KRAUEVINA JUGOSLAVIJA UPBAVA ZA ZAŠTITU KLASA 21 (1). INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 JULA 1936, PATENTNI SPIS BR. 12399 Radio Corporation of America, New-York, U. S. A. Električni otpornik. Prijava od 30 januara 1935. Važi od 1 oktobra 1935. Traženo pravo prvenstva od 31 januara 1934 (U. S. A,). Ovaj se pronalazak odnosi na otpornike za male jačine struje i to one vrste koja se pored ostalog upotrebljava u radioaparatima. Pri izradi takvih otpornika u masi ustanovljeno je, da je vrlo teško da se ot-pornička vrednost održi u propisnim granicama Kod nekih postupaka za izradu otpornika ne može se ustanoviti otpornička vrednost pre nego što je otpornik potpuno gotov. Pri tome je prirodno vrlo veliki procent proizvoda sa greškom. Predmet ovog pronalaska je otpornik kome se vrednost može tačno odrediti i koji je otporan protiv atmosferskih uticaja a koji se može jettino izraditi. Prema ovom pronalasku sastoji se otpornik od takvog pljosnatog elementa koji služi za sprovođe-nje struje a koji je obuhvaćen između dve tanke pločice od izolacionog materijala čije su međusobno okrenute ivice tako priljubljene jedna uz drugu da je otpornikov materijal zatvoren pouzdano protiv vlage iz okoline. Traka koja služi za sprovođenje struje sastoji se shodno od izolacionog jezgra koje je s jedne ili sa obeju strana prevučeno otporničkim materijalom. Pločice između kojih je ova traka utegnuta sastoje se shodno od hartije ili cd neke vlaknaste materije natopljene nekom veštačkom smolom. Ovaj je pronalazak radi primera objašnjen podrobnije na crtežu. Radi smanjenja troškova oko izrade bilo bi podesno da se otpornici odmah posle izrade ispitaju tako da se naredni proizvodi mogu doterati kako bi otpornička vrednost bila u propisnim granicama. Kao što se vidi na sl. 1 sastoji se otpornik od dve izolacione trake 1 i 3, od kojih je prva snabdevena rupama za strujo-vodnike. Između te dve trake smeštena je mala traka 4 koja služi kao nosač za otpor-nički materijal. Shodno je da se traka 4 naj-pre snabde zakivkama 2 pa potom sjedini sa trakom 1. Potom se sve to zajedno sa trakom 3 postavi u neki tisak pa se ovi delov! tiskaju uz dovođenje toplote. Pošto su trake 1 i 3 shodno izrađene od nekog materijala natopljenog nekom veštačkom smolom pričvršćuju se na ovaj način jedna uz drugu ivice trake. Rupe u donjoj traci zatvaraju se zakivkama 2 tako da je celina obezbeđena protiv prodiranja vlage i pr-Ijavštine. Pošto se otpornici izvade iz tiska i ohlade oni se ispitaju da bi se ustanovila njihova električna svojstva. Pri tome nije potrebno da se svaki otpornik pojedinačno tretira. Kada se ustanovi da otpornička vrednost ne leži u propisanim granicama menja se prema ovom pronalasku oblik sprovodne trake za otpornike koji će se naknadno izraditi. Na sl. 1 pretstavljeno je na koji se način to može izvesti i to time da se ta traka mestimično načini tanja isecanjem delova, međutim slika 3 pretstavlja jedan otpornički element u svom prvobitnom obliku. Kalup koji služi za izbijanje otporničkih elemenata može u ovu svrhu da bude podešljiv. Kad Din. IO — ispitivanje pokaže da je otpor suviše veliki onda se može izostaviti jedan ili više izre-zaka tako da postaje veći poprečni presek sprevodnika. Umesto masivnih zakivki mogu se upotrebiti i šuplje zakivke. Jedna takva zakivka 2a pretstavljena je na si. 4. Pošto su otpornici ispitani i uklonjeni oni koji ne ispunjavaju uslove, može se