! Leto XVII. f Celi«, dne 13. aeveabra Ster.lSS. ■V DOMOVINA i ni direktni torki, btm n pM I večjimi dohodki is posradsib ali ia-direktnik isTksr, davek aa riadkar bode Imlil n 1*0*. Isto eslo 8£00.000 K ni asga 1*07. Ista Havajamo nas šahe iuvilka, kar ta fanta same aasa jaaaa develj ia ravata vpijsjs fatt tsj krivici da se aaa •kraja -^»ia^va« se bU2a! V petek, daa M. Ilstopsds, n bode rrtiis od Paks do Oorajegsgrsda ko-ta sgradko soraulsotime te-Občine ia dragi taaimaad k tej priiotaoati obljabili aa : svojs prispevke ter ob jedaea n aje troje pogoja Ti pogoji bodo po jodai strani gsspodarsksgs, po dragi pa aarodaega ia paUMaaga saačajs. Ia aaradasga ia političasra sta-HKa kada zavedne občine gornjegraj-skega Okraja gotovo čuvale sloveasko lice ia daliaa ia gaja, da ksiejo k Meniš prispevali Ma la tedaj, če postsjlh sloveaski ata, da se bodo sloveBakea jeziku, da bodo vsi razglasi vosai listki itd. tiskaai aa prvaa aests v aloveoskea jezikn ia da n kodo aa Mezaici sasuvijsii le aradaiki ia Malbenci aiovesake aarodassti, popolaoaa niti v govora ia pisavi sloveaaksga jezika. T pravsea aaisla pa ae ssdo-staje laka izjava, temveč je potrakao, da n ajeaa isvriitev tadi zarotovl To n doasie, ie se zapite v upisnik zavarovanje, da občine aiso doline k liliisin aiiinr prispevati, ako bi n la adsa tak pogojev aa izrriil, oziroma ia ki n telesaitka aprava po izplačila obljabijaaib vsot v poznejtik ietik več ne oziralo aa ts pogoje, da je potem dolina ona, oziroma drtava ras vpla-čane vsota občinam vrniti. Le U nnstsp občin bode obvaroval zgornjo Saviaako dolino pred potajčevaajem ter zagotovil Sloveaoem krak pri leleuiei. Znano, js da ijsbijo zgornji Savia-čani svojo domovino, zato spsmo. dn jo bodo znali obraniti nn svojo čaat neomsdeievsno pni ostsdnim potajčevaajem -ter ssgotoviti koristi Mea-aiee sebi ia slovsaskems asroda Slovensks domovina aaj obdrii vselej ia povsod svojo lepo slovsasko lice a zsved-aost Ssviočsns naj ostaas tadi ssaaprsj ssor nsrodae savsdaosi! trajala Državni proračun za 1908. Isto. Ko je inasčni minister predlolil parlamenta driavni proračnn u 1*07. loto js dejal, da se sam dobra gok.; letos ae Je oglalal is njsgovegn govora strab pred bodočnostjo, ki asm vtegae prinesti obrat v iadustrijsM konjaaktari ki n kliia zdaj avojsma konca Ke m— pričakovati, da bodo dohodki 1*08 L rasli v tej meri. kakor letos. Vsi gospodarski pojavi opominjajo k previdnosti Letoiaja letiaa ai tako dobra kakor Jo Mla laarka, ia-dastrija je sicer te ra daljii čas preskrbljena s osrečili kale jo n pa tadi ie znamenja, da koajaaktsra pada. Računati treba a aarja. U ka ie dolgo Tadi glede davčaik kiti previdai ker pojema ia n davčai temelj krti Vsled sploiae dragisjs pada slitaa moč prebivalstva, kar vidimo ie aa tam, dass Je v prvih trsk četrtletjik tekočega leta prejelo sa S milijone maaj posrednik davkov ko lasi Z okvirom aa to al čado, a je bilo ie neke mere tetavao sr Hi izdatke t proračaaa sa 1*08 L Tissaduvoljata v krogik drtavaik aradaikov ia aalalbeacev Jo kila tako velika, da Je bite aova sredi tev plač U neizogibna. To suas 40 miliioaov aa leto ia veadar ja ogromai večini aradaikov in sslalbencev tadi s tem zavarovan ie le ekaiztesčzi minimum. Z drage straai ko treba spoi-aiti kaltarne in sskteve, ki se splok le se dajo več odlagati Za acizogibee iavestklje n bodo pa vporabili prebitki la prejtajik let, v kolikor jih isredae vojtdke zahteve aieo potrte. Skspss drtavaa potrekiHaa za leto 1*08 je proračaajeaa aa S.lkk^ta.108 K, pokritje pa sa 1.136,774.74« K ksr dajo čistegs prsbMka v zneska 1M1.8M K. Letoiaja pokritje Js v primeri s las-skim proračunjeso sa 3•/, riijs. čisti prebitek Je pa u okroglo 1 miljoa vrii ji nego lasL Pred 40 Isti t j. I8i& Ma so znstali skapai drl izdatki «40,400.000 K letos prasegsjo is dve miljsrdi v onih Istih so kazali drtavai proračaai primanjkljaje. sedaj kale jo prebitke, ki sami aa sebi aM velihl, ki pa vsadar pričajo o tem, da je iriavao gospo-dsrstvo priilo v trden red ia rs vsote! je. Račuaaki zaključki aam kale jo v zadnjih letih saatae prebitka Za 1*0« ,0 zastali ti prebithi 14« milj, od katerik je ostalo po pokritja is-redsik mikov za vojattvo, 83 miljoaov vladi aa razpolaganje n razne investicije, kulturne in sodslne potrebe. Po vsem tem človeka čadno dime, dn govori tnančni minister io o novih dnvklk. 