepela iz generatora. Patentni zahtev: Proizvodjač gasa sa niže upravljenim tokom strujanja (promajom) naročilo za proizvodjenje gasa iz drveta za motorna vozila, kod kojih je šaht koji se sastoji iz lima okružen omotačevim prostorom, kroz koji proizvedeni gas struji ka odvod-nom mestu i koji je u oblasti najviših temperatura izveden šupljim, naznačen time, što je šuplji prostor (14) limanog tela ispu-njen materijama koje izoluju toplotu, ili služi za prijem generatorskog gasa koji ostaje u miru, i koji može uči kroz otvore (15), koji unutrašnjost šahta vezuju sa šupljim prostorom (14). ■ . Ad pat.br.1159li v { I» f .