iz-vestan broj otpornika postaviti na neku o-snovnu ploču, kao što je to pretstavljeno na slikama 1 i 2. Pri tome se strujovodni sprovodnici 6 spajaju sa zakivkama. Ove mogu istovremeno da služe za pričvršćivanje otpornika už ploču, na pr. savijanjem jednog kraja oko ivice ploče. Kad se otpornik ne pričvršćava uz osnovnu ploču, onda se mogu upotrebiti kratke spojne žice 7 koje se oba-viju oko zakivki pa potom zakuju (si. 4). Kada se otpornički element sa obeju strana snabde strujovodnim slojem, onda se moraju preduzeti mere da bi se postigao pouzdan kontakt između zakivki i oba prekrivna s'o-ja. To se može izvesti na taj način da se neki tanak prsten 9 od bakra ili aluminiuma navuče na zakivke pošto su one postavljene na jezgro otporničkog elementa. Potom se polože prekrivači 1 i 3 pa se celina stisne; tako se taj prsten 9 pritisne uz površinu tako da se postigne dobar kontakt. Radi postizanja još boljeg kontakta između prstena 9 i zakivki 2 ili 2a, može se izraditi rupa u prstenu nešto manja od prečnika zakivka. Kad se potom prsten navuče na zakivku, onda se obrazuje porub na unutrašnjoj strani prstena tako da se postigne dobar kontakt između prstena i zakivke. 1 ako će razvijena toplota i otpor u-opšte biti prilično mali ipak se može u iz vesnim slučajevima zaželeti da se predvide sredstva za povećanje zračenja toplote. To se prema ovom pronalasku postiže time, da se u kalupu tiska predvide neravnine tako da nastanu odgovarajuće neravnine 8 na površini izolacionih pločica (si. 5). Već pri vrlo maloj dubini ovih neravnina postiže se zračenje toplote sa priličnim dejstvom. Otpornik prema ovom pronalasku može se izvesti u raznim oblicima. Mogu se na jednostavan način f ostaviti ogranci time što se element snabde dopunskim zakivkama. Ovaj slučaj je pretstavljen na si. 6 pri čemu su u otporničkom elementu b predviđene tri rupe za zakivke. Patentni zahtevi: 1) Otpornik, naznačen time, što se on sastoji od tankog pljosnatog elementa koji služi za sprovođenje struje a koji je obuhvaćen između dve tanke ravne ploče od izolacionog materijala čije su međusobno okrenute ivice tako priljubljene jedna uz drugu da je otpornički materijal zatvoren pouzdano protiv vlage iz okoline. 2) Otpornik prema zahtevu 1, naznačen time, što je jedna od pločica koje se sastoje od izolacionog materijala snabdevena rupicama kroz koje su sprovedeni strujovod-ni sprovodnici. 3) Otpornik prema zahtevu 1 ili 2, naznačen time, što se pločice, između kojih je stegnut strujovcdni element, sastoje od nekog izolacionog materijala natopljenog veslačkom smolom i što su njihove ivice međusobno stisnute tiskanjem pri toploti. 4) Otpornik prema jednom od zahteva 1—3, naznačen time, što se strujovodni element sastoji od izolacionog pljosnatog jezgra koje je sa jedne ili sa obeju strana prevučeno otporničkim materijalom. 5) Otpornik prema zahtevu 4, naznačen time, što je jezgro na krajevima snab-deveno rupicama u kojima su učvršćeni metalni strujovodni sprovodnici. 6) Otpornik prema jednom od zahteva 1—5, naznačen time, što je radi postizanja prave otporničke vrednosti strujovodni element mestimično obrazovan uži. 7) Otpornik prema jednom od zahteva 1—6, naznačen time, što je jedna od izolacionih pločica, ili obe, snabdevena utisnutim talasima. 8) Otpornik prema jednom od zahteva 1—7, naznačen time, sto je snabdeven jednim ogrankom ili nekolikim ograncima. ft-4- Ad pat.br.12399 s iSf'*®' v'.- ■ : *7", - : h *'