'Za bodoče leto je potrehičiaa vseh miaisterstev poviians: Novi parlament kale u 374.673 K večjo potrebMiao nego prajiaji Hiniatarstvo aotraajih stvari po-treba je 6.44«.1»8 K več aego laai V tej STOti n vračsajeai troiki ta svitanje aradaUkik plač, u onovsaje novih političnih uradov in sa spopol-aitev slaibe javas vsraosti. Potreba domobraastva Ja za 6,800.000 K večja asgo laai oaa saačaaga misiatentvs pa n l3.S5i.776 K. Od ts zvitane 4J8* M7 K aa sndaja Me MltMI; aa obrtno M^tvo, aa podpora nedela vuih M, poeebno strakavalk ia aa. daljevsMh M 1,670.048 K, as traov-sks Me rn*00 K. V tek zneskih Ja vttsta pstiskičias n zviiaaje plač m iwDn posifsvtt* iki M »»•'* j« naj malo ni aamnjnl nsihn potrebam, ta n pa ai igiiHl Ka Oa- padiMJonjo CMI-Milillvv Ma v strokovne pilialai hbrfc rid, aakaj sa psdpsra trgovsko Ma v - sa B...... v Mri, aa ia Koreiksm pa pnv ali, kar Js sarevnest v neba vpijoča krivica ia razlaljivo preziraaje aniik kal- kaie saatao večjo petrskičiao ia sicsr-sa poito ia braojav UHJM K, sa and u pospeievaajo obrti 60(10 K, n patentni oddelek UMO K ia sa obrtne nadzornike »0410 K več asgo laai Za drtavaa Mesnice Je v Mo»-ajsm preračunu IPjMMM K večje potrebičiua aego 1*07. i, kar se razlaga deloma tadi s tem, da Ja laai bOa podrlavijens Feidiaaadova Severna tre baje 8.M1.835 K ia poljedalake mi-nisterstvo 4,411.040 K več asgo laai Kar n pokritja tiče, kako prora-čnn n 1908. L večje dohodke in siosr: nn dirsktaih davkih aa 11,38*400 K, aa alitaiaab u 10411110 K, aa čari aak sa 7^14.000 K aa tobaka 7,700.000 K. aa kolkih ia pristojhinsh 8,899.800 E več kot leni Dobiček sd poite ia brzojava Ja po proračaaa aa 14,006.100 K, prejem drtavaih Islmalr pa sa 3i,0».700 K večji 1*07. leto. Davki so proračaajni sa 1*08. I tako Is: Zemljitki davek kUOOiOOO kraa (1*07. Ms 63400.000); kitni davek »3,650000 (87336.000) 6'/, davek ed davka prostih Ui 8JM.OOO; pridoba davek 35,470000 (36.800.000X pridobaiaski davek javaeaa račuaa podvrteaih pod j. 56,400000(55,»70.000), rertuinu »,»80.000, oeebal dohodninski davek 60,900.000 (iM70.000X od poviiaaja plač 8,«61.000, sksska-cijski troiki »,108.000, 1,500000 skupaj torej davkik 383,559.000 Diitaiae n razdeljene za M0& L tako le: davek aa igaaja 88,000000, davek aa pivo 77,460.000, davek aa sladkor 150.160000, aa alaaralaa sija »0,400.000. aa viao 1 »,6*0.000, aa maso ia klavno ti viao 1*400000. Skapaj 366^07.800 (344,175000 ista 1*07) torej sa 38,751.100 K vat asgo aa iirsktdB I (318.166 600). vodne kvalija a svajM imUm pnifihnt, idi] nM nte-matsrične Ms. C* Jih Ja vslja kaj stsriti sa aSJe aiiFis+s, sbrtaa ia B konca aaj is smeaia, da sa sčsajsas csrins nn 1*U10.000 proti 1 >34»4.000 lsa*sga Ma. Poilt^Tpr^Md. Ma ll.tm^lilai dsbsta o a- nAi Kot |fil |OTonft Jo uMoffl dr. Laginja. katari Ja v imena Jago-tatJavO, da aagadka ia odklanja tsr da bodo {laai taga klsha glasovali preti O tej Igjavi piie takrat" ad 11. t m, da n n Hrvatje prvi odločili sa sporavsmno akcijo aa Daaaja hi v Pviti, aa kar n ta« ostali Oaai klaba igjavfli da jm splsini aaiodal IntsrM v tam alaiaja račji ast Tako Js bila n zahtevali aaj n pri rekonstrukciji Beck bi bil baje pripravlja ta mesto vstvsriti M ja podeliti kakima kkrikalasaa Stovaaea, o Hrvsts pa ai meniš ai čati hstsi ksr Js aa- Ks Js bOa rekoastrekcijs isitisaa ia js Beck izgovarjal a tam, da n ai mogel u aje osirsti, ksr n razcep Ijal m dva klaba ia bi jaasdovsaski To Je aspek ssis politiko, aH kolje rečna, sad nekasgs ssvrsitva do pa-slaaes ljsbljaaaksgs mssta. Hsil drl poelaaei — ia ia prav 8.LS.govora vedao o i ailaa msč sjik politiko Js pa tahbsg osebna mrlaja dr. OMirllllt ia aja roti poslanca Brikerju. politika, taki n taii aje il Da UM stojijo H u« zapeki bolj jaaao pred o«, treba pombllti. da ao Ne-d pridobili k svojsmn ministra-rojaka la poeeboega podminiztm aa plaaiaaka delala r oeebi poalaaca Do-bernign. katari vstopi T nato mi-aiataratra kat dreni arataik tar bodo ta a psdvsjsas aotjo taral intah raaje Maraik arador aa Spadajo« Štajerskem. Koroika ia aplok oa rana Stovoasksm; njegov rpUr koda Mili tadi aa Kranjskna la Pri mor-skem. Kaka arada, da aa almaakl voUld t Marikara vrgli VaaNaaa, aiow bi aa Mo kaj lahka zgodilo, da bi ta Ma .Caioa" t Ljnkljaai, da kote Beck delati boljio JafMoraaako politiko nego ajeforl predaiki • Ceiko detelao aadaodiMo Je končno raiilo takaaraaa kabako jezikovno »prehaja r tea aaisln. da Jo aaiadilo kak-■ akrodaaaaa aodiMa. da aara teko aaaitao todbo ae sama sprejeti, ampak tali talka tareati, ker jedaHaa tadi T Raba aodai Jezik. NamciaovsM te praritoe reUtre kar po kaaaa Alarmirali ao poalaaoa, taiki aaredai mastni Kaj aa Ma Ma aaa 8lovaa-eem, la aa obranimo taa aedaj po- All Jo to tadi odoa aa aapakor S. L. 8. o katarik ao .Siovoa-tavi" predali rod* polai alaToaperor? i t I JsklJnal aaaiki aa planin tke aU la kaljo i dekele, kajti Dotaraig ko akrM t pni nad, la aa aradi pa Katarji — to Ja kalaataa bilanca do-aodaajo politiko & L. 8. ki drsnega ns rili aa sreta, kat paalaaea Hribarja, katerega traka sa tmako eeaa vaititi ia laianititi Kolika U slepo mrtnja raakdo lakko. La tako aapraj, — od-litao »aato T zgodovini aaiaga p titnegn rasroja raa jo osignrone. • V nngodkenem odaeka jo IsJarU aoe Iaa. Baaaar, da ajegoru atiaaka godbo Tadi Witjk ia Mndrtkk sla t iaeaa patjakik ia čeikik soc. is&lata izjavila. Modrktek Je tadi prar aaaa lajal, la Ja raaka razprera r odseka sedaj, po zvrtani razdelitri saiaisten partfalJoT, tisto odred, kajti proti pre-prKaaja portMJa ae saaara tadi aai- .. ^ —I« ▼veja i|uiwiun Uk pr^dlsdU zbornih nntrt o larUk aa artoarMIs. ViUaa novega darka ka foo Io tM K aa raa. Poljaki minister Dziedaazicki jo dal srojo ostavka, ajogor poljskega kala. Kad ttskriri ia Jaaja zaradi klaka. Pred- asdaik Ijadake straako ja aadaiitTa kala, aaj odloki volitev prod aaiaika. kar ako bi aa aasta Abra-ksmntrims izrotlli pradssdaikoat Gltm-btajsksga, ki ratopOa r kala. Poljaki risok oksid aa imsli t Lrora aa foti tema. da ki aa Ba-auoa dovolila kaka sni aa baraka* vnaaHIIHa. katero aatati tiato poljsko. Ta pratiraaa ia aarodai tvpor r Galiciji la ta kalj I aa Mi k aaaa aiaistn zaktarnt, aaj to eakrat laM Tprataajo o italijsaskaa vaa-aMHta Mlaistar Jo odgororil, da aa dijsdks Isaiastrsdja aa Daaaja ia r Gradca dalo snmeobtadnje je, eboasm Jia jata okljaka, da kodo kakor Utre laki tatitaa izjave ran goji sa aaj r Arabiji prizaajo aa ita-Hjnnskik vasatilUfik aaprarljaai izpiti. — Kakor kaka, kolo Italijani r kratka taaa dooogli dotar del srojik anket .tada raaaHliikik kalij. Za aata akaa rlada aiti toliko , da hi nam dala par okrtaik ia i ia par sradajik M Ia rsadar ja trdil dr. Saatarltt aa akoda r ko- sci od deielaega odkora. da ae aaj aaakae dr. Tiplič r teritorij srojefa distrikta k 8r. Jarja Takrat sao poteagallrsi napredni Sloreaci dr. Tiplita r ajegori borbi, akorarao aaa n Is predobra fkataU ia mali. kaUsa ja Kal jo Ma aaiaraeje aaaa Maja znebiti ae taga ns^rnluikn, aaireaaa akrkatl aato. la aa ae prita rradea sret tar pozvali raa aa adlodea odpor proti tal reiitvi. Paarali kolo ta« ao atkan rsak aaattib mest, aaj se s kebekia aaataia zboroa rred sprejo soj onredki Tadi ai bi aa marali atiti od Nmocov odlotaoatll tainikom za notraaja atrari dr. Spone, za praTooodje dr. Arakaaorid ia sa aaak ia begočostje dr. Kriapovič. H bata s odlelaiai aaMaiki so isaaao-raai tali veliki lapaai r Zagreba, Ogaliaa, Pologi. Gospičn, Vel Krkori ia VaraMiaa. rajtaji, torkovi nji drtnvnegn stara ijeaL Čeki radikald aa zlasti protestirali proti talkeaa mi-aistra-rojaka Preika; pridralili ao n jia taiki aoe demokrati. — Ostali aoe. demokrati pa so protestirali prati krK. taakocka ia Qi Čeiki radikala so predlagali, aai ss pi liet i ca norik aialalisi pa ao vzame aa saaaja Za u predlog Ja malo 180 pnelaarer — lepa suaj-itna, ki ja s taa izrekla aeaaapaajs aavim ministrom, oa. poklerikaljoaja 8iesr pa aa aa aeklerikalaa atraaka eem, ki Ma dakiti vlado v roko. Tok ja sedaj IM (•» krit. sodjaloov to klor. Čoki, Poljaki, Slovead ia piaao-aitaiki klerikalci); SM Ja takoaraaik ' poaiaaeav; a ja nulasliials (sati klarikalesm v ml la IM mat aarndi slaba Mavalaiaa nama dvamss aa teden inaiaar ok tarfclk la paMHh svater po aassaaajsm Vadbenem aafe. UvnAsje pn, da so gre takaj sn sknpnn slovensko akcijo, obrali se je dr. Goriiek issaluvai M dr.Tiplita ter ga vprsM sa ajegava aaonja Dr. TifHt delal sn Je taka! Mikega aa ralajaka tar aatrjaval, 4a si aa ai-teaar bolj vroto ae teli kakor ■askaaa tnvariia. Pravil ma ja aa-dalja, la aa ta aa aaa iataaaivao briga sa to akcijo tar ma Jo pokazal neka a Ir. Benkovita tar Ir. Krnjgksrjn. Pravil jo nadnljo, da ja ravnokar od-poaM Ir. Kraigherje priporočilen od ir. Bnsradoiten po tem dokaza narodnega Mn priznal ja Ir. Ooritsk Ir. Tiplita. la ao ajegovi somiiljeniki ia oa ta stortti vet korakov v tej stvari tar In n aadjajo gotovegn zapeka. Pogovarjal ns Je k tajim glede poedi-aik oseb, la ki izvedel, katera M I' ajama kot kodotemn tovariša nnjljnbin. V domnevanja, dn ja dooegel v tem popolao sporaznmljenje, je aato odM V smisla gori aavedenoga pogov pripravila ae je aato od strani Narodne stranke pot prikodajema slovenskemu sd ravnika. In Ir. Tiplit? Oa Je ie! aa- ai 8. do poianrernUSsiJakizborsdia t. Io 10. aia tlaaatvn. Ka aata m atvori vaMsttakl tedni, ki ha tal avoje are ak iotrtkik svelar t kaniim loma. t ka Citriatoa. poateval kn _____ J. Bmoitaik v vaak sn vnnka(a aakrn. j Jniefn Salmiaaka in (n Jo apoaoril aa to, lajealrnvjn Ir. Beaoaeka tako alako, la traka pritnkovnti najkaj-iagn, anj tnraj kitro poakrbi sn nemikega analadnikn. To jn povedal inpnn aam amekljaje eaema to kaj aa Ja zgodilo? Dr. Bonosck ta ai kil prav mrael ia to ja imenovala oktton Sv. Lenart sira je sa aa distrikt, U ki se i krairati, Ir. ZiragasU — znerizenagn Komen oktinsldm zdravnikom ter Je vtaHla aa IsMai odbor prodnjo, dn sn naj detel aa sakvandjn podeli njeaema adravnikn. Da ao to j prodaji - kljnb prati pistsvaisli -r astreta, ja aa Taktao ja aaparaa ia poita-aa aaralao lelovaajo Ir. Tipliln. StoTenske novice. star v coljsksm okrajn. Klerikalci si In branijo soba za U mandat, katari ja po dr. Dečka sprnsnjea. .Slovenec" v poadeljkovl itevilki opozarja, aaj pezijo razai kaplaai aa volilae iaeaike, t katan aorajo priti vsi poosotaiki, U platajo vanj 8 K direktnega davka. .Voh n tajno to anrnvnnst" pita jBtnvaane". Gg Sapniki in kaplaai, tn ja vntnn mil Zatore pripravite io aadaj kmečke pooestnike, da bodo valili po vali asnmotljivi koaaadi in ne morda po svojem prepritaaja! VoUlni kraj jn vsaka oMiaa. Volijo aodai okraji Celje, Vraaako, Gornjigrad, Konji«, Šmarje to Laiko. - JEaečka" zveze koto sklicati snapni seatanek sa odi volilni okoU, sn katerega ne le vrta predpriprava. TetaJ kodo saopniki .sami" določili kandidata. Horda dr. Povaleja? Potem bi zopet iaeli kaj zabavno volilno loko!. - Ia drniko av. Cirila la letata ae je nabralo v .Skalni kleti" povodom neko odhod niče s krono M v. Sprejel blagajnik dr. Bajk titnik ia dratfk vodaosUk Pomaajkaaja likialialk sskotaklk ......»mu )sa» vat kriva, la se aa mors» aatasaa. silno potrebna in kjer ao io izvoljM vri dragi pogoji aa krepak raavaj sa-koiaksga draitva. Zato opozarjamo sa ta tataj slasti pripravljalao odbere m aataaaritav aokolakik draiSav v h. Jarja ok J. t, r Koajkak, v HreaMka to v Sodtnnjn, la po modnooti paiUJaJs vsaj ornega zmotnega brata vaak čstr-tsk vColjo vvaditaljskitočaJOolJsksgz Sokola. S tam bodete aajrat pci| imi|t k zaialjeai astanovitvi aokolakik drv resao mislite aa sokolsko delo. Prva vaja vadiMjakafa tečaja ko v tatrtak ld. t m. — b Ca|)a. (Dmataa vase- _.ja.) Vzorci raalitaik vaasata. km teri so razstavljeni v takajiaji trga-viai Singer Co, nkc. dralbe sn prob-vnjnnjo iivalnik strojev, kataja. la m da nnlitna venaalaa. katan nn js moglo poprej le z voMkim tradem ia potrato taaa isfOtovM, aa 8ia«ortaaam Uvataam atrojs Inkko la kltn izvrdW. Videti Jo tam nn draga zvilaa to ^ _ mnacgramo nn parila — vaa iala lana aa istem origianlaem Stagarjevom iivnlnem stroja an iralinsks raka Vsa pojasalln aa lajajo zaatenj r IrgorinL — U taka. 9t pavaiska pita koncertirn v naMJa U. tmok 4.ari Z aajheijio kapljico Vaa - 8. Prane ■nkiok, driavni po-alaaec v Žalca, ja darovnl tališ M K. aa kar aa aa pat- iaknan sskvnljaja. Solako vodatvo Goailako. I vsa Sattsr. — Staj sraki tatstal asmistal alataplt Klorikalai -Grener Vatti Malt" porota, la v sedaaji itajeraki latstoi gret Ctoij ia la ptUa s ____ mtoiatentva grof Wlekanbnrg. - Ta tata msaln In pokalaa MJn nimlkih klerikalcev. — Umrla ja vtaraj r Straaicak po dolgi matni bolezni nadniiteljeva hči gdč. Franka Aiannkk. — primivlrnn ja M U. nov. as vaeaiiliKa v Iaomaata g. Polika Bn-kovec, avakattaat pri okrolni sodaijiv Maribora, doktorjem prava. — ■niplsnna Je proviaoritao n6-teljako aeato aa slovenski petrasred-nid v Ljntoaern. Prodnjo Io 10. doc. nn krajni Mzkl svat Ljntosser-okoliea. — Ganar Ja odUkoval z vitedkm krilcem FVaac JoMorega reda InM■ nega sodnega svetnika in okr sodnika pri Sv. Lenarta v Slov. gor. g. Jaripa Kroavogto — ta Mn«. Dm 10. Hrabra (prizorik) je aaie pmkt draitvo igra ,Mlii>r ia njegova Mi". Zataaaovati moramo velik aipredek aaiih airljivik ipileev, kajti vri gootje to bili veeelo preeeaečeai. ko ao videU a kako do-rrieuootje, a kakim {atom ia Srtje-ajem aa viti igralci vprkorili priljab-ljeae'igro. Cemdto vlaga ao bilo kar aajboljo razdeljene. Na odra amo videli geepedKao Kratevičevo, Vraakovičevo Sketovo ia Belko. PraaeaotiU aaa Je gdč. Kratovičeva, ki Jo v aedeljo do-katala, da aaa aetvariti avojo vlago. Imoaitao Jo zadela Marico aa oaik m lik, ko pride v aaaprotatvo a avojim atolom. Na odra amo prrakiat vidaH tčitelji g. Delakordo. Spotaalo ae Je takoj v začetka, da je iavntaa igralec ia je izhorai pogodil Koarada. T aaie« proljabom igralca CraeU (g. Harčiako) ja pekaaai. da aai aa aa igrala dobro, t vteeijem ae bodo lotili braaloviki igralci aore igre ia kmata koda aapat pokazali, kaj aaaja ia kaka lapndijej«. — Mvja keoe ao ae pojavile tadi aa goeikea trga pri Laikam trga. Pretekli tedoa je aatralil aek lovski paaaik eaega kealida. Bilo je baje tadi aakaj mladik pit kadite. — Batrtma kmt Umri ja T Dala pri Hraataika tapaa Fraac Peklar. Pogreb ja Ml daaee popoldaa. — T SpMalUa pri Konjicah ja amria aadajo aedeljo aiMjeva vdova ga. Aagek — Mvja koae ja aatnUl Ione valepooeatvika It. Mravlaka, po dom. Vidaaaa pri Sr. Aatoai aa Pokorja. Teika Ja kila ekrag ao kilogramov Divje koaa ja aa Pokorja vaUka red-koet — Cooar Jo pata«! Mdep Maj. Itjihilgi akora aa araditev Peeiice v gorajea taka la a eredttov Hadiajo Pri Celja. — IM je aadaje medalja v Bogatil Slatiai trgovec g. IL Laecknigg. Mar il lat — V finerje pri JaUafe zbolela ja oaa goapa aiitatjiae v grtn te boka ja veadar ia dva peMaeva T tvojem razreda Potem ja Pokliciai adravaik apoaaa davlca, ali dillarija. U a takojiajo iejekdjo a ttrtmtm jo jo raML Zaaaa Je te ho- Veprite tega je r teaakčnfa v amitla adravatvealk predpisov odredil, da ae sme eopng bokko, ki ja tadi ačftatj. več »notami ia da ta aan aplek doma drtati, dokler c. kr. okr. adravaik ta aa prekliče. Mano ta ae je pa tadi tfpfflt ftapadidal učiti DU.U r U U ataaaje, ia ki ja, tafcler ai napad adravaik tpeaaal ia ■aH keiaaal a bok ahčorala ter Ja. ka Ja ta abiatovala Soprog bolaice ia ijtgovi taaMaa aa pokorava taa adravetveaia odredbam. Ha pa taka gdč. ačitaljica. Oaa aara * ooojaa netita dalja piatavati. Iur ajea aadalitalj taka akaaaja. gdiaaaik aadatltelj. koma gn » tdioirieaib aadevak kaaadaf Baa-eodaeet ia aakaa ja daje tdrtmikaKI Prebivalatvo v trga aa apravičeao boji. da bo ta d»v>eo v Mo ia povsod, kjer ehtaja Vaaj izkljačao ai. da ae boleeoa aa ta aaiia naHri. Tadi tt baje ai ačaa eoka, kjer ja botaa »ataljica gaapa poučevala. raakatUa, temveč ta v istej mirao daljo poataja Ce je teaa tako, al to prav. Javao ae ^idai aad vata ia obsojamo vae, kar si je r tem Mateja proti ukoaito doiočeaim adrav-ttremite edndbea a^itdllii Taka tpamtev t tea ozira ja pri iolekta aatroji dima ia aarana igra atdrav- jta ačeacev ia po ajik a adravjea aajiiriih aaa prabivaiatva. Bavaaaje v daaem tličujn je aedoputljiv ia aaod-paitljiv aapad aa blagor ia imetje neitete mnotice ter n vaaktkor vaj ponoviti aa tat več. To tabraai vitja oMaatl — Podralaleaa Ciril • Metodove tatako drotkoao Atajenkoal Btiiajo tU aedeljtki večeri. Kaj Moriti? Priporočali bi odborom podralaie, da M zbrali take večera tvoje člane ia ki n aaj pelo, predavalo o ciljih draihe, obraaboem delt, razširjenja amiala za oktaakaa delo med aarad, aaMiak aa draibo ia tako laprej. Podrataice aaj aa kodo mrtva zveao ljndi ki darajejo aa leto P kraai za draibo — aaj bodo iive zveze aaroaaih Sloveak ia 81*- — T Ptaja ae je rnzieteio pri ttavbeoem mo jetra Celottija 10 kg karboUaaJa. Is kile ae je vadigaO črn, •mrdljiv dim. Podana hramba jo Mla hitro aa lica trnu ia tahraaila večja veder v Dae 13. Mopeda priredi .Bbiveaati tiguvtki klab" ubil ll vo-čer, aa katerem aattopi prvič tiovtatki aaloeaki orkeeter ia traonki kvartet. Po ttpmula prtitt tahava Prihoda ji im* t prično zidati prikodajo poalad. Zadaja nedeljo h ja ta kapil etavbeai proater ia Meer t Lajtarikeiga prt Maribera ad g. Lamprocbta. Veadar koda iad aaribenU .Sokol" rvoj dem. da m aa ae kode traka vai akrivatl ki zatajevati po iregik talovaiaicak. — It Maribora. Dtitlaaga tod-aega netaika Aat Milit tka ja eaar odlikoval a HI itaka kritoaa Fnac Jtdrititga rada. aa pritaa daa L ae- Stark zavoljo goljatfc Jede Tecer ta voljo repo, Ur-tek Dvovachag in Alojz Plrack zavetje aaMga, Jede fttaeker tavoljo tkejo ia Jati palk tt. 4 aa praeoii ia Martketa, tt Biatrica ia Sradta t Kant la Writ na Zg Avttrijtkam, v 81 »krita, Miri-kar, Ljabljaao ia Gorita pa prid* adddU drag. polka tt. k, katari ja kB Itkttal je v Gradca aa eeeti delavec IMk. doma k Ida- aa katerega ja hO tjaho-radl aaka delavki Btlatič Lataik ja akataL — VeHH tofji iforuo n Attvmji; kv Jt pa aiao deMB. aa dtaoaatrirali PriMo ja da pretepov aad Italijani ia Maad; M aa Lake petkaiN M aala aa aNoa. T tank ja Nta tteta. Kakor aa Dunaja. takt to tadi v Oradca italijaatki vktkodoM daaea-atrirah aa viiilimia t poadeljek la t tank. Vendar pa ai ptiik da pta-tapar. — Na Daaaja ae ae v tamk - tajata. L Naroden radikalna dljattvo v Oradca ahiaaa pa prvokt-aHkea večen draMva .Tabor" daa •. aovtabra 1*07 inltatire aajodloč-aajta preti laljivi ia krivita! raMtri gimatrijtkega vptaiaaja v Ljabljaai ia aajodMaejie obsoja iadajalako početje & L. a, ki m je tat zala aa tako n-Mtav. a čera draitva .Ttbor" dae ». novembra 1007 pintiHia odločao prati aečavoai zlorabi aradae oblaati predaednika do-ielaega iolakega tveta kranjskega napram pni. dr. Dediča. — Protea. dr. IMita pa izteka tvoja tptttavaajo si motiti i tat op v aarodae ia stanovska korkL — JKitiea Mrvataka*. Pomotoma poMljajo Slovenci člaaariao aa .Mat Hrt." . Matici Slovenki" t Ljabljaao. "Matica Hrvatska" aima i čliai ,Mi-ttea Hrvatako" aikakaga poola; Skvtad aaj ptilljajn doaar dbokka »Ma-tiei Hrvatakl" v Zngreh nii ajoaia poverjenikom (aa Stajankta): Celje: g. dr. Hratevoc, Koije: g. O. Golob, Sv. Laaart r Star. gor.: dr. TipU«, Ljatoaer: g. Fr. Zackeri Maribor: prol G. Majeta. Begatee: g. IV. Koroiec, Sradiiie: g. A. Koti. Oraat: g. C fltttak, Brailce-Krlka: g. a«. L. Lovatik, Vidom-Sovaica: g. ačitelj Jankovič v Kaj-btabnrgn. Kadeča pri Zidaaaa motta: goep. ačitelj V. Jamiak, Sv. Jarl ok Sčavaici: g. ačHeljiea Ztmkavič. — Letoa doke Sloveaei ta s K devet akaalaik kajig, Kaia, Hrr. Kaio a dvoaa ratpravama o .Slav. ptreitl ia aovtl", .Zgod. neka — ■.- ... ttjitevaoon tta. conaja ia laM, katata groaadl dahev-i" aa ajoga ia jego- taji, po tnji - Br. Lntgtv M je ja lmi»i rabo ia Vtpankaga. k vlu st jt mh vlul mit Vaak ae aa ja oMtka ia je dobil taka iptkkat, da ja kmak aata amrl — Bv. lattirMI ja pootal aadaje čaee velik IjiMjoMC gntaaga .Tag-aojiegn aaaikeaa taaa k .aandaaati" tlivmmklb kkri-kakev. .Tagbktt" ga morda hvali tadi aata, da ja petki traja riaart t aea-«ki gimatalj AK aa ja kil St VM — prakmočki? m trave ttariM JBkr. Matica", Ja gl^ ravtatelj dr. Dttala. Njegovo katoiiiko prepričaaja aa ai drie glasovati aa piataatiaja Vn taatl ivi hi Kakar ja .Daaaviaa" k pocočak v kratki aerid, H bo avodti po laki- nek kitk t bistri Ikem ia InlltaaiBkme tkrajn. V troji ktatartUTateU opatije aaia javaoat, iataligeaca čeetokrat aič aaaj kot preproato ljadatvo vaake novo aredbo t oekia aetaapaajem k to te ptabap. te aa Ma pojavi aa kkkaa pelja. Vtak n teti poklicanega kritika ter hm pomisleka oheodi to, kar n gaa ia tnaaea proačovaaja kat dataa k potreb ao. Tako jo tadi a > tokom t aaravt Kar to te pedagaiki toni ji kakar aata, Uaač, Paataloazi k aovo-dobeejU iolniki Stop. lak. Jaka k dragi praktkirali ia propagirali, to ta tdi aaogia v ndia Jia modemom četa kot aeaaaatoa aovetarije, ki nje bojo porodila k tčataljevi kiaiHtatt Poleg atan, obrabljeno pernat o adobaea Mvljeaja k maogih počit-nicah, U n čaja. tal, prav pngtalmM tadi ta k aat hohnleacav, zalatavaja te ta atdaj v ačiteljetvo tadi taradi tak tktkarzij, ki jik aaatraja aa aa- «t ki aa pa minil a Maka kvari, kdaj M i napodi aa ečiteljitvo pra- aakaH; taka ao jo dogodilo laaakekto v riivjiilHilltim okraja, de je aek afakaiMji k hUnkd tega todiijtkt Da ae MHai Mateji r bodočo pra-peočijo to da Hrte javaoet na. lakaj •a gre, jo kdal okrajai kitki ont t glavarstva odlok, ki n ttti^*^ .1 T«, ttiktgi kltktga k i Kar pa ja to peak ^■ah&Balk^A m m m m si kaia--. IRRTURI ntok, KVJB m i pn? m h—m li ti hmfik i fmtm te ptjMMjtte vpHf^t at mMkimmMM M a. ■ i o. * r _ v«, n pntnMRVt. TIM HM n MnMJt Mi, taavtft Jt wyntM i doto aego ptak t tekfciooM. k jop*, potoeaa atitrtvilwa mM, ii pri-rajojo nčttalji taktne takka izlete t tvtjt prttaiMtt 8 tn fevrftjtjt It tvojo doHatat k tkuajojo tvojim ateacta velikn dabrotn. Knjti najbotjiM peak Je eal, ki taaMji na tairaiiu Oa kraj hočejo karii, ta at njihovi etraei Ma lljveč kaajholjaaM, marajo toraj a veseljem peadrarBI avedho ptateviiji v naravi, aikaker pa ae Maja ovirati ga. kdttor ai umiajivati a takoevtaim! aajaikoviai kM, U at prinJajatRrilrt kakar tal r bi bik vaake motamje tok sprsbtlir puhikl takoaa, ktfega, ktkor jo iaaaa. atnge kazaaje Da ae tanj to poatevaaje t Bora vi, ki n bode sedaj avedk pa rak Mah t okraju, mera vrtati krta vaa-ktga autfjn, prosijo as obči aaka pndtklaiitva k krajni toliki mti pnhtvaktva t prilog, da poačao vplivajo aa IMo k taka petpaiajaje aa- Gospodarstvo. Lepa prikod«Joet Mletenliev. Čestokrat se dogaja, da marsikateri mlsdesič dovrii nekaj razredov sred-ajik M. potea po is bodisi katerihkoli vnrakov oataae doma. ter ne ve ka; pričeti T aali deieli mlekarstvo jako lepo napreduje, ustanavlja ss vedno več mlekom s ialibog primsnjknje spretnih, nmnih. dobrih mleksrjev. To ps jo na veliko kvsr rssvojs mlekarstva, ker mlekarske ssdrsge le tedaj dobro espe-vajo. ie imajo dobre, teoretično in praktično iaveihane mlekarske moči. ki oo pridne, zanesljive, delavne, skrbne, razamae ter dohjejo samostojno ia snnjo dobro pisati in minuti. Prav mnogo kmnjsklk mlekarn delajo slabo edinole radi premslo iziolanih mlekarjev. V večjik mlekarnah ao bUi primo-nai anatavljati taje mlekarske voditelj«, kar ni kilo nnjti sposobnih mleksrjev- V naii deieli jo mnogo pridnik in zaaealjtvik mladesičev. ki ki priili k dobrem kraka. ao ki ae posvetili mlekarstva. kajti dober mlekar zašla* mesečno 80—100 K. Vrkstegs ps ki si tak mladenič le po straši ssslsH pri poeojUsiesk la ssdngsk, katerih je mnogo po dete J. Strelki ss isoktasbo mlekarja ps tadi smo poeebao veliki ki se koče pssvstiti t mor* nnjprvo sekaj _r nilti v kski večji, kolje arejeal mlakami Ko koada pook v taki mlekarni vstopi lakko v mlekarsko Mo aa Vrkaiki, ki se stvori das 1. aprila 1(08 in bode trajala 6 mesecev. Poak aa Mj IoU ko brsspUčes. nekateri ačenei ps dobo le celo podporo sn hraaa. Dobro js. da ja tak mtndeaič dovriU kako kmetijsko, msičsasko aU nekaj razredov srednjo Ma, toda aa-okkadao potmbao to al MadaalH, U as bočsjs posvetiti mlekarstva, aaj aa oglasa pri.Zvssl mlsksrskik aadrag* v I^sbljsal osiroma pri mlakaiaksm ssdsomiks v Ljshijsni ia ris« oaskaa aH kjer doke vaa potiakaa pajaaafU Prosimo pa tadi mlakaisks ssdraga, aoj aam s*srsis, ds js kstsra iamed a ik veljaa aprajsti kakega ndnacavtatam aaj je v oamdnji Ariji ponovil. Vsi kraji okrog mesta Karataga so msdjsnl Več tisoč ijndi je nailo pod rssvsllnsmi svojo smrt. — Vreasasks aesgode. Na jainem Francoskem imajo neprestsno del in vikar. Beke stopnjo is svojih strag in pnplsvljsjo okolico. Škods je velika. — Želeislike aesrede an sme-rlkaasklk leleaaleak uhtersjo sila mnogo liter. Od SO. jalija 190« do 30. jalija t l je bilo pri ieieiniikik nesrečah r Zjedinjenih driavah 1000 Ijadi sbitih. 7«.*8S pa ranjenih. — V Nemčiji je Uvelo po ljudskem itetja I. 190lt nad tri mUijoae Poljakov, «50.000 Francosov, 1 Ml.000 Dancev in «0.000 Utvinov. ■Iv« deraavlkl inpnik HUnku, o katerem je bflo povodom nearirav v Ceraovi precej govora, ae je pritoBl proti obsodbi nn dve leti driavac ječe. ker je .kajskal" proti madlaraki dri Ideji do kraljeve krnijo. Ts ps je obsodbo potrdila. Zs Slovake ni pravice ne pri Boga ne pri kralja. — Zanimiv raspsr se je pojavil snnni bavarski vasi Oberammeigas, kjer vsako Isto predstavljajo v velikim, nslskč ss to postavljenem gisdslUčs trpljenje Kristnsovo. Vodil je ts predstave ie leta is leta Ovido Lsng. kateri ja tadi Kristsss predstavljal Leni pn je imel nesrečo, dn as gn sapred-njaki kandidirali v bavarski deielni skor — in lotos so ga izbacnili ia pri-prnrljnlnsgs odbora ss pssijonake igra. Kot nnpndal kandidat ni več vreden predstavi joti Knatasa. sdssdalkim nn " dri. svata je isvoljea driavni Cinspinner, nemiki Stajerc. Driavni skrtai svet bo isdsjsl svoje Isstao, dvakrat aa maaec ishsjajoče spisshas i SietoiM Tisti. aajstarejHk krvnikih kajtievaik spo- Ha vita po-Kirekssajsrja btiia Lisca js srasda leisiaje Isto (kg SOdkgtafer ikapiti žaiia vež vapaaav lapapa bukovega oglja Cssa ss istsvsn hsksv tsdi sSpsiM|ss|s Msga. (set) 3-1 mimtmmtmm žensko katera bi mala kuhati in tali droga hiina dela opravljati, a (MS) 8— Vseučeliščnik želi stopiti v primerno naprenapomo službo v ma meatu ali trgu. mm issij s-t Trgovci pozor! Trgovina i medenim blsgom v Slov. gor. edka polog cerkve In lolo ss ds z blsgom. (MS) vred takoj v maja ms. s-t Kraj as Izve pri mppanmUtan. Za odkup je v Celja na lepem prostoru po jako nizki ceni in pod jako ugodnimi pogoji laami abi »ijMhMlhl z vasmi potrebnimi stroji in dragimi pripravami; sam pradaj pa v Gaberju, S minut zunaj Celja novo-zidana z opeko krita Mtep z paapaiarlfcka paalapijai obstoječem iz